Green Garden 81

7/22/2019 Green Garden 81

1/32

G r e e n G a r d e n b r o j 8 1 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 2 . g o d i n a X I I c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

- Krizanteme tehnologija uzgoja

- Staklena ambalaa- Opadanje plodova s voaka

- Goji bobice

- Ocjenjivanje kakvoe meda

BosniaandHerzegovinasChoice

2011/122011/12


2/32

[email protected]

www.sjemenarna.com

S naimVRUIMkreditimaone postajustvarnost!

Ljeto nam

donosi noveelje.

Do 31.8.2012. iskoristite izuzetne

pogodnosti VRUIH kredita. Ove

kredite moete realizirati:

BEZ JAMACA

u SAMO 24 SATA od

kompletiranja dokumentacije

s kamatnom stopom koja je

FIKSNA za cijeli period trajanja

kredita

BEZ NAKNADE za obradu kredita

za korisnike JES! Paket rauna.

Saznaj vie na unicreditbank.ba

LjetniVRUI

KREDITI


3/32

U ovom ljetnom broju Green Garden glasila objavili smo otografje prekrasnog vrta obiteljiuri. Tomislav i Sanja sudjelovali su u Green Garden izboru za NAJ najljepi vrt, cvjet-njak, travnjak, te najvei plod i najbolji urod. Naa nagradna igra je poela ve u broju 78

(sijeanj/veljaa), i na adresu Sjemenarne i Kluba Green Garden su pristizale brojne prijavei otografje ponosnih vlasnika ureenih i paljivo osmiljenih zelenih povrina. Nadamo seda ete uivati u prizorima prekrasnog vrta Sanje i Tomislava, koji su inae i lanovi KlubaGreen Garden.

Kako postati lan Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jedno-stavno preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema uputama koje etepronai u pristupnici.

lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim Agrocentrima.Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati nae-mail: [email protected].

3

B R O J 8 1 S R P A N J / K O LO V OZ 2 0 1 2 .

Rije urednika

Igra boja u cvjetnom vrtu ........................................................................... 4Odravanje travnjaka tijekom ljeta ......... ................................................5Zelena oaza obitelji uri ..........................................................................5Krizanteme -tehnologija uzgoja ..............................................................6Eterina ulja - potreba s razlogom .......................................................... 8Draker 10.2 - uinkovito rjeenje za mnoge tetne insekte ........... 9

Povrtnjak tijekom ljeta .............................................................................. 12pinat - obilje minerala i vitamina ........................................................13tete na rajici od koprivine grinje (pauka) .........................................14Zalijevanje povra tijekom ljetnih mjeseci..........................................15

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]@sjemenarna.comwww.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar,Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi

Marketing:Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.Andrea aravanja, mr. oec.

Lektor:Blanka Kraljevi, prof.

Fotografja na naslovnici:Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i porta broj:

05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopisGreen Garden osloboen je plaanja poreza na prom

Staklena ambalaa ......................................................................................16Folijarna prihrana vinove loze .................................................................18Botrytis cinerea Pers. - siva plijesan vinove loze ..............................19Opadanje plodova s voaka ............................................ ........................20Goji bobice - crveni dijamanti ................................................................ 23arka ljive (Plum pox virus)sve ea na podruju Hercegovine........24

Solarnim ureajem protiv zmija .......................................................25Ocjenjivanje kakvoe meda ....................................................................26Zanimljivosti.................................................................................................30Nagradna krialjka .....................................................................................30

Sad

raj

Editors wordSredinom ljeta veina radova u vrtovima, vonjacima i vinogra-

dima je zavrena odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtnei veina vonih kultura su zavrile s plodonoenjem. Kasne sortepojedinih vonih vrsta, primjerice breskve i nektarine u punoj suberbi, dok se rane sorte jabuka i kruaka poinju brati. Isto tako,rane sorte groa su u fazi dozrijevanja i berbe.

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi

mnotvo zanimljivih priloga posveenih ljubiteljima cvijea, po-vra, voaka i vinove loze, te nekoliko priloga posveenih zatitipoljoprivrednih kultura od bolesti i tetnika. Kao i prethodni bro-jevi glasila Green Garden tako i ovaj broj sadri priloge namijenjenepelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novimproizvodima koji slue zatiti od zmija i muha.

Od velikog broja tema koje popunjavaju stranice ovog broja glasi-la Green Garden posebno izdvajamo prilog o tehnologiji uzgoja kri-zantema, eterinim uljima, zatiti povra od koprivine grinje, sta-klenoj ambalai, folijarnoj prihrani vinove loze, prilog o opadanjuplodova s voaka te vrlo zanimljiv prilog o zatiti od zmija.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje suaktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta preporuu-

jemo vam da detaljno proitate sve priloge iz ovog broja te obogatitevae znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivredeali i drugih oblasti.

Urednitvo

In mid-summer most works in gardens, orchards and vineyards iscompleted, meaning that during this period many vegetable and fruitcrops are done with fruiting.

Late varieties of some fruit species, such as peaches and nectarinesare in full harvest, while early varieties of apples and pears begin togather. Also, early varieties of grape are in the process of maturationand harvest.

is issue of Green Garden brings you many interesting articles ded-icated to owers, vegetables, fruit trees and grape wine, and severalarticles about protection from pests and plant diseases. Like previousissues of Green Garden this one also includes articles intended for bee-keepers. In addition, there is also a large number of useful informa-tions about new products that serve to protect from snakes and ies.

Among many interesting articles in this issue of Green Garden wewould like to single out the articles about technology of growing chry-santhemums, essential oils, protection of vegetables from red spidermite, glass bottles, foliar nutrition of grape wine, and article about de-clining fruits from fruit trees and very interesting article about protec-tion from snakes.

In order to have complete informations about all agricultural activi-

ties in mid-summer, we recommend that you read carefully all arti-cles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge withlots of new comprehensions.

Editors oce


4/32

I Mkt, mt tk

Igra boja u cvjetnom vrtu

I

gra boja te tekstura najvei jeizazov u kreiranju uspjenogvrta bez obzira na to to je nji-

hova bljetava privlanost krat-kog vijeka. Neke od biljaka cvatukratko ali ljepota i boja cvijeta za-sluuju mjesto u cvjetnoj gredici.Takav je primjerice bour (Paeo-nia sufruticosa), biljka koja cvatesamo nekoliko dana, no iji pre-krasni veliki cvjetovi neprijepornozasluuju istaknuto mjesto u vrtu.

Odabir bojaPri odabiru boja u vrtnom pro-

storu gotovo sve se odluke mogu

prepustiti osobnom ukusu. Krugboja je neogranieno bogat nijan-sama, pa iako su na njemu kon-trasne boje i nijanse smjetenenasuprotno, krajnji rezultat moeispasti loe i time ugroziti izgled ci-jelog prostora. Stoga se uvijek trebaograniiti na manji raspon i kolii-nu boja. Primjerice, zagasito zelenapozadina smirivat e dinamianprednji plan pun boja i isticati samoone boje ivahnih nijansi.

Slaganje bojaJedan od najveih izazova u obli-

kovanju vrtnog prostora jest krei-ranje zanimljive kombinacije boja.Bijelo i plavo elegantna je kombi-nacija koja izgleda hladno i isto ikoju je teko nadmaiti, iako je zaposve ist dojam najbolja kombi-nacija bijelog i zelenog. To je po-sebno upeatljivo kada se te dvijeboje nalaze u istom cvijetu, kao toje to sluaj kod visibaba ili bijelogkultivara srdaca. Ovakve otmjenekombinacije bit e jo izrazitije ako

ostale biljke donesu u prostor irupaletu nijansi.

Dvije boje jednake snage, poputnaranaste i ljubiaste ako se rabe

zajedno, predstavljaju iznenauju-e blistavu i uoljivu kombinaciju.Dobar su primjer jarkonaranastineveni postavljeni uz olovno ljubi-aste listove ukrasnog kupusa.

Plavo i uto takoer predstavljaotar kontrast. Kada se pomijeajuuti tulipani ili carske kockavice(Fritillaria imperialis) s jasno pla-vim cvjetovima potonice, me-usobno proimanje djeluje vrlo

iskriavo.Boja i udaljenost

Jarke svijetle boje, poput limu-nastoute ili bijele puno bolje od-bijaju sunevu svijetlost od tamnihboja koje se, promatrane s uda-ljenosti, poinju gubiti ili postajuzagasite. Time se stvara vizualnidojam da svijetle boje u prednjemplanu iskau prema naprijed.Kad takve nijanse postavite u po-zadinu, takoer e se initi bliimapa e vizualno skraivati duinu,

odnosno dubinu vrtnog prostora.Nijanse boja koje posjeduju dubi-nu poput plavih, ljubiastih ili sre-brenkastih, tradicionalno se rabe

za postizanje dojma vee dubinevrtnog prostora. Takve se nijansepostave u pozadinu, a u prednji seplan stavljaju blijede nijanse ute,bijele ili ruiaste boje.

Crvene naranaste i intenzivnoute nijanse najbolje je postaviti usredinji dio cvijetnjaka, jer kad suudaljene, poinju se gubiti, a kad supreblizu, dominiraju prostorom.

Boje i svjetlostU rasporeivanju i odabiru boja

vanu ulogu ima lokacija prostora,odnosno mjesto unutar vrta. Naizravnom sunevu svjetlu sjajnecrvene, ute i naranaste nijansepostaju plamtee, a prostor jedno-stavno titra od siline boja. Ako pakelite ohladiti prostor za sjedenjekoji se nalazi u toplome sunanomkutu vrta, odaberite biljke srebrenihi sivih listova ili one plavih cvijetovai prostor e postati puno ugodniji.

Kombinacija pastelnih boja, po-

put njeno plave, ruiaste, krema-sto ute i srebrene, predstavljat eprekrasnu kompoziciju na sjenovi-tim mjestima. Terasu koja se esto

koristi za veernja druenja, okru-ite bijelim cvjetovima i svijetlo ilibijelo proaranim listovima, koji euz minimalno osvjetljenje stvoritiugodnu atmosferu.

Primjena tekstureMnoge biljke imaju bogatu tek-

sturu listova i tvore zanimljiveuinke kad su posaene na veojpovrini. Zasad lavande ili ruma-rina, koji se redovito orezuje, svremenom e prerasti u niz gustihhumaka kojima ljepota nimalo nezaostaje za rascvjetalom gredicomzeljastih biljaka.

ak i biljke koje nisu dekorativ-ne mogu posluiti za skupnu sad-nju. Grmolika kozja krv (Loniceranitida) ili brojni bambusi omogu-avaju stvaranje mnogih kombi-nacija tekstura i tvore izvanredneive ograde. Igra razliitih teksturakreira pronjenu kombinaciju aki na istoj biljci. Tisa 8taxus) koja

je uredno orezana u podnoju, akojoj su pri vrhu ostavljene graneda slobodno rastu tvori prekrasankontras tekstura.

Slaganje boja veliki izazov za vrtlare

Veliki zahtjevi pri odabiru boja u prostoru

4

B R O J 8 1 S R P A N J / K O LO VO Z 2 0 1 2 .


5/32

M P, . .

Odravanje travnjakatijekom ljetaLijep travnjak zahtjeva mnogo truda i dosta vremena koje treba posvetiti njezi

tijekom ljetnih mjeseci. U ovom razdoblju posebnu pozornost treba obratiti nazalijevanje, kosidbu, grabljenje, prignojavanje i prozraivanje. Svakako, najveiproblem je osigurati dostatnu koliinu vode, kako bi travnjak zadrao lijep izgled.

Pravilna i pravodobna opskrbatravnjaka vodom, osnovni jepreduvjet njihovoga zdra-

vog rasta i razvoja. Ovisno o tlui klimatskim uvjetima, travnjakzahtjeva odgovarajui reim zalije-vanja kako bi se izbjegle tete kojenastaju zbog suvine ili nedovolj-

ne koliine vode. Prekomjerna ilinedovoljna koliina vode, te stresbiljaka izazvan zalijevanjem u po-greno vrijeme, osnovni su rizicirunog zalijevanja. Dosta racio-nalniji nain zalijevanja je pomounadzemnih rasprskivaa, a svaka-ko najbolji ugradnjom automat-skog zalijevanja.

Zalijevanje travnjakaVodei proizvoa sustava za

automatsko zlijevanje je GARDE-NA, a za automatsko zalijevanjetravnjaka izdvajamo GARDENAsprinkler sistem. Putanjem vode u podzemne instalacije, rasprski-

vai izlaze na povrinu, a nakonzavretka zalijevanja ponovo ulazeu svoje kuite. Ovaj sustav zalije-vanja ima velikih prednosti u od-nosu na ostale naine zalijevanjatravnjaka. U posljednjih nekolikogodina, na ovim podrujima, GAR-DENA sprinkler sustav doivlja-va ekspanziju,tako da se u svaki

novozasnovani travnjak ugraujeovaj sustav.

GnojidbaTijekom ljetnih mjeseci ne zabo-

ravite prihranjivati travnjake, jer nanedostatak hranjiva u tlu travnjacibrzo reagiraju. Za prihranjivanje jenajbolje koristiti specijalna gnojivaza travnjake koja osiguravaju op-

timalnukoliinusvih po-t r e b n i hhranjiva.Za ovu namjenu koristite FLOR-TIS-ova gnojiva za travnjake. I nakraju ne zaboravite to se trav-njak ee kosi, pravilno zalijeva iadekvatno prihranjuje bit e ljepi.

Zelena oaza obitelji uriU

mnotvu prijava za Green Gar-den izbor iriju je za oko zapeojedan prekrasan vrt koji se nala-

zi u naselju Maloevii u blizini Mostara.Vrt pripada obitelji uri (Tomislav iSanja uri) koja ga je godinama pa-ljivo njegovala, te tako stvorila jednu

posebnu oazu zelenila i mira uz oba-lu Neretve. U vrtu se nalazi veliki brojukrasnih biljaka, grmova, rua u raznimbojama, zainskog bilja, te cvijea. Usklopu kue se nalazi i vonjak s oko 30vrsta mladih voaka. Posebnost ovomvrtu daju i razni ukrasni predmeti kaoto su vrtna etno kola, kolica, tricikli,bunar, plug, kuica za ptice itd

Najvei dio svog vrta obitelj uri jeizgradila kupovinom u AgrocentrimaSjemenarne kao lan Kluba Green Gra-den. Zahvaljujemo se obitelji uri toje sudjelovanjem u naoj nagradnoj igri

podijelila s nama prekrasne fotograjesvoje oaze.

M P, . .

Automatsko zalijevanje

Dio iz vrtaobitelji uri


5


6/32

I Mkt, mt tk

KRIZANTEMEtehnologija uzgoja

Krizanteme su najomiljenije rezano cvijee zbog svojih oblika i boja cvjetne

glavice te duge uzdrljivosti u boji. Ve odavno predstavljaju glavni ukraskunih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen.

Naa kultura ivljenja po-znaje ovu cvjetnu vrstu kaoukras grobova za blagdan

Svih Svetih. U Japanu krizantemapredstavlja nacionalni cvijet, a uKini simbol dugog ivota. U svjet-skim razmjerima zauzima prvo

mjestu u uzgoju rezanog cvijea,ispred rua i gerbera.

Pod pojmom krizantema podra-zumijevaju se tri glavne podskupi-ne: pine ili spideri (bijele ili ute),margarete kao skupina s najvierazliitosti te krupno cvjetne kri-zanteme popularno nazvane mi-tovke.

pine i magarete se uzgajaju cije-lu godinu dok se mitovke uzgajajuprigodno za blagdan Svih Svetih,.Odnosno cvatnja mora biti tempi-

rana od 27. do 30. listopada.Trebaznati da se tri podskupine razlikuju

u brzini i ritmu rasta, te se morajusaditi u razliito vrijeme. Najranijese sade krupno cvjetne krizanteme(5-10.srpnja), zasjenjuju se od 5-10.kolovoza i zasjenjivanje traje naj-ee do 10.rujna.

pine se sade neto kasnije (10-15.srpnja), a sjene se od10. kolovozado 30.rujna. Krupno cvjetne kri-

zanteme obavezno treba pinciratitj. odstraniti sve postrane cvjetnepupoljke osim sredinjeg, i to seradi to ee da biljka ne troi nanjih snagu. Za razliku od krupnocvjetnih krizantema, kod marga-reta i pina skida se sredinji, naj-razvijeniji pup. Skidanje se obavljakada je pup dobro razvijen.

Rezane krizantemeZa sadnju se koriste oiljene

reznice s dobro razvijenim korije-

njem. Sadnja se obavlja na srednjetekim ilovastim tlima s pH vrijed-

nosti 6-7,2. Poeljno je da tlo sadribarem 5% humusa, jer humus veevodu i hranjiva i time sprjeavaispiranje. Na pripremljene gredicepostavlja se mrea, s razmakomrupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. Idealan

razmak sadnje za margarete biobi 13x15 cm, a za krupno cvjet-ne krizanteme 15x15 cm. Danasje teko pronai mreu s okcimatih dimenzija pa se najee kori-sti razmak sadnje 12 x 12 ili 18x18cm. Koritenje mree je obveznojer mrea titi biljku od povijanja,a i primjena ostalih agrotehni-kih mjera je olakana. U poetku

razvoja krizantema trai gnojivas naglaenim sadrajem duika ifosfora. Zbog toga se preporuujekoritenja IDROFLORALA 14-25-5 ili IDROFLORAL 10-50-10. Ovekombinacije potiu razvoj kori-jenja i ubrzavaju ukorijenjavanje.Kasnije, do poetka zamraivanja,prihrana se obavlja IDROFLORAL-om 20-20-20. Tijekom razvoja kri-zantema trai dosta vode tako da jenuno osigurati adekvatan sustavnatapanja (najbolje je to sustavom

kap po kap). Tim sustavom se izbje-gava vlaenje lia to umanjujeuvjete za razvoj bolesti.

ZamraivanjeSa zamraivanjem s poinje kod

visine krizantema 20-25 cm. Zakrupno cvjetne krizanteme to naj-ee pada u razdoblju 5-10. kolo-voza i traje oko tridesetak dana,dok zamraivanje kod pina poi-nje oko 10.kolovoza i traje do 15.ruj-na. Prva tri tjedna zamraivanje seprovodi svakodnevno u trajanju 13

sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a uzadnjem tjednu se postupno sma-njuje do potpunog prestanka. Ni-kada se ne zamrauju vlane biljkeU prvom tjednu kratkog dana kodpine i margarete koristi se regula-tor rasta (primjerice Alar 80), kojismanjuje rast biljaka u visinu ipotie staranje bonih izbojaka. Udrugoj vegetaciji uzgoja naglaena

Zamraivanje vrlo bitna mjera kod uzgoja krizantema

6



7/32

je potreba za kalijem zbog pravil-nog razvoja cvijeta i jaanja stablji-ke. U tom razdoblju koristi se gno-jivo IDROFLORAL 8-5-44.

Krizanteme u posudiUzgoj lonanica poinje sadnjom

oiljenih reznica u posude promje-ra 19 cm. U posude tog promjera

najee se sade po tri reznice.Sadnje se obavlja najee do polo-vice lipnja. Kod uzgoja krizantemau loncima, vaan je pravilan izborsupstrata. Treba koristiti supstratstabilne strukture, pH vrijednosti6-7, koji dobro vee hranjiva (CUL-TURAL GALA). Prvih dvadesetakdana nakon sadnje lonci se dre uzatienom prostoru, a poslije seiznose na otvoreno. U poetku sekoriste hranjiva s naglaenim sa-drajem duika i fosfora(isto kaokod rezane krizanteme), a nakonotkidanja vrhova i tjeranja postra-nih ogranaka gnojiva s neto veimsadrajem kalija. Ranije ili kasnijeotkidanje vrhova pomie cvatnjuza10 rana ranije, odnosno 10 danakasnije. Nakon zadnjeg otkidanjavrhova koristi se regulator rasta(Alar 80 ili neki drugi) koji omogu-ava formiranje zbijenije biljke.

Uzronici bolesti i tetniciTijekom uzgoja krizantema je

podlona napadu veeg broja tet-

nika i uzronika bolesti. Od tet-

NEDOSTACI HRANJIVA-SIMPTOMI

Jedna od vanih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jestpravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osjetljivana nedostatak odreenih hranjiva, te odmah reagira specifnimsimptomima koji se jasno uoavaju na pojedinim organima.

Nedostatak duikaSimptomi nedostatka duika na krizantemama oituju se na nain da

cijela biljka krlja, zaostaje u rastu, a listovi primaju svijetlije nijanse

utozelene boje. uenje je osobito izraeno na rubovima lia.

Nedostatak osoraPrvi znaci nedostatka fosfora uoavaju se na listovima. Listovi mije-

njaju boju u plavu do gotovo ljubiastu, a donji, stariji, listovi nekroti-ziraju.

Nedostatak kalijaNedostatak kalija kod krizantema oituje se na stabljici i listovima.

Zbog nedostatka klija stabljika se savija. Na listovima, izmeu ila, jav-ljaju se nekroze koje se ire od ruba prema sredini lista. Ako je kalij krozdulje razdoblje nedostupan, lie se uvija i potpuno sui.

Nedostatak eljezaSimptomi nedostatka eljeza kod krizantema oituju se kroz kloro-

zu lia. Ako biljkama kroz dulje razdoblje nije dostupno eljezo, listovipoprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javlja na mladom liu.

Nedostatak boraNedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema dovodi do

zastoja u razvoju, biljke krljaju, a cvjetovi lagano etioliraju. Listovi utei nekrotiziraju, a kod ekstremnih sluajeva dolazi do potpunog suenja.

Nedostatak magnezijaTipian nedostatak magnezija su zelene zone oko ila lista s kloro-

tinim poljima u kojima se mogu izmeu ila zapaziti malene, obinokrune nekroze. Nedostatak magnezija uoava se na starijem liu.

Nedostatak bakraSimptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na listovima,

na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. Ako je nedo-statak izraen kroz dulje razdoblje, listovi se sue i ostaju visjeti na biljci.

nika najee se javljaju lisne ui igrinje koji se suzbijaju primjenomodgovarajuih kemijskih priprava-ka.

Od uzronika bolesti najveiproblem predstavlja bijela hra(Puccinia horiana). Simptomi bo-lesti najuoljiviji su na listu. U po-etku razvoja uzronika bolesti,

na gornjoj strani lista, uoavaju semala ispupenja koja kasnije svje-tlozelene pjege. Na istom mjestu nanaliju lista formiraju se bradavi-aste izrasline. Napadnuti list ko-vra se i deformira. Pri jaoj zarazilistovi otpadaju. Cvjetovi zaraenihbiljaka su sitniji.

Bolest se teko suzbija, pa sazatitom treba poeti vrlo rano. Za-tita se provodi kemijskim priprav-cima (Dithan M 45, Star 80, Saprol-N i Baycor) uz temeljito prskanjebiljke.

Osim bijele hre, posljednjih ne-koliko godina i uzarioze (Fusari-um oxysporum .sp.chrysanthemii F. oxysporum .sp.trachephilum)postaju sve vei problem. Biljkenapadnute fuzariozama esto ima-ju simptome sline simptomimaprouzroenim Pytium vrstama, alii simptomima prouzroenim nedo-statkom hranjiva, suvikom vode utlu i dr. Napadnuti listovi ute, uvi-jaju se i venu. Listovi venu s jednestrane biljke, a rijetko cijela biljka

odumire. Fuzarioze uglavnom ra-

zaraju provodne snopove, i timeprekidaju normalnu opskrbu biljkehranjivima i vodom iz tla. Simptomibolesti na listovima variraju ovisnoo temperaturi. Najizraeniji simp-tomi uoavaju se na temperaturi

od 27oC do 32oC. Osnovna mjerazatite je odravanje dobre higije-ne i prozranosti u nasadu. Sadnjakrizantema u odgovarajuem sup-stratu, a ako se radi o uzgoju na tlu,sterilizacija tla je obavezna.

Uzgoj krizantema u posudama

Pojedina hranjiva su vrlo bitna na samom poetku proizvodnjeSimptomi hre na liu

7



8/32

ETERINA ULJApotreba s razlogomEterina ulja i ekstrakti upotrebljavaju se u armaceutskoj, kozmetikoj iprehrambenoj industriji. Malo tko da je posjetio Jadran a da kao suvenir nijekupio ili koristio neki od pripravaka s eterinim uljima.

D M, . .

Eterina ili esencijalna uljadobila su svoje ime premaquinta essentia, terminu to

ga je skovao vicarski lijenik Para-celsus. Eterina ulja daju biljci miris.Unato imenu, eterina ulja nisuulja- kap ne ostavlja trag na papiru.To su hlapljive tekuine koje se is-paravaju na normalnoj temperaturizraka iz siunih lijezda i dlaica nalistovima, stabljikama, cvjetovima,sjemenkama, plodovima i dr. orga-nima. Neke biljke primjerice rua,sadre eterina ulja u cvjetovima,druge, poput matinjaka u listovima.Stablo narane sadri tri razliitaeterina ulja: u cvijetovima (neroli),

listovima (petitgrain) i u kori plodo-va (naranino ulje).

Analiza kromatograjom otkrilaje da primjerice ulje paprene me-tvice osim 50 % metanola koji me-tvici daje miris, sadri jo 98 drugihsastojaka. Eterina ulja cvjetovasastoje se od nekoliko stotina sasto-jaka.

Nain proizvodnje eterinih uljaEterina su ulja topiva u masnoi,

povrtnim i mineralnim uljima te u

alkoholu. Veina se ne otapa u vodi,ali se otapaju neki njihovi sastojci.

Primjerice najmirisnije molekuleriinih i naraninih cvjetova otapajuse u vodi. Parna destilacija najeije nain dobivanja, a katkad se upostupku uzimaju hlapljivi sastojci ialkohol. Jo uvijek se nekoliko nje-nih cvjetnih mirisa dobiva starimnainom maceracije latica u masno-i, eterino ulje naranine kore do-biva se preanjem istiskivanjem,to danas rade strojevi, dok se toprije obavljalo runo. Na kvalitetueterinih ulja utjee tlo, klimatskiuvjeti i svakako vrijeme i nain bra-nja. Neka se ulja mogu razrijediti ilipomijeati.

Primjena eterinih uljaEterina ulja i ekstrakti najvie se

koriste u farmaceutskoj, kozmeti-koj i prehrambenoj industriji. Rabese u aromoterapiji i biljnoj medicini.Mogu se umasirati u kou, upotrije-biti u oblozima ili u kupkama. Kat-kad se uzimaju za poboljanje okusa

hrane, ali u vrlo malim koliinama.ee se u kulinarstvu koristi cijelabiljka ili njezini dijelovi. Eterinaulja su koncentrirane supstancije,pa ih za unutarnju primjenu valjauzimati u strogo kontroliranim do-zama. Za vanjsku primjenu, morajuse razrijediti u temeljnom ulju.

Ulja za kupkeU mirisu mnogih eterinih ulja

moe se uivati i ako u kupku do-date nekoliko kapljica ulja. Kupkuza suhu kou pripremit ete tako dau boici od 10 ml izmijeate oko 20kapljica eterinog ulja s bademovimili suncokretovim uljem u kojem suse prije toga namakali svjei cvijeto-vi ili svjee bilje, primjerice kamilica

ili lavanda.Kupka od lavande djeluje oputa-

jue i blago antiseptiki, a pomaepri lijeenju malih porezotina i ogre-botina, ugriza ili oteklina. Pomae ikod prehlade.

Udisanje eterinih uljaUdisanje eterinih ulja ima te-

rapeutski uinak jer istog trenadjeluje na raspoloenje. To moeteprovesti s pomou vaporizatora ilimoete na rupi nakapati nekoli-ko kapi ulja i staviti ga ispod jastu-ka, ili ih moete umijeati u potpuris cvijeem i biljem. Protiv depresije,tjeskobe i ivane napetosti uzmiteeterino ulje smole, jasmina, nero-lija, rue. Ulje od kamilice, boro-vice, lavande i maurana dijelujeumirujue i protiv nesanice. Uljecedra, matinjaka i paprene koprivedjeluje protiv stresa i oka, a protivmentalnog umora i letargije kori-stite ulje od bosiljka, crnog papra,ili bora.

Ulja repelenti za kukceOd davnina je poznato da eteri-

no ulje lavande uinkovito odvraakukce. isto lavandino ulje dobrekakvoe i jo neka druga, mogu seizravno nanijeti na kou, ali akoniste sigurni u podrijetlo ulja ili steskloni alergijama, razrijedite ga u te-meljnom ulju (npr. suncokretovom).

Mirisne svijee s citronelom ilieukaliptusom odvraaju komarce idruge letee kukce. Od davnina se

lavanda koristi za zatitu odjee odmoljaca u ormarima.

Eterina ulja

Eterina ulja imaju razliitu primjenu

8



9/32

DRAKER 10.2uinkovito rjeenje za

mnoge tetne insekteKoncentrirani insekticid u mikrokapsulama s dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za uporabu u domainstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni.Osim toga, ovim pripravkom se mogu prskati i biljke (ivice oko kua) kojepredstavljaju idealna sklonita za kukce (muhe, komarci i sl)

D ,

Znaajke:

DRAKER 10.2 je koncentriraniinsekticid u mikrokapsulama i-rokog spektra djelovanja s dugo-trajnim rezidualnim djelovanjem.Ne sadri rastvarae, bez mirisa,ne ostavlja mrlje, ne teti biljkama.Pripravak sadri tetrametrin jakogapoetnog djelovanja i cipermetrinkoji mu daje dugotrajno rezidualnodjelovanje koje se poveava zahva-ljujui formulaciji u mikrokapsula-ma. Mikrokapsule tite i postupnootputaju aktivnu tvar. DRAKER

10.2 eliminira kukce u trenutkuprimjene (trenutno djelovanje)i preventivno djeluje na ponov-nu pojavu tetnika, najmanje 2-3tjedna. Proizvod je uinkovit premavelikom broju tetnih kukaca u do-mainstvima, te u industriji (ohari,korpioni, mravi, pauci, buhe, stje-nice, krpelji, moljci, te ostali tetni-ci koji napadaju skladita, ostave idruge prostore). Djelotvoran je iprotiv leteih kukaca (muhe, obadi,komarci, muicea, ose) koji dou udodir s tretiranim povrinama (zi-

dovi, podovi, roletne, tende, itd).

Upute za uporabu:Zatvoreni prostori: Insekticid pri-

mijeniti pomou prskalice, obraa-jui pozornost na dijelove prostorakao to su kutovi, pukotine u zidu,rupe, mjesta iza velikih predmeta -namjetaja u kuhinji (iza penica,hladnjaka, na mjestima gdje se od-lae otpad, te u mokrim vorovima

po mjestima kuda se kukci uobi-

ajeno kreu). Za letee kukcetretirati mjesta gdje kukci obi-avaju slijetati. Ako se tretirajuprostorije u kojima se obavljaneki uzgoj (tale i sl), obaveznoprije tretmana udaljiti ivotinje,te nakon tretmana prozraitiprostor prije nego se ivotinje

ponovno smjeste.Vanjski prostori: Primjenjivati

po zidovima, prozorima, prozor-skim daskama, olucima, ogradamate mjestima gdje stoji otpad. Kakobi se sprijeile ponovne zarazeunutarnjih prostora, preporuujese poprskati vanjski opseg zgradai objekata na visini od 1 metra tepovrine 1-2 metar okolo objekta.

Zelene biljke: Proizvod se moekoristiti i na zelenim biljkama kojene plodonose i koje se ne koriste zaprehranu ljudi i domaih ivotinja

(ivice, ograde, ukrasni grmovi i sl.)

Pripravak vrlo uinkovito suzbijamuhe, komarce, ose, mrave i

stjenice. Osobito je prikladan zaseoska gospodarstva koja tijekomljetnih mjeseci imaju probleme s muhama, komarcima,osama i drugim kukcima.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu,Grudama i itluku u ponudi imaju Draker 10.2 koji

uinkovito suzbija veliki broj tetnih kukaca.

Doziranje:- Za povrine koje ne upijaju od

50 do 100 ml pripravka na 10 litvode, ovisno o razini zaraze.

- Za povrine koje upijaju (neo-braeni zidovi) 100 do 200 ml pri-pravka na 10 lit vode.

- Za muhe i ohare od 100 do 300ml pripravka na 10 lit vode.

Muhe i mravi su veliki problem u domainstvu


9


10/32

Ovlateni uvoznik i distributer firmi:

Mostar, Bie polje bb.;

Tel.: 036 352 560

www. unikomerc.ba;

E-mail: [email protected]

PRODAJNA MREA U BIH: BILEA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHA - Velmah (037 304 673); avkunovi (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - avkunovi (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);

BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadi Promet (030 253 301); BUSOVAA - Drako servis (063 333 230); BUIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);

APLJINA- Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); AJNIE - AS (058 310 342); ITLUK- Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zori (065 456 254

FOA - anar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE- iljeg (063 890 686); GACKO- Autocentar (059 472 270); GLAMO - Alpina (063 477 959); GORADE- Agropodrinje

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE- Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVII - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE -

Bojani (030 659 428); KLJU - Kometa (037 661 938); KONJIC- Tuica (036 730 859); LIVNO - Pavi (034 208 034); LJUBUKI - Padina (039 831 070); MOSTAR- Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJI GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE- Poljooprema

(065 602 789); POSUJE - Trgometal (039 680 904);PROZOR

- Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNII - Faam Commerce (036 862 311); IPOVO - Medex (050 371 368);IROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD- Elfin (034 353 552); TRAVNIK- Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO- NS Moto

(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUA - Euro Klas (037 773 366).


11/32

Koje voarske kare odabrati kako bismouinili rad to efikasnijim i ugodnijim?

Preporuujemo Fiskars voarske kare.

Zato Fiskars?

Finski proizvoa Fiskars jo od 1649. godine pro-izvodi visokokvalitetne proizvode od lijevanog eli-ka, a danas je jedna od najstarijih kompanija zapa-dnog svijeta koja je prerasla u multinacionalnu ko-rporaciju prisutnu u vie od 40 zemalja, na etiri

kontinenta.

Fiskars ergonomski, lagani, ali snani vrtni alati sutako dizajnirani da smanjuju napor i zamor pri radu,a pruaju najbolje rezultate. Ergonomske ruke voa-rskih kara su izraene od posebno trajnih poliami-da pojaanih stakloplastikom, a otrice od nehraju-eg elika. Fiskars voarske kare priznate su kaonajbolje u kategoriji od strane mnogih vrtlara i indu-strijskih strunjaka.

.

.

.

.

to trebate znati pri odabiru Fiskars voarskihkara?

Fiskars u svom asortimanu nudi prizvode za naj-razliitije korisnike, od povremenih privatnih kori-snika do profesionalnih vrtlara. Kako biste izabra-li najbolji alat za svoje potrebe, bitno je znati kojisu proizvodi dizajnirani za Va zadatak.Upravo iz tog razloga se na ambalai Fiskars pro-izvoda nalaze piktogrami koji jasno prikazuju zakoje je izazove alat namijenjen. Tko je na primjer:

.

znak koji stoji za bypass otrice, kojeslue za rezanje svjeeg, ivog drve-a.

Ovaj znak ukazuje na anvil otrice ko-je slue za rezanje suhog i trvrdog dr-veta.

NAJBOLJE VOARSKE KARE

ZA NAJBOLJI UINAK

P26 P44 P90

Essential voarske kare sunamijenjene povremenim pri-vatnim korisnicima i nose oz-nake P00 do P39.

Dynamic voarske kare sunamijenjene zahtjevnim pri-vatnim korisnicima te noseoznake P40 do P79.

Supreme voarske kare sunamijenjene profesionalnimkorisnicima, a oznaavaju sesa P80 do P100+.

Fiskars asortiman ukljuuje praktine vienamjenskevoarske kare s obruem za prste koje su stabilneza dranje, a tu su i kare s PowerLever mehani-zmom koje pojaavaju snagu, a osmiljene su za e-ne. Jedinstvena PowerStep omoguava vrtlarima

rezanje u 1, 2 ili 3 koraka, to alat sam bira ovisno odebljini drveta. Dizajniran je kako bi i manje snane

osobe mogle prosjei suho i tvrdo drvo. PowerGearregulira raspodjelu sile kako bi se jo malo poveala

.

I oznake proizvoda jasno ukazuju na razinu korisni-ka kojem je taj proizvod namijenjen.

snaga rezanja kada je to najpotrebnije, kao npr. napoetku reza kada je raspon ruki najiri, te u sredi-ni kada treba prosjei kroz sr grane.

TM

TM

TM

Ukoliko imate dodatnih pitanja vezano za proizvo-de, prodajnu mreu, nabavu rezervnih dijelova i sl.rado emo Vas savjetovati u Unikomercu d.o.o.Mostar. Pozovite nas na broj 036 352 560 ili naskontaktiranjte na [email protected]

Od navedenih, kao i drugih kara iz Fiskars aso-rtimana, odaberite one koje najvie odgovarajuVaim potrebama i uinite svoj rad ugodnim isku-stvom, kao to su uinili brojni zadovoljni korisniciFiskars proizvoda.


12/32

Povrtnjak tijekom ljetaIako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatnoumanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra to se u naim junimpodrujima jedino moe ostvariti uz osigurano navodnjavanje.

Sjeme graha

12


I D, . .

Utoplijim dijelovima Her-cegovine tijekom srpnja ikolovoza ozbiljniji proizvo-

ai nastavljaju sjetvu i sadnju po-vra kako bi zadovoljili potrebe tr-ita. Istina, uvjeti za sjetvu povranisu optimalni jer ipak u ovo dobagodine esto vladaju tropske vru-ine. Stoga je biljkama potrebnoosigurati dostatne koliine vode

kako uloeni trud ne bi bio uzalu-dan. Nije nevano napomenuti dasve ljetne radove u povrtnjaku, po-evi od zalijevanja pa do unoenjagnojiva, trebamo iskljuivo obav-ljati predveer ili rano ujutro, kadtemperature nisu previsoke.

esto se postavlja i pitanje kadaje tlo presuho, odnosno kako odre-diti pravodobni asak zalijevanja.Stoga, trebate li povre zalijevati,jednostavno procijenite tako da nadubini od 10 cm iskopate malo ze-mlje i stisnete je u ruci. Raspadneli se, to je znak da je tlo presuho.Osim toga, vrtlari su esto u dvojbivezanoj za koliinu utroene vodeneophodne za zalijevanje. A ope-nito govorei, koliine vode varira-ju ovisno od klimatskih prilika, sa-stava tla pa sve do povrtne kulturekoja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisa-

no pravilo kako mlade biljke u po-etku razvoja zahtijevaju 1-2 litravode na dan, dok starije biljke troeod 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvi-jek je starije biljke poeljnije zali-jevati jednom do dva puta tjedno s10-20 litara po etvornom metrunego svaki dan s 5 litara vode. Po-red toga, kako bi se sauvala vlagau tlu, dobro je povre zastirati po-koenom travom, slamom ili liemjer je dokazano da prostirka po e-tvornom metru utedi ak i do jed-

nu litru vode dnevno.

Sjetva povra u toplijim podru-jima

VRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA (g/m2) VRIJEME SJETVE

CVJETAA 3 01.07.-20.07.

CIKLA 3 01.07.-10.07.

ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.

MRKVA 4 01.07.-31.08.

PERIN 3 01.07.-31.08.

RADI 5 01.07.-31.08.

PORILUK 15 01.07.-31.08.JESENSKA SALATA 3 01.07.-31.08.

ZIMSKI KUPUS 3 01.07.-15.07.

ZIMSKI KELJ 3 01.07.-20.07.

GRAH MAHUNAR 15 01.07.-15.08.

* podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih

prilika. Svakako da je najkritinije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.

Kod natapanja povra pred-nost se uvijek daje vodi iz vo-dovoda jer je bunarska vodasuvie hladna te usporavadozrijevanje, a biljke zaosta-ju u rastu i gube na kakvoi.Na hladnu vodu iznimno suosjetljive rajice, krastavci imahune. Pored toga, hladnavoda moe prouzroiti opada-nje cvjetova i tek zametnutih,mladih podova. Ukoliko smopak prisiljeni koristiti bunar-sku vodu, prije njezine upora-be moramo je ostaviti u bava-ma ili slinim spremnicima,kako bi se malo i zagrijala.

Ljetna sadnja rajice


13/32

pinat-obilje minerala i vitamina

13


N R, . .

PINAT - obilje minerala ivitamina

Nije poznato odakle potjee, jer prema nekim autorima potjee iz regije Irana i Aganistana, a premadrugima iz podruja Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. stoljeu.

pinat je jednogodinja povrt-na kultura kratke vegetacije(rane sorte potpuno formiraju

lisnu rozetu 30-35 dana nakon ni-canja, a kasne nakon 45 dana) kojase uzgaja radi zelenih listova. Listo-vi pinata su znaajni zbog toga to

obiluju bjelanevinama (2,28%),mineralima (eljezom, fosforom,kalijem i kalcijem), te vitaminima(E, B1, B2, C, i betakarotenom). Po-red toga, sadri i oksalnu kiselinu,a pri neodgovarajuim klimatskimuvjetima i obilnom gnojenju dui-nim gnojivima nagomilava tetnenitrate i nitrite, posebno u mladimlistovima i peteljkama, o emu tre-ba voditi rauna pri izboru gnojiva( treba vie koristiti amonijanagnojiva).

pinat je kultura koja dobro pod-nosi niske temperature i koja dobroizdrava nae zime, te nema velikezahtjeve prema svjetlosti. Ono nato treba posebno obratiti pozor-nost (izriito u Hercegovini) jest dapinat ima velike zahtjeve premavodi. Razlog lei u slabo razvi-jenom korjenovom sustavu koji seuglavnom prostire u povrinskomsloju, te ako uzmemo u obzir i-

njenicu da pinat ima kratku ve-getaciju u kojoj mora formirativeliku vegetativnu masu nameese zakljuak da je navodnjavanje uproizvodnji pinata neizbjeno.

pinat se proizvodi izravnomsjetvom sjemena s tim da se sije uredove na meuredni razmak od 25cm, i razmak u redu od 7 cm. Du-

bina sjetve iznosi 3 cm, a potrebnakoliina sjemena 3 g/m2. Posijanuparcelu nakon sjetve treba obave-zno povaljati. Dobro je pred sjetvusjeme potopiti dva dana u vodi (jerse na taj nain osigurava bolje kli-janje) uz napomenu da se sjemepripremljeno na ovaj nain moesijati samo u vlano tlo.

Inae, pinat uspijeva samo naplodnim i dobro nagnojenim tlimai u pravilu se sije iza kultura kojesu obilno gnojene stajskim gno-jem. Nepisano je pravilo da je tlona kome uspijeva pinat pogodnoza uzgoj svih povrtlarskih kultura.

to se tie vremena sjetve prak-ticira se jesenska sjetva u kolovozus tim da se berba odvija u X.-XI.,te ozima proizvodnja u rujnu takoda berbu moemo planirati rano uproljee (II.-IV.). Moe se gajiti i uplastenicima, a proizvodnja je ren-tabilna ako se gaji kao meuusjev u

usjevu rajice, paprike ili krastavca.Sije se neto gue nego na otvore-nom polju (20-25 g/m2, razmak10X10 cm). Berba poinje kada bilj-ke formiraju 5-6 krupnih listova ina manjim povrinama se odvija uvie navrata. Treba imati na umu dakod ranije posijanih usjeva jedandio biljaka prispije za berbu iste je-

seni, a preostali dio u rano proljee,s tim da u Hercegovini berba moetrajati tijekom cijele zime. Nakonberbe pinat treba odmah distribu-irati jer nije pogodan za skladite-nje i moe se odrati u optimalnimuvjetima svega 5-6 dana.

Na naim terenima su prisutnesorte i hibridi: Matador, Golijat, Ge-mini F1, Belle i dr.

Na kraju treba spomenuti daje pinat biljna vrsta cijenjena umedicini jer je dokazano da uvaimunoloki sustav, pomae prirazgradnji kolesterola, opskrbljujesluznicu obrambenim tvarima, tetiti od ateroskleroze i malaksa-losti, te ako tome pridodamo i-

njenicu da je dobro ispran i svjeepripremljen odlina hrana za svakukuhinju dobivamo razlog vie zanjegovu proizvodnju i konzumaci-ju.


14/32

I D, . .

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu,

Grudama i itluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pri-pravak (UNIVERZALNI AKARICID)namijenjen suzbijanju koprivine gri-nje-pauka, s vrlo kratkom karencom.

Obini crveni pauk, kopri-vina ili staklenika grinja(Tetranychus urticae), jed-

na je od najpoznatijih i najraire-nijih grinja na plodovitom povrui cvijeu. Zadnjih nekoliko godinaraste populacija ove grinje, ali i te-te na povru i cvijeu. tete su po-sebno izraene kod malih proizvo-aa-hobista koji rajicu uzgajajuza osobne potrebe. Takvi proizvo-ai vrlo esto u svojim vrtovimapored rajice uzgajaju krastavac,patlidan, tikvice i druge povrtnice,

koje su ujedno i glavni domainiove grinje. Osim toga veliki brojnjih uope ne poznaje simptomenapada, te ih zamjenjuje sa simp-tomima uzronika biljnih bolesti.Porastu populacije ove grinje pogo-

dovalo je izrazito suho i toplo vrije-me tijekom lipnja i srpnja mjeseca.

Kako izgleda koprivina grinja?Odrasli oblici su njene grae

s etiri para nogu. Boja tijela jeuglavnom naranasta ili tamnoutas dvije naglaene tamne pjege nahrptu. Odrasla enka je dugaka0,6-1 mm. Jaja su bjeliasta i pro-zirna i jedva se mogu primijetiti

prostim okom. Liinke do doraslogstadija prou kroz tri razvojna sta-dija. Izmeu pojedinih razvojnihstadija liinke miruju, te su tadavrlo otporne na primjenu akarici-da. Najmlae liinke imaju samotri para nogu. enka odloi 100-200 jaja. Tijekom godine ostvari

6-10 narataja ovisno o klimat-skim uvjetima. Pri temperaturi od30-32 oC razvoj narataja traje8-12 dana.

Kako prepoznati tete od grinje?Grinja pauk uglavnom sie

na naliju lia. Zaraeno liepuno je bjeliastih tokica, tepostaje proarano. Lie se sui,nekrotizira i otpada. Na nalijulia nalaze se pauci u noj gustojprei kojom povezuju vie listova.

Kod jaeg napada plodovi su sitni-ji, slabije kakvoe. Urod je znatnosmanjen..

Kako provesti zatitu?Suzbijanje se uglavnom provodi

primjenom akaricida koji su re-gistrirani u pojedinim kulturama.Na tritu se najee koristi pri-pravak Vertimec 018 EC. Mali pro-izvoai povra-hobisti esto puta

imaju velikih problema s ovom gri-njom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja ve-lika. Danas na tritu postoje goto-vi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni zaprimjenu kod hobista.

Simptomi napada pauka na listovima rajice i krastavca

14


tete na rajiciod koprivine

grinje (pauka)

Tijekom srpnja i kolovoza na podrujuHercegovine, mnogi nasadi rajice stradali suod koprivine grinje. tete su posebno izraene

kod malih proizvoaa-hobista koji rajicuuzgajaju za osobne potrebe.


15/32

M K, . .

Zalijevanje povratijekom ljetnih mjeseciSvaki povrtlar veoma dobro zna kako bez zalijevanjauzgoj povra tijekom vruih ljetnih mjeseci nijeostvariv. A kako, kada i koliko zalijevati povre nijejednostavno tono odrediti. Naime, potrebe povraza vodom ovise od niza imbenika.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu, Grudamai itluku u ponudi imaju kompletan sistem zalijevanja kap pokap ali i svu ostalu opremu koja se koristi prilikom zalijevanja.

Povre sadrava velike koli-ine vode, od 66 do 97 %, i sobzirom na kemijski sastav

tijekom uzgoja potrebno je obratitipozornost natapanju kao osnov-nom imbeniku uzgoja. Razumlji-vo je da tijekom proljea i jesenipovre treba zalijevati manjim ko-liinama vode ili se ak i ne zalije-va, ovisno od uestalosti oborina.Meutim, tijekom toplijeg dijelagodine tj. za ljetnih mjeseci povrese mora zalijevati s veim kolii-nama vode, to opet ovisi od vrsteuzgajanog povra. A treba li povrezalijevati jednostavno procijenitena nain da na dubini od 10-tak cmiskopate malo zemlje i stisnete je uruci. Ukoliko se raspadne znai daje tlo presuho i da treba odmah pri-stupiti natapanju.

Potrebe povra za vodomVrijedi pravilo kako ranije sorte

povra trebaju vie vode od kasnihsorata. Osim toga, povru je potreb-na vlaga od poetka do kraja vege-tacije, a najvea potreba je nakonpresaivanja. Mladim je pak bilj-kama u poetku razvitka dnevno

nuno osigurati 1-2 litre vode po e-tvornom metru dok one malo starijetroe 2,5-3,5 litra dnevno. Velikimpotroaima po etvornom me-tru treba osigurati od 4,5-5,5 litaravode dnevno. Meu velikim potro-

aima svrstavamo lisnato povreu vrijeme stvaranja lisne mase, dokplodovito povre neto vee koli-ine vode zahtijeva u vrijeme za-metanja prvih cvjetova, kod pojave

prvih plodova i u vrijeme berbe. Sdruge strane, tijekom samog dozri-jevanja plodova sa zalijevanjem seprivremeno prestaje. Kupusnjae(kupus, kelj, cvjetaa, brokula, keljpupar, korabica) nipoto ne smi-jemo zaboraviti natapati u vrijemeoblikovanja glavica. Pored toga,ova skupina povra voli ovlaivanjecijele biljke pa ih stoga oroavajtei po liu. Korijenasto povre traijednolinu koliinu vlage u svimrazvojnim fazama dok lukoviastopovre zahtijeva natapanje tijekomprve dvije treine vegetacije.

Vrijeme zalijevanjaU koje doba dana zalijevati po-

vre ovisi od injenice uzgaja li seono u zatienom prostoru ili naotvorenom polju. Tako je u plaste-niku zalijevanje poeljno provoditiu ranim jutarnjim satima jer je tadamanja razlika temperature vodei zraka. Zapravo se u zatienomprostoru ne bi nikada trebalo zali-jevati vodom temperature manje od

15 stupnjeva C i vie. S druge stranena otvorenom polju povre se moezalijevati ili u ranim jutarnjim sa-tima ili predveer. Osim toga, koduzgoja na otvorenom nakon svakekie i zalijevanja povre okopajte

kako bi se vlaga u tlu to dulje i za-drala. U novije vrijeme sve vie seprakticira navodnjavanje sustavomkap po kap koje se vrlo jednostavnomoe ugraditi na slavinu vodovo-da. Rije je o tzv. traka crijevima sugraenim kapaljkama a ija je ci-jena izrazito pristupana (0,12 KM

po dunom metru). Zahvaljujuiovom sustavu ostvaruje se velikauteda u potronji vode a istodobnose zalijeva samo dio tla oko biljke.Time se u veoj mjeri smanjuje ri-zik od pojave i razvitka plamenjae

i pepelnice. Ukoliko kao izvor vodeza natapanje koristimo bunaremoramo voditi rauna da tu istuvodu prethodno malo i zagrijemou bavama ili slinim spremnicima.Naime, hladna voda moe prouzro-iti opadanje cvjetova kao i mladih,tek zametnutih plodova. A kako su

na hladnu vodu posebice osjetljivenae najee uzgajane povrtnekulture poput rajice, krastavaca imahuna o ovom segmentu kod za-lijevanja obavezno morate povestirauna.

Razliiti naini zalijevanjapovra tijekom ljeta

15


16/32

M ,. .

STAKLENA AMBALAA

Ambalaa je kljuni i naj-moniji dio trgovanja. Ne-ko joj je bila uporaba u

skladitenju i zatiti proizvoda. Toje bilo vrijeme bez velike konku-rencije, kada je trebalo zadovoljitiosnovne potroake potrebe. Am-balairanje je izrada kutije, boce,staklenke ili ovitka za proizvod, apredstavlja jamstvo prepoznatlji-vosti i brzog puta do kupca. Dobrooblikovana ambalaa je skriveni

prodava i moe u potpunosti za-sjeniti konkurenciju. Ambalaa jeuz psihologiju i tehnologiju sastav-ni dio marketinga.

Boce staklenkeStaklo je proizvod prirode. Naj-

vanije sirovine su: kvarcni pijesak,kvarcit i soda, ali prije svega otpad-no staklo. Razliite boce za vino,zagasitih boja slue za pohranu izatitu vina. Jo u 17 st. ljudi su spo-znali da vino uva svoju kvalitetu

starenjem u bocama zaepljenimplutom.

Vremenom su poznata vinorod-na podruja dobivala svoje prepo-

znatljive boce.

1. Rajnska boca potjee iz dolinerijeke Rajne u Njemakoj i pogra-nine pokrajine Alzasa u Francu-skoj. Ima izduen oblik poput au-te, rabi se za bijela vina, bez talogakoja e se konzumirati u kraemuvremenskom razdoblju. Boja ovevitke boce je zelena u Alzasu, asvijetlosmedja u rajnskoj oblasti.Proizvodi se u tri veliine obujma0.375, 0.75 i 1 l.

2. Bordeaux boca potjee iz istoi-mene francuske pokrajine, kratkog

je vrata i naglaenih ramena. Vrloje rasprostranjena u cijelom svijetui za bijela i za crna vina. Moe bitibezbojna za bijela vina, a zelena ilisvijetlosmedja za crna, ali ponekadi za bijela vina. Kratkak vrat omo-guuje bolju kontrolu taloga priizlijevanju vina. U novije vrijemepojavljuju se i u sivomaslinastojboji u vie veliina: 0.375, 0.75, 1, 1.5l (magnum), pa i vie.

3. Burgundska boca je poredFrancuske rairena i u svijetu, a

openito se rabi za Chardonnay iPinot Noir (crni). Za bijela vina je

prozirna ili sivomaslinastozelena,a za crna tamnozelena ili smedja.U svijetu se uglavnom rabi za bijelavina, dok u Francuskoj za oba. Imaojaano dno i uobiajeni volumenod 0.75 l.

4. ampanjska boca, iz istoime-ne francuske pokrajine, moe bitiprozirna ili zelena, stijenke su jojojaane, a dno ima poseban uvuenoblik zbog tlaka ugljinog dioksi-da koji je prisutan u pjenucima.Oblikom je vrlo slina burgundskoj

boci, na grliu ima izboen prstenza osiguranje epa icom.

Pored ovih vrlo rairenih bocapostoje i ove, koje su u uporabi namanjim podrujima.

5. Marsala boca za istoimeno si-cilijansko vino.

6. Porto boca za vina iz Jereza(panjolska) i Madere (Kanarskootoje).

7. Tokaj, poznato madarsko vinoima i svoju bocu od prozirnog sta-kla obujma 0.5 l.

8. Bocksbeutel trbuasta boca izjune Njemake (Franken) se rabi

16



17/32

za sva vina koja se tamo proizvode.Boce su prisutne u razliitim ve-

liinama, koje imaju svoje ime:Quart ili Split = 0.1875 lDemie ili Half = 0.375 lBouteille ili Regular = 0.75 l (1 boca- najzastupljenija veliina)Magnum = 1.5 l (2 boce)Marie-Jeanne = 2.25 l (3 boce)Jeraboam = 3 l (4 boce)

Rehoboam = 4.5 l (6 boca - vie sene proizvodi)Mathusalem ili Imperial = 6 l (8 boca)Salmanazar = 9 l (12 boca)Balthazar = 12 l (16 boca)Nabuchodonosor = 15 l (20 boca)

Boce mogu biti izraene u svimovim veliinama, a boja stakla ovi-si o vrsti vina koje je pohranjeno uboci. Tamnije boce tite vina, koja unjima stare, od svjetlosti.

Staklo

Staklo je oduvijek fasciniraloljude. Neko se, kao jedan od pr-vih trgovakih proizvoda, smatra-lo statusnim simbolom faraona icareva. Dokle seu poeci stakla?U vremena starih Egipana? Ili ot-kad je ovjeka? Oba odgovora sunetona. Staklo je staro koliko i naplanet. Moe nastati na prirodannain,ako se, primjerice, udarommunje ili erupcijom vulkana ka-menje dovoljno zagrije. Tada nasta-je vulkansko staklo ili opsidijan.Tim staklastim oblikom kamenja

sluili su se ve ljudi kamenogdoba, nai su preci od njega pravilioruje, nakit i amajlije. Opsidijanje bio izrazito omiljen kod lovaca isakupljaa, pa se njime vjerojatnopoelo trgovati veoma rano.

Recept iz AsirijeNajstariji poznati predmeti od

stakla su staklene perle iz Egipta iMezopotamije, a potjeu iz 3500.Godine prije Krista. Egipatske za-natlije su do 1500. Godine prije

Krista otkrili nain izrade upljih

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu, Grudamai itluku u ponudi imaju veliki izbor staklene ambalae(boce, tegle i dr.) razliitih oblika i zapremine. Osim togatu je i veliki izbor epova za boce te poklopaca za tegle.

posuda od stakla jer su iz tog dobasauvane tri vaze koje su pronae-ne u grobu faraona Tutmozisa III.

Moda su pioniri proizvodnje staklauranjali pjeani kalup u stakle-nu talinu kako bi napravili upljuposudu, ili je moda taj kalup omo-tavan zagrijanim staklenim vla-knima. O antikoj umjetnosti pro-izvodnje stakla u razdoblju nakon650. Godine prije Krista svjedoenajstariji opisi izrade stakla, pro-naene na ploi knjinice asirskogkralja Ashurbanipala koji je iviood 669. do 626. Godine prije Krista.Uzmi 60 dijelova pijeska, 180 di-jelova pepela od morskih biljaka, 5

dijelova krede i dobit e stakloglasio je tada recept za proizvodnjustakla. Otada se receptura nije bit-no promijenila, iako je udio pijeskau vrijeme Ashurbanipala bio prili-no malen u usporedbi s dananjomsmjesom. Iz toga se moe zakljuitida u antikim talionicama staklatemperature talenja nisu bile viso-ke i da se tada proizvodilo relativnomekano staklo.

Postupak proizvodnje stakla

Staklo je proizvod prirode. Izra-

uje se od kvarcnog pijeska,kalcita,sode, i staklenog loma (koji se do-biva iz stare staklene ambalae).

Staklo je materijal koji se moeu potpunosti reciklirati bezbrojputa preraditi i upotrijebiti kaosirovina za proizvodnju novih sta-klenih boca.

Prema recepturi, u mjeaonicismjese pripreme se svi sastojci zaproizvodnju staklenih boca (siro-vine i stakleni lom). Ta se smjesaubacuje u pe gdje se tali na tempe-raturi od 1580 oC. Najvaniji ener-gent za loenje pei je zemni plin.Iz kontinuirano tekue staklene ta-line reu se uarene staklene kapi,

koje se preko lijeba usmjeravaju upretkalup. Predoblik pomou kom-primiranog zraka u kalupi dobivasvoj konaan oblik.

U hladnjaku se zavrno obliko-vana uarena boca, radi uklanjanjanapetosti, postupno hladi. Zavrnooplemenjivanje vanjske povrinedodatno titi staklenke od ogrebo-tina i poboljava otpornost na lom.Izlaskom iz hladnjaka boce se pod-vrgavaju vizualnim, mehanikimi elektronskim ispitivanjima, pro-

vjerava se njihova kvaliteta. Sve to

nije u skladu sa zahtjevima odmahse izdvaja i vraa na taljenje u sta-klarsku pe.

Nakon ispitivanja kvalitete sta-klenke se automatski slau napalete te se na njih stavlja termo-skupljajua folija. Higijenski zapa-kirane boce se nakon toga stavljajuu skladite gotove robe ili izravnoidu u isporuku.

Staklene zanimljivosti- Taljenjem stakla prvi su se poeli

baviti drevni Egipani 1500 godi-na p.n.e.

- Pronalaskom staklene puhaljke,u 1 stoljeu prije nove ere, poe-la je proizvodnja upljeg stakla,staklenih posuda i boca koje susluile u svakodnevnoj upotrebi.

- Izumom stroja za puhanje 1905.godine poinje era industrijskeproizvodnje upljega ambala-

nog stakla.- U svijetu se dnevno proizvedepreko 500 milijuna staklenihboca.

- Godinje se baci gotovo 100 mili-jardi boca.

- Potrebne su samo tri stakleneboce da bi se dobio kilogram sta-kla koje moemo reciklirati

- S energijom koju utedimo reci-kliranjem jedne jedine boce a-rulja od 100 W moe svijetliti 4sata

- U vicarskoj se reciklira 96 %

otpadnog stakla, u Hrvatskoj 58%

Da staklene boce mogu koristitii u druge svrhe dokazali su budi-stiki redovnici iz Tajlanda koji suod 1984. godine skupljali stakleneboce te od njih izgradili hram i i-tavu okolicu hrama. Za taj pothvatbilo im je potrebno priblino mili-jun i pol recikliranih boca, a timeele potaknuti lokalne vlasti daim pomognu u daljnjem naumu-

izgraditi cijeli kompleks od stakla.

Veliki izbor staklene ambalae u Sjemenarninim agrocentrima

Veliki izbor epova za boce

17



18/32

D M, . .

Folijarna prihranavinove loze

Vinova loza za normalan rast i razvoj zahtijeva biogene elementeodnosno minerale. Tim vie jer gnojidba u intenzivnomvinogradarstvu predstavlja redovitu agrotehniku mjeru kojoj trebaposvetiti punu pozornost.

Dobro je poznato kako sumakroelementi i mikroe-lementi prijeko potrebni za

ivot svake biljke, pa tako i vino-ve loze. Isto tako vinogradarima jeznano kako se osnovna prehranatrsova odvija preko tla, odnosnousvajanjem putem korijenova su-stava. Sukladno tomu, u hercego-

vakim vinogradima rijetko se, izposve neopravdanih razloga, pro-vodi dopunska folijarna prehrana tj.prehrana putem lista. To zauuje, sobzirom na injenicu kako tijekomljeta najveu pozornost upravo tre-ba posvetiti prehrani vinove lozeotopinama makro i mikrohranjiva,i to preventivno hranjivima kao tosu magnezij, bor i eljezo, iji se ne-dostatak esto javlja na vinogradar-skim tlima.

Potekoe s klorozomDok se gnojiva na bazi bora u vi-

nogradima neznatno primjenjuju,dodavanje eljeza dobro je udo-maena i poznata mjera prihranena podruju Hercegovine. To jerazumljivo s obzirom na injenicukako su naa karbonatna tla bogatavapnom zbog ega se eljezo u tlunalazi u nepristupanom obliku zabiljku. Stoga dolazi do toga da listo-vi, malo po malo, gube svoju prirod-nu zelenu te poprimaju svijetloutu

boju. Simptomi nedostatka eljezaoituju se prvenstveno na mladimvrnim listovima kao i na vrhovimamladica. Meutim, ferokloroza seotklanja na relativno lagan nain, ito primjenom eljeznog helata kojise otopljen u vodi dodaje svakompojedinanom trsu. Poto je to mo-gue provoditi samo u manjim vi-nogradima, ozbiljniji proizvoaitrebaju koristiti folijarno gnojivoCio Ferast. Zahvaljujui svojimznaajkama Cio Ferast prenosi e-

ljezo izravno i brzo do stanica u listute time omoguuje kvalitetnu pre-

venciju od eljezne kloroze. Uz to,kad biljke dobivaju eljezo u dovolj-nim koliinama i u efektivnoj formi,onda moemo oekivati da uinkefotosinteze ostvare na najbolji mo-gui nain, utjeui time na povea-nje i kakvou prinosa. Cio Ferastse u preventivne svrhe koristi 2-3puta svakih 10-12 dana, poevi odprvih faza vegetacije i to u kolii-ni 100 ml na 100 litara za povrinu

cca 1000 m2. U kurativne pak svrhekoristi se 3 puta svakih 8-10 dana,poevi s pojavom prvih simptomaeljezne kloroze. Spomenutim gno-jivom vinova loza se tretira preko li-a, ali iskljuivo u hladnijem dijeludana i u fazama dok jo uvijek nisuformirani grozdovi na trsovima.Osim toga, u istom spremniku ni-poto ne smijemo mijeati zatitnasredstva (pesticide) ve se eljezovinovoj lozi dodaje posebnim pr-skanjem. Inae, kada su u pitanju

folijarna gnojiva, puno je pametnijei poeljnije koristiti ih pojedinano ibez mijeanja s pesticidima.

Osim Ferfasta kao mjera otkla-njanja kloroze kod vinove loze pre-porua se folijarna primjena biljnoghraniva Sequestrene 138 Fe.

Ako se pripravak Sequestrene138 Fe koristi folijarno ,zajedno skemijskim pripravcima, tada kori-sti se u koncentraciji 0,1 % odnosno100 gr /100 litara vode, a ako se ko-risti sam, onda mu je koncentracija0,15 %, odnosno 150 gr/100 litaravode

Sinergon 2000

Sinergon 2000 predstavlja jed-no od najkvalitetnijih Cifo gnoji-va. Rije je o tekuem duinomgnojivu na organskoj osnovi, sdodatkom MgO i Fe. Koristi sefolijarno i uglavnom u kritinim-stresnim fazama za vinovu lozuodnosno nakon tue, napada bo-

lesti i tetnika ili u slinim otea-nim uvjetima uzgoja (sua i sl.).Meutim, pravilnom primjenomgnojiva Sinergon 2000 moemooekivati poveanu otpornost tr-sova tj. vinograda na nepovoljneklimatske i druge uzgojne uvjete,uz istodobno osiguravanje bregavegetativnog razvoja. Sinergon2000 na koncu utjee na ostva-rivanje veeg uroda uz poveanjenjegove kakvoe. Primjenjujese prskanjem lia vinove loze,

u koliini od 80-100 ml na 100litara vode. Ovisno od stanja ikondicije vinograda primjenjujese u nekoliko navrata i to prijeili poslije cvatnje, na-kon bubrenja bobicagrozda i u sluaju stre-snih situacija. Nave-deno gnojivo kori-sti se, osim zalozu, i za drugepoljoprivrednekulture (voe,povre, cvijeei dr.).

U pravilu svafolijarna Cifognojiva koristese u jutarnjim ilikasnim popod-nevnim satimate nipoto zapodnevnog sun-ca, a sve kako nebi dolo do ote-enja na listu. Sdruge strane, pri-

mjenom svih Cifognojiva omoguavase zdrav rast i razvoj vinove loze,poveava se njezina otpornostna suu i bolesti te se osigura-va kvalitetniji i zdraviji konaniproizvod.

Sve navedene Cio proizvo-de, kao i mnoge druge moetepronai u Sjemenarninim agro-centrima u Mostaru, irokomBrijegu, Grudama i itluku gdjese ujedno moete dodatno inor-

mirati o njihovoj primjeni.

Najea gnojiva koja se koriste u vinovoj lozi

18



19/32

V L, . .

Botrytis cinereaPers.siva plijesan vinove loze

Uz plamenjau, pepelnicu i crnu pjegavost, siva plijesan ubraja se u 4 najznaajnije bolesti vinove loze.Ova bolest tipina je za vinograde tzv. visokog standarda, odnosno intenzivnog uzgoja. U pravilupoveanje uroda povlai za sobom i poveanu opasnost od jaeg razvoja sive plijesni. Obino se jaezaraze uoe tijekom kolovoza i rujna.

organima. Zbog nekroze prekida sekolanje sokova, bobe se slabo hranepa se smeuraju i osue. Gljiva se usmeuranim bobama jo jae iri iformira sivu prevlaku (pauinu) odkonidiofora s konidijama. esto seovaj proces odvija u unutranjostigrozda pa je velika vjerojatnost dau sortama zbijenog grozda vinogra-dar nee primjetiti sivu prevlaku. Uzbijenom grozdu gljivica prelazi izbobe u bobu, a esto zarazi i glavnupeteljku uslijed ega propadne veibroj bobica. Sve ovo odvija se u fazizelenih bobica i pod imenom zele-na plijesan. U iznimno povoljnimuvjetima za zarazu, mogua je zara-za zelenih boba na vanjskom dijelugrozda, uslijed ega one poplave,posmee i osue se. Za topla i vlana

vremena prekrije ih siva prevlaka.U opisanoj fazi gljiva iznimno jakofrukticira i stvara potencijal za za-razu grozdova u fazi zriobe. Obinose jae zaraze uoe tijekom kolovozai rujna, ovisno o vremenskim uvje-tima i vremenu dozrijevanja sorte.Ovo je izravno tetna faza razvojasive plijesni koja prouzrouje gubit-ke uroda i sniava kvalitetu ubranoggroa. Zaraza u ovoj fazi oituje seu promjeni boje zaraene bobice.Boba postupno smei, raspuca se

i sui (pri sunim uvjetima) ili truli(pri vlanim uvjetima). Mogue je i

otpadanje boba uslijed propadanjapeteljki. Zaraene bobe pokriju sesivom prevlakom, a irenje bolesti upovoljnim uvjetima potakne vino-gradare na raniju berbu. Intenzitetirenja sive plijesni u bobicama ovisio odnosu eera i kiselina; porastom

eera i snienjem kiseline poja-ava se intenzitet irenja. Naravno,irenje bolesti bit e mogue akoje stvoren jaki potencijal bolesti uprethodnoj fazi razvoja vinove loze,odnosno ako do tada nisu poduzetemjere suzbijanja.

Izravni gubici posljedica su ot-padanja, trulei i suenja grozdova.Gljiva negativno utjee na kvalite-tu vina koje dobije intenzivnu boju(zbog nazonosti enzima peroksi-daze), lako se i brzo lomi, mirie na

plijesan te sadri mnogo nepoeljnihtvari. Uslijed ranije berbe esto je u

motu manja koliina sladora to ta-koer oteava proizvodnju kvalitet-nih vina. U svrhu prevencije voditerauna o sljedeem: sadite manje osjetljive sorte (sorte

zbijenog grozda su osjetljivije) sadite vinograd okrenut u smjeru

puhanja najeih vjetrova redovito suzbijajte groane molj-

ce za suzbijanje peronospore i crne

pjegavosti primjenite fungicidepred cvatnju i nakon cvatnje kojidodatno djeluju i na sivu plijesan

skidati lie oko grozdova uklanjati zaperke uravnoteiti gnojidbu vinograd odravati istim od koro-

vaSUZBIJANJE se provodi u tri ter-

mina:1. pred zatvaranje grozda pripravci-ma CANTUS ili SWITCH.

2. u aranju ili omekavanju bobapripravkom CANTUS ilI SWITCH

3. 3-4 tjedna pred berbu pripravkomCANTUS ili SWITCHPripravci su pozicionirani s ob-

zirom na njihove bioloke mogu-nosti (performanse) i svaki od njihe u preporuenoj fenofazi razvojavinove loza pokazati maksimalnudjelotvornost. Pridravajte se uputao doputenom broju tretiranja istimpripravkom i vodite rauna o karenci.

Najee siva plijesan zarazivinograd u fenofazi zavr-etka cvatnje. Posebno se

jako razvije u uvjetima slabog i-enja grozdia (zbog kie ili rose),kad se nahrani ugljikohidratimaiz ostatka cvjetova, ojaa i ue uzelenu bobicu, peteljku i peteljicu.Ulazak u zelenu bobicu moe iza-zvati njezino propadanje (kao i pe-teljki i peteljica) i tu fazu zovemozelena plijesan. esto se ova fazane zamjeuje, ili nije jako uoljiva.Gljivica se esto pritaji 1-2 mje-seca te eka poetak zriobe bobica.Posljedica je jaka pojava sive plijesni(trulei) u fazi aranja i zriobe, kadgljivica dobije puno eera u bobici,

uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga itoplina). Ovo je jedan od najznaaj-nijih naina razvoja sive plijesni.

Siva plijesan prodire u bobicekroz otvorene rane razliitog po-drijetla (napad groanih moljaca,jak napad pepelnice-pucanje bobe,plitak korijen nakon jae kie-pu-canje bobe, jak vjetar, tua, ose predzriobu ...). Daljim razvojem, gljvi-ca razvija micelij i hifama urasta utkivo peteljica i peteljki, maceriratkivo koje s vremenom nekrotizira.

U takvom grozdiu mogu se pronaicrno-smee nekroze na opisanim

Simptomi trulei na grozdu

Kemijski pripravci za suzbijanje trulei

19



20/32

OPADANJEPLODOVAS VOAKAVie naih pretplatnika izrazilo je bojazan zbogopadanja plodova nakon zavretka cvatnje. Pret-postavili su da su plodovi zametnuti, odnosno oplo-eni, a sada u velikoj mjeri opadaju. Pitaju se hoeli se opadanje zaustaviti i koji je uzrok toj pojavi. Uovom lanku pojasnit emo zbog ega u pojedinim

azama rasta i razvitka ploda moe doi do veeg ilimanjeg opadanja plodova, i o mogunosti sprjea-vanja prekomjernog i neprirodnog opadanja.

Postoji prirodno regularnoopadanje suvinih plodovai opadanje koje je prouzro-

eno loom njegom voaka. Razli-kujemo tri vala opadanja plodova.Prvo opadanje odvija se poslijecvatnje, drugo u lipnju pa ga zove-mo lipanjsko opadanje, a tree prije

berbe. No, plodovi mogu opadati iizvan ta tri glavna vala, ako uslijedenepovoljne klimatske prilike, kaoto su: pozeb, olujni vjetrovi i tua,ili u sluaju jaeg napada bolestii tetoina. Potrebno je poznava-ti uzroke opadanja plodova, kakobismo mogli utjecati na smanje-nje opadanja, a time na poveanjerodnosti voaka. Postoje stanoviterazlike u opadanju plodova izmeujezgriavih voaka (jabuka, kru-ka, dunja, oskorua) i kotiavih

voaka (ljiva, breskva, marelica,trenja, vinja). Kod kotiavihvoaka zametanje plodova je obil-nije. Opadanje plodova je takoerperiodino, ali se faze opadanja nerazlikuju tako jasno kao kod jez-griavog voa. Opadanje se zbivau tri vala, ali se esto drugi i treival stapaju. Prvo opadanje nakoncvatnje traje dva do tri tjedna. Dru-go opadanje se podudara s fazomodrvenjavanja kotice, kada dolazido zastoja u rastu ploda. Trea fazaopadanja je slabije izraena, a jav-lja se kad plodovi postignu kona-nu veliinu.

Opadanje plodova nakon cvatnjeNakon cvatnje esto uoavamo

jae opadanje plodova. Traje izme-u 10 i 20 dana. Tada moe opasti ido 75 posto plodova. To je prvi valopadanja plodova, do kojeg dolaziprirodno, jer se svi plodovi ne oplo-de. U poetku zapone rast plodova,ali se brzo zaustavi, jer neoploenisjemeni zametci ne lue hormone

potrebne za diobu stanica i daljnjirast plodova. U ovom valu najeeopadaju plodovi jabuka i krua-ka, ali i drugih vrsta. Prvi opadajuplodovi koji uope nisu oploeni,a potom kod jabuka i kruaka plo-dovi koji imaju oploen po jedanili dva sjemena zametka. Mali brojsjemenih zametaka ne lui dovolj-no hormona koji bitno utjeu nadiobu stanica i rast ploda. Trebaznati da se plodnica kruke sastojiod pet sraslih plodnikih listia, a u

svakom se nalaze po dva sjemenazametka. Plodnica jabuke se tako-

er sastoji od pet plodnikih listia,a u svakom dolaze po dva ili viesjemenih zametaka. U kotiavihvoaka plodnica je jednogradna, au njoj dolaze dva sjemena zamet-ka. Uz obilnu cvatnju jabuka i kru-aka dovoljno je da se zametne 5-7posto cvjetova u plodove, pa da sepostigne dobra rodnost. Kod sortisitnijeg ploda potrebno je da se za-

metne 12 posto cvjetova u plodove.Kod bresaka, marelica i ljiva dobroje kada se 10-20 posto cvjetovazametne u plodove, a kod trea-nja i vianja 15-25 posto. Openitotreba znati da su rijetke plodnice ukojima se pri opraivanju oplodesvi sjemeni zametci. Sjemeni za-metci se nakon oplodnje razvijajuu sjemenke. Kada razreemo plodjabuke ili kruke, vidimo da je unjemu najee 5-6 sjemenki. No,ima plodova s dvije ili tri sjemenke.

Koja je uloga sjemenki u odranjuploda? Prije svega treba naglasi-ti da se u sjemenkama svih vrstavoaka (jabuka, kruka, breskva,ljiva itd.) lue hormoni koji pot-pomau diobu stanica i rast ploda.Ako plod ima dovoljno oploenihsjemenih zametaka, tada e dobrorasti i biti stabilan pa nee opasti.Plodovi u kojima nema oploenihsjemenih zametaka niti razvijenihsjemenki zastanu u rastu, jer ihna rast ne potiu hormoni. Nakonzastoja u rastu razvije se sloj od-

vajajuih plutastih stanica izmeupeteljke i rodnog izbojka, pa popu-sti veza i plod opada. to je manjeoploenih sjemenki u plodu, to jeluenje hormona slabije, a time istabilnost ploda manja.

Na stabilnost ploda, odnosnosmanjeno opadanje plodova smanjim brojem sjemenki utjee istanje prehranjenosti voke. Akoelimo da cvjetni pupovi i cvjetovibudu razvijeniji, tada mjesec danaprije cvatnje treba voke prihraniti

duinim gnojivom, i to sa 150 kgKANA po 1 ha. Uz bolju opskrbuduikom, bit e bolja i oplodnja.Napokon, ako elimo da manjeplodova opadne nakon cvatnje, tre-bamo odmah nakon cvatnje vokeprihraniti drugom dozom duinoggnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1ha. U ovo vrijeme dodano duinognojivo potpomoi e rast plodovai mladica, koje se na poetku vege-tacije u proljee odvija preteno naraun rezervnih hranjiva iz korije-

na, debla i skeletnih grana. Osimtoga, prihranjivanje prije cvatnje i

P. . . I M

Opadanje plodova jabuka

20



21/32

poslije cvatnje potpomae proljetnirast korijena. Ako elimo provjeritizbog ega su plodovi nakon cvatnjeopali, tada ih trebamo razrezati ividjeti sadre li sjemenke. Na tajemo se nain uvjeriti zbog ega uvelikoj mjeri plodovi opadaju. Pre-komjerno opadanje plodova nakoncvatnje moe biti prouzroeno lo-om oplodnjom, zbog nepovoljnih

klimatskih prilika, a najee za-hladnjenja u doba cvatnje. Naime,uz zahladnjenje je slabija energijai ukupna klijavost polena, pa nedoe do oplodnje. Osim toga, uzhladnije vrijeme ne lete ni pelekoje inae slove kao najmarljivijiprenositelji polena ili najbolji opra-ivai. Katkad i uz vrlo povoljneklimatske prilike, u doba cvatnjemogu opasti gotovo svi plodovi na-kon cvatnje. To se rijetko dogaa.Uzrok moe biti loe odabran sor-

timent. Znamo da se sorte jabukai kruaka, zatim veliki broj ljiva itreanja itd., ne mogu oploditi svo-jim polenom ve su upuene nameuopraivanje i oplodnju pole-nom druge sorte. Ako imamo po-jedinana stabla jedne sorte, tadaih nema tko opraiti i oploditi. Lo-gino je, dakle, da e nakon cvatnjeneoploeni plodovi opasti.

Lipanjsko opadanje plodovaU lipnju nastupa drugi val opa-

danja plodova. Lipanjsko opadanje

izraenije je kod mladih voaka, snaglaenom bujnou. Opadanjemoe biti vie ili manje izraeno,ovisno o klimatskim prilikama istupnju prehranjenosti voaka. Uovom e valu opadati prvo plodoviu kojima je manji broj sjemenki.Poveano opadanje moe prou-zroiti sua, jer je tada oteanoprimanje hranjiva iz tla. Drugi ra-

zlog moe biti slaba prehranjenostvoaka openito, a posebice dui-kom. Protiv lipanjskog opadanjaborimo se natapanjem i prihranomduinim gnojivima. Da se sprijeiili znatno smanji lipanjsko opada-nje plodova, preporuuje se u dru-goj polovici svibnja provesti treeprihranjivanje duinim gnojivom.U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha

KANA. Postoji i mogunost primje-ne hormonskih pripravaka, kakobi hormoni poticali dalji rast plodai utjecali na smanjenje opadanja.No, ta je praksa sloena pa se rijet-ko primjenjuje. Ako se i primijeni,to se obavlja pod strunim nadzo-rom, kako ne bismo prouzroili ne-poeljne posljedice.

Opadanje plodova prije berbePrije berbe poinje trei val opa-

danja plodova. Uzroka opadanjuje vie. No, opadanje je u tom valuznatno manje izraeno. Dakako,teta je tada velika, jer opadaju plo-dovi koji su utroili hranu, a nisuse odrali do berbe. Nepovoljneklimatske prilike kao to je tua iliolujni vjetar uoi berbe mogu poi-niti velike tete. Prije berbe, inae,opadaju plodovi napadnuti teto-inama kao to je kod jabuke na-pad jabunog savijaa (crvljivost).Katkad opadaju pojedini plodovi iu sluaju kada dolaze zajedno, (ugrozdovima) tri ili etiri skupa,

pa zbog naglog bubrenja i povea-nja volumena ploda dolazi do isti-skivanja plodova. To se ee doga-a kod sorti ije su krae peteljke naplodovima. Plodovi s dugim petelj-kama, kao to je kod jabuke Zlatnidelies, a kod kruke Boskova boi-ca, esto dolaze jedan uz drugi, jerje cvat zvana gronja, u kojoj je petdo est cvjetova, pa ako se svi oplo-

de mogu se svi razviti do berbe. estje sluaj da kod kruke Conferencei Abbe Fetel u gronji do berbe bude4-5 plodova. Nasuprot tomu, u cva-tu, dakle, gronji sorte Viljamovkeimamo najee jedan, a rjee dvaploda. No, moe biti i drugih razlogapoveanog opadanja plodova. Naprimjer, ako plodovi nejednolinodozrijevaju, to je sluaj kod nekih

sorti s protegnutim dozrijevanjem,tada zbog toga to pojedini plodoviranije dozriju mogu i opasti. Ako

imamo sorte s nejednolinim iliprotegnutim dozrijevanjem, treba-mo provesti berbu u vie navrata ili,kako obiavamo rei, treba provo-diti podbiranje plodova. Napome-nimo i to da prije berbe u pojedinimsluajevima zbog jae izraene suemoe doi do osjetnijeg opadanjaplodova. Naime, u to vrijeme plo-dovi bubre i trebaju puno, odnosno

dovoljno vlage. Stoga se predlae utakvim sluajevima po mogunostiprovesti natapanje.

Opadanje plodova ljiva i mandarina

21



22/32

Skenirajte QR codevaimsmartphone

ureajem i posjetitewww.crosig.ba/mob

www.crosig.ba/mobNa jednom mjestu pronaite sve potrebne podatkeo osiguranju i utedite vrijeme i novac. Brzo ijednostavno doite do neobveznih i informativnihponuda osiguranja putem kalkulatora, poaljitebilo kakav upit i pronaite kontakte svih poslovnih

jedinica Drutva u Bosni i Hercegovini.

Neto vie o ZamiokulkasU svom stanu, meu razliitim vrsta-

ma ukrasnih lonanica, imam i jednu

za koju mi je prodavaica rekla kako se

zove Zamiokulkas. Zanima me o kakvoj

je biljci rije i zato njezina opisa nemani u jednoj novijoj knjizi o cvjearstvu?

Dobro ste primijetili kako je rije odekorativnoj biljci o kojoj je malo po-znatih i dostupnih podataka, ak i uliteraturi novijeg datuma. A zamiokul-kas obine naraste 50-130 cm visoko,ovisno o uvjetima uzgoja. Snani izbojizamiokulkasa izrastaju iz korijena inose nasuprotno poredane ovalne, ko-aste liske te nainom rasta podsjea-ju na palme. Posebno su zadebljali prisvojoj osnovi, to, zapravo, predstavljaspremnike za vodu, koji mu u njegovojdomovini jugoistonoj Africi omoguu-ju preivljavanje tijekom sunih razdo-blja. Ukoliko mu pruite odgovarajuunjegu, zamiokulkas e ak formirati ineugledne zelenkaste cvjetove bez mi-risa, a koji e se pojaviti tijekom prolje-a (oujak/travanj). Najbolje uspijevana svijetlu mjestu bez izravnog suncapri temperaturi koja zimi nije nia od16 stupnjeva C. Poto mu godi vlanookruenje, ee prskajte listove od-stajalom mekom vodom iz nog raspr-ivaa. Meutim, kako bi ova ukrasnabiljka brzo rasla trebate je u razdobljuod oujka do rujna redovito i prihra-njivati svakih 10-tak dana namjenskimgnojivom za zelene (lisnate) sobne bilj-ke. Za sve dodatne informacije, vezanoza ovu ukrasnu biljku, moete me slo-bodno potraiti u Agrocentru Sjeme-narne u Mostaru.

Ivana Markota,master struke

Rastjerivanje zmijaPostoji li kemijski pripravak za ra-

stjerivanje zmija. Naime, na svom ima-

nju primijetio sam nekoliko zmija u

blizini jedne nakupine kamenja koja senalazi u zaputenom vonjaku.

Upravo zmije trae takva mjestakao svoja stanita pogotovo ako su joobrasla raslinjem. Kako bismo se rijeilizmija moramo njihova stanita uinitinesigurnim za obitavanje. Naime, po-znato je da zmije ne obitavaju na po-vrinama gdje se ne osjeaju sigurnim.Takve povrine potrebno je kultivirati,raslinje oistiti, a po mogunosti to ka-menje ukloniti. Osim toga, raslinje semoe i spaliti. Sprjeavanje naseljava-nja zmija na neko podruje (vonjak, ili

neku drugu povrinu) teko je izvedivo.Mogu se koristiti pocinana mrea sa

sitnim oknima kojom se ogradi cijelapovrina. Na tritu postoji pripra-vak repelent (Viperalt) koji se moekoristiti u rastjerivanju zmija. Tim pri-pravkom se prskaju zidovi oko kua,

kamenjari i druge povrine.Mario ubela,dipl.ing.

Opadanje listova bugenvilijeImam prekrasnu bugenviliju iji

su listovi naglo poeli opadati, dok je

cvijet ostao. Opali listovi su poutjeli

dok su neki od njih sasvim zeleni. No

meutim, na biljci zamjeujem male-

ne zelene pupove. Stoga elim znati

zbog ega je dolo do naglog opada-

nja listova i na koji nain pomoi biljci

da se regenerira, ukoliko je takvo to

jo uvijek i mogue. Unaprijed zahva-

lan!

Do opadanja listova bugenvilijenajvjerojatnije je dolo zbog nedostat-nog zalijevanja tijekom vruih ljetnihmjeseci, posebice ukoliko tlo nije ra-hlo i propusno. Poto niste naveli jesuli moda uoeni pojedini tetnici ili jeli moda biljka bila izloena vjetru ilijakom suncu. Meutim, bilo kako bilo,ono to trebate znati jest injenica daova prekrasna penjaica posjedujejaku regenerativnu snagu (a uz sve tona biljci se jo uvijek zamjeuju zelenipupovi) to znai da ete uz malo pa-nje oko zalijevanja i primjene jednogod tekuih gnojiva uskoro, ponovnodobiti lijepu i zdravu biljku.

Ivana Markota,master struke

Savijanje grana voakaProitao sam da se savijanjem kod

voaka plodovi mogu oekivati mno-

go ranije nakon sadnje, pa me zanima

vrijedi li to za sve vone vrste.

Savijanje grana u lukove na mlaimvokama u prvim godinama poslijesadnje moe se vie ili manje skratiti

trajanje njihove mladenake nerod-nosti, odnosno vrijeme od sadnje dodonoenja prvih plodova. To posebnovrijedi za jabuke i kruke cijepljene nabujnim podlogama i njihove pojedinesorte. Na slabije bujnim podlogama isortama sklonim ranijem plodonoe-nju savijanjem se ne postigne puno.Na savijanje se troi mnogo vremenapa ga primjenjuju voari amateri kojiimaju manji broj stabala. U veimvonjacima obavlja se minimalnarezidba, samo toliko koliko je nunoza oblikovanje kronje i primjenjuje

se uravnoteena prehrana, odnosnopravilna gnojidba mladih voaka, to

takoer pridonosi njihovu ranijemplodonoenju. Savijanje se ne prak-ticira kod kotiavih voaka (breskva,trenja, vinja, marelica i ljiva), jerone na njega gotovo i ne reagiraju.

Mladen Karai, dipl. ing.

Sorte voaka i vrijeme dozrijevanjaU malome mjeovitom vonjaku

pored ostalih voaka ove godine po-

sadio sam jabuke: Jonatan, Prima i

Mutsu, te trenje: Stela, Bing i Ger-

mersdorf. Molim Vas da mi odgovo-

rite u kojim mjesecima dozrijevaju

navedene sorte.

Prije svega, potrebno je znati davrijeme dozrijevanja pojedine sortedobrim dijelom ovisi o nainu uzgojai klimatskim prilikama koje vladajutijekom vegetacije. U pravilu, sor-ta jabuke Jonatan dozrijeva u rujnu,Prima koncem kolovoza ili poetkomrujna, dok Mutsu prispjeva na berbu ulistopadu. S druge strane, sve navede-ne sorte trenje dozrijevaju u mjeseculipnju s tim da prva na berbu prispjevaStela, pa potom Bing (kasni nekolikodana za Stelom) dok Germersdorf

pripada vrlo kasnim sortama, te time inajkasnije prispjeva.

Mladen Karai,dipl.ing.

Orezivanje hortenzijaIz ljubavi prema hortenzijama zasa-

dila sam u svom vrtu nekoliko plavih

i bijelih hortenzija, a uz to me zanima

kako se one orezuju tijekom godine, tj.

reu li se kao i reu ?

Hortenzija je grmolika biljka kojase vrlo brzo iri, ako u svom vrtu imatedovoljno mjesta da nesmetano raste slo-bodno je pustite da izraste u vei grm kojise moe lako oblikovati. U vrijeme jese-ni kada se cvjetovi sasue potrebno jecvjetove odstraniti. Ako nemate dovoljnoprostora u svom vrtu, grane koje su vecvale moete odrezati, a grane koje nisucvale moete odrezati blago samo njiho-ve vrhove. Ako je grm jako bujan mogu seprikratiti grane u blizini tla radi prorjei-vanja. Ne treba zaboraviti da nakon zavr-etka cvatnje koncem rujna kada horten-zije formiraju cvatne pupove za narednugodinu, treba paziti da se ne odreu granekoje e sljedee godine cvasti.

Ivan Peri,dipl.ing.


22


23/32

www.gojibobice.com

GOJI BOBICEcrveni dijamantiU zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito

osvojile europsko i ameriko trite. Stiu sHimalaje gdje za njih ve znaju stoljeima te ih

koriste i kao sastojak ne samo u mnogim receptima,

ve i u medicini zbog njihovih izvrsnih svojstava.

U Aziji ih ak nazivaju crvenim dijamantima.

Goji je drvenasta grmolika

biljka koja samoniklo rasteod davnina i uspijeva na vi-

soravni Tibeta i Himalaje. Tibetan-cima u ekstremnim vremenskimuvjetima su bile Goji bobice hranai lijek, koje su pomogle preivlja-vanje, dugi i zdrav ivot. Bobiceprekrasne vatrene boje, nazivaju ihi crvenim dijamantima u tradicio-nalnoj tibetanskoj i kineskoj medi-cini koriste se ve 2000 godina. Bilesu prirodna pomo za malaksalostorganizma, za revitalizaciju opega

zdravstvenog stanja, poboljanjevida, poveanje seksualne moi,olakanje tegoba bolnih zglobova,zatitu i bolje djelovanje jetre i srca iza dugovjenost ivota.

Goji ili vuje bobice (Lyciumbarbarum) je grmolika biljka kojanaraste od 1 do 3 metara u visinu.Postoji vrsta L. chinense koja senajvie uzgaja na jugu Kine i ne-to je nia, a Lycium barbarum sevie uzgaja na sjeveru, ponajvieu pokrajini Ningxia Hui i neto je

via. Plod je naranastocrvene bojeduljine od 1 do 2 cm, duguljastog

oblika. U svakoj je bobici od 10 do60 sjemenki. Bobice zriju od srpnjado listopada. Zbog brze oksidacijeone se ne ubiru, ve se tresu s gra-na i zatim sue. Mogu se jesti sirove,ali brzo oksidiraju pa se najee utrgovinama kupuju suene iji slat-ki okus podsjea na groice, ili semogu nabaviti u obliku aja i soka.Njihov najvei izvoznik i uzgajivaje upravo Kina.

Zanimljivo je da su u Engleskojprisutne od kraja 18. stoljea kadaih je u svoju domovinu donio Ar-chibald Campbell, vojvoda of Argy-lla kada su dobile jo jedan naziv

Duke of Argylls Tea Tree (ajevac)te su bile prihvaene i kao ukrasnai jestiva biljka. No, tek poetkom 21.stoljea zapoela je njihova naglapopularnost kao supernamirnice,odnosno namirnice koja je tolikonutritivno bogata da rezultati medi-cinskih istraivanja navode njezinepotencijalne pozitivne zdravstveneuinke.

Koja su svojstva goji bobica?Zbog svojih iznimnih nutritivnih

i antioksidacijskih svojstava ko-riste se u tradicionalnoj kineskoj

medicini od pamtivijeka. Zapadnisvijet ih je otkrio zadnjih dese-tak godina i svrstao ih u superna-mirnice. Zato? One se nalaze naprvome mjestu amerike ljestviceORAC (Oxygen Radical AbsorbanceCapacity). To je ljestvica koja mjeriantioksidacijska svojstva hrane. toje poloaj na ljestvici vii, hrana imaveu sposobnost unitavati slobod-

ne radikale koji, ako su slobodni iako dolazi do njihova gomilanja, na-ruavaju zdravlje, ubrzavaju processtarenja, a time postajemo podlo-niji nizu degenerativnih promjena.

Goji bobice u 100 grama ima-ju fantastinih 25.300 jedinica, uusporedbi sa ljivama koje su nadrugom mjestu i u 100 grama imajusamo 5.770 jedinica. Zbog toga sesmatraju najboljom hranom za re-vitalizaciju organizma i usporavanjeprocesa starenja. Sadre 68% uglji-

kohidrata, 12% proteina, 10% vlaka-na i 10% masti tako da u 100 gramaima 370 (kilo) kalorija.

to sve sadre goji bobice?Ne samo to imaju iznimno ve-

liku razinu vitamina C i eljeza (U100 grama bobica ima 11 mg eljeza,to je najvei izvor eljeza u nekojbiljci), sadre mnotvo nutrijenatai ftokemikalija, tj. tonutrijenata(koji hrani daju boju, okus, miris idruge osjetilne znaajke i nemajuprehrambenu, ve pozitivnu funk-

cionalnu vrijednost za ljudski or-ganizam u smislu zatite od bolestii preventive), kao to su:

- 18 amino kiselina (od kojih je 8esencijalnih koje su nune za ivot)

- 6 esencijalnih vitamina (kao tosu: riboavin /vitamin B2/, vitaminB1, C vitamin)

- 21 mineral (kao to su eljezo,cink, selen, kalcij, kalij)

- 8 polisaharida i 6 monosaharida

- 5 nezasienih masnih kiselinaod koji je vano spomenuti linolnu ialfa-linolensku kiselinu koje su ne-ophodne za pravilno funkcioniranjemozga i ivanog sustava

- beta-sitosterol (koji reducira ra-zinu kolesterola) i ostale tosterole

- 5 karotenoida (beta-karoten,zeaksantin, lutein, likopen, kriptok-santin, ksantol)

- mnotvo fenolnih pigmenatakoji imaju antioksidacijska svoj-stva.

Neki podaci o tvarima koje sadri:Lutein ima iznimna antioksida-

cijska svojstva. Usporava odumi-ranje makule, to je najei uzroksljepila kod starijih od 65 godina.

Beta-karoten se u tijelu pretvarau vitamin A, vaan za zdrav vid.

Zeaksantin titi oi od odumira-nja ute pjege izazvane djelovanjemslobodnih radikala. Pomae u zatiti

od razliitih oblika raka jer veestanice slobodnih radikala, ime sesmanjuje broj stanica tumora.

Betain pomou kojeg jetra pro-izvodi kolin koji smiruje nervozu,prevencija je nastajanju masne je-tre, a pospjeuje i pamenje.

Ciperon koji je dobar za srce i kodpovienoga krvnog tlaka, a koristise i u borbi s rakom grlia maternice.

Fizalin koji se koristi za lijeenjehepatitisa B i koristi se u borbi pro-tiv leukemije.

Beta-sitoserol koji ima protuu-

palna svojstva.Jedan od vanijih aktivnih sasto-

jaka goji bobica supolisaharidikojipoboljavaju imunoloke funkcijeorganizma i pomau u borbi protivbolesti.

ak ih nazivaju sretne bobicezato to kau da se ovjek dobroosjea kada ih redovito konzumira,poboljavaju energiju i izdrljivostorganizma.

Crveni plodovi goji bobica

Nasad goji bobica

23



24/32

V L, . .

arka ljive (Plum pox virus)sve ea na podruju HercegovineOsnovna preventivna mjera za suzbijanje i zaustavljanje irenja ovog virusa je proizvodnja i koritenjebezvirusnoga sadnog materijala za podizanje nasada. Prije podizanja novih nasada na odabranojpovrini treba unititi sva zaraena stabla ljive, marelice i drugih biljaka koje su domaini virusa. Sadnjatolerantnih sorti na arku kao to su Rut Geteter, Kaliornijska rana, Blue ree, Stanley, i aanskeselekcije aanska ljepotica, aanska rodna.

Na velikom broju stabala marelice starosti 7, 8 i vie godina, napodruju Hercegovine, uoeni su simptomi ovog virusa. Simptomisu zabiljeeni na veem broju sorti marelice.I

ove godine je na podruju Her-cegovine zasaen veliki brojstabala ljive, marelice, bre-

skve. Kao i prethodnih godina naj-

vei dio nasada e biti podignut sasadnim materijalom sumnjivogpodrijetla, koji nije proao virus te-stove. Takvim radom smo doli dorezultata da skoro i nema ljivika unaoj zemlji koji nije zaraen ov

Green Garden 81

Documents

Transcript of Green Garden 81