Hadis Od Imam en-Nevevija

8/14/2019 Hadis Od Imam en-Nevevija

1/49

Hadis

Sa Tumaenjem40 hadisa

Od Imama En-Nevevija

UVOD

Hvala i Zahvala pripadaju Allahu I Gospodaru svih svjetova i neka je Selam i salavatna Njegovog miljenika Muhammeda r na njegovu asnu porodicu, na njegove ashabe i sveone koji ga slijede do Sudnjeg dana.

Potovana brao i sestre, potovani itaoci predstavljavamo vam nekoliko brouri saeri'atske akademije Mus'ab ibn Umejr.

Odmah na poetku elimo da se zahvalimo svim profesorima i direktoru medresebratu Abdurrahmanu na velikoduno ustupljenom istom (to se tie autorskih i drugih prava)

i djelomino obraenom materijalu za ove skripte,a zatim elimo da preporuimo ove tekstove svim onim koji su eljni istog i ispravnogznanja i studentima svih erijatskih medresa.

Napominjemo da e jedan dio sredstava ostvarenih distribucijom ove skripte bitiustupljen eri'atskoj akademiji Mus'ab ibn Umejr, a drugi dio e biti upotrebljen za

pokrivanje trokova tampanja i u davetske svrhe Inaallah.


2/49

Aktivna Islamska Omladina Linz

Hvala i zahvala pripada Allahu delleanuhu , a nakon toga salavat i selam na ResulaMuhammeda sallallahu alejhi ve sellem, na njegove ashabe Radijellahu anhum, na njegovuasnu porodicu i sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana.

Prije svega na samom poetku ove nae skromne brourice u kojoj je jedan dio znanjaili moda uvod u znanje, mi vam srdano elimo toplu dobrodolicu, jer je to od sunnetaAllahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, to moemo vidjeti iz sluaja kada mu jedoao Safvan radijallahu anhu i rekao da eli da ui i da studira eri'atsko znanje. AllahovPoslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: ''Dobro doao, o ti koji trai znanje!'' Dakle,

od sunneta je da se poeli dobrodolica, te vam je mi elimo uz molbu Allahu delleanuhuda nam dadne bereket i da se kasnije iri i uzdie isto i ispravno eri'atsko znanje, a zatimestitamo vam na odabiru ovoga puta i elimo da budete nasljednici Allahovih Iposlanika, jerkae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''Uenjaci su nasljednici Allahovihposlanika.''

Nasljednici Allahovih poslanika su sa dva aspekta: sa aspekta traenja znanja i saaspekta prenoenja tog znanja, jer su to radili Allahovi I poslanici. Dakle, sutinska zadaaAllahovih poslanika je bila prenoenje, dostavljanje i objanjavanje ljudima Allahovedelleanuhu Objave.

Kae Uzvieni I: ''Opominji, opomena e koristiti vjernicima.''(Ed-Dariat, 55. ajet)Uenjaci su knjige uglavnom poinjali hadisom: "Doista se djela vrednuju prema nijjetu"Muttefekun alejhi

Hadis

Pod hadisom podrazumijevamo ono to je preneeno od Poslanika r: rijei, djela,potvrda (ono to je on r utnjom odobrio).

to se tie rijei: ''Djela se cijene prema namjerama.''Hadis sa aspekta ispravnosti i neispravnosti se dijeli na tri kategorije:

1. Hadis sahih: to je hadis kojeg prenosi adil i dabit od adila i dabita bez uzuza i illeta.E Adil je osoba koja je poznata kao ispravan, ustrajan i vrst vjernik.E Dabit je osoba koja je poznata po jakim sposobnostima pamenja hadisa.E uzuz je da ravija, prenosilac prenese neto to je kontradiktorno neemu jaem.E Illet je mahana u hadisu koja utie na njegovu ispravnost.2. Hadis hasen: ima iste uvjete kao i sahih sa manjim stepenom strogosti, poput toga

da je prenosilac okarakterisan kao saduk (povjerljiv), ali ne prenosi ba onako kako je reeno.

3. Hadis daif: je onaj hadis kod kojeg se nisu nali uslovi sahiha i hasena. Po daifhadisu se ne radi, osim uz odreene uvjete:


3/49

E Da slabost ne bude visokog stepena.E Da spada pod opte znaenje vjere.E Da govori o vrijednostima.

40 hadisa od imama NevevijaHadis br. 1

Od Umera ibn el-Hattaba t se prenosi da je rekao: ''uo sam Allahovog Poslanika rkada je kazao: ''Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista e svaki ovjek dobiti ono to

je naumio svojim djelom, pa ko bude hidru uinio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegovahidra je hidra Allahu i Poslaniku a ko bude hidru uinio zbog materijalne dobiti, ili zbogene da bi se njome oenio, njegova hidra je za ono za ta ju je naumio.'' (Muttefekun alejhi)

Zaokruivanje u prvom dijelu hadisa vezano je za izostavljeni dio, taj izostavljeni diovezan je za ispravnost, i onda djela nisu ispravna ako im ne valja nijet. Pod djela spadaju:akcije, rijei i srana osjeanja (emocije). ''ovjeku pripada ono to je naumio.''

Tj. djela su po pitanju nagrade validna na osnovu njegova nijeta, pa ako njegovanamjera bude dobra i bie mu dobro, a ako mu namjera bude zla i bie mu zlo.

Hidra je ostavljanje neeg radi neeg drugog. Nema hidre nakon osloboenjaMekke. Zato to je stanje drugaije nego to je prije bilo, jer prije je bilo opasnije, a sad je

bezbjedno. Nijet je opasna tema u islamu, jer to djelo se uvelia kod Allaha U, a moe gaumanjiti da od toga nema nita do kazna.

Nijjet se dijeli na dvije vrste:1. Nijeti koji prave razliku izmeu ibadeta i adeta, npr.: razlika izmeu gusula radi

denabeta i gusula kad se isprljamo i za meusobno razlikovanje ibadeta poput farda odnafile recimo ovjek udjeljuje imetak kao sadaku ili kao zekat.

2. Nijet sa aspekta onog radi ega se radi,tj. je li to djelo radi Allaha U ili radi nekogdrugog. Recimo: ovjek posti dobrovoljni post radi Allaha U ili da se na njemu vide znakovi

posta kao: blijedoa lica, ispucanost usana, slabljenje teine tijela, kako bi ljudi rekli da je fin

musliman.

Teza: Mubah djela i nijet.

E Mubah djelo je djelo za koje niti emo biti nagraeni, niti kanjeni. Nijetom(ispravnim) mubah postaje ibadet poput ovjeka koji jede i pije da bi skupio snage da iniibadet, ili ovjek koji ode u Internet da razgleda ili onog koji ide da opskrbi porodicu. Mjestonijeta je srce i novotarija ga je izgovoriti, osim pri obavljanju hadda i klanja kurbana:Lebejke allahumme lebejke, zatim dokaz za kurban: ''Gospodaru moj, ovo je od Tebe,Tebi.''

E Nijet na osnovu djela ima tri stepena:

1. Davanje prednosti nijetu nad djelom, kao npr.: da nanijetimo podne namaz dva sata prije vremena i vrijeme prije namaza ispunim nekim drugim poslovima u ovim situacijamanijet nije valjan i mora se obnoviti, dok ako je vremenska razlika kratka, to vrijeme uposlimonekim ibadetom kao da odgovorimo na telefon ili abdestom u ovoj situaciji prvobitni nijet jevalidan.

2. Da nijet i poetak djela budu istovremeni i to je najefdalnije (najbolje).


4/49

3. Kada nijet kasni nakon djela npr.: na ulici sretnemo siromaha i damo mu svotunovca, pa nakon odreenog vremena skontam to da to djelo ne prebacim na zekat ili nasadekatu-l-fitr, u ovom sluaju uzima se obzir prvobitnog nijeta.

E Ne moemo promijeniti nijet iz manjeg ibadeta u vei:a) Prevrtanje nijeta iz manjeg u vei kao prevrtanje namaza iz nafile u fard, npr.

tahijjetu-l-mesdid u podne namaz, ne moe.

b) Promjena nijeta iz veeg ibadeta u manji, kao prebacivanje farda u nafilu (kadklanjam podne i mijenjam nijet i klanjam sa dematom nafilu da bi poslije sa njima klanjaofard dematile), dokaz za ovo je kad su ashabi nijetili hadd sa Poslanikom r, pa im je onnaredio da promjene nijet, pa da obave umru kako bi obavili hadd temetu (tj. umru ihadd).

c) Da iz istog nijeta promijenimo u isti. Npr. uemo u ikindiju namaz i na drugomrekatu se sjetim da nisam klanjao podne namaz, pa odluim da promijenim nijet, dakle to nemoe zato to smo uli sa jednim nijetom i jo uvijek smo u djelu, to znai da nam je tajnamaz batil (neispravan), tj. podne namaz kao i ikindija i naravno ne moemo nastaviti

klanjati.

E Nijet sa aspekta usmjeravanja djela:

1. Rija: tj. da se u osnovi djela trai zadovoljstvo drugog mimo Allahovog U kao tokae Allah U u 4. ajetu sure El-Maun: ''Teko klanjaima,''Takoer u suri En-Nisa, 142.ajet: ''I kad ustaju na namaz, ustaju lijeno i ne spominju Allaha osim malo.''

2. Da djelo bude radi Allaha U, meutim, ono je pomijeano sa rija'om. Ako u osnovinijet izgleda ovako djelo je nevaljalo, ali ako u toku djela koje je zapoeto isto radi Allaha Udoe rija, on ga ne kvari, naroito ako mi nastojimo da se borimo protiv toga. Ako uz nijet

dihada imamo i nijet ganime (ratnog plijena) ili plate, ovo ne kvari djelo u svojoj osnovi,nego umanjuje nagradu. Biljei Muslim od Abdullaha ibn Amra t da je Allahov Poslanikrrekao: ''Borci kada uzimaju ganimu ubrzavaju dvije treine svoje nagrade, ako nita nezarobe, ne uzmu, nagrada e im biti upotpunjena.'' Naravno pod ovim se podrazumijeva prijenego emir podijeli plijen.

3. Ako ovjek iskreno radi Allaha U uradi neko djelo, pa ga onda ljudi pohvale zanjega, a njemu bude drago, to ne utie na njegovo djelo. Od Ebu Zerra t se prenosi da jePoslanikr upitan za ovjeka koji radi djela radi Allaha U i dobije neko dobro i ljudi ga

pohvale za njega, pa ree Poslanikr: ''To je ubrzanje radosne vijesti vjerniku.'' Biljei Muslim

Hadis br. 2

Umer ibn el-Hattab t pripovijeda: ''Jednog dana sjedili smo kod Allahovog Poslanikar te se iznenada pojavi jedan ovjek izuzetno bijele odjee, jako crne kose, bez ikakvihznakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije poznavao. Priblii se Allahovom Poslaniku ri sjede pored njega, tako to je prislonio svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio nanatkoljenice, a potom ree: 'O Muhammede, obavijesti me o Islamu!' Allahov Poslanikr reemu: 'Islam je da posvjedoi da nema drugog boga osim Allaha, i da je Muhammed r AllahovPoslanik, da obavlja namaz, daje zekat, posti ramazan i da hodoasti Bejtullah, ako si umogunosti.' On tada ree: 'Istinu si kazao.' Mi smo mu se udili (veli Umer) pita ga, zatim


5/49

mu potvruje. ovjek ponovo ree: 'Obavijesti me o imanu!' u ree: 'Iman je da vjerujeAllaha U, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruje da jesve odreeno, bilo dobro, bilo zlo.' ovjek opet ree: 'Istinu si kazao.' Zatim ree: 'Obavijestime o ihsanu (savrenstvu u vjeri)!' u mu kaza: 'Ihsan je da robuje Allahu kao da Ga vidi, jerako ti Njega ne vidi, On tebe, zaista, vidi.' Zatim ree: 'Obavijesti me o Kijametskom danu?' u odgovori: 'Upitani o tome ne zna nita vie od onoga koji ga je upitao.' Obavijesti me o

njegovim predznacima', ree ovjek. u ree: 'Da robinja rodi sebi gospodaricu, da vidi gole i bose obane, uvare stada kako se nadmeu u gradnji visokih palaa.' Poslije toga je onajovjek otiao, a nakon izvjesnog vremena, Allahov Poslanikr mi ree: ''O Umere, zna li ko

je bio onaj ovjek?''Ja mu odgovorih: ''Allah i Njegov Poslanikr najbolje znaju.'' On mi tadaree: ''To je bio Dibril u, doao je da vas podui vaoj vjeri.'' (Biljei Muslim)

E erh hadisa: Ovaj hadis je jako vaan, zato to pojanjava kompletnu vjeru. KaePoslanikr: ''To je bio Dibril u doao je da vas podui vaoj vjeri.'' Ovaj hadis je doao uovoj formi da bi bio to upeatljiviji, to vaniji, da bi to vie panje pobudio kod ashaba.Allahov Poslanikr islam tumai kao vidna djela i ovdje spominje temelje islama koji sedijele: na tjelesne (post, namaz), imovinske (kao to je zekat) i one koji objedinjuju oboje

(poput hadda).Od dokaza koji ukazuju da vanjska djela spadaju pod znaenje islama su rijeiPoslanika r: ''Musliman je onaj od ijeg su jezika i ruku spaeni drugi muslimani.''BiljeeBuhari i Muslim. Kao i odgovor na pitanje koji je islam najbolji, pa kae Poslanik r: ''Danahrani gladnog i da nazove selam onome koga zna i onome koga ne zna.'' Oba hadisa suod Abdullaha ibn Amra t.

''Od lijepog Islama ovjeka je da ostavi ono to ga se ne tie.'' Iman u ovom hadisuPoslanikr objanjava sranim ubjeenjima ovjeka, ovo potvruju takoer dva ajeta 177. i285.iz sure El-Bekara.

U drugim hadisima se prenosi tumaenje Islama kao sranog ubjeenja, a imana kaovanjskih djela organa. Da li ovo znai da su iman i Islam dvije razliite stvari ili su jedna teista stvar?

Da li je svaki musliman mu'min i da li je svaki mu'min musliman? Da bi odgovorili naovo pitanje moramo potvrditi jednu injenicu, a ona je pod jednim imenom moe se

podrazumijevati vie stvari, naravno ako se to ime koristi samo, a ako se spomene uporednosa jo nekim drugim onda ima znaenje djela onoga to znai. Ako se termin Islam upotrijebisamostalno, pod njim se podrazumijeva kompletna vjera, vanjska djela i unutarnja osjeanja,ista je situacija i sa terminom iman, meutim, ako se ta dva termina upotrijebe istovremeno,svaki od njih ukazuje na posebno znaenje. Islam onda podrazumijeva vanjska, odnosno djelaorgana, a iman unutarnja ubjeenja.

E Murdije odvajaju djela od vjerovanja i kau da je vjerovanje dovoljno izrei jezikom, da govorimo i da vjerujemo srcem, te da djela kojima grijei ne tete njihovomimanu, Druga strana koja je u suprotnosti od njihovog miljenja su haridije koji suubjeenja da ovjek koji uini veliki grijeh izlazi iz Islama. Izmeu ove dvije grupe sumu'tezile oni su ubjeenja da ovjek koji uini veliki grijeh nije vjernik niti nevjernik, a ehlisunnet vel demat su isto srednjeg miljenja, ali ne kao mu'tezile, pa kau: ''Onaj koji uiniveliki grijeh i koji izostavlja dunosti (vadibe) u Islamu zove se vjernikom i kau on jevjernik grijenik ili vjernik sa umanjenim imanom. Ehli Sunnet vel demat kau :''Da je imanizgovoriti jeziki i da ono to se izgovori jezikom slijedi djelo.'' Takoer su miljenja da se


6/49

iman poveava i smanjuje poveava se pokornou prema Allahu U, a smanjuje segrijeenjem prema Allahu U.

E Ihsan je stalna svijest da nas Allah U kontrolie u svim naim pokretima isituacijama.

E Definicija Islama:1. Njegov prvi rukn je ehadet da nema boga osim Allaha U. ehadet je klju kojim

ovjek ulazi u ovu vjeru ko izgovori dva ehadeta postaje musliman.2. Obavljanje namaza podrazumijeva njegovo injenje onako kako je to nareeno te

ustrajnost u njegova obavljanja3. Davanje zekata: davanje zekata je izdvajanje dijela imetka uz odreene uvjete,

odreenim stranama, tj. onima, kojima je propisano da se daje zekat.

4. Post: tj. post mjeseca ramazana svake godine.

5. Hadd.

E Definicija imana:

1. Iman u Allaha U: to je vjerovanje u Njegovo postojanje da je On Tvorac sveganjegov Vlasnik i Upravitelj. Vjerovanje da nema boanstva koje ima pravo da se oboavaosim Njega, vjerovanje da On ima lijepa imena i uzviena svojstva.

2. Iman u meleke: iman u njihovo postojanje i u sve ono o emu su nas obavijestiliAllah U i Poslanikr o njima.

3. Iman u Knjige: vjerovanje u njihovo postojanje i u ono o emu nas je na Gospodarobavijestio povodom njih.

4. Iman u poslanike: vjerovanje u njihovo postojanje i u sve ono o emu nas jeobavijestio Allah U o njima.

5. Iman u Sudnji dan: iman u proivljenje nakon smrti, obraun i nagraivanjeodnosno kanjavanje.

6. Iman u kader: odredbu dobra i zla. Iman u kader se dijeli na dva dijela, stepena:I) Da vjerujemo da je Allah U presudio i odredio sve to e se desiti i da e se to desiti

taman onako kako je odredio.II) Allah U je stvorio djela robova, tj. On je stvorio povode i omoguio Svojim

robovima da urade odreena djela. Imana ima 6 ruknova, ko negira jedan kafir je, aruknove islama, uenjaci su se podijelili po pitanju kufra onoga ko zanijee ili izostavi

jedan.

OHadis br. 3.Od Ibn Omera t se prenosi da je Poslanikr rekao: ''Islam je izgraen na pet stvari: ehadetu

da nema boga sem Allaha i da je Muhammed r Njegov Poslanik, obavljanju namaza, davanjuzekata, haddu i postu ramazana.'' (Muttefekunalejhi)

E Hadis je muttefekun alejhi (znai da su ga Buharija i Muslim prenijeli od istogashaba). Ovo su temelji na kojima se gradi zgrada ili graevina, ostali dijelovi Islama su kaoostali dijelovi zgrade, pa ako nedostaje dio ostatka graevine, graevina nije potpuna,meutim, jo uvijek se zove graevina. Meutim, ovih pet temelja padaju, ako ne postojenajvaniji, a to je ehadet. Iz ovog razumijemo da Islam nije samo ovih pet ruknova kao to

je kua jedno, a temelji drugo, jer, reeno je: 'Islam je izgraen'. Dva ehadeta su najvei i


7/49

najvaniji temelj na kojem se gradi Islam, pa ko ima etiri preostala temelja, a nedostaje muehadet nije u Islamu, meutim, onaj ko ima ehadete, a ne upotpunjuje preostale temelje,mogue je da e mu oni koristiti na Sudnjem danu.

E Ako je reeno etiri spomenuta temelja su izgraena na ehadetu, pa kako e ondaonaj na kome se gradi biti svrstan meu one koji se grade na njemu u jednom nazivu?

Odgovoreno je: 'dozvoljeno je izgraditi jednu stvar na drugoj, kad se na obje ove stvari graditrea.'

E Zato dihad nije spomenut u ovome hadisu? Allahov Poslanikr u jednom hadisu

kae: ''A vrhunac njegov je dihad.''

E Kae dio uenjaka da je Poslanikr ovaj hadis izrekao prije nego je propisan dihad,dakle na poetku Islama kae hafiz Ibn Hader da to miljenje nije tano, nego je pogreno,

jer je obaveznost dihada bila prije Bedra, a Bedr je bio u ramazanu 2. g.p.H. i u njoj jepropisan post, a zekat nakon toga, a hadd jo poslije toga.Ovo miljenje zastupa Ibn Batal.* Dihad nije spomenut, jer je fardu kifaje i ne postaje farduajn, osim u odreenim uvjetima.

E Zato nije spomenut iman u poslanike, meleke i dr.? Odgovor: ''ehadet

podrazumijeva vjerovanje Poslaniku r u svemu s im je doao i obavezuje na vjerovanje u sveto je spomenuo Poslanikr od stvari koje treba da se vjeruju.''

E Zato je post spomenut zadnji iako je propisan prije hadda? U Buharijevomrivajetu hadd je ispred posta, dok je kod Muslima post pa hadd do ovoga je dolo zatoto prenosilac hadisa koji govori o prednosti hadda, nad postom u redoslijedu prenosihadis u znaenju.

E Ovih pet temelja objedinjuje Islam zato to je 'ibadet u sutini rije kao dvaehadeta, ili akcija kao post, namaz, ili izdvajanje imetka kao zekat, ili sklop i jednih i drugihkao hadd. Mnotvo je hadisa preneseno o obaveznosti namaza, a koji ukazuju, da onaj koostavi namaz ini kufr. U Muslimovom Sahihu navodi se hadis kojeg prenosi Dabirt da je

Poslanik r rekao: ''Izmeu ovjeka kufra je ostavljanje namaza.'' Mu'az t prenosi da jePoslanikr rekao: ''Vrhunac stvari je Islam, a njegov stup je namaz.'' Uinio je Poslanikrnamaz ovdje stubom, poput stuba koji dri ator i bez kojeg bi se ator sruio. Kae Omeribnul-Hattab t: ''Nema nita od Islama onaj ko ostavi namaz.''(Biljee Malik i Ibn Ebi ejbe)Kae Abdullah ibn ekikt: ''Ashabi Allahova Poslanika rnisu ostavljanje iega, smatralikufrom, izuzev namaza.''(Biljei Tirmizi, a hadis je sahih)

E to se tie stava onoga ko ostavlja namaz, ako ga ostavi namjerno, njegov propis jeda se ubija, kad kaemo namjerno, podrazumijeva da negira njegovu obavezu, meutim, onaj


8/49

ko vjeruje da je namaz obavezan i ne obavlja ga iz nekih razloga recimo zbog lijenosti, stavveine uenjaka je da se ubija, ovaj stav je kod imama Ahmeda, Malika i afije, meutim,

povodom ubistva tog ovjeka, razili su se. Kae imam Ahmed: ''Ta osoba se ubija zato to je kafir, a ne to je had (eri'atska kazna),'' dok imam Malik i afija smatraju da se ubijakao eri'atska kazna, a ne kao kafir, dok Ebu Hanife smatra da se ne ubija, nego zatvara.

E to se tie pokajanja onoga ko ostavlja namaz, razili su se neki kau da mu seostavi jedan namaz, a neki kau pet namaza, trei kau tri dana, pa se tek onda ubije. Kae IbnTejmije: ''Stavi ovjeku ma na glavu i pita, hoe li klanjati? pa on kae: Neu! pa

gdje tu ima imana?''

*(Ibn Hader spominje puno njegovih stavova u Fethul-bariju, a Ibn Batal je ivio prije IbnHadera i tumaio je Buharijin Sahih.)Ovo govorimo da se shvati vanost namaza, a ne da mi ponemo provoditi kaznu nadostavljaima namaza. to se tie proglaavanja kafirom, radi nekog drugog islamskog ruknaili rukna Islama ulema se razila ima ih koji kafirom proglaavaju samo one koji ostavljajunamaz ima ih koji proglaavaju kafirom ako ostavi bilo koji od ovih ruknova ima ih koji ne

proglaavaju kafirom, pa makar ostavio sve ove ruknove, izuzev ehadeta.

E eri'atska kazna (had) ne mora biti dokaz kufra. Navedeni hadis od Ibn Omera t seuzima kao dokaz da ako jedno ime podrazumijeva vie stvari, pa onda nedostaje jedna od tihstvari, ne znai da je ime u potpunosti palo. Npr. ovjek kome je odsjeena ruka, da li to znaida on vie nije ovjek? Ne, naravno, a tako je i sa imanom. ovo pravilo je po ovom pitanju.Samim tim oni koji kau ako u iman ulaze djela, im bi jedno djelo nedostajalo iman biizgubio svoje znaenje grijee. Allah I navodi primjer imana u rijeima: ''Zar ne vidi kako

Allah navodi primjer lijepa rije kao lijepo drvo: korijen mu je vrsto u zemlji, a grane prema nebu.''(Ibrahim, 24. ajet) Kad se kae 'rije' u ovom ajetu, podrazumijeva se rijetewhida, pod pojmom 'korijen' podrazumijeva se ukorijenjenost tewhida u ljudskim srcima,a 'grane'su dobra djela proizila iz njega. Allahov Poslanikr navodi primjer vjernika i poredi

ga sa palmom (nahletun), pa ako bi falilo neto na palmi listovi ili plodovi, ona se ne biprestala zvati palma, pa ak i ako nedostaju navedene stvari. to se tie rijei ''ehadeta danema boga osim Allaha'' ovaj ehadet treba biti i srcem i jezikom.

Hadis br. 4.Abdullah sin Mes'uda t veli: ''Priao nam je Boji Poslanikr a on je onaj koji istinu govorii kome se vjeruje: ''Stvaranje ovjeka biva u utrobi majke njegove etrdeset dana, zatim budetoliko isto vremena 'aleka', zatim bude isto toliko vremena kao komad mesa (mudga), zatim

Allah I poalje meleka, pa mu udahne duu i tom meleku narede se etiri odredbe da zapie:nafaku (djeteta) i konac ivota (tj. koliko e ivjeti) i njegov posao i da li je (u pogledu drugog

svijeta) sretan ili nesretan. Pa tako mi Allaha, osim koga nema drugog boga jedan ovjekradi posao koji vodi Dennetu sve dotle dok ne bude izmeu njega i Denneta lakat prostora,

pa ga pretee ono to mu je zapisano, pa pone se baviti poslom koji vodi u Vatru, pa ue u

nju drugi ovjek opet radi posao, koji vodi vatri sve dotle dok izmeu njega i vatre ne budelakat prostora, pa ga pretee ono to mu je zapisano, pa pone raditi posao koji vodiDennetu, pa ue u Dennet.''(Biljee Buharija i Muslim)

E Ovo je veliki hadis koji objedinjuje stanja ovjeka od poetka njegovog stvaranja injegovog dolaska na ovaj svijet do njegovog zavretka u vjenosti ili u Dennetu ili u Vatri sobzirom na ono ta je radio i ta je stekao na dunjaluku.


9/49

E Ovaj hadis ukazuje na to da zametak ide u tri razliita razdoblja u vremenskomperiodu od 120 dana (etiri mjeseca). Svakih etrdeset dana jedan ciklus se promjeni u prvihetrdeset dana on biva 'nutfeh'(tj. menij ili sperma, kap tekuine). U drugih etrdeset dana on

je 'aleka' 'aleka'je zgruana krv koja se kai za ono to dodirne, naziva se 'aleka'(zakvaak)zato to se kai za matericu majke. Kao to kae Allah I: ''Stvara ovjeka od (ugruka)

zakvaka.'' (El-Alek, 2. ajet) U treih etrdeset dana on biva 'mudga' 'mudga' je komad

mesa veliine zalogaja koji se moe savakati, dolazi od rijei 'medaga' savakati, a zatimse udahne dua djetetu nakon 120 dana i melek mu upie etiri stvari nafaku, tj. ta e sabratiod imetka na dunjaluku, edel, tj. koliko e trajati njegov ivot, djelo, tj. da li e biti dobro ililoe, i da li je sretan ili nesretan na Sudnjem danu ahiretskoj kui.

E Allah I spominje ove cikluse u Kur'anu: ''O ljudi, kako moete sumnjati uoivljavanje, pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruka,

zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, pa vam pokaemo mo Nau! A umaterice smjetamo ta hoemo, do roka odreenog, zatim inimo da se kao dojenadraate i da poslije do muevnog doba uzrastete jedni od vas umiru, a drugi duboku starostdoivljavaju, pa zaas zaboravljaju ono to saznaju. I vidi zemlju kako je zamrla, ali kadna nju kiu spustimo, ona ustrepe i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno.''(El-Hadd, 5. ajet) Takoer, kae Allah I: ''Mi smo, zaista, ovjeka od biti zemlje stvorili,

zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavili, pa onda kap sjemena ugrukom uinili, zatim od ugruka grudu mesa stvorili, pa od grude mesa kosti napravili, a onda kostimesom zaodjenuli, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oivljujemo, pa neka je uzvien

Allah, najljepi Stvoritelj!''(El-Mu'minun, 12-14. ajet) Mudrost stvaranja insana od straneAllaha Ipo ovom redoslijedu sa Njegovom mogunou da ga stvori u potpunosti, cijelosti:

1) Tako je htio Allah I.

2) Kako se njegova majka ne bi zamorila nosei ga.

3) Kako bi stvaranje ovjeka bilo u skladu sa stvaranjem ostalih stvorenja u svemiru.Kaemo da svako stvorenje prolazi odreene faze u svome odrastanju i rezultat toga jezasnovan uzrocima koji su se prije dogodili, kao to je susretanje muke i enske jedinke istevrste.

4) Upozorenje od strane Allaha I ljudima da tee ka postepenom izvravanju stvari, ada ostave urbu.

5) Tu je obavijest ljudima da se moralno upotpunjavanje odvija kao to se odvijatjelesno upotpunjavanje, tj. svaki ovjek treba teiti da se moralno upotpuni pratei odreene

faze.

Udahnjivanje due

Udahnjivanje due u zametak biva nakon isteka 120 dana i zbog toga je mudrost u prieku 'iddetu ene nakon to joj umre mu, koji traje etiri mjeseca i deset dana da se vidi da unjenoj materici nema djeteta ili zametka. Dua je ono sa ime insan biva iv i o njoj

pojedinosti zna samo Allah I. Kae Allah U: ''Pitaju te o dui. Reci: ta je dua samoGospodar moj zna, a vama je dano samo malo znanja. (El-Isra', 85. ajet)


10/49

Allahovo I znanje i obaveza vjerovanja u odredbu

Allah I zna ono to je bilo i ono to e biti, i na osnovu ovog potpunog znanja Allah I jeupisao u Knjigu opskrbu ovjeka koju e on stei na dunjaluku, njegovo djelo bilo ono dobro

ili loe, njegov ivot da li je kratak ili dug, i da li je on od sretnih ili nesretnih? Ovo pisanje(pisanje etiri stvari nakon udahnjivanja due zametku) jeste razliito pisanje od onog prvogkao to kae Poslanik r: ''Allah je odredio sudbine stvorenja na 50. 000 godina prije

stvaranja nebesa i Zemlje.''(Biljei Muslim od Abdullaha ibn Amra t)

E U ovome hadisu se prenosi da se zapisivanje dogaa nakon etiri mjeseca ili nakontree faze etrdeset dana. Biljei se u drugim rivajetima da zapisivanje biva u drugih etrdesetdana kao to se biljei kod Muslima. Odgovor na ovo je:

1) Moda se to razlikuje od zametka do zametka?

2) Sa izrazom summe (zatim) u ovom hadisu ravija moda nije ciljao na redoslijed,nego je ciljao na nabrajanje. Prenosi se da se ovaj zapis pie izmeu oiju zametka kao to todolazi u hadisu Omera t da je Poslanikr rekao: ''a zatim mu se pie izmeu oiju o onome

to e doivjeti, pa ak i ako se spotakne.''(Hadis je sahih, a biljee ga Bezzar i Ibn Hibban)Kao to dolazi da se zapisivanje vri na listovima, to biljei Muslim od Huzejfe ibn Usejd t ''a zatim se saviju listovi, i u njima se nita ne dodaje, niti oduzima.'' Vjerovatno da sezapisivanje vri i na listove i izmeu oiju djeteta, tako da nema kontradikcije.

*Napomena! Kad kaemo: Allah je odredio ono to e biti na osnovu Njegovog I potpunogznanja to ne znai da On prisiljava ljude na djela koja oni ine! Kae Allah I u suri Ed-Dahr,3. ajet: ''Mi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li e zahvalan ili nezahvalan biti.''

Fikhski propisi koji su vezani za ovaj hadis

Koji je propis pobaenog zametka (abortusa)? Stanja u kojim se vri pobaaj su sljedea:

1) Sluaj izbora ene. Ovakav pobaaj je dozvoljen u prvih etrdeset dana, dok jezametak u obliku nutfe, a nije dozvoljen nakon tih prvih etrdeset dana, zato to se u drugihetrdeset dana zametak poinje formirati i kako koja faza prolazi zabrana pobaaja je svevea, naravno uz obostranu suglasnost branog para, a nije dozvoljeno eni da to radi na svojuruku!

2) Sluaj prinude. Stanje prinude biva u onom sluaju kada postoji opravdan strah za

enino zdravlje ili ivot, tako da se zametak rtvuje zato to je on sporedan, dok je majkaosnova.

3) Prirodni pobaaj za koji nije vezan odreeni propis zato to ena nema utjecaja nanjega.

E Da li je ena koja je imala pobaaj ula u period nifasa? Ukoliko je pobaenizametak ve poeo da se formira u lik ovjeka, u tom sluaju se smatra da je ona u nifasu.Presuda o tome daje se porodilji. Ukoliko dijete ne poprimi oblik insana, nego bude samo u


11/49

obliku komada mesa, u tom sluaju e se ta krv smatrati pokvarenom i za nju e vaiti propisene u istihazi.

E Da li se klanja nad pobaenim zametkom? Ako se pobaaj desi nakon udahnjivanjadue, tj. nakon sto dvadeset dana, onda e mu se klanjati denaza, zato to je ve bilo ivo

bie koje je umrlo, pa mu se klanja denaza, a ako se pobaaj desi prije udahnjivanja due

ukopat e se u zemlju i nee mu se klanjati denaza. Dokaz za dozvoljenost pobaaja u prvihetrdeset dana za razliku od ostalih faza. Ne postoji izriit dokaz u Kur'anu i Sunnetu vezan zaovu stvar zbog ega se i desilo razilaenje uleme.

- Prvih etrdeset dana ne poinje formiranje djeteta, jer je zametak tada u vidumukareve sperme koja se sastala sa eninim jajacem.

- U drugih etrdeset dana poinje se formirati dijete sa fazom aleka - zakvaka tako dasu uenjaci na period nutfe primijenili kijas (analogiju) u skladu sa mes'elom o azlu(izbacivanje mukareve sperme van enine materice) koji je dozvoljen, a u hadisu se navodida su ashabi govorili: ''inili smo *azl, a Kur'an se sputao.''S obzirom da je period aleke

period u kome se dijete formira u ovjeka koji ima vrijednost, time nije dozvoljeno njegovounitavanje, zato to unitavanje stvari jeste zabranjeno, osim u sluaju potrebe.

E U ovome hadisu vidimo da se srea ili nesrea ovjeka upisuje i da je to odreeno uskladu sa djelima, a svakom je olakano da ini ono za to je stvoren i to e ga odvesti usreu ili nesreu. Alija ibn ebi Talib t prenosi da je Poslanikr rekao: ''Nema udahnute due, ada joj Allah Unije propisao ulazak u Dennet ili Vatru i da je upisan kao sretan ili nesretan,

pa ree ovjek: Allahov Poslanie, zato se ne oslonimo na nau odredbu i ne ostavimodjelo? Pa ree: Radite, jer svakome je olakano ono za ta je stvoren! Oni koji su sretni,njima se olakava djela sretnih, a nesretnima se olakava djelo nesretnih, pa je prouio :''Onome koji udjeljuje i ne grijei.''(El-Lejl, 5. ajet biljee Buharija i Muslim)

*Podsjeamo da injenje azla nije dozvoljeno mukarcu, osim sa dozvolom ene.

Bitan je konaan kraj ovo-dunjalukog ivota: tj. bitno je ta ovjek zadnje uradi u ivotu, kaoto se prenosi od Poslanika r: ''Zaista su djela prema njihovim zavrecima.'' (Biljei gaBuharija od Sehla ibn Sa'da) Ono to se htjelo rei sa ''laktom'' jeste predstavljanje njegove

blizine smrti, a cilj ovoga hadisa jeste da se ovo deava kod malog broja ljudi, a ne kodveine. Od Allahove U dobrote i milosti jeste da je veina onih koji se mijenjaju sa loeg nadobro, dok se suprotno rijetko deava. U ovo ulazi onaj koji je poeo raditi djela stanovnikaVatre sa kufrom ili u vidu nepokornosti, ali se oni razlikuju po vremenu koje e provesti uVatri, jer kafir e biti vjeno u Vatri, dok e grjenik, ukoliko umre na tewhidu, izai iz nje. Unekim hadisima dolazi: ''jedan ovjek radi posao koji vodi Dennetu'' - (po onome to seljudima ini), a to je znak da unutranjost moe biti suprotna od vanjtine i da je lozavretak, i da lo zavretak biva uzrokovan unutranjom prljavtinom koju ljudi ne vide,zbog toga su se mnogi od selefa bojali loeg zavretka, a Poslanikr je esto govorio u svojim

dovama: O Ti, koji okree srca, uvrsti moje srce u Tvojoj vjeri! pa mu rekoe: ''AllahovVjerovjesnie, mi smo povjerovali u tebe i u ono sa ime si doao, pa da li se boji za nas? ''

pa ree: Da, srca se nalaze izmeu dva prsta Milostivog i On Iih okree onako kako hoe.(Hadis je hasen, a biljee ga Ahmed i Tirmizi od Enesa t)

Koristi ovog hadisa:1) Potvrivanje odredbe.

2) Tewba ponitava prijanje grijehe.


12/49

3) Ko umre na neemu, o njemu se sudi po tome, svejedno bilo dobro ili loe, s tim tosu grjenici (osim kufra) pod Allahovom I eljom.

4) Trud u injenju iskrenih djela radi Allaha I i uvanje od rija'a.

5) Ostavljanje samo-opinjenosti svojim djelima i pouzdanja u Allahovu I

plemenitost, uz priznavanje da je to sve Njegova I blagodat.

OHadis br. 5.

Od Ai'e, radijallahu anha, se prenosi da je Allahov Poslanikr rekao: ''Ko god postaviu ovoj naoj stvari ono to nije od nje, to se odbacuje!'' U drugoj predaji (rivajetu) veli: ''Kouradi jedan posao s kojim se ne poklapa naa stvar, taj je posao odbaen.'' (Buharija iMuslim)

Ovaj hadis je jedan od glavnih temelja Islama i on je poput vage za djela u njihovojvanjtini, kao to je hadis: ''Zaista se djela cijene prema namjeri'' vaga za unutranjost (sr)djela i kao to za svako djelo sa ijim injenjem ovjek ne eli Allahovo I zadovoljstvo, nee

biti nagraen. Isto tako, za svako djelo koje ne nalazi potvrdu kod Allaha I i NjegovogPoslanika r bit e odbijeno, i svako ko uvede u vjeru neto to nije od nje, to logino ne bivavjerom.

Znaenje ovoga hadisa jeste: ''ije djelo bude van eri'ata i ne bude vezano za njegaono se odbacuje.''

Djela se dijele na dvije vrste:

1) 'Ibadeti.

2) Mu'amelati.

to se tie 'ibadeta, ono to od njih izlazi izvan propisa Allaha I i NjegovogPoslanika r u potpunosti, to se odbija, i ovo obuhvata Allahov I govor: ''Zar oni da imajubogove koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio? Da nije Rijei prije izreene,meu njima bi ve bilo presueno. A nevjernike, doista, eka patnja nesnosna.'' (E-ura,21. ajet)

Npr. kao onaj koji se pribliava Allahu I sluanjem pjesama i muzike ili plesom, a istotako kao i onaj koji se pribliava Allahu I 'ibadetom koji je posebno zabranjen kao to je postna dan Bajrama, ili klanjanje namaza u vremenima zabrane. to se tie onoga koji ini djelokoje je u osnovi propisano, a nakon toga ubaci neto to nije propisano, takav se, takoer,raziao od eri'ata u mjeri u kojoj je uveo novu stvar, pa ako je ono to je uveo uvjetovalo

pokvarenost djela, tada se to djelo odbija. Npr. ostavljanje tahareta (ienja) za namaz, ilikvarenje ruku'a i sedde ovakvome se djelo odbija, a ako uradi neto to ne uvjetujekvarenje djela, kao to je ostavljanje farz-namaza u dem'atu, tada se za to djelo ne kae da jeodbijeno, nego je krnjavo. Ako ovjek doda, na eri'atom propisano djelo, neto to nije

propisano, tada se taj dodatak njemu vraa, i ovaj dodatak ponekad kvari, a ponekad ne kvaridjelo, kao kada ovjek namjerno u namazu doda jedan rekat, tada e mu namaz biti pokvaren,a onaj ko uzme abdest, perui svaki organ po etiri puta, ili posti no zajedno sa danom,ovakav dodatak ne kvari djelo, ali ovjek biva grjean zbog njega.


13/49

- Mes'ela iz usuli fikha. Da li zabrana uvjetuje pokvarenost djela, tj. ako ZakonodavacI neto zabrani, a mukellef to uradi, da li e to pokvariti djelo koje je zabranjeno? Neka ulemasu ovo uzeli openito, govorei da zabrana nekog djela uvjetuje pokvarenost tog djela, tj. akoZakonodavac I neto zabrani, onda to djelo nije primljeno, dok drugi stavljaju razliku i kau:''Ako je zabrana vezana posebno za 'ibadet, onda ga kvari, dok u suprotnom, ako nije vezano

za 'ibadet, tada ga ne kvari.'' Namaz bez tahareta ili u drugom smjeru osim Kible, jeste

pokvaren, dok onaj koji klanja na otetoj zemlji ili u otetoj odjei, ili uzme abdest sa otetomvodom, takav postupak nee pokvariti namaz. Isto tako i post kvari spolni odnos, jedenje i

pijenje, ali ga ne kvare la, ogovaranje i prenoenje tuih rijei.Novotarije u mu'amelatima (odnosi izmeu ljudi)

Osnova u mu'amelatima je dozvoljenost, i pokvarenost mu'amelata u mu'amelatima ne biva niim osim sa eri'atskim dokazom. injenje novotarije u mu'amelatima biva na vienaina:

1) Ono to mijenja njihovo stanje i ovi mu'amelati se ne prihvataju, npr. ako ljudi zazinaluk (blud) odrede novanu kaznu. Zbog toga je Poslanikr, ovjeku koji je htio da otkupisvoga sina sa 100 ovaca i jednim slugom, nakon to je uinio zinaluk sa suprugom njegovognajamnog radnika, rekao: ''Sto ovaca i sluga se tebi vraaju, a na tvom sinu je da mu se udari

sto bieva i da bude protjeran godinu dana.'' (Biljee Buharija i Muslim od Ebu Hurejre t iZejda ibn Halida el-Duhenija t)

2) Sklapanje zabranjenih ugovora kojih ima tri vrste:

a) U biti onoga to se ugovara nije svojstveno da se sklapa ugovor, npr. sklapanje braka sa onim s kojim je zabranjeno sklapanje braka zbog rodbinske veze, tazbinstva pomlijeku ili spajanja (npr. spajanje izmeu dvije sestre, ili ene i njene tetke, amidince) ovakav ugovor je batil (neispravan), zato to je u njima prekoraenje Allahovog I prava Koji

je ove stvari zabranio.

b) Ne postojanje jednog uvjeta ugovora koji se ne izostavlja, pa ak i uz meusobnusuglasnost partnera, poput sklapanja braka sa enom u 'iddetu, ili sklapanje braka bez velija, iovaj ugovor je neispravan.

c) Ugovori kojima se nanosi nasilje jednoj strani, poput udavanja tienice od stranevelija bez njenog pristanka. Ovakav ugovor u vezi ispravnosti ili neispravnosti je vezan za

prihvatanje ili odbijanje onoga ije je pravo ugroeno, pa ako bude zadovoljna s tim ugovore biti ispravan, a ako ne bude ugovor je neispravan. Takoer i onaj ko potroi tui novac iliimetak u trgovini ili u sadaki, onda se odluka vraa na vlasnika imetka.

Nije svaki 'ibadet propisan za odreeno vrijeme i odreenu priliku dozvoljen za neko drugo

vrijeme ili priliku

Otkrivanje glave i stajanje na Arefatu je od obreda hadda i nije dozvoljeno raditi ovestvari sa ciljem injenja 'ibadeta mimo vremena hadda i mjesta za njegovo obavljanje, npr.da stanem na Igman otkrivene glave i da tu dovim Allahu I.

Hadis br. 6.Nu'man ibn Beirt veli: ''uo sam Boijeg Poslanika rgdje veli: to je dozvoljeno

(halal) jasno je, a to je zabranjeno (haram) jasno je, a meu njima ima nejasnih stvari kojemnogi ne poznaju. Ko ih se uuva, taj je sauvao svoju vjeru i ast, a ko se upusti u njih,


14/49

zapast e u ono to je zabranjeno. Isto tako kao pastir koji uva stado oko zabranjene zemlje,moe asom da mu umakne stado i pase na njoj. Svaki vladar ima svoju, drugima zabranjenu,

zemlju (ispau), a Boija, zabranjena, zemlja jesu Njegove zabrane. U tijelu ima jedan organ,koji kada je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kada je pokvaren, bude pokvareno cijelo tijelo,taj organ je srce. (Biljei Muslim) Halal je jasan, haram je jasan, a izmeu njih susumnjive stvari koje mnogi ne poznaju. Znaenje ovoga jeste: Da je isti halal jasan i u

njemu nema nikakve sumnje, a isto tako i isti haram je jasan, ali izmeu ove dvije stvari imanejasnih stvari mnogim ljudima koji ne znaju da li su one halal ili haram, dok onima kojiposjeduju znanje te stvari nisu nejasne i sumnjive i oni znaju na kojoj strani su te stvari da lisu haram ili halal. to se tie istog halala on je poput jedenja i pijenja lijepih stvari (halalstvari) i oblaenje onoga za im imamo potrebu, a nije neisto ili zabranjeno. Jasni, tj. istiharam: poput jedenja crkotine, krvi, svinjskog mesa, pijenja alkohola, oblaenja svile zamukarce, kamata i otimanje imetka. to se tie sumnjivih (nejasnih) stvari one su poput

jedenja, pijenja ili oblaenja stvari oko kojih su se uenjaci razili u njihovoj dozvoljenosti ilizabranjenosti: poput jedenja mesa konja, mazge i magarca, pijenje turije (turija nastaje kadau vodu stavimo neko voe koje unutra ostane nekoliko dana, a nakon nekoliko dana se pije),oblaenje i koritenje koa divljih ivotinja. Allah I je u Svojoj Knjizi objavio ono totrebamo znati od halala i harama, Allah I kae: ''I objavili smo ti Knjigu u kojoj ti

pojanjavamo sve stvari.'' Zatim Allah I kae: ''To vam Allah objanjava da ne zalutate.''(En-Nisa', 176. ajet) A isto tako putem Svoga Poslanika r nam je pojasnio ono to trebamoznati. Kae Allah I: ''A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono to im seobjavljuje, i da bi oni razmislili.''(En-Nahl, 44. ajet)

Poslanikr nije umro sve dok mu Allah I nije upotpunio njegovu vjeru i njegovomUmmetu, Allah I kae: ''Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vamaupotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera.'' (El-Maide, 3. ajet) Dakle, Allah I i

Njegov Poslanikr su objasnili ovome Ummetu ono to trebaju znati od halala ili harama, ali ipored toga uenjaci se razilaze u propisu mnogih stvari i ovo razilaenje se deava iz sljedeihrazloga:

1) Nekada tekst nije dopro do uenjaka ili je dopro, ali ga ne smatra ispravnim.

2) Nekada se prenesu dva teksta i jedan dozvoljava neto, a drugi to zabranjuje, pajedan uenjak zauzme stav po jednom tekstu, a drugi po drugom tekstu, ili dva teksta doprudo jednog uenjaka, ali on ne zna njihov historijat, jer onaj koji je prije izreen biva derogiran,dok je drugi derogirajui prije ili poslije.

3) Od razloga za razilaenje uleme jeste nepostojanje jasnog dokaza vezanog zaodreenu mes'elu, nego se propis tada uzima iz openitog pravila ili prema razumijevanju, ilina osnovu kijasa (analogije), tako da se razumijevanje uleme u odnosu na ove stvari uvelikorazlikuje.

4) Postoje mes'ele kod kojih je prenesena naredba ili zabrana, tako da se uenjacirazilaze oko toga koji je to stepen naredbe ili zabrane, tj. da li je naredba u smislu obaveze ili

poeljnosti i da li je zabrana u smislu zabrane ili prezrenosti? Unato tome u Ummetu morapostojati uenjak iji e stav odgovarati istini, tako da e on poznavati ovaj propis, dok e uvezi sa drugima ova stvar biti samo priinjavanje to je zbog toga to se ovaj Ummet neeokupiti na zabludi. Nekada stvari mogu biti nejasne, a izlaz iz te nejasnoe moe biti uvraanju stvari na njenu osnovu npr. ono emu je osnova dozvoljenost, kao to su istoavode, odjee i zemlje, a ono emu je osnova zabranjenost kao to su ene ili ivotinjsko meso 1

ukoliko se sumnja u njega, u tom sluaju ovjek e se vratiti na osnovu, a to je uvanje od tih


15/49

stvari. Poslanikr je rekao vezano za ovjeka kojem se priinjavalo da neto osjeti u namazu:''Ne prekidaj namaz sve dotle dok ne uje zvuk ili ne osjeti miris.''

1 Npr. Ako ti doe meso od ivotinje za koju ne zna kako je zaklana, tada si obavezan daostavi takvo meso. Takva je stvar i kada su u pitanju ene. Npr. Ako ovjek eli da se oeninekom enom s kojom su zajedno i druge ene, a ne zna koja od tih ena je njegova sestra,

duan je da ih sve ostavi i da se ne eni ni sa jednom.

Kao to je Poslanikr zabranio da lovac jede ubijenu ivotinju na kojoj je naao ranuod tueg oruja ili kod koje je naao tueg psa, ili ako je naao ivotinju (npr. pticu) koju jeon upucao, a ona upala u vodu, pa nije siguran da li je umrla od pucnja ili guenja u vodi.

Odreene sumnjive stvari se nekim ljudima mogu jasno uiniti dozvoljenim ilizabranjenim i to je zbog toga to oni imaju vie znanja od drugih. Oni koji ne poznaju propisdijele se na dvije skupine:

1) Oni koji se usteu od te stvari zbog njene sumnjivosti.

2) Oni koji su ubjeeni u propis koji nije u stvarnosti.

Govor Poslanika r: ''Ko se sauva od sumnjivih stvari sauvao je svoju vjeru i svojuast, a onaj koji upadne u sumnjive stvari upao je u haram.'' Poslanikr je podijelio ljude uvezi sa sumnjivim stvarima na dvije vrste:

1) Oni koji se uvaju sumnjivih stvari, a znaenje rijei istebrae dolazi kao onaj kojiuva svoju vjeru i ast od manjkavosti.

2) Oni koji upadaju u sumnjive stvari, iako je ona po njihovom miljenju sumnjivastvar to se tie onoga koji ini neku stvar koja je kod ljudi sumnjiva ali je njemu jasna (on

je ne vidi sumnjivom), on kod Allaha I nema grijeha, meutim, ako se ovjek boji govora

ljudi o tome, njegovo ostavljanje te stvari e biti stvari kojom je uvao svoju vjeru i ast, kaosluaj Poslanika r kada je bio u 'itikafu, pa mu je Safija, radijallahu anha, dola u posjetu ikad je htjela da ide kui on ju je ispratio, pa su naila dvojica ashaba, te im je Poslanik rrekao: Ovo je Safija, Hujejova kerka. da oni poslije toga ne bi sumnjali da je on bio satuom enom.

Govor Poslanika r: '' upao je u haram ''se tumai na dva znaenja:

1) To je zbog toga to injenje sumnjivog djela uz ubjeenje da je to sumnjiva stvarmoe odvesti u injenje jasnog i opasnijeg grijeha za koji on vjeruje da je haram. To upadanjeu jasni haram se odvija postepeno.

2) Onaj koji ini sumnjivu stvar, pri tome ne znajui da li je ona zabranjena ilidozvoljena, nije siguran da nee upasti u haram, tako da moe upasti u haram i ne znajui.

Govor Poslanika r: '' kao pastir koji uva stado ''jeste primjer koji je Poslanikrnaveo za onoga koji je upao u sumnjive stvari. Hima znai ograeno podruje koje pripadavladarima i u koje je zabranjen pristup ostalima. Sa ovim hadisom se dokazuje pravilo kojimse ograniavaju putovi koji vode u zabranjene stvari. Dokaz za to u eri'atu je zabranjenostmale koliine onoga to opija u velikoj koliini, kao i zabrana osamljivanja sa strankinjom.

Govor Poslanika r: ''Zaista u tijelu ima jedan komad mesa '' ukazuje na to da jedobro, ili ispravnost roba, posljedica ispravnosti njegovog srca, pa ako je dobro njegovo srce,


16/49

njegova djela e biti ispravna i suprotno. Kae Allah I: ''Na Dan kada nee nikakvo blago, ani sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu srca ista doe spasen biti." (E-u'ara88/89. ajet)

Tjelesni pokreti prate srane kretnje i njegovu volju. Kae Hasan el-Basri,rahimehullah: ''Nisam pogledao svojim oima, niti sam izgovorio svojim jezikom, niti samdodirnuo svojom rukom, niti sam zakoraio svojom nogom sve dok ne razmislim da li je to

pokornost ili nepokornost, pa ako je pokornost krenuo sam naprijed, a ako je nepokornostustuknuo sam.''

Hadis br. 7.Od Temima ed-Darija t se prenosi da je Allahov Poslanik r rekao: ''Vjera je

savjetovanje.'' mi mu rekosmo: ''Kome Allahov Poslanie?'' pa odgovori: ''AllahuUzvienom, Njegovoj Knjizi, Njegovu Poslaniku, starjeinama muslimana i ostalim

muslimanima.'' (Biljei Muslim)

Poslanikr nas obavjetava da je vjera en-Nasiha, to ukazuje da nasihat objedinjujeosobine Islama, imana i ihsana koji se navode u Dibrilovom u hadisu. Nasihat ne znai

bukvalno savjet osnovno znaenje je iskrenost (ihlas).

Nasihat Allahu I jeste priznavanje Njegovog jedinstva, i Njegovo opisivanje saosobinama potpunosti i uzvienosti, i negiranjem u vezi sa Njim U svega to je u suprotnosti stim ili onoga to uskrauje potpunost tih osobina, izbjegavanje injenja nepokornosti Njemu I,izvravanje pokornosti Njemu sa iskrenou, ljubav i mrnja u Njegovo ime, i borba protivonih koji ne vjeruju u Njega, pozivanje i bodrenje na injenje svih ovih stvari koje smo dosada naveli.

Nasihat Allahovoj I Knjizi jeste vjerovanje u nju, njeno velianje i uenje kako toona zasluuje, izvravanje njenih naredbi i klonjenje od njenih zabrana, razumijevanje njenih

pouka i primjera (pod ovim se podrazumijeva ono to nam Kur'an predstavlja u smislu poukai primjera), razmiljanje o njenim ajetima, pozivanje ka njoj, tj. pozivanje Allahovoj I Knjizi,da vjeruju i rade po njoj, otklanjanje iskrivljivanja Kur'ana koji dolaze od strane onih koji

pretjeruju i otklanjanje mahana onih koji ne vjeruju u nju.

Nasihat Allahovom Poslaniku r jeste vjerovanje u njega r i ono s ime je on udoao, pokoravanje njemu i njegovo velianje. Allah I kae: ''Mi aljemo tebe kao svjedoka ikao donosioca radosnih vijesti i kao onog koji treba da opominje da u Allaha i Poslanika

Njegova vjerujete, i da vjeru Njegovu pomognete, i da Ga veliate i da Ga ujutro i naveerhvalite.'' (El-Feth, 8/9. ajet)


17/49

Pridravanje pokornosti njemu, jer Allah I kae: ''Onaj ko se pokorava Poslanikupokorava se i Allahu a onaj ko glavu okree pa, Mi te nismo poslali da im uvar bude.''(En-Nisa', 80. ajet)

Oivljavanje njegovog sunneta i irenje njegovih poruka, neprijateljstvo protiv onihkoji napadaju njega i njegov sunnet, i prijateljevanje sa onima koji prijateljuju sa AllahovimPoslanikom r i njegovim sunnetom, primanje njegovih osobina i ponaanje u skladu sanjegovim moralom, ljubav prema njegovoj porodici i ashabima y.

Nasihat voama muslimana jeste njihovo pomaganje na dobru, pokoravanje njima udobru i opominjanje na njega, opominjanje i savjetovanje na blag nain, klonjenje napada na

njih (pobune), upuivanje dove Allahu I, kako bi ih naveo da rade dobro.

Nasihat muslimanskim masama upuivanjem ka njihovim interesima, poduavanjestvarima koje su vezane za njihov dunjaluk i Ahiret, zaklanjanje njihovih sramota, izvravanjenjihovih potreba i pomaganje protiv njihovih neprijatelja, klonjenje od varanja i zavisti premanjima.

Hadis br. 8.Abdullah sin Omerov t pria da je Allahov Poslanikr rekao: ''Nareeno mi je da se

protiv ljudi borim sve dok oni ne posvjedoe da nema boga osim Allaha i da je Muhammedr

Allahov Poslanik i dok ne ponu klanjati namaz i davati zekat. Ukoliko to uine i ukoliko sena drugi nain ne ogrijee prema Islamu, od mene e im biti poteeni ivoti i imeci, a raune polagati pred Uzvienim Allahom.'' (Biljee Buhari i Muslim) a Buhari jedini prenosi:''osim u sluaju prava Islama.'' Allahov Poslanikr u ovom hadisu nareuje borbu protivljudi. Ono to se cilja pod izrazom ljudi jesu murici, bili oni Arapi ili neki drugi mnogoboci.Ali to se tie ehlu-l-kitabija njima se dozvoljava da ostanu na svojoj vjeri.

ta uva krv i imetak?1) Izgovaranje dva ehadeta. Allahov Poslanikr je prekorio Usamu ibn Zejda t zbog

ubijanja ovjeka koji je izgovorio la ilahe illallah.

2) Obavljanje namaza zbog govora u ovom hadisu: '' i dok ne ponu klanjati namaz

'', a obavljanje namaza se sastoji u tome to emo biti redovni u njegovom klanjanju uzpotivanje njegovih artova i ruknova.

3) Davanje zekata zbog govora u ovom hadisu: '' i dok ne ponu davati zekat '', paonaj koji bude davao zekat sauvat e svoj imetak i krv, a onaj koji negira njegovu obaveznost

poinio je nevjerstvo. Onaj koji uskrati davanje zekata, priznajui u isto vrijeme da je toobavezno, ini grijeh, ali ne i nevjerstvo. Od njega e se zekat uzeti na silu ili e se ubiti. EbuBekrt je rekao: ''Tako mi Allaha, borit u se protiv onih koji prave razliku izmeu namaza i

zekata.''Kae Allah I: ''Pa ako se pokaju i budu molitvu obavljali i zekat davali, ostavite ihna miru, jer Allah zaista prata i samilostan je.''(Et-Tewba, 5. ajet)


18/49

4) Pridravanje ostalih prava Islama prema ovjeku. Ebu Bekrt je zakljuio na osnovugovora Allahovog Poslanika r: ''Osim u sluaju prava Islama '', da mu je dozvoljeno da sebori protiv onih koji uskrate davanje zekata. Neki uenjaci smatraju da je dozvoljeno voditiborbu protiv ljudi koji ne izvravaju nareeni post i hadd na osnovu ovoga hadisa. Od pravaIslama su one stvari koje ako ih musliman uini tada njegov imetak i krv postaju dozvoljeni.Kao to je ubojstvo ovjeka, injenje bluda nakon sklapanja branog ugovora, odmetnitvo.Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda t da je Allahov Poslanik r rekao: ''Krv ovjekamuslimana koji svjedoi da nema drugog boanstva osim Allaha i da sam ja Njegov Poslaniknije dozvoljena, osim u jednom od tri sluaja: enjeni bludnik, ivot za ivot, onaj ko ostavi

svoju vjeru i razie se od demata (zajednice).''(Biljee Buhari i Muslim)

Mi sudimo po vanjtini, a Allah I po nutrini

Govor Poslanika r: A njihov obraun je kod Uzvienog Allaha. ukazuje na to daje onaj koji javno oituje Islam i obavlja svoje dunosti sauvan u svome ivotu i imetku. Akoje ciljao svojim Islamom Allahovo I zadovoljstvo i Njegovu nagradu on je tada mu'min, aako je sa svojim Islamom ciljao traenje spasa od ubijanja njegova unutranjost (nijet) jeAllahu I poznata. Isto tako onaj koji klanja bez istoe (bez tahareta) ili se omrsi u Ramazanuu svojoj kui, a u isto vrijeme tvrdi da je posta. A iz ovog hadisa su sljedee koristi:

1) U hadisu je odgovor na tvrdnju murdija da za postojanje imana nisu potrebnadjela, zato je imam Buhari, rahimehullah, u svome Sahihu naveo ovaj hadis u poglavlju oimanu, kako bi time odgovorio na ovaj murdijski stav.

2) Vanjska djela se prihvataju od ljudi, a njihovu unutranjost (nijete) ostavljamoAllahu I.

3) Ne smiju se proglaavati nevjernicima novotari koji priznaju Allahovo jedinstvo(tewhid) i koji obavljaju njegove obrede.

Hadis br. 9.Od Ebu Hurejre t se biljei u Buhariji i Muslimu da je rekao: ''uo sam Boijeg

Poslanika r gdje veli: to sam vam zabranio klonite ga se, a to sam vam naredio vritekoliko moete, jer nita nije unitilo one to su prije vas bili, nego mnoga suvina pitanja inepokoravanje vjerovjesnicima.

Razlog izgovaranje hadisa Poslanikr je rekao: Ljudi, Allah Ivam je uinio haddobaveznim, pa ga obavljajte. pa je jedan ovjek upitao: ''Da li svake godine, Boiji

Poslanie r?'' pa je Poslanikr utio, tako da je ovjek tri puta ponovio pitanje. I tada jePoslanikr rekao: Da vam kaem da, bio bi tada obavezan (svake godine), a da je obavezan(svake godine) ne biste ga mogli izvriti, a zatim je rekao ovaj hadis.'' U drugom rivajetu jerekao: Ne pitajte me ono na emu vas ostavim (ono to vam ne naredim).

Govor Poslanika r: ta sam vam zabranio klonite ga se ukazuje na to da jezabrana vanija od naredbe ostavljanje zabranjenih stvari je vanije od injenja nareenih,


19/49

zato to Allah I nije dao olakicu u injenju zabranjenih stvari, meutim, naredba za vrenjenareenog je ograniena sa mogunou ovjeka da je izvri, a izvravanje naredbe ne bivaosim uz injenje nareenog djela, dok postojanje djela mora biti utemeljeno na odreenimuvjetima od kojih neki nekada nisu izvrivi. Jahja Ibn Ebi Kesir, rahimehullah, je rekao:Znanje se ne moe dobiti odmaranjem tijela. (Biljei Muslim)

Zbog toga je Allah I izvravanje nareenog stavio u ovisnost o mogunosti Allah Ikae: ''Zato se Allaha bojte koliko god moete.''(Et-Tagabun, 16. ajet)

zatim kae Uzvieni I: ''Hodoastiti hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji jeu mogunosti.''(Ali 'Imran, 97. ajet)

A to se tie zabrane sa njom se cilja na nepostojanje djela koje je ujedno i osnova.Ono to se zabranom trai jeste konstantnost u odravanju stanja u kojem djelo ne postoji, a to

je mogue. Allah I ne zaduuje Svoja stvorenja djelima koja oni ne mogu izvriti i s toga im

nije naredio mnoga djela zbog tegobe koju bi imali u njihovom izvravanju, a sve to kako biim olakao iz Svoje milosti. to se tie zabrana njihovo injenje niko ne moe opravdatisnagom svojih strasti i nagona, nego je Allah I naredio ostavljanje svega onoga to je zabraniou svakoj situaciji, a ono to je dozvolio u sluaju nude ne moe biti dozvoljeno kadaopasnost prestane. Rekao je Poslanik r: ''Ako sam vam neto naredio uradite to kolikomoete!''Ova reenica ukazuje na to da onaj koji ne moe da radi kompletnu stvar koja jenareena, nego moe da radi samo jedan dio nareenog na njemu je obaveza da radi ono to

je u njegovoj mogunosti, npr. u poglavlju istoe kad je ovjek u stanju da uzme jedan dioistoe, a drugi dio nije u stanju da uradi kao nepostojanje vode ili zbog bolesti on eoistiti vodom koliko je u stanju, a za ostatak e uzeti mesh. to se tie namaza: ko ne moeda klanja stojei klanjat e sjedei, a ako ne moe ni sjedei onda leei. to se tie posta,

ako moe da posti dio dana on nije obavezan da posti, jer je Allah I naredio da se posti cijelidan, a ne samo dio dana. Iz ovog hadisa uenjaci fikha su izvukli pravilo da nemogunostizvravanja jedne obaveze ne iskljuuje obavezu izvravanja onog to se moe uraditi.

Mnotvo pitanja

Pitanja koja su uzrok unitenja:

1) Pitanja o onome to je preutio eri'at i nije ih pojasnio ili obznanio, jer je Allah I uSvojoj Knjizi pojasnio sve to je potrebno ljudima.

2) Pitanja od kojih nema koristi, niti potrebe. Kao ovjek koji je pitao Poslanika r ko

je moj otac? pa ree Poslanikr: ''Zove se Huzafe.''(Biljei Muslim)

3) Pitanja s kojima se eli isprovocirati. Kao to prenosi Ibn Abbas t da je ovjekupitao Poslanika r: ''Gdje je moja deva.'' elei s tim da isprovocira Poslanika r.

4) Pitanja o stvarima koje se nisu desile. Zbog toga trebalo bi da musliman da se brineo onom to je dolo od Allaha I i Njegovog Poslanika r, zatim treba trud da bi to shvatio, da

potvruje to i radi po tome, te da ne pita puno o stvarima koje se nee desiti, pa da se ondabrine o tim stvarima traei odgovor za to.


20/49

5) Previe pitanja iz inada i prkosa, kao to se desilo Benu Israilu kada im je Allah Inaredio da zakolju bilo koju kravu, zbog njihovih pretjeranih pitanja Allah I im je oteao onoto im je u poetku bio naredio. Pa kae Allah U: ''A kada je Musa rekao narodu svome:

Allah vam nareuje da zakoljete kravu, - oni upitae: Zbija li ti to s nama alu? Ne daomi Allah da budem neznalica! ree on: Zamoli Gospodara svoga, u nae ime, - rekoe da nam objasni kojih godina ona treba da bude. On kae odgovori on da ta krava ne

smije da bude ni stara ni mlada, nego izmeu toga, srednje dobi, pa izvrite to to se od vastrai! Zamoli Gospodara svoga, u nae ime, - rekoe da nam objasni kakve boje treba dabude. On poruuje odgovori on da ta krava treba da bude jarko rumene boje, da sesvidi onima koji je vide. Zamoli Gospodara svoga, u nae ime, - rekoe da nam objasnikakva jo treba da bude, jer, nama krave izgledaju sline, a mi emo nju, ako Allah htjedne,sigurno pronai. On poruuje ree on da ta krava ne smije da bude istroena oranjem

zemlje i natapanjem usjeva treba da bude bez mane i bez ikakva biljega. E sad si jeopisao kako treba! rekoe, pa je zaklae, i jedva to uinie.''(El-Beqare, 68-71. ajet)

6) Pitanja o onome to je Allah I sakrio od Svojih stvorenja iz Svoje mudrosti, kao pitanje o tajni kada i kadera, pa npr. kada je Sudnji dan, zatim o dui i o kakvoi Sudnjegdana. Ona pitanja koja su mimo ovih pitanja to treba da pitamo. Kae Allah I: ''Pitajte ehlu-l-kitabije ako ne znate.''Musliman treba da pita o stvarima koje su njemu potrebne i koje mu sedogaaju, npr. ovjek koji ima ranu na ruci i ne zna kako e uzeti abdest on treba da pita otome, takoer je dozvoljeno da pitamo o stvarima koje oekujemo da e se desiti. Ashabi y su

pitali Allahovog Poslanika r koje se nisu deavale, ali su oekivali da se one dese: Poslanikr je obavijestio da e biti vladara koji e odgaati namaz do pred kraj njegovog vakta, pa suashabi y upitali: ''Kako emo klanjati?'' pa je Poslanikr odgovorio: Klanjajte namaz unjegovo vrijeme, zatim klanjajte sa njima! Govor Poslanika r: ''I nepokoravanjevjerovjesnicima.'' a obaveza je muslimanima da ne budemo ne pokorni Poslaniku r, tj. da se

pokoravamo onome to je naredio i da se klonimo onoga to je on zabranio i da nikada neraspravljamo o njegovom Sunnetu, osim ako tu ima nauni cilj. Koristi ovog hadisa su:

1) U osnovi je nepostojanje vadiba ili propisa prije dolaska eri'ata, kao to kaePoslanikr: Nemojte me pitati dok vam neto ne naredim! Ovo je ono to je ispravno kodveine uleme usulu-l-fikha, kao to kae Allah I: ''Mi ne bi kaznili nikoga dok ne bi poslali

poslanika.''

2) Da se brinemo o onome to nam je trenutno potrebno i da se ne brinemo o stvarimakoje ne oekujemo da e nam se desiti.

3) Obaveznost hadda u ivotu je samo jedan put.

Hadis br. 10.Od Ebu Hurejre t se prenosi da je rekao Boiji Poslanikr: ''Allah je Tajjib (ist) i ne

prima nita osim isto. Uzvieni Allah je naredio vjernicima isto to je naredio poslanicima.Kae Allah I u Kur'anu: ''O poslanici, jedite to je lijepo (dozvoljeno), a radite to jedobro''(El-Mu'minun, 51. ajet) Kae Allah I: ''O vjernici, jedite od lijepih (dozvoljenih)

jela koje sam vam Ja podijelio i zahvaljujte Bogu ako samo Njega oboavate.''(El-Beqare,172. ajet) veli Ebu Hurejre t, zatim spomenu Boiji Poslanikr ovjeka koji dugo putuje,rasupan, pranjav, prui ruke nebu govorei: ''Gospodaru, Gospodaru!'' a jelo mu haram,

pie mu haram, odjea mu haram i odhranjen je sa haramom, pa odkle e se njegova molbausliati!''(Biljei Muslim)


21/49

Govor Poslanika r: ''Allah je Tajjib (ist)'' znai da je Allah I Svet i ist odmanjkavosti, nedostataka i mahana, i ovo je kao to kae Allah U: ''estite ene su za estitemukarce, a estiti mukarci za estite ene, oni nisu krivi za ono to o njima govore'' (En-

Nur, 26. ajet) ovo znai da su isti od prljavtine i grijeha. Govor Poslanika r: ''i ne primanita osim lijepo.'' to znai od sadake ne prima nita, osim to je isto i to je halal, u ovo

takoer ulaze djela, i ne prima od djela, osim ono to je isto od svega to je runo, kao to jerijaa (pretvaranje) i 'udb (samodopadanje). Sa rijei tajjib opisuju se djela openito, govori ivjerovanja. Sve se ovo dijeli na isto i na prljavo. Vjernik sam je ist: njegovo srce, jezik itijelo, tj. oni su isti srce zbog imana, jezik zbog zikra i njegovi organi zbog dobrih djela sve ove lijepe iste stvari Allah I prima. U ovom hadisu je dokaz da jedenje harama kvaridjelo, te da se zbog harama djela ne primaju. U hadisu se takoer ukazuje na to da djelo neemoi biti primljeno ako se ovjek hrani haramom. U sahih hadisima se biljei da se namaz ne

prihvata od roba koji pobjegne od svoga gospodara, niti od ene na koju je njen mu ljut, nitiod onoga koji ode vraaru, niti od onoga koji pije alkohol. Sa negiranjem prihvatanja djela senekada cilja na:

1) Zadovoljstvo sa ovjekovim djelom, njegovu pohvalu i hvaljenje pred melekima

2) Ostvarivanje nagrade i sevaba za uraeno djelo.

3) Situacija u kojoj obaveznost farza vie ne biva na snazi, tj. kada ovjek uradi djelo,tada vie nije duan da ga radi drugi put.

Na osnovu vanjtine hadisa najvjerovatnije je da se ciljalo na prvo i drugo znaenje.Uenjaci se razilaze oko ovjeka koji je obavio hadd sa haram imetkom i oko onoga kojiklanja u haram odjei. Da li sa njega spada obaveza obavljanja hadda i namaza? to setie davanja sadake sa haram imetkom ona se ne prihvata, kao to se biljei u MuslimovomSahihu od Ibn Omera t da je Poslanikr rekao: ''Allah ne prima namaz bez abdesta, niti

sadaku koja je nasilu oteta.''Od Ebu Hurejre t se prenosi da je Poslanikr rekao: ''Ko stekneharam imetak, pa ga dadne kao sadaku, za njega nee imati nagradu i imat e grijeh zanjega.''(Hadis je hasen, a biljei ga Ibn Hibban) Sadaka sa haram imetkom moe poprimitidva oblika:

1) Ako ovjek koji je oteo ili pronevjerio povjereni imetak dao sadaku za sebe ovakav ovjek je ciljan ovim hadisom i on nee biti nagraen za svoje djelo, nego e bitigrjean za koritenje i rukovanje tuim imetkom, niti e vlasniku imetka biti nagrada za to,zato to nije imao nijet.

2) Da ovjek koji je uzeo imetak dadne taj imetak kao sadaku u situaciji kada ne budeu stanju da ga vrati vlasniku ili njegovim nasljednicima i ovo je dozvoljeno po veini

uenjaka da taj imetak udijeli u njegovo ime kao sadaku ovo miljenje zastupaju EbuHanife, Malik, Ahmed i dr, neka im se Allah I smiluje. U okvir ovoga ulazi naena stvar, kaoi haram imetak iji je vlasnik nepoznat.

Stav afije, rahimehullah, jeste da se haram imetak treba uvati sve dotle dok njegovvlasnik ne postane poznat, ali je ispravnije miljenje da se taj imetak treba dati kao sadaka,zato to uvanje tog imetka moe doprinijeti njegovom unitenju ili nestajanju, ili da tajimetak bude otet i iskoriten od strane nasilnika. Neki uenjaci smatraju da se onaj imetak iji


22/49

vlasnik nije poznat unitava. To nije ispravno, jer Islam u osnovi zabranjuje unitavanjeimovine.

Govor Poslanika r: ''Pa je spomenuo ovjeka koji je oduio putovanje'' u ovomdijelu hadisa se ukazuje na odreene edebe tokom injenja dove, a njih ima etiri:

1) Duina putovanja, a samo putovanje jeste uzrokom za primanje dove. Poslanik rkae: ''Tri dove se primaju, u to nema sumnje: Dova mazluma, dova musafira i dovaroditelja za njegovo dijete. (Hadis je hasen, a biljee ga Ebu Davud, Ibn Made i Tirmizi odEbu Hurejre t)

2) Tenja ka skromnosti u odijevanju i izgledu. Poslanik r kae: ''Neki raupani ipranjavi ovjek, odjeven u dvije izblijedjele haljine, onaj koga ljudi odbijaju sa vrata, kadabi dovio Allahu IOn bi im ispunio (tu dovu).''(Biljee Muslim i Ibn Hibban) Poslanikr setako odijevao prilikom klanjanja namaza za kiu (istiska traenje za napajanje).

3) Pruanje ovjekovih ruku ka nebesima. U hadisu od Selmana el-Farisija t se kae

da je Boiji Poslanikr rekao: ''Zaista je Allah Istidan i plemenit On se stidi kada ovjekdigne svoje ruke prema Njemu da mu ih vrati prazne.''Od Poslanika r se prenosi vie vrsta,naina dizanja ruku prilikom injenja dove:

a) Pokazivanje u vis sa kaiprstom.

b) Dizanje ruku prema nebu uz okretanje vanjskih dijelova aka prema kibli, a dlanovanaspram lica.

c) Dizanje ruku na taj nain to su dlanovi okrenuti prema nebu, a suprotna stranaprema zemlji.

d) Suprotno od treeg naina sa usmjerenim dlanovima prema zemlji, a akamaprema nebesima. Ovaj zadnji nain biljei Muslim.

O

4. Upornost i konstantnost u injenju dove uz spominjanje osobina Njegovoggospodarstva (o Gospodaru, kao to se u hadisu navodi).

q Govor Poslanika r: ''Pa kako da se takvom ne odazove!?'' jeste pitanje koje jedolo u vidu uenja, jer je injenje harama i hranjenje njim jedan od razloga neprimanjadove, kao to je i injenje pokornosti razlog za njeno primanje, kao to se to prenosi uMuslimovom Sahihu u hadisu koji govori o ljudima u peini.

Tumaenje jedanaestog hadisa

r Od Hasana t Alijinog sina se prenosi da je rekao: ''Od Poslanika r sam nauio:''Ostavi ono u to sumnja i zamijeni to sa onim u to ne sumnja.'' (Biljee ga Nesa'i i Tirmizikoji kae da je hadis hasen-sahih)

Poslanikr bodri muslimane da se ustegnu i paze sumnjivih stvari, jer kod istog halalau muslimanskom srcu se ne moe nai nimalo sumnje, dvoumljenja i nesigurnosti. Dua kodtakvih stvari biva smirena, dakle kod istog halala, i u toj smirenosti joj se pridruuje i srce.to se tie sumnjivih stvari u srcima se pojavljuje kolebljivost i briga koji uzrokuju sumnju.


23/49

Ovim hadisom se dokazuje da je izlazak iz razilaenja uleme vrjedniji, iako ovo ne vai u potpunosti za svaki sluaj, jer je u razilaenju, oko onih mes'ela koje su prenesene odPoslanika r, olakanje za ovaj Ummet i slijeenje ovih olakica je pree od njihovogostavljanja, iako ta olakica nije doprla do nekih uenjaka, npr. ubijeenost u istou i sumnjau mogue stanje neistoe. Ukoliko se olakici suprotstavlja neki drugi sunnet ili postupakUmmeta tada je pree da se ona ostavi.

Strogo ustezanje od sumnjivih stvari je mogue samo kod onoga ije je openito stanjeispravno i koji je poznat po svojoj bogobojaznosti i opreznosti, dok onaj koji javno inizabranjena djela, a nakon toga eli da pokae svoju opreznost sa ustezanjem od sitnihsumnjivih stvari, nije toga dostojan. Kao to kae Ibn Omer t onome1[1] koji ga je pitao okomarevoj krvi: ''Pitaju me o komarevoj krvi! a ubili su Husejna t,2[2] a uo samPoslanika r da kae: ''A njih dvojica3[3] su moja dva rejhana na dunjaluku.''4[4] (Biljei Buhari)

ovjek treba da se uva oslanjanja na govor bilo koga, kao to Poslanik r kae uhadisu kojeg prenosi Vabise t: ''pa makar ti ljudi dali takvu fetvu.'' ovjek treba da seoslanja na govor onoga koji inae govori istinu, a znak iskrenosti jeste da se uz nju srcasmiruju, dok je znak lai pojava sumnje u srcu.

Tumaenje dvanaestog hadisa

q Od Ebu Hurejre t se prenosi da je Poslanikr rekao: ''Od ljepote ovjekova islamajeste da ostavi ono to ga se ne tie.'' (Hasen-hadis, biljee ga Tirmizi i drugi)

q Ovaj hadis je veliki temelj lijepog ponaanja. Znaenje ovoga hadisa jeste da je odljepote ovjekova islama ostavljanje onoga to ga se ne tie, svejedno bio to govor ili djelo, ida se ogranii samo na ono to ga se tie od toga. U ljepotu potpunog islama ulazi ostavljanjezabranjenih stvari, kao to Poslanikr kae: ''Musliman je onaj od ijeg jezika i ruke su sigurnidrugi muslimani.''

Kada ovjek uljepa svoj islam onda e samim tim ostaviti ono to ga se ne tie odzabranjenih, pokuenih, sumnjivih i nepotrebnih dozvoljenih stvari sve ove stvari se ne tiu

muslimana kada on upotpuni svoj islam i dospije na stepen ihsana.

q Najvie se cilja sa rijeima: ''da ostavi ono to ga se ne tie.'' na jezik i njegovpokvaren govor, kao to se na to ukazuje u Kur'anu: ''Mi stvaramo ovjeka i znamo ta musve dua njegova haje, jer Mi smo njemu blii od vratne ile kucavice. Kad se dvojicasastanu i sjednu jedan s desne, a drugi s lijeve strane, on ne izusti ni jednu rije, a da porednjega nije prisutan Onaj koji bdije.''(Qaf, 16-18. ajet)

Takoer, u Musnedu se biljei hadis od Husejna t da je Poslanikr rekao: ''Od lijepogislama ovjeka jeste da malo govori o onome to ga se ne tie.'' (Hadis je hasen)

Mnogi ljudi ne smatraju svoj govor djelom, tako da svata priaju ne pazei na ono tokau. Ovo nije bilo poznato ni Mu'azu ibn Debelu t tako da je pitao Poslanika r o tome, pa

je rekao: ''Zar emo biti pitani o onome to govorimo?'' Poslanikr ree: ''Majka te izgubilaMu'aze, a zar e ljudi biti bacani u Vatru na svoja lica osim zbog onog to su njihovi jezicizaradili?!'' (Hadis biljee Ahmed, Tirmizi, Ibn Made, Nesa'i i Hakim) U hadisima se takoer

prenosi vrijednost onoga iji islam bude lijep i da se njemu umnogostruuju dobra djela, aoprataju loa djela.

1[1] Bio je Iraanin.2[2] Sin Alije ibn Ebi Taliba t.3[3] Hasan i Husejn.4[4] Dva mirisna cvijeta na dunjaluku.


24/49

Od Ebu Hurejre t se prenosi da je Poslanikr rekao: ''Kada neko od vas uljepa svojislam tada se svako dobro djelo, koje on uradi, pie kao deset takvih, pa i do sedam stotina

puta, a svako loe djelo se pie kao jedno, sve dok ne sretne Allaha I.'' (Biljei Muslim)to se tie ljepote islama to znai da u potpunosti uemo u vjeru. Poslanik r kae:

''Kada rob primi islam i uljepa svoj islam, Allah I e mu upisati svako dobro djelo koje je prethodno uradio, a obrisat e svako loe djelo koje je prethodno uradio.'' (Hadis biljei

Nesa'i) Misli se na djela koja je uradio prije prihvatanja islama, ali uz uvjet da uljepa svojislam.

Tumaenje trinaestog hadisa

r Od Enesa ibn Malika t se prenosi da je Poslanik r rekao: ''Niko od vas neevjerovati sve dok svome bratu ne bude volio ono to voli samom sebi.'' (Biljee Buhari iMuslim)

U rivajetu od imama Ahmeda, rahimehullah, dolazi sljedei hadis: ''Rob nee postiipotpuni iman sve dok ne bude volio ljudima ono dobro koje voli i samom sebi.''

Ovaj rivajet pojanjava negiranje imana u prvom hadisu, govorei da se ta negacijaodnosi na dostizanje potpunog imana. Iman se esto negira zbog nepostojanja nekih obavezaili ruknova, kao to je to u govoru Poslanika r: ''Bludnik ne ini blud, a da je mu'min dok gaini, niti kradljivac krade, a da je mu'min, niti ovjek pije alkohol, a da je mu'min dok ga

pije.'' (Biljee Buhari i Muslim od Ebu Hurejre t)

r I govor Poslanika r: ''Ne vjeruje onaj od ijeg uznemiravanja njegov komija nijesiguran.'' (Biljee Buhari i Muslim od Ebu Hurejre t) Uenjaci se razilaze oko onoga koji ini

velike grijehe da li se takav naziva mu'minom ili ne, a to se tie onoga koji ini malegrijehe niko mu ne negira iman, tj. da je on mu'min.Ono to se cilja sa hadisom jeste da je od ukupnih osobina obaveznog imana to, da

ovjek voli svome bratu ono to voli samom sebi i da ne voli da mu se neto desi to ne bivolio ni samom sebi. Ukoliko ovjek ne bude imao ovu osobinu tada e njegov iman bitikrnjav ili nepotpun. Poslanikr je nagovijestio da onaj koji ima ovu osobinu moe radi nje uiu Dennet, tako da se od Jezida ibn Eseda el-Kasrija t prenosi da kae: ''Rekao mi je Poslanikr: Da li voli Dennet? Rekao sam: ''Da.'' Ree: Onda voli svome bratu ono to volisamom sebi! (Biljee imam Ahmed i Hakim)

Kae Poslanikr: ''Ko voli da bude sauvan od Vatre i da ue u Dennet neka gazadesi njegova smrt, a da vjeruje u Allaha i Sudnji dan i da radi ljudima ono to voli da ljudirade njemu.'' (Biljei Muslim od Abdullaha ibn Amra Ibnu-l-Asa t)

Od Ebu Zerra t se prenosi da je rekao: ''Rekao mi je Poslanikr: Ebu Zerre, ja tesmatram slabim, a i volim ti ono to volim samome sebi. Nemoj da bude emir dvojici inemoj da nadzire jetimski imetak. (Biljei Muslim)

Ljubav ka injenju dobra drugim ljudima moe doi samo iz potpunog i zdravog srcakoje je isto od zavisti, prevare i mrnje prema drugima, to je zbog toga to zavidnik mrzida ga neko drugi nadmai u dobru, a iman uvjetuje suprotno, tj. da ovjek eli da svi vjernicisudjeluju sa njim u onome to mu je Allah I podario od dobra. Allah I kae: ''Taj drugi svijetdat emo onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered ine.'' (El-Qasas, 83. ajet)


25/49

Od Fudajl ibn Ijada t se prenosi da kae, tumaei ovaj ajet: ''Da ovjek ne voli danjegove nanule budu vrjednije od nanula drugog i da ne voli da njegove pertle budu vrjednijeod pertli drugog.'' Ovo se odnosi na ovjekovo htijenje da istakne svoju ljepotu i bogatstvo uodnosu na druge, a ne odnosi se na tenju ka uljepavanju.

Mu'min treba da voli drugima ono to voli sebi i da mrzi drugima ono to mrzi i sebi,pa ako vidi kod svoga brata neku manjkavost u vjeri treba se potruditi da manjkavost bude

uklonjena, a ukoliko vidi kod drugoga neku blagodat kojom ga je taj nadmaio u tome i elida i on ima istu blagodat, onda e to biti poeljno u sluaju da je ta blagodat vjerska. Poslanikr kae: ''Nema zavisti osim u dvije stvari: Prema ovjeku kome je Allah I dao imetak, pa gaon udjeljuje i nou i danju, i prema ovjeku kojem je Allah I dao Kur'an, pa ga ui i nou idanju. (Biljee Buhari i Muslim od Ibn Mes'uda t) Ukoliko ta blagodat bude dunjaluka tadanema hajra u njenom prieljkivanju, Allah I kae: ''I ne poelite ono ime je Allah neke od vasodlikovao.'' (En-Nisa', 32. ajet)

Isto tako mu'min treba da tuguje za promicanjem blagodati vjere, s toga je muslimanunareeno da gleda u vjerskim stvarima onoga ko ga je nadmaio i da pokuava da dostigne uskladu sa svojim mogunostima: ''i neka se za to natjeu oni koji hoe da se natjeu!''(El-Mutaffifun, 26. ajet)

Mu'min treba da u dui osjeti kako nije dostigao visoke derede, 5[5] kako bi se to vietrudio u stjecanju vjerskih blagodati i da prieljkuje da drugi ljudi budu bolji od njega.

Ako se kod ovjeka nae neka vjerska blagodat koju je Allah I samo njemu dao, pa jespomene drugima u smislu spominjanja Allahovih blagodati to mu je dozvoljeno, kao toIbn Mes'ud t kae: ''Ne znam nikoga ko je ueniji u Allahovoj Knjizi od mene.'' I ovo nezabranjuje prieljkivanje dobra za druge ljude.

Ibn Abbas t je rekao: ''Ja nekada naiem na ajet u Allahovoj Knjizi, pa zaelim da sviljudi znaju o njemu ono to i ja znam.''

Tumaenje etrnaestog hadisa

q Od Abdullaha ibn Mes'uda t se prenosi da kae: ''Rekao je Poslanik r: Nije

dozvoljena krv ovjeka muslimana, osim u jednom od tri sluaja: oenjeni bludnik, ivot zaivot i onaj koji ostavi svoju vjeru i razie se od demata. (Biljee Buhari i Muslim)

q Ove tri osobine su pravo islama prema kojem postaje dozvoljena krv onoga kojisvjedoi la ilahe illallah Muhammedur-Resulullah. Ubijanje onoga ko ostavi bilo koju od trinavedene osobine jeste stvar na kojoj su se svi uenjaci ujedinili.

q to se tie oenjenog bludnika uenjaci se slau da je njegova kazna za grijeh koji je poinio kamenovanje do smrti. Poslanikr je kamenovao Ma'iza i enu Gamidijku, a ukur'anskim ajetima, iji je tekst derogiran, ukoliko starac i starica6[6] poine blud se kae:''Kamenujte ih kao kaznu od Allaha I, a Allah je plemenit i mudar.'' (Biljee Ibn Hibban iHakim, a Hakim ga smatra sahihom i sa njim se slae Zehebi) Allah I je naredio da se enekoje poine zinaluk uhapse i zatvore sve do svoje smrti ili dok im Allah I ne nae neki izlaz.Poslanikr je rekao: ''Uzmite od mene, uzmite od mene, Allah im je dao izlaz (propis vezan zanjih). Onaj ko nije oenjen: bievanje sa sto udaraca i protjerivanje godinu dana, a oenjen stoudaraca biem i kamenovanje.'' (Biljei Muslim od Ubade ibn Samita t) Skupina uleme jeuzela vanjtinu ovog hadisa, pa su smatrali obaveznim da oenjeni treba biti bievan sa stoudaraca, a zatim da se kamenuje, dok neki uenjaci kau da se to dvoje ne primjenjujezajedno, zato to je Poslanikr Ma'iza samo kamenovao, a nije ga bievao.

5[5] Stepene.6[6] Misli se na to da su u braku.


26/49

Jedna skupina uenjaka kae: ''Ako su dvoje starih oenjeni tada se biuju ikamenuju, a ako su mladi i oenjeni samo se kamenuju.''

q to se tie rijei ''ivot za ivot'' one se odnose na sluaj da ovjek namjernobespravno ubije drugog ovjeka, pa se radi ubistva i on ubija.

Allah I kae: ''O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene: slobodan zaslobodna, i rob za roba, i ena za enu...''(El-Bekare, 178. ajet)

Iz openitosti govora ''ovjeka za ovjeka'' se izdvajaju odreeni oblici, kao to su:

1. Da roditelj ubije svoje dijete veina uenjaka smatra da se on nee ubiti zbog toga.2. Da slobodan ubije roba veina smatra da se on radi toga nee ubiti.3. Ako musliman ubije nevjernika.

q to se tie onoga ''koji ostavi svoju vjeru i razie se od demata.'' sa tim se ciljana onoga ko ostavi islam, tako da se odmetne od njega i razie od muslimanskog demata.Propis vezan za njega jeste da se od njega trai pokajanje i povratak u islam, pa ukoliko se ne

pokaje tada se ubija.Poslanikr kae: ''Ko promijeni svoju vjeru, ubijte ga!'' U ovom sluaju nema razlike

izmeu mukarca i ene po veini uleme, dok neki od njih kau da se ena ne ubija kada seodmetne od vjere, kao to se ne ubijaju ni ene u neprijateljskoj dravi tokom rata, nego sesamo ubijaju mukarci i ovo je govor Ebu Hanife, rahimehullah, i njegovih uenika, onismatraju nevjerstvo, koje se desi nakon islama istim kao i nevjerstvo oduvijek, dok veina

uenjaka pravi razliku izmeu ove dvije vrste nevjerstva: smatrajui nevjerstvo nakon islamagorim od ovog drugog, zato to je nevjerstvu otpadnika prethodio islam, dok ovaj drugi nikadnije bio musliman, pa se s toga ubija zbog otpadnitva. Oni koji se inae ne ubijaju u ratu su:oronuli starac, bolesnik, slijepac itd.

r Govor Poslanika r: ''Onaj ko ostavi svoju vjeru'' ukazuje na to da ukoliko bi setakav pokajao i vratio u vjeru tada se ne bi ubijao, zato to je razlog, zbog koga je njegovakrv postala dozvoljena nestao.

Prenosi se da je dozvoljeno ubiti muslimana i u nekim drugim sluajevima:

1. Homoseksualizam. Poslanikr kae: ''Ubijte poinioca i onoga nad kojim se ini!''

(Biljee ga Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Made i Hakim koji ga smatra sahihom, a sa njim seslae i Zehebi)

2. Onaj koji ostavi namaz.3. Ubijanje onoga koji pije alkohol nakon to je to uinio7[7] etiri puta.4. pijun koji pijunira muslimane za nevjernike, bez obzira to je musliman.5. Sihirbaz.

7[7] Tri puta se provodi kazna bievanjem.


27/49

Ostavljanje vjere i razilaenje od demata muslimana predstavlja odmetnitvo odvjere, pa makar ovjek izgovarao ehadet: ako bi psovao Allaha I i Njegovog Poslanika rnjegova krv e biti dozvoljena, pa makar izgovarao ehadet.

Isto tako e biti i ako se izigrava sa Mushafom i baci ga u neistou ili porekne nekustvar koja je nuno poznata u vjeri, meutim, to se tie onoga koji ostavi neki od pet

islamskih ruknova, na tome se temelji da li je on iziao iz islama u potpunosti ili ne. Aodgovor na ovo je prethodno naveden u tumaenju treeg hadisa.

Tumaenje petnaestog hadisa

q Od Ebu Hurejre t se prenosi da je Allahov Poslanikr rekao: '' Ko vjeruje u AllahaU i Sudnji dan neka govori dobro ili neka uti, i ko vjeruje u Allaha I i Sudnji dan neka bude

paljiv prema svome komiji, i ko vjeruje u Allaha I i Sudnji dan neka poasti svoga gosta.''(Biljee Buhari i Muslim)

r Govor Poslanika r: ''Ko vjeruje u Allaha I i Sudnji dan'' Neka uradi to i to,ukazuje na to da su ove osobine ujedno i osobine imana, a mi znamo da djela ulaze u okvirimana.

Imanska djela su nekada vezana za prava Allaha I kao to je izvravanje naredbi aostavljanje zabrana, u to spada govor onoga to je dobro, a utnja u onome to nije dobro.Ponekad su ona vezana za pravo Njegovih robova, kao to je aenje gosta i ukazivanje

panje komiji, usteui se od injenja bilo kakvog uznemiravanja prema njemu.

U hadisu se spominju tri stvari koje se nareuju robu:

q Prva naredba je govor onoga to je dobro i utnja u onome to nije dobro. Zboggovora Poslanika r: ''neka govori dobro ili neka uti'' se ukazuje na to da ne postojigovor ije je izgovaranje ili neizgovaranje na istom stupnju, jer e taj govor biti dobro, pa e

nam biti nareeno da ga izgovaramo, ili e biti, osim toga, suprotno od toga, pa e nam bitinareeno da ga ne izgovaramo i to je zato to su nad ovjekom postavljena dva meleka koja piu ono to on izgovora, kao to kae Allah I: ''Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan sdesne, a drugi s lijeve strane, on ne izusti nijednu rije, a da pored njega nije prisutan Onajkoji bdije.''(Qaf, 17/18. ajet)

itav selef se slae da melek koji sjedi na desnoj strani pie dobra djela, a onaj koji

sjedi na lijevoj strani pie loa djela. Poslanikr kae: ''Zaista je na njegovoj desnoj stranipisar njegovih dobrih djela.'' (Biljei ga Ibn Ebi ejbe8[8] od Huzejfe t sa sahih senedom)

Uenjaci se razilaze oko toga da li se pie sve to ovjek izgovori ili se pie samo onoza to se moe zaraditi nagrada ili kazna. Najjasnije je da se pie sve to ovjek izgovori, aodgovor je u ajetu: ''on ne izgovori ni jednu rije'' sve dok se ne pojavi muhases. 9[9]

Ono to nije dobro djelo to je onda loe djelo, pa makar se i ne kanjavalo za njega, jerse za neka loa djela ne kanjava i ona su oprotena na osnovu neinjenja velikih grijeha.

8[8] ejh imama Muslima, rahimehullah, napisao je knjigu Musanef, preselio je 234. H.g.9[9] Ograniavanje.


28/49

Meutim, vrijeme utroeno u njihovom injenju poinilac je upropastio samim tim to jeutroeno u batilu10[10] i taj e ovjek aliti za njim na Sudnjem danu, to je odreena vrstakazne.

Poslanikr je rekao: ''Nema ljudi koji ustanu sa sijela na kome nisu spominjali Allaha Iosim kao da su se razili od tijela mrtvog magarca i za tim sijelom e se alostiti.'' (Biljee gaAhmed, Ebu Davud i Nesa'i od Ebu Hurejre t)

U hadisu kojeg biljei Tirmizi, rahimehullah, se kae: ''Nee ljudi sjediti u sijelu nakome nee spominjati Allaha I niti donositi salavat na Poslanika r, a da im ono nee

propasti11[11] zbog toga to je propalo, pa ako On U htjedne kaznit e ih, a ako htjedne oprostite im.''12[12]

Poslanikr kae: ''Nema ljudi koji sjede na sijelu na kome ne spominju Allaha U, a danee aliti za njime na Sudnjem danu, pa makar uli u Dennet.'' (Biljei Nesa'i od Ebu Se'idael-Hudrija i Ibn Hibban od Ebu Hurejre t i kae da je sahih)

Odavde vidimo da je one stvari koje nisu dobro-hajr, bolje ne izgovarati, osim onihstvari za kojima se ukae potreba da ih izgovorimo. To je stoga, to est govor o

bespotrebnim stvarima dovodi do otvrdnjavanja srca.Od Ibn Omera t se prenosi da je Poslanikr rekao: ''Ne poveavajte govor u onim

stvarima koje nisu od zikra, jer mnogo govora o onome to nije spominjanje Allaha I ini srcetvrdim, a zaista je najdalji ovjek od Allaha I onaj ije je srce tvrdo.'' (Biljei Tirmizi i kae daje hasen-garib)13[13]

q Druga naredba je: ''paljiv prema svom komiji'' uznemiravanje komije jezabranjeno, jer Poslanik r kae: ''Tako mi Allaha ne vjeruje, ne vjeruje, ne vjeruje.'' Parekoe: ''Ko Allahov Poslanie?'' Pa ree: ''Onaj od ijih runih djela njegov komija nijemiran.'' (Biljei Buhari, rahimehullah, od Ebu urejha)

A u Sahihu Muslima, rahimehullah, se kae: ''Nee ui u Dennet onaj od ijih runihdjela njegov komija nije miran.''

Allah I je naredio injenje dobroinstva: ''I Allahu se klanjajte i nikoga Njemuravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromasima,

i komijama blinjim, i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, ionima koji su u vaem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvaliu.'' (En-Nisa',36. ajet)

Ovdje vidimo da je Allah I na jednom mjestu objedinio Svoje pravo prema robu, ispominjanje prava robova prema tom robu koje je razvrstao u pet vrsta:

1. Oni prema kojima ovjek ima rodbinsku vezu, uz posebno navoenje roditelja zbogveliine njihovog prava prema ovjeku.

2. Oni koji su slabi i kojima je potrebno da im se ini dobroinstvo ili zbog slabostinjihovog tijela, kao to je to jetim14[14] ili zbog neposjedovanja mnogo imetka, kao to jemiskin.15[15]

3. Oni koji su bliski ovjeku i koji se mijeaju sa njim, i njih postoje tri vrste:a) Blii komija, koji je ujedno i blii roak takav ima dva prava prema

ovjeku:

10[10]Neispravno.11[11] Pa e zaaliti za njime.12[12] Tirmizi kae da je hadis hasenun-sahihun.13[13] U veini sluajeva kada Tirmizi, rahimehullah, kae da je garib onda znai da je slab, a ukoliko doda hasen ili sahih utom sluaju on je hasen ili sahih.14[14] Siroe malodobno dijete bez oca ili bez oba roditelja.15[15] Siromah onaj koji ima neto, ali ne dovoljno da bi ispunio svoje potrebe.


29/49

Pravo rodbinske veze. Pravo komijske veze.

b) Komija koji ivi blizu ovjeka. Prenosi se da je Aia, radijallahu anha,rekla: ''Rekla sam: ''Allahov Poslanie, ja imam dvojicu komija, pa kojem od njih da

poklonim neto?'' Ree Poslanikr: ''Onome ija vrata su tebi blia.'' (Biljei Buhari)c) Drugovi koji ovjeka esto posjeuju i koji su mu od koristi i kojima je on

od koristi. Poslanikr kae: ''Najbolji drug kod Allaha I je onaj koji je najbolji prema svomedrugu, i najbolji komija kod Allaha I je onaj koji je najbolji prema svom komiji.'' (BiljeeAhmed i Tirmizi koji kae da je sahih, a biljee ga i Ibn Hibban i Hakim koji kau da je sahih,a sa njima se slae i Zehebi16[16])

4. Oni koji nisu u svom mjestu stanovanja, a to su, ustvari, putnici.5. Robovi.

Rekao je Allahov Poslanik r: ''Dibril u me nije prestao savjetovati,17[17] sve doknisam pomislio da e ga proglasiti jednim od nasljednika.'' (Biljei Buhari od Aie, radijallahuanha)

Poslanikr takoer kae: ''Nije mu'min onaj koji jede do sitosti, a njegov komijagladan.''

q Trea naredba u hadisu je aenje gosta ime se cilja na uljepavanje samogugoavanja, jer Poslanikr kae: ''Onaj koji vjeruje u Allaha I i u Sudnji dan neka poastisvoga gosta onako kako je njegovo pravo!'' Pa rekoe: ''A kakvo je njegovo pravo?'' Ree:''Jedan dan i no.'' Pa ree: ''A ugoavanje je tri dana, a nakon toga to e biti sadaka.'' (BiljeiBuhari i Muslim od Ebu Se'ida el-Hudrija t)

Kae Allahov Poslanikr: ''Koji gost doe kod nekih ljudi pa osvane ne dobivi nita,onda on ima pravo da uzme koliko mu pripada kao gostu i zato nee imati grijeha.'' (BiljeeAhmed i Hakim koji kae da je sahih, a Zehebi se slae sa njim)

Pravo ugoavanja je vezano i za muslimane i za nevjernike, i ovo je obaveza akodomain ima vika hrane

Kae Selman el-Farisi t: ''Poslanikr nam je zabranio da pruamo gostu ono18[18] tonemamo kod sebe.'' (Biljee ga Ahmed i Taberani, a hadis je sahih)

Tumaenje esnaestog hadisa

r Prenosi se od Ebu Hurejre t da je rekao: ''Neki ovjek ree Allahovom Poslaniku r:Poui me. Poslanikr ree: Ne srdi se. Ovaj ponovi pitanje vie puta. Poslanik r opetree: Ne srdi se. (Biljei Buhari)

ovjek je zatraio od Poslanika r kratak i sveobuhvatan savjet, pa mu je Poslanikruputio savjet da se ne srdi. Ovo ukazuje na to da je srdba objedinila svo zlo, dok jeuzdravanje od srdbe u sebi objedinilo svo dobro.

Dafer ibn Muhammed kae: ''Srdba je klju svakoga zla.'' Rekli su Ibn Mubareku,rahimehullah: ''Objedini nam u jednoj rijei lijep ahlak!'' Pa ree: ''Ostavljanje srdbe.''

r Govor Poslanika r: ''Ne srdi se.'' moe nositi dva znaenja:

16[16] Preselio 748. H.g.17[17] O komiji.18[18] Da se obavezujemo prema gostu.


30/49

Nareivanje uzroka koji vode ka ostvarivanju lijepoga ponaanja poput:plemenitosti, blagosti, stida, skrivanja ljutnje i dr. To je zbog toga to dua koja je okiena timsvojstvima odbacuje srdbu kada se ona pojavi.

Drugo znaenje njegovih rijei: ''Ne srdi se.'' bi moglo biti da ovjek ne radi onestvari koje proistiu iz srdbe, nego da natjera sebe da ostavi njihovo provoenje i svako djelokoje proistie iz te srdbe. To je zbog toga to kada srdba zavlada insanom, ona tada postaje

ona koja nareuje i zabranjuje, pa ako se ovjek bude trudio tada e od sebe odbaciti zlo kojenosi.Allah I kae: ''Za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi,

oprataju.''(E-ura, 37. ajet)

Takoer kae Allah I: ''Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju,koji srdbu savlauju i ljudima prataju a Allah voli one koji dobra djela ine.'' (Ali

'Imran, 134. ajet) Po

Hadis Od Imam en-Nevevija

Documents

Transcript of Hadis Od Imam en-Nevevija