Fizikalna i rehabilitacijska medicina - hdfrm.org · Ozljede kralješnice u sportu - Sažetci 95...

Fizikalna i rehabilitacijska medicina Physical and Rehabilitation Medicine

Izlazi dvaput godišnje / Published twice a year

Nakladnik / PublisherHrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu pri HLZ

Croatian Society For Physical and Rehabilitation Medicine Croatian Medical Association

Šubićeva 9, HR-10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia

Časopis Fizikalna i rehabilitacijska medicina je podržan od strane mreže europskih časopisa iz FRM Physical and Rehabilitation Medicine is endorsed by the European PRM Journal Network.

Indeksirano u: /Indexed or Abstracted in: INDEX COPERNICUS, HRČAK

UTEMELJITELJ / FOUNDER (1984): Ivo JAJIĆ GLAVNI I ODGOVORNI UREDNICI / EDITORS-IN-CHIEF:

Ivo JAJIĆ (1984.-1998.), Ladislav KRAPAC (1999.-2004.), Tomislav Nemčić (2005.-2008.), Simeon GRAZIO (2009.-2013.)

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD:GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK / EDITOR-IN-CHIEF: Frane GRUBIŠIĆ

UREDNIK / EDITOR: Valentina MATIJEVIĆ IZVRŠNI UREDNIK INTERNET IZDANJA / EXECUTIVE EDITOR OF ONLINE PUBLISHING: Zvonimir BARIŠIĆ

TAJNIK / SECRETARY: Diana BALEN ADMINISTRATIVNA TAJNICA / ADMINISTRATIVE SECRETARY: Marijana BREGNI

LEKTOR ZA HRVATSKI JEZIK / CROATIAN LANGUAGE REVISION: Marina LASZLOLEKTOR ZA ENGLESKI JEZIK / ENGLISH LANGUAGE REVISION: Marina LASZLO

UREDNIČKI ODBOR / EDITORIAL BOARD: Mario Bagat, Dubravka Bobek, Helena Burger (Slovenija), Žarko Bakran, Nicolas Christodoulou (Cipar),

Rossana Ćizmić, Alessandro Giustini (Italija), Simeon Grazio, Marino Hanih, Mira Kadojić, Tatjana Kehler, Saša Moslavac, Stefano Negrini (Italija), Tomislav Nemčić, Tatjana Nikolić,

Porin Perić, Tea Schnurer Luke Vrbanić, Tonko Vlak

SAVJET ČASOPISA / ADVISORY BOARD: Đurđica Babić-Naglić, Božidar Ćurković, Zoja Gnjidić, Nadija Goja Franulović, Marija Graberski-Matasović,

Miroslav Jelić, Ida Kovač, Ladislav Krapac, Nives Štiglić-Rogoznica, Zmago Turk (Slovenija)

Oblikovanje časopisa i priprema za tisak / Journal design and layout:Zvonimir BARIŠIĆ

Tisak / Print:ARCA d.o.o., Nova Gradiška

Naklada / Circulation:390 primjeraka / copies

Uređenje završeno / Editing concluded:2015-06-08

Časopis je do 2004. godine izlazio pod nazivom Fizikalna medicina i rehabilitacija Formerly Fizikalna medicina i rehabilitacija

UDK 615.8 (497.1)(05)”540.6 ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XV XV

SADRŽAJ / CONTENTS br. 3-4/2014

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK / ORIGINAL SCIENTIFIC ARTICLE

51 Vladimir KNEŽ, Ivana BOŽIĆ KNEŽ, Ivan KOS, Nina KRKLEC, Katarina LOHMAN VUGA, Marina ANDRIĆ, Janja LEPEN, Tihana FUNDA, Maja LODETA, Tomislav KELAVA Učinkovitost balneoterapije/hidroterapije na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti bolesti i kvalitetu života bolesnika s reumatoidnim artritisom The effectiveness of balneotherapy/hydrotherapy on functional abilities, activities and quality of life of patients with rheumatoid arthritis

PRIKAZ / CASE REPORT

64 Jelena MARUNICA KARŠAJ, Valentina MATIJEVIĆ Dojenče s neuromotornim odstupanjem i Polandovim sindromom - prikaz slučaja An infant with neuromotor deviation and Poland syndrome – case report

PREDLEDNI RAD / REVIEW

71 Alessandro GIUSTINI, Giorgio MAGGIONI, Caterina PISTARINI Robotics in Neurorehabilitation: is the mainstream changing?

KRATKO PRIOPĆENJE

78 Obavijest o izboru najboljeg CASE-STUDY sažetka

SAŽETAK SA SKUPA

79 Moderne tehnologije u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji: Laser visokog intenziteta i udarni val Poslijediplomski tečaj I kategorije Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu KBC Split

UDK 615.8 (497.1)(05)”540.6 ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XVI-XVIIIXVI

83 V. Balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“ u Lipiku

VIJESTI

86 4. Hrvatsko - slovenski simpozij rehabilitacijske medicine i Obilježavanje dva stoljeća kontinuiranog rada liječnika u Bolnici Varaždinske Toplice

90 Kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine - Šibenik

IN MEMORIAM

91 Prof. dr. sc. Ruža Sabol

SUPLEMENT

93 Simpozij povodom svjetskog dana kralješnice Ozljede kralješnice u sportu - Sažetci

95 Simeon GRAZIO, Diana BALEN Epidemiologija sportskih ozljeda

97 Mario KASOVIĆ, Boris BOŽIĆ, Hrvoje VLAHOVIĆ Biomehanika kralješnice u sportskim aktivnostima s osvrtom na mehanizam ozljeda kralješnice

99 Mario KASOVIĆ, Boris BOŽIĆ, Vjekoslav CIGROVSKI Važnost pravilnog treninga i sportske opreme u prevenciji sportskih ozljeda kralješnice

101 Frane GRUBIŠIĆ Patofiziologija cijeljenja s posebnim osvrtom na kralješnicu

103 Igor BORIĆ, Matej MUSTAPIĆ Radiološka dijagnostika sportskih ozljeda kralješnice

105 Boris BOŽIĆ, Krešimir ROTIM, Ante SUBAŠIĆ Hernija i.v. diska kao posljedica sportskih aktivnosti

107 Dražen KVESIĆ Spondilolisteza kao posljedica sportskih aktivnosti

109 Vide BILIĆ Prijelomi kralješaka i subluksacije kao posljedica sportskih aktivnosti

111 Darko PEROVIĆ Mekotkivne ozljede kralješnice (distorzije, distenzije, segmentalne disfunkcije) kao posljedica sportskih aktivnosti

UDK 615.8 (497.1)(05)”540.6 ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XVI-XVIII XVII

113 Tatjana NIKOLIĆ Rehabilitacija bolesnika sa sportskim ozljedama kralješnice

115 Saša MOSLAVAC Rehabilitacija bolesnika s paraplegijom i tetraplegijom nakon sportskih ozljeda

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XVI-XVIIIXVIII

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 51

Učinkovitost balneoterapije/hidroterapije na funkcionalne sposobnosti,

aktivnosti bolesti i kvalitetu života bolesnika s reumatoidnim artritisom

Vladimir KNEŽ¹, Ivana BOŽIĆ KNEŽ¹, Ivan KOS¹, Nina KRKLEC¹,

Katarina LOHMAN VUGA¹, Marina ANDRIĆ¹, Janja LEPEN¹, Tihana FUNDA¹,

Maja LODETA¹, Tomislav KELAVA²1Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice

2Zavod za fiziologiju i imunologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Primljeno / Received : 2015-02-10; Prihvaćeno / Accepted: 2015-06-01

Dopisivanje s:Vladimir Knež, dr. med.European Board of PRM as a trainee in Physical and Rehabilitation MedicineSpecijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske TopliceCentar obuke Europskog odbora za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinuOdjel za rehabilitaciju reumatoloških bolesnikaTrg Slobode 1, Varaždinske Toplice 42223, HrvatskaTel: +385 42 630 000; mob: +385 98 745 224E-mail: [email protected]

SažetakBalneoterapija/hidroterapija neizostavni je dio rehabilitacije bolesnika s upalnim reumatskim bolestima. Kako se njena učinkovitost često dovodi u pitanje, cilj rada je bio utvrditi učinkovitost balneoterapije/hidroterapije na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti i kvalitetu života bolesnika s reumatoidnim artritisom (RA). U kliničku studiju su uključena 113 bolesnika s RA-om, 79 žena i 34 muškarca, koji su liječeni u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, u prosječnom trajanju 14 dana. Prije i poslije balneoterapije, pacijenti su ispunili upitnik o procjeni zdravlja HAQ (Health assessment questionnaire) i upitnik o kvaliteti života bolesnika s

Izvorni znanstveni članak Original scientific article

ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-6352

reumatoidnim artritisom QoL-RA (Quality of life RA). Ocjena aktivnosti bolesti DAS 28 korištena je za mjerenje djelovanja bolesti prije i poslije balneoterapije/hidroterapije. Pronašli smo značajno poboljšanje funkcionalne sposobnosti u bolesnika s RA-om. Prosječna ocjena HAQ-a prije balneoterapije/hidroterapije je 1,07 + / - 0,61, i 0,84 + / - 0,55, nakon balneoterapije/hidroterapije, što je statistički značajno niži (p <0,05). DAS 28 nakon balneoterapije/hidroterapije je i statistički značajno niži od DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije: srednja vrijednost DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije bila je 6,30 + / - 0,81 i nakon balneoterapije/hidroterapije 5,45 + / - 0,75 (p <0,01). Kvaliteta života značajno je poboljšana nakon balneoterapije/hidroterapije: srednja vrijednost QoL-RA prije balneoterapije/hidroterapije je bila 5,38 + / - 1,62 i nakon baleoterapije/hidroterapije 7,37 + / - 1,81 (p <0,05). Zaključno, balneoterapija/hidroterapija, kada se pravilno dozira, učinkovita je terapija u liječenju bolesnika s RA-om. Balneoterapija/hidroterapija ima pozitivan utjecaj na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti bolesti i kvalitetu života bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Ključne riječi: balneoterapija, hidroterapija, funkcija, aktivnost, kvaliteta

života; artritis, reumatoidni.

The effectiveness of balneotherapy/hydrotherapy on functional abilities, activities and quality of life

of patients with rheumatoid arthritis

AbstractBalneotherapy/hydrotherapy is an essential part of the rehabilitation of patients with inflammatory rheumatic diseases. Given that its effectiveness is often questioned, the goal of the study was to determine the effectiveness of balneotherapy/hydrotherapy on functional abilities, activities and quality of life of patients with rheumatoid arthritis (RA). The clinical study included 113 RA patients, 79 women and 34 men, who were treated in the Special Hospital for Medical Rehabilitation Varazdin Spa, with the average duration of 14 days. Before and after balneotherapy/hydrotherapy, patients completed a questionnaire assessing their health, HAQ (Health Assessment Questionnaire) and a questionnaire on the quality of life of patients with rheumatoid arthritis, RA-QoL (Quality of Life RA). Disease activity score DAS 28 is used to measure the effects of the disease before and after balneotherapy/hydrotherapy. We found a significant improvement of functional capacity in patients with RA. Average HAQ before balneotherapy/hydrotherapy was 1.07 + / - 0.61 and 0.84 + / - 0.55, after balneotherapy/hydrotherapy, which was significantly lower (p <0.05). DAS 28 after balneotherapy/hydrotherapy is significantly lower than the DAS 28 before

KNEŽ i sur.: Učinkovitost balneoterapije/hidroterapije na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti bolesti

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 53

balneotherapy/hydrotherapy: mean DAS 28 before balneotherapy/hydrotherapy treatment was 6.30 + / - 0.81 and after balneotherapy/hydrotherapy 5.45 + / - 0 , 75 (p <0.01). Quality of life was significantly improved after balneotherapy/hydrotherapy: mean QoL-RA before balneotherapy/hydrotherapy treatment was 5.38 + / - 1.62 and after balneotherapy/hydrotherapy 7.37 + / - 1.81 (p <0.05 ). In conclusion, balneotherapy/hydrotherapy, when properly dosed, is an effective therapy in the treatment of patients with RA. Balneotherapy/hydrotherapy has a positive effect on disease activity, functional ability and quality of life in patients with rheumatoid arthritis.

Key words: balneotherapy, hydrotherapy, function, disease activity, quality of

life; arthritis, rheumatoid.

Uvod

Balneoterapija/hidroterapija kao dio fizikalne i rehabilitacijske medicine klinička je grana medicine koja se bavi prevencijom, dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom nesposobnosti. Upotreba vode i činitelja povezanih s njom u medicini poznata je još od antike (1). Do sredine 20. stoljeća balneoterapija i hidroterapija bile su glavni oblik liječenja osoba s bolestima sustava za kretanje. Balneoterapija je modalitet fizikalne terapije čiji pozitivni učinci proizlaze iz kombinacije fizikalnih svojstava vode kao što su uzgon (zbog uranjanja tijela ili dijela tijela u vodu) ili prijenos temperature i apsorpcije mineralnih tvari kroz kožu. Ona obuhvaća u užem smislu korištenje mineralnih izvorskih voda, peloida i naftalana u ljekovite svrhe. Hrvatska je bogata mjestima koja imaju prirodne ljekovite činitelje, čak njih 200-tinjak, od kojih osamnaest djeluju kao lječilišta (2). Hidroterapija (grč. hydro – voda, therapeia – liječenje) podrazumijeva terapijsku primjenu vode u svrhu liječenja izvana ili iznutra u bilo kojem obliku (para, krutina, tekućina). Reumatoidni artritis (RA) najčešća je kronična upalna reumatska bolest, koju obilježavaju bol, otekline i zakočenost zglobova, smanjenje opsega pokreta, umor i gubitak snage (3, 4). Posljedično tome, već u ranoj fazi bolesti dolazi do značajnog ograničenja aktivnosti i sudjelovanja u svakodnevnom životu. Osim zglobova mogu biti zahvaćeni i drugi organski sustavi (npr. kardiovaskularni, respiratorni) s ozbiljnim posljedicama po zdravlje i život.

Cilj

Utvrditi učinkovitost balneoterapije/hidroterapije na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti i kvalitetu života bolesnika s RA-om.


Metoda

Ispitivanjem su obuhvaćena 113 bolesnika s RA-om, 79 žena i 34 muškarca, kojima je dijagnoza bolesti postavljena prema revidiranim kriterijima Američkog udruženja za reumatologiju (American College of Rheumatology – ACR) i Europskog udruženja reumatologa EULAR iz 2010 (5). Pacijenti su tijekom hospitalizacije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, u prosječnom trajanju 14 dana, primali uz medikamentne lijekove i balneoterapiju/hidroterapiju: hidroterapiju (svakodnevnu hidrogimnastiku u trajanu do 45 minuta u bazenu s mineralnom termalnom sumpornom vodom), mineralnu peloid terapiju (omatanje peloidnim omotima u trajnu od 30 min svaki drugi dan), elektroterapije i kineziterapije. Prije i poslije balneoterapije/hidroterapije, pacijenti su ispunili upitnik o procjeni zdravlja HAQ (Health assessment questionnaire) i upitnik o kvaliteti života bolesnika s reumatoidnim artritisom QoL-RA (Quality of life RA) (6, 7, 8). Ocjena aktivnosti bolesti DAS 28 korištena je za mjerenje djelovanja bolesti prije i poslije balneoterapije/hidroterapije (8). Moguće vrijednosti HAQ su od 0 do 3, a QoL-RA od 0 do 10 (6, 7). Također, svi su bolesnici bili uključeni u program individualne i grupne edukacije o patofiziologiji same bolesti, kliničkoj slici, liječenju, mehanizmima kontrole bolova, režimu dnevnog odmora i aktivnosti. Ispitivanu grupu činilo je 79 žena (69,91%) i 34 muškarca (30,08%). Prosječna starost ispitanika bila je 49,2±13,2 godine, dok je bolest prosječno trajala 5,6±2,2 godine. U studiju su uključeni bolesnici s RA-om koji su liječeni s sintetskim lijekovima koji mijenjaju tijek upalne reumatske bolesti (metotreksat u 75% pacijenata), te je doza lijekova bila stabilna, kako prije početka balneoterapije/hidroterapije, tako i tokom primjene balneoterapije/hidroterapije. Balneoterapija/hidroterapija je u prosjeku trajala 14,7±4,8 dana. Procjena aktivnosti bolesti izvođena je prije i po završetku liječenja svakog bolesnika izračunavanjem skora aktivnosti artritisa DAS28 (Disease Activity Score) (8). Određivanje ACR kriterija (American College of Rheumatology) i njegove vrijednosti (Felson i sur. 1993.) uz DAS 28 uobičajeno je pri praćenju upalne aktivnosti u bolesnika s reumatoidnim artritisom, ali i ostalim upalnim bolestima. ACR kriteriji aktivnosti bolesti obuhvaćaju broj bolnih zglobova, broj otečenih zglobova, bolesnikovu procjenu boli VAS skalom, bolesnikovu procjenu opće aktivnosti bolesti VAS skalom, liječnikovu procjenu aktivnosti bolesti VAS skalom, bolesnikovu procjenu fizičke (ne)sposobnosti te uključuje vrijednost SE ili CRP. Većina ispitanika (84, 93%) bolovala je od umjerenog teško aktivnog RA-a prema preporukama EULAR-a(5). Radi procjene funkcionalne sposobnosti, bolesnici su prije i poslije

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-6354


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 55

balneoterapije/hidroterapije ispunili upitnik o procjeni funkcijske nesposobnosti bolesnika (Health Assessment Questionnaire – HAQ) koji su sastavili stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford (Fries i suradnici 1980.), a jedan je od najkorištenijih upitnika za procjenu onesposobljenosti ili uznapredovalosti bolesti kod bolesnika s upalnim reumatskim bolestima, osobito kod reumato-idnog artritisa (6). Pitanja bolesniku odnose se na odijevanje i njegu, ustajanje, uzimanje hrane, hodanje, osobnu higijenu, dohvaćanje (spuštanje i podizanje predmeta), snagu stiska šake te razne aktivnosti (npr. odlazak u kupnju, ulazak i izlazak iz automobila, usisavanje u stanu i sl.). Bolesnik treba označiti je li mu pri nekoj od radnji navedenih u upitniku potrebno pomagalo ili pomoć druge osobe. Na svako postavljeno pitanje ponuđena su četiri odgovora: bez teškoća, uz teškoće, uz značajne teškoće, ne mogu obaviti. Osim toga, bolesnik treba na pitanje može li obavljati svakodnevne fizičke aktivnosti odgovoriti u rasponu od „u potpunosti“ do „nikako“. Odgovori se mogu ocijeniti ocjenom od 0 (nema nesposobnosti) do 3 (potpuna nesposobnost), a svako smanjenje za > 0,22 u odnosu na temeljnu vrijednost ukazuje nam na klinički značajno poboljšanje fizičke funkcije i razine osposobljenosti (6). Tako dobiveni odgovori računalno se obrađuju, te se dobivaju brojčane vrijednosti za daljnju statističku obradu. Za popunu upitnika bolesnicima treba manje od 10 minuta, a doktor dobije kvalitetan uvid u fizičku (ne)sposobnost bolesnika (oblačenje i higijena-njega, ustajanje, hranjenje, hodanje, hvatanje, dnevne aktivnosti) i bol koji trpi. Ovakvi upitnici su važni i za planiranje rehabilitacije, jer one funkcije koje su ocijenjene višim ocjenama ujedno će postati ciljevima rehabilitacijskog postupka.

Radi procjene utjecaja balneoterapije/hidroterapije na kvalitetu života, bolesnici su popunjavali poseban upitnik za procjenu kvalitete života bolesnika sa RA-om (Quality of Life Rheumatoid Arthritis Scale – QoL-RA skala) (7). QoL-RA skala sadrži osam dijelova procjene kvalitete života: fizičke mogućnosti, bol, odnos s obitelji i prijateljima, pomoć obitelji i prijatelja, raspoloženje, napetost, artritis i zdravlje. Odgovori su na vizualnoj analognoj skali od 10 cm i bodovima od 0 (vrlo loše) do 10 (odlično) (7). U statističkoj obradi podataka korišteni su: aritmetička sredina, standardna devijacija i Studentov test (t-test).

Rezultati

Tijekom provedene stacionarne medicinske rehabilitacije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice nije bilo komplikacija koje su zahtijevale prekid balneoterapije/hidroterapije, te su svi bolesnici uključeni u


analizu. Srednja vrijednost trajanja balneoterapije/hidroterapije je 14,7 + / - 4,8 dana. Kod svih bolesnika je utvrđeno značajno smanjenje je aktivnosti artritisa. DAS 28 nakon balneoterapije/hidroterapije i statistički značajno niži nego DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije: srednja vrijednost DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije bila je 6,30 + / - 0,81 i nakon balneoterapije/hidroterapije 5,45 + / - 0,75 (p <0.01). EULAR je prihvatio kriterij da je primijenjena terapija učinkovita ako je postignuto smanjenje DAS28 za 0,6-1,2. Kod 83,56% ispitanika našeg istraživanja se nakon provedene balneoterapije/hidroterapije značajno smanjila aktivnost bolesti. Kod samo šest bolesnika (16,44%) smanjenje DAS28 bilo je manje od 0,6. Srednja vrijednost promjene DAS28 za cijelu grupu ispitanika bila je 0,98±0,12, što ukazuje na značajno smanjenje aktivnosti RA-a nakon primijenjenih postupaka balneoterapije/hidroterapije. Od svih ispitivanih parametara DAS28, balneoterapija/hidroterapija je najviše utjecaja imala na brzinu sedimentacije, čija je srednja vrijednost smanjena sa 39,71±17,47 mm/h na 25,67±11,19 mm/h (p<0,005). Kod 61 ispitanika (83,56%) uočeno je poboljšanje funkcionalne sposobnosti nakon primijenjene balneoterapije/hidroterapije. Nije bilo ispitanika s pogoršanjem funkcionalne sposobnosti nakon primijenjene balneoterapije/hidroterapije. Analizom rezultata dobivenih iz HAQ upitnika prije i nakon balneoterapije/hidroterapije ustanovljeno je statistički značajno smanjenje HAQ skora nakon balneoterapije/hidroterapije. Prosječna ocjena HAQ prije balneoterapije/hidroterapije je 1,07 + / - 0,61, i 0,84 + / - 0,55, nakon balneoterapije/hidroterapije, što je statistički značajno niže (p <0,05). Kvaliteta života značajno je poboljšana u svim aspektima QoL-RA skale nakon balneoterapije/hidroterapije: srednja vrijednost QoL-RA prije balneoterapije/hidroterapije je bila 5,38 + / - 1,62, a nakon provedene balneoterapije/hidroterapije 7,37 + / - 1,81, što je statistički značajno (p <0,05).

Rasprava

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (engl. skr. WHO, World Health Organisation) rehabilitacija je koordinirani proces koji potiče aktivnost i sudjelovanje, a zasniva se na načelima biopsihosocijalnog pristupa. Fizikalna terapija u službi je rehabilitacije, pri čemu su medicinske vježbe kruna fizikalne terapije u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji (1, 3, 9). Primjena balneoterapije/hidroterapije u liječenju bolesnika s RA-om u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice ima dugogodišnju tradiciju (10). Povoljni efekti ovog liječenja vide se u smanjenju subjektivnih tegoba (bola, jutarnje

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-6356


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 57

zakočenosti) i objektivnih kliničkih i bioloških parametara aktivnosti bolesti. Naši rezultati, koji ukazuju na povoljan efekt ove terapije na aktivnost bolesti i, što je još značajnije, na funkciju bolesnika s RA-om i poboljšanje kvalitete života bolesnika, u skladu su s prethodnim istraživanjima i drugih autora (2, 11, 12, 13, 14, 15, 16). Pod terminom hidroterapija najčešće se misli na imerzijsku hidroterapiju, pri čemu se dio tijela ili cijelo tijelo uranja u vodu, a tijekom čega se mogu provoditi terapijske vježbe (hidrokinezioterapija). Mehanizam kojim imerzija u mineralnu ili termalnu vodu smanjuje tegobe u bolesnika s reumatskim bolestima nije u potpunosti razjašnjen, ali se radi o kombinaciji mehaničkih, termalnih, kemijskih, imunoloških, bioloških i genetskih učinaka. Također, bitno je poznavanje fiziologije imerzije tijela, kao i analize pokreta tijela (9, 17, 18). Najvažnija fizikalna svojstva vode koja se koriste su sila uzgona, hidrostatski tlak i termička svojstva vode. Kako je gustoća ljudskog tijela sa zrakom u plućima manja od gustoće vode, tijelo u vodi pluta. Zbog toga je olakšano izvođenje aktivnih vježbi u vodi, tzv. vježbe u rasterećenju, iako voda može poslužiti i kao medij za vježbe protiv otpora. Hidrostatski tlak je tlak stupca vode na površinu tijela. On ovisi o gustoći tekućine i o dubini na kojoj se tijelo nalazi. To se svojstvo vode koristi u smislu olakšane vertikalizacije i poboljšanja balansa pri vježbama hodanja. Osim toga, s obzirom na to da je hidrostatski tlak veći od tlaka u ljudskom kapilarnom sustavu, on dovodi do kompresije i pražnjenja kapilarnog bazena, pa se stajanjem ili hodanjem u vodi smanjuju periferni edemi nastalih zbog vaskularne ili limfne insuficijencije. Termička svojstva vode prvenstveno se odnose na njenu visoku termalnu vodljivost i specifičnu toplinu. Stoga je voda pogodna za brzo hlađenje i zagrijavanje tijela, odnosno dijela tijela. Dok kratkotrajna primjena tople i hladne vode stimulira osjetne i motoričke završetke, dugotrajnom primjenom se gotovo prekida podražljivost(17). Tjelesna aktivnost poboljšava metabolički imunološki profil bolesnika, iako biološki mehanizmi još nisu potpuno jasni (19, 20, 21). Protuupalni učinci vježbanja su dobro poznati i imaju značajnu ulogu u prevenciji i liječenju brojnih bolesnih stanja uključujući: koronarnu arterijsku bolest, hipertenziju, dislipidemiju, gojaznost, cerebrovaskularne bolesti, ozljede kralježničke moždine, rak (uključujući debelog crijeva, dojke, prostate, i pluća), dijabetes melitus tipa 2, osteoporozu, depresiju i anksioznost (22, 29, 30, 31). Dodatne prednosti vježbanja za zdravlje ljudi su: smanjenje svih uzroka smrtnosti, poboljšanje posturalne stabilnosti, odgađanje funkcionalne onesposobljenosti, poboljšanje slike o sebi, poboljšanje izgleda, poboljšanje navike spavanja, poboljšanje psihološkog stanja, jačanje zdravog načina života, promjene (npr. bolja prehrana, prestanka pušenja)


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-6358

(22). Primjena topličkih ljekovitih čimbenika povisuje razinu čimbenika rasta sličnog inzulinu (engl. insulin-like growth factor-1, skr. IGF1), koji potiče metabolizam hrskavice i čimbenika rasta transformacije (engl. transforming growth factor-β, skr. TGF-β). Poznato je da se koncentracija protuupalnih citokina – tumor-nekrotizirajući čimbenik topivi receptor – 1 (sTNFR1) tijekom samo umjerene tjelesne aktivnosti povećava (23). Vježbe i tjelesna aktivnost utječu na imunuloški sustav, i to na razinu TNF, IL1, IL2 i IL6, te moduliraju biološke odgovore koje inducira ili regulira TNF i IL6, te nas time dovodi do zaključka da pravilna primjena balneoterapije/hidroterapije djeluje na iste biološke mehanizme na koje djeluju i najnoviji pametni biološki i biosimilarni lijekovi (20, 21, 22, 23, 24, 35, 36, 37, 38, 39, 40). S obzirom na ta najnovija znanstvena saznanja primjena balneoterapije/hidroterapije bi trebala i dalje imati prednost u liječenju bolesnika s upalnim reumatskim bolestima s obzirom na skupoću, nedostupnost, ali i potencijalne ozbiljne nuspojave i neželjene učinke novih bioloških i biosimilarnih lijekova(35, 36, 37, 38, 39, 40). Vježba, prema najnovijim studijama, mijenja oblik i funkcioniranje naših gena, preko promjena u DNA metilaciji i ekspresiji gena, te na taj način izaziva korisne funkcionalne i zdravstvene učinke na ljudske mišiće (25). To nas dovodi do zaključka da i pravilna primjena balneoterapije/hidroterapije mijenja oblik i funkcioniranje naših gena, preko promjena u DNA metilaciji i ekspresiji gena, te na taj način izaziva korisne funkcionalne i zdravstvene učinke. Terapijskim vježbama postižu se pozitivni kineziološki učinci, poboljšavaju se metabolizam i protok krvi u zglobu, smanjuje edem, a nedvojbeno je da imaju pozitivne učinke na imunološki sustav i psihičko stanje pacijenata (26, 27). Naravno, drugi nespecifični čimbenici u rehabilitacijskim centrima – toplicama kao što su promjena okruženja, ugodno okruženje i izostajanje od svakodnevnih poslovnih i obiteljskih obveza također mogu imati povoljne učinke (10,11). Individualne aerobne vježbe i vježbe snage dovode do znatno boljeg kardiovaskularnog kapaciteta, smanjenja kardiovaskularnog rizika te težine i aktivnosti bolesti u tih bolesnika (28). U sistematskom pregledu Verhagena i sur. o učincima hidroterapije autori zaključuju da je većina studija s bolesnicima oboljelima od RA-a izvijestila o njezinim pozitivnim učincima (12). Autori iz Njemačke, Izraela, Turske i Mađarske u prijašnjim studijama potvrdili su povoljne efekte primijenjene balneoterapije/hidroterapije na funkcionalne sposobnosti, aktivno-sti bolesti i kvalitetu života bolesnika s RA-om (13, 14, 15, 16). Smanjenje aktivnosti bolesti može, prema navodima nekih autora, smanjiti vrijednost HAQ skora za 0,3-0,7 jedinica tokom godinu dana liječenja(34). Svakodnevni odmor i edukacija bolesnika doveli su poboljšanja mentalnog i emotivnog zdravlja,


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 59

što je dovelo i do poboljšanja kvalitete života bolesnika. Bolje poznavanje bolesti dovodi do pozitivnih bihevioralnih promjena, koje utječu na sam tijek artritisa. Edukacijom bolesnika, njihove obitelji i čitave zdravstvene javnosti poboljšava se suradljivost bolesnika prema medikamentnoj terapiji i boljoj brizi za vlastito zdravlje, čime se bolje kontolira njihova bolest (29). Opisani učinci balneoterapije/hidroterapije analizirani su kroz kratak vremenski period, no nije bilo ni etičke ni financijske potrebe za daljnjom dužom vremenskom analizom budući da su neki autori u prijašnjim studijama potvrdili povoljne efekte koji su održani i stabilni od 6 do 9 mjeseci nakon primijenjene balneoterapije/hidroterapije (12, 14). Ograničenje studije je nepostojanje kontrolne skupine no za istu nije bilo ni etičke ni financijske potrebe budući da su neki autori u prijašnjim studijama u kojima su postojale kontrolne skupine potvrdili povoljne efekte primijenjene balneoterapije/hidroterapije (12, 13, 14, 15, 16). Tijekom našeg istraživanja nije bilo neželjenih događaja nakon primjene postupaka balneoterapije/hidroterapije, što je svakako posljedica dobrog odabira bolesnika koji su liječeni ovom vrstom terapije, ali i adekvatnog doziranja primijenjenih procedura te uspješne kliničke prakse i dugogodišnje tradicije primjene ljekovitih varaždinsko-topličkih prirodnih čimbenika mineralne vode i tla u liječenju bolesnika s upalnim reumatskim bolestima (32, 33).

Zaključak

Balneoterapija/hidroterapija, kada se pravilno dozira, učinkovita je terapija u liječenju bolesnika s RA-om. Mehanizmi kojim primjena balneoterapije/hidroterapije smanjuje tegobe u bolesnika s reumatskim bolestima nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se radi o kombinaciji mehaničkih, termalnih, kemijskih, imunoloških, bioloških i genetskih učinaka. Balneoterapija/hidroterapija utječe na imunološki sustav, i to na razinu citokina TNF, IL1, IL2 i IL6, te modulira biološke odgovore koje inducira ili regulira TNF i IL6, te mijenja oblik i funkcioniranje naših gena, preko promjena u DNA metilaciji i ekspresiji gena. Pravilna primjena balneoterapije/hidroterapije djeluje na iste biološke mehanizme na koje djeluju i najnoviji pametni biološki i biosimilarni lijekovi uz veću dostupnost i bolju sigurnost za pacijente u odnosu na potencijalne ozbiljne nuspojave i neželjene učinke bioloških lijekova. Balneoterapija/hidroterapija ima pozitivan i koristan utjecaj na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti bolesti i kvalitetu života bolesnika s reumatoidnim artritisom.


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-6360

Izjava o sukobu interesa

Autori izjavljuju da nemaju sukob interesa.

Literatura:1. Babić Naglić Đ. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. U: Babić Naglić Đ, ur. Fizikalna

i rehabilitacijska medicina.Zagreb:Medicinska naklada,2013. Str. 3-6.

2. Ivanišević G. Prirodni ljekoviti čimbenici u medicini. Hidroterapija. U: Babić Naglić Đ. ur. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2013. str. 191-6.

3. Jajić I, Jajić Z: Fizijatrijsko - reumatološka propedeutika, U: Ivo Jajić i Zrinka Jajić. 2. obnovljeno i dopunjeno izd. Fizijatrijsko - reumatološka propedeutika Zagreb : Medicinska naklada, 2004. Str. 1-315.

4. Jajić I:Reumatologija : priručnik za liječnike specijaliste reumatologije, specijal-iste drugih graničnih struka i studente medicine,U:Jajić I: Reumatologija, Zagreb : Medicinska knjiga, 1995.Str.1-671.

5. Josef S Smolen i sur: EULAR recommendations for the management of rheumatoid arthritis with synthetic and biological disease-modifying antirheumatic drugs: 2013 update, Ann Rheum Dis doi:10.1136/annrheumdis-2013-204573.

6. Wolfe F, Kleinheksel SM, Cathey MA, Hawley DJ, Spitz PW, Fries JF.The clinical value of the Stanford Assessment Questionnaire functional disability index in patients with rheumatoid arthritis. J Rheumatol. 1988;15:1480-8.

7. Danao LL, Padilla G. An English and Spanish quality of life measure for rheumatoid arthritis. Arthritis Care & Reaserch. 2001;45:167-73.

8. Makinen H, Kantiainen H, Hannonen P, Sokka T. Is DAS28 an appropriate tool to assess remission in rheumatoid arthritis? Ann Rheum Dis. 2005;64:1410-3.

9. Jajić I, Jajić Z i suradnici: Fizikalna i rehabilitacijska medicina : osnove i liječenje U:Jajić I, Jajić Z i suradnici: Fizikalna i rehabilitacijska medicina : osnove i liječenje Zagreb : Medicinska naklada, 2008. Str. 1-215.

10. Potrebica S: 50. godišnjica rehabilitacijskog odjela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice,pregledni članak 3. Hrvatsko-Slovenski simpozij rehabilitacijske medicine, Fiz. rehabil. med. 2007; 21 (1-2): 2.

11. Fioravanti A, Cantarini L, Guidelli GM, Galeazzi M. Mechanismas of actions of spa therapiese in rheumatic diseases: what scientific evidence is there? Rheumatol Int. 2011; 31(1):1-8.

12. Verhagen AP, Bierma-Zeinstra SM; Cardoso JR. Balneotherapy for rheuamtoid arthri-tis.Cochrane Database Syst Rev. 2003; (4): CD000518.


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 61

13. M. Yutkuran i suradnici: A randomized, controlled study of balneotherapy in patients with rheumahoid arthris, Phys Rehab. Kur Med (1999) 92-96.

14. Franke A i sur: Long term efficacy of radon spa therapy in rheumatoid arthritis ran-domized, sham controlled study and follow up Rheumatology (2000) 39 (8): 894-902.

15. Sukenik S, Buskila D, Neumann L, Kleiner-Baumgarten A, Zimlichman S, Horowitz J: Sulphur bath and mud pack treatment for rheumatoid arthritis at the Dead Sea area. Ann Rheum Dis 1990; 49: 2 99-102.

16. Bilberg A, Ahlmén M and Mannerkorpi K: Moderately intensive exercise in a tem-perate pool for patients with rheumatoid arthritis: a randomized controlled study: Rheumatology (2005) 44 (4): 502-508.

17. Grazi S. Hidroterapija. U: Babić Naglić Đ. ur. Fizikalna i rehabilitacijska medicina Zagreb: Medicinska naklada, 2013. st.135-141.

18. Grazio S, Skala H. Imerzijska hidroterapija u liječenju bolesnika s bolestima sustava za kretanje. U: Ivanišević G. ur. Lječilišna medicina, hidroterapija, aromaterapija. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Veli Lošinj, 5-7.rujna 2008. Zagreb: Aka-demija medicinskih zanaosti Hrvatske, 2008. str. 93-108.

19. Walsh, N.P., Gleeson, M., Shephard, R.J., Gleeson, M., Woods, J.A., Bishop, N.C., Fleshner, M., Green, C., Pedersen, B.K., Hoffman-Goetz, L., Rogers, C.J., Northoff, H., Abbasi, A., and Simon, P. (2011). International Society of Exercise Immunology. Position statement. part one: immune function and exercise. Exercise Immunology Review, Vol. 11;17:6-63.

20. Walsh, N.P., Gleeson, M., Pyne, D.B., Nieman, D.C. Dhabhar, F.S., Shephard, R.J., Oliver, S.J., Bermon, S., and Kajeniene, A. (2011). International Society of Exercise Immunology. Position statement. part two: Maintaining Immune Health. Exercise Immunology Review, Vol. 11;17:64-103.

21. Shephard, R.J., Cantu, R.C., Feldman, D.E., Galea, V., Jankowski, C.M., Janssen, I. Lebrun, C., and Nieman, D. (2013). Year Book of Sports Medicine, 2013. Philadel-phia: Elsevier/ Mosby.

22. Christopher C. Madden, Margot Putukian, Craig C. Young, Eric C. McCarty, Morris B. Mellion, and W. Michael Walsh: Netter’s sports medicine isbn: 978-1-4160-4922-7 2010 by Saunders, an imprint of Elsevier Inc.

23. Gómez-Banoy N, Mockus I, Aranzález LH, Zambrano JM: Changes to circulating in-flammatory cytokines in response to moderate exercise.J Sports Med Phys Fitness. 2014 Nov 12.

24. The Cytokine Response to Physical Activity and Training Andrei I. Moldoveanu, Pro-fessor Roy J. Shephard, Pang N. Shek Sports Medicine February 2001, Volume 31, Issue 2, pp 115-144.


25. Lindholm ME,Marabita F, Gomez-Cabrero D, Rundqvist H, Ekström TJ, Tegnér J, Sundberg CJ:An integrative analysis reveals coordinated reprogramming of the epig-enome and the transcriptome in human skeletal muscle after training. Epigenetics. 2014 Dec 2; 9(12):1557-69.

26. Gerber LH. Exercise and arthritis. Bulletin of The Rheumatic Disease. 1990; 39; 1-9.

27. Nehlesen-Cannarella S, Nieman D, Balk-Lamberton A i sur. The effects of moderate exercise training on immune response. Med Sci Sports Exerc. 1991; 23:64-70.

28. Stavaropulus-Kalinoglou A, Metsios GS,Veldhujizen van Zanten JJ: Individual-ised aerobic and resistance exercise training improves cardiorespiratory fitness and reduces cardiovascular risk in patinets with rheuamtoid arthritis.Ann Rheum Dis.2013;1;72(11):1068-84.

29. Babić-Naglić Đ, Schnurrer-Luke-Vrbanić T: Rehabilitacija bolesnika s reumatskim bolestima, medicina fluminensis 2012,Vol. 48, No.4,p. 355-365.

30. Moslavac S, Džidić I: Stroke outcomes in Croatian patients measured by modified Rankin scale, Neurol. Croat. Vol. 62, 3-4, 2013.

31. Schnurrer-Luke-Vrbanić T,Moslavac S, Džidić I: Rehabilitacija bolesnika s ozljedom kralježnične moždine, medicina fluminensis 2012,Vol.48,No.4,p. 366-379.

32. Luetić A, Hajduk S. Geološki mehanizmi varaždinsko-topličkog termalnog izvora U:-Bobinac Georgievski A .ur.1 Hrvatski kongres fizikalne medicine i rehabilitacije. Kn-jiga sažetaka Zadar 8-11. svibnja.1996.str.123-124.

33. Luetić A. Balneoterapijska primjena varaždinsko-topličkih prirodnih čimbenika tla U: Bobinac Georgievski A .ur.1 Hrvatski kongres fizikalne medicine i rehabilitacije. Knjiga sažetaka Zadar 8-11.svibnja.1996. str. 150-151.

34. Kirwan JR. Links between radiological change, disability and pathology in rheuma-toid arthritis. J Rheumatol. 2001; 28:881-6.

35. Humira adalimumab SmPC; European Medicines Agency, Product information 26/03/2015 Humira -EMEA/H/C/000481 -II/0134, Internet; http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Product_Information/hu-man/000481/WC500050870.pdf.

36. Enbrel etanercept SmPC; European Medicines Agency, Product information 18/12/2014 Enbrel -EMEA/H/C/000262 -II/0175 , Internet; http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Product_Information/hu-man/000262/WC500027361.pdf.

37. RoActemra tocilizumab SmPC; European Medicines Agency,Product informa-tion 26/02/2015 RoActemra -EMEA/H/C/000955 -II/0046, Internet; http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Product_Information/hu-man/000955/WC500054890.pdf.

38. Remicade infliximab SmPC; European Medicines Agency, Product information 24/07/2014 Remicade -EMEA/H/C/000240 -II/0179, Internet; http://www.ema.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-6362


europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Product_Information/hu-man/000240/WC500050888.pdf.

39. Yoo DH, et al : A randomised, double-blind, parallel-group study to demonstrate equivalence in efficacy and safety of CT-P13 compared with innovator infliximab when coadministered with methotrexate in patients with active rheumatoid arthritis: the Planetra study Ann Rheum Dis 2013;72:1613–1620. doi:10.1136/annrheum-dis-2012-203090.

40. Park W, et al: A randomised, double-blind, multicentre, parallel-group, prospective study comparing the pharmacokinetics, safety, and efficacy of CT-P13 and innovator infliximab in patients with ankylosing spondylitis: the Planetas study Ann Rheum Dis 2013;0:1–8. doi:10.1136/annrheumdis-2012-203091.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 51-63 63


Dojenče s neuromotornim odstupanjem i Polandovim sindromom

- prikaz bolesnika

Jelena MARUNICA KARŠAJ, Valentina MATIJEVIĆ

Odjel za rehabilitaciju djece

Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Primljeno / Received : 2014-11-11; Prihvaćeno / Accepted: 2014-12-09

Dopisivanje s:Doc. dr. sc. Valentina Matijević, prim. dr. med.Odjel za rehabilitaciju djeceKlinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitacijuKBC Sestre milosrdnice, ZagrebVinogradska cesta 29E-mail: [email protected]

SažetakPolandov sindrom je rijetka kongenitalna anomalija koja se sastoji od ipsilate-ralne parcijalne ili totalne amastije (nedostatka dojke), atelije (nedostatka mamile), velikog pektoralnog mišića i ipsilateralne simbrahidaktilije. Toč-na etiologija Polandovog sindroma ostaje nepoznatom, ali se smatra da je odgovoran poremećaj u protoku arterije subklavije u šestom tjednu embrionalnog života. Prikazujemo sedmomjesečno muško dojenče s neuro-motornim odstupanjem i aplazijom toraksa koji se očitovao odsutnošću dojke i mamile, te velikog pektoralnog mišića i brahidaktilijom kažiprsta na desnoj strani. Autor nije upoznat s prethodno objavljenim slučajem Polandovog sindroma praćenog neuromotornim odstupanjem. Cilj je ovog prikaza ukazati kako se pravovremenom kineziterapijskom stimulacijom, kojom se potiče mogućnost korištenja neuroplastičnosti te postiže što bolji rezultat u vidu grubih motoričkih vještina i dobre manipulativne spretnosti šake.

Prikaz Case report

ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-7064

Ključne riječi: Polandov sindrom, dojenče, motoričke vještine, kineziterapija

An infant with neuromotor deviationand Poland syndrome

– case report

AbstractPoland syndrome is a rare congenital anomaly consisting of ipsilateral partial or total amastia (absence of breast), atelia (absence of mamilla), the large pectoral muscle and ipsilateral symbrachidactylia. The exact etiology of Poland syndrome remains unknown but is thought that a disruption in the flow of subclavian artery might be responsible. It happens to occur during the sixth week of embrionic development. We report a seven-month-old male infant with dystonia and thoracal aplasia, absence of large pectoral muscle, breast and its mamilla and brachydactylia of index finger on the right side. The authors are not familiar with the previously published case of Poland syndrome accompanied with neuromotor deviation. The case therefore suggests that, despite good initial compensation in the early development of fine motor skills, it is necessary to maintain follow-up procedures in order to prevent later difficulties in the development of motor skills.

Key words: Poland syndrome, infant, motor skills, physical therapy.

Uvod

Polandov sindrom je rijetka kongenitalna anomalija karakterizirana unila-teralnom odsutnošću (parcijalnom ili totalnom) velikog pektoralnog mišića i ipsilateralnom sindaktilijom ili brahidaktilijom. Udružene anomalije uključuju nedostatak dojke i prednjeg torakalnog zida. Polandov sindrom je opisao student-demonstrator Alfred Poland 1841. g. Postoje druge brojne anomalije udružene s Polandovim sindromom, koje uključuju hipoplaziju podlaktice i šake, anomalije muskulature ramenog obruča, anomalije prsnog koša, hipoplaziju dojke i mamile, bilateralni epikantus, Mobius sindrom i odsustvo ipsilateralnog bubrega.(1). McGulivarary i Lowary definirali su incidenciju Polandovog sindroma 1 na 32 000 živorođenih (2). Dječaci su češće aficirani nego djevojčice u omjeru 2:1 i 3:1. Desna strana tijela je češće zahvaćena u 60 % do 75%. (3). Većina slučajeva se javlja sporadično, samo nekoliko su familijarni. Nasljeđuje se autosomno dominantno s različitom ekspresivnošću i reduciranom penetracijom. Točna etiologija ostaje nepoznatom, ali se smatra da dolazi do kompromitacije protoka ipsilateralne arterije subklavije i arterije vertebralis i njihovih ogranaka.(4). Incidencija blažih oblika iznosi oko 1:16 500. Prema tome, dijagnostički kriteriji za blaži oblik uključuju izolirano odsustvo

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-70 65

MARUNICA KARŠAJ, MATIJEVIĆ: Dojenče s neuromotornim odstupanjem i Polandovim sindromom

velikog pektoralnog mišića s hipoplazijom dojke. Može nastupiti hernijacija pluća uslijed odsutnosti rebara ili anteriornih kostalnih hrskavica. Skeletne deformacije mogu uključivati skraćenje nadlaktice, podlaktice ili falangi prstiju. Skapula može biti manja i krilata. Uz odsustvo velikog pektoralnog mišića javljaju se mišićne deformacije kao odsustvo m. serratus anteriora, m. latissimusa dorsi, m. externusa obliquusa itd. Polandov sindrom može se javiti u jednostavnom, kompletnom i inkompletnom obliku (5,6). Premda se od 1967. g. generalno referira Polandovim sindromom, zadržano je i ostalo nazivlje, koje uključuje: hand and ipsilateral thorax syndrome, fissura thoracis lateralis, acro-pectoral-renal defect, subclavian artery supply disruption sequence . Konciznije, sindrom se opisuje kao pectoral-aplasia-dysdactylia syndrome ili unilateral chest-hand deformity (7).

Prikaz bolesnika

Radi se o sedmomjesečnom muškom dojenčetu upućenom od neuropedijatra, radi kašnjenja u motoričkom razvoju, na Odjel dječje rehabilitacije Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“. Dojenče je rođeno u bolnici prirodnim vaginalnim porodom iz druge trudnoće, komplicirane prijevremenim otvaranjem cervikalnog ušća dva tjedna prije termina poroda. Porođajna masa je bila 3390 g, porođajna duljina 49 cm, Apgar indeks je iznosio 10 u prvoj i petoj minuti po rođenju. Prebolio je novorođenačku žuticu. Iz medicinske dokumentacije nije bilo podataka o porođajnoj asfiksiji. Oba roditelja su zdrava i nisu bliski srodnici, majka ima 21 godinu, otac 20 godina. Ima brata od dvije godine urednog razvoja. Za vrijeme trudnoće majka nije konzumirala alkohol, opioidne supstance niti pušila. U obitelji negiraju prisustvo dizmorfizma. U rodilištu je primijećen kraći kažiprst desne ruke s displastičnim noktom. Učinjenim radiogramom šake prikazana je hipoplazija drugog prsta desne šake, uredna proksimalna falanga, nešto kraća srednja falanga, bez razvijene distalne falange. Ultrasonografskim pregledom desne pektoralne regije verificirana je aplazija velikog pektoralnog mišića. Ehokardiografijom je verificiran otvoren ovalni foramen koji je bio hemodinamski beznačajan i odgovarao kronološkoj dobi. Nalaz elektroencefalograma je bio neupadan. Magnetska rezonanca mozga bila je uredna. Ultrasonografija kukova prikazala je uredan Graf I obostrano. Pregledan kod pedijatra genetičara, koji je ustanovio da se radi o Polandovom sindromu. Genetska obrada nije bila indicirana.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-7066


U dobi od sedam mjeseci dječji fizijatar zamjećuje, uz opisane morfološke promjene desne ruke i desnog hemitoraksa, motoričko odstupanje u vidu lateralizacije aficirane ruke. Ne prezentira dosezanje medijalne linije desnom rukom. Prilikom manipulacije rukama zamijećen je neglect desne ruke. Prilikom ocjene mišićnog tonusa dojenče je imponiralo hipotonim, nije se samostalno posjedalo, u potrbušnom položaju nije usvojio oslon na dlanove i ispružene ruke. Kretanje u potrbušnom položaju u smislu vojničkog puzanja, niti pivotiranja nije usvojio. Uključen je bio u intenzivni kineziterapijski program neurorazvojne terapije s elementima Bobath terapije te rad edukacijskog rehabilitatora i logopeda. Između hospitalizacija provođena je intenzivna stimulacija u domicilnim uvjetima. Nakon tri mjeseca iznova hospitaliziran radi habilitacije ranije verificiranog motoričkog odstupanja. Tada su uočeni intermitentni atetoidni pokreti desne šake, koji su slabije kvalitete i koordinacije. U dobi od deset mjeseci uspostavio je ravnotežne reakcije, tako da se samostalno posjedao preko boka, češće lijevog. Uslijed sniženog mišićnog tonusa sama leđa su još bila „mekša“, odnosno kifotičnog namještaja a poradi mišićne hipotrofije. U položajnim reakcijama bilježe se abnormalni odgovori po Vojti, Collis verticalis, Collis horizontalis i Peiperu. Tijekom kineziterapijskog tretmana uočen je napredak grube motoričkih vještina i ravnoteže, no fina motorika je još uvijek bila u zaostatku, primjerice semiflektirane šake, asimetrija prilikom manipulacije šakama. Nadalje, u dobi od trinaest i pol mjeseci iznova hospitaliziran na Odjelu. Samostalno se vertikalizirao u stojeći stav. Izraženije prezentirana asimetrija toraksa u vidu hipotrofije muskulature desnog hemitoraksa. Asimetričan namještaj gornjih ekstremiteta i asimetrija manipulacije istima. Savladao hod na široj osnovi uz asocirane pokrete gornjim ekstremitetima, koji su asimetričnog namještaja. Tijekom opservacije edukacijskog rehabilitatora uočena zainteresiranost za ponuđene predmete. Radoznalo sudjeluje u aktivnostima fine motorike, primjerice okreće listove slikovnice, slaže kocke u toranj, šara olovkom, spretnije lijevom rukom koja postaje vodećom. U dobi od dvadeset mjeseci iznova hospitaliziran na Odjelu. Desna ruka napredovala u manipulativnoj spretnosti, koristi ju češće za podizanje malih predmeta, za veće koristi lijevu. Nalaz na kralješnici je bio znatno bolji jer je putem kineziterapije ojačala muskulatura ramenog obruča, ruke, prsnog koša i paravertebralna muskulatura. Postignuta je simetrija aktivnosti lijeve i desne ruke, te diskretna semifleksija i nespecifični pokreti prstiju desne šake. Uključen u tretman psihologa te je utvrđen odgovarajući kognitivni razvoj za dob.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-70 67


Rasprava

U literaturi je opisano nekoliko slučajeva Polandovog sindroma od novorođenačke do adolescentne dobi. Naš je bolesnik manifestirao karakteristike koje su konkordantne s onima koje su prethodno objavljene. Muški spol, desna strana tijela, pektoralna hipoplazija i amastija. Polandov sindrom ne obuhvaća jedino muskuloskeletne deformacije, već u težim slučajeva može biti konkomitantan s dekstokardijom, genitourinarnim, spinalnim malformacijama i, najopasnije, s malignomima hematopoetskog sustava (8,9). Ujedno, nekoliko slučajeva maligne alteracije tipa duktalnog karcinoma dojke prikazano je u literaturi. Radilo se o brzo progresivnom malignom tumoru u muškarca s Polandovim sindromom (10,11). Zatim slučaj hemoragijske dijateze u dvanaestogodišnje afroameričke djevojčice, koja je patila od spontanog krvarenja iz hipoplastičnog torakalnog zida u sklopu Polandovog sindroma (13). Opisan je i slučaj trinaestogodišnjeg dječaka s Polandovim sindromom povezan s frontonazalnom displazijom, kontralateralnom hipoplazijom donjih ekstremiteta (14). Jiyoung et al. su opisali slučaj prvog korejskog novorođenčeta s Poland Mobius sindromom, praćen neurološkim komplikacijama u vidu paralize 6. i 7. kranijalnog živca i dekstrokardijom (15).

Mnogi čimbenici mogu imati nepovoljan utjecaj na rast i razvoj ploda, što se može očitovati u kasnijem razvoju djeteta. Zbog biološke podloge djeca rođena pod utjecajem nekih od čimbenika pripadaju skupini neurorizične djece te im treba posvetiti osobitu pažnju i pravodobno ih uključiti u program rane habilitacije kako bi se potaknula mogućnost korištenja neuroplastičnosti mozga. Najvažniji nosioci programa rane habilitacije su roditelji. Oni provode najviše vremena sa svojom djecom i poznaju potrebe djeteta bolje od ikoga (16).

Kod našeg bolesnika naglašena je fizikalna terapija kao vodeća terapijska procedura u smislu jačanja hipotrofičnih mišića kako bi se poboljšao funkcijski status desnog ramenog obruča, osnažila paravertebralna muskulatura, postigla maksimalna moguća simetrija prsnog koša, a u konačnici postigla i estetska uravnoteženost. Osobe s Polandovim sindromom potrebno je pratiti jer hipoplastični torakalni zid može biti predilekcijsko mjesto za razvoj malignog tumora. Odluku o operativnom liječenju treba donijeti na osnovu stupnja deformacije, dobi i spola bolesnika. Može se učiniti u nekoliko aktova. Kod djece s blažim oblicima Polandovog sindroma, koji su ograničeni na hipoplaziju velikog pektoralnog mišića i hipoplaziju dojke, kirurško liječenje se odgađa nakon puberteta (7).

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-7068


S obzirom na to da se radi o malom djetetu u perspektivi je potrebno voditi brigu o razvoju grafomotoričkih vještina radi kongenitalne hipoplazije prsta. Prema mentalnoj i kronološkoj zrelosti i realizaciji crteža, autori razlikuju nekoliko faza dječjeg artističkog izričaja. Period između 1 do 3 godine naziva se periodom šaranja, koji obuhvaća fazu akcidentalnih tragova i šaranja izvan kontrole te fazu kontroliranog šaranja i imenovanje „pošaranog“ (17). Isprva, u dobi prije navršene godine dana, dijete umače svoje prste u hranu i bez kontrole volje ostavlja tragove po stolu i na taj način istražuje svoju okolinu putem senzomotornih iskustva. Stoga je ključno uključiti takvo dijete u ranu intervenciju budući da se jedino ranom intervencijom mogu potaknuti procesi vezano za neuroplastičnost središnjeg živčanog sustava i tako kompenzirati postojeće razvojne poteškoće (18). U ovakvog djeteta potrebno je poticati isprva šaranje, pa potom crtanje kao prekursore za savladavanje što bolje koordinacije i preciznosti u smislu pisanja. Unatoč dobroj početnoj kompenzaciji u ranom razvoju grafomotoričkih sposobnosti nužno je pratiti ovo dijete kako bi se na vrijeme spriječile moguće kasnije teškoće u razvoju grafomotorike i pisanja (19).

Zaključno, važno je naglasiti da je neophodno startati s ranom habilitacijom kako bi se roditelji pravovremeno i pravodobno informirali i prihvatili svoju ulogu neizostavnog člana habilitacijskog tima. Kako bi to postigli, trebalo bi stvoriti mrežu stručnjaka koji se bave područjem neurorizičnosti da informiraju i motiviraju roditelje o dječjim pravima i opcijama habilitacije (20).



Literatura:1. Maino DM, Scharre JE. Poland-Mobius syndrome: a case report. Optom Vis Sci

1989;66:621-625.

2. McGillivary BC, Lowry RB. Poland syndrome in British Columbia: incidence and re-productive experience of affected persons. Am J Med Genet 1977; 1;65-74.

3. Nachnani JS, Supe AN. A variant of Poland syndrome. J Postgrad Med. 2001; 47:131-132.

4. Bavinck JN, Weaver DD. Subclavian artery supply disruption sequence: hypothesis of a vascular etiology of Poland, Klippel-Feil and Mobius anomalies. Am J Med Genet 1986;23:903-918.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-70 69


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 64-7070

5. Cochran JH JR, Paulty TJ et al. Ann Plast Surg 6 (5) (1981) 402.

6. Longaker MT, Glat PM, Colen LB, Siebert JW, Plast Reconstr Surg 99 (2) (1997) 429.

7. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0003497502041619.

8. Fedorov I, Rosanova LS. Disorders in the hemostatic system in the Poland syn-drome.Vestn Khir Im Grek.1997;156:78-79.

9. Costa R, E,Benedito M et al. Poland’s syndrome associated with chronic granulocytic leukaemia.Sangre (Barc).1991;36:417-418.

10. Khandelwal A, O’Hara BJ, Gargulio G. Breast cancer in a patient with Poland’s syn-drome. Am Surg. 2004;70:491-495.

11. Wang TC, Lim J,Lim TC.A case of ductal carcinoma in situ of breast with Poland syn-drome.Ann Acad Med Singapore.2004;33:382-384.

12. Jacob Ndas Legbo Poland’s syndrome:Report of a variant J Natl Med As-soc.2006;98:97-99.

13. Guion-Almeida ML, da Silva Lopes VL. Frontonasal dysplasoa,poland anoma-ly and unilateral hypoplasia of lower lim: report of a male patient.Clin Dysmor-phol.2003;12:233-236.

14. Jiyoung Jung et al.The first Korean case of Poland-Mobius syndrome associate with dextrocardia Kor Jour of Ped 2009;12:1388-1391.

15. Matijević Mikelić V et al. Participation of children with neurodevelopmental risk fac-tors in the early rehabilitation program in relation to the level of parental education Acta Clin Croat 2011;50:457-461.

16. Geraldine W, Wood M. Developmental art therapy. Baltimore.University Park Press,1977.

17. Mustafić N, Trnovčević J. Neurorisc child.Pediatrics Today 2006;2:54-60.

18. Bouwein CM,Smits-Enfelsman A et al. Fine motor deficiencies in children diagnosed as DCD based on poor graphomotor ability. HumMov Sci 2001;20:161-182.

19. Matijević Mikelić V et al. Development of early graphomotor skills in children with neurodevelopmental risks Acta Clin Croat 2011;50:317-321.


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-77 71

Robotics in Neurorehabilitation:is the mainstream changing?

Alessandro GIUSTINI¹, Giorgio MAGGIONI², Caterina PISTARINI3

1Rehabilitation Hospital San Pancrazio – Santo Stefano Group, Arco (Trento), Italy

– Head of ESPRM Robotics and new technologies Committee2Neurorehabilitation Unit, S. Maugeri Foundation I.R.C.C.S. – Pavia, Italy3Neurorehabilitation Unit, S. Maugeri Foundation I.R.C.C.S., Pavia, Italy.

– SIRN (Italian Society of Neurorehabilitation) President

Introduction

The proposal and availability of robotic treatment (RT) in any kind of neurorehabilitation (NR) treatments is increasing and in recent various studies showed improving results in patients, in particular after stroke (1).

It is the same situation regarding other new tecnologies (NT) such as assistive technologies, telerehabilitation, virtual reality and brain stimulation techniques.There is a great need of more specific studies concerning the effective interaction between RT and humans. The aim is to better define both interaction with humans facing impairment and consequences on the activity of professionals, with regards to treatment planning, assessment, and skill developing.

Main topics are: measurement means, direct and indirect costs, education not only for trained professionals, acceptance and health management.

On the other hand we know that financial costs, management changes, and educational problems must be deeply evaluated to support useful utilization of robotics and new technologies in neurorehabilitation.

The main objective of this article is to offer some recent information about scientific documents and suggestions to extend the discussion to these new challenges that stakeholders are dealing with, considering recent developments of RT.

Pregledni rad Review

ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-7772

Background

RT availability has been enormously increasing in all countries.

The field of these treatments was at first NR (stroke, SCI, TBI, MS) but now there is increasing utilization in musculoskeletal impairments and disabilities after bone and joint traumatisms and prosthesis: as a matter of fact, in these fields too they are preeminent for the recovery in many aspects of cognitive and neuro-functional training and new technologies can support them very strongly, reducing times and enriching outcomes and patient’s satisfaction.

Treatment programmes are now designed for almost all disabilities and fields of neurorehabilitation and occupational therapies (OT) for the recovery of correct managements of Active Daily Living (ADL) and vocational tasks improvement.

Ultimate objective of RT is to contribute to the effective improving of the lives of people with disabilities and elderly people reducing dependence on others and contributing to integration into their families and society. (2)

Despite this panorama, there are no specific or useful classification of all different devices with regard to the variability, features, aims, this being the basis for uncertainity.

RT is more considered in clinical activities in regard to daily care. This attention in the world of RT is also demonstrated by the steady increase of publications on this topic, it is possible to select more than 900 articles in this scientific field in pub med in the last five years. In August 2014, 36 studies regarding RT were recorded on the website Clinical Trial.Gov.

A clear evidence of a superiority of RT after stroke, and in other diseases, is still lacking leading to controversial statements.

One of the main studies, a single multi-site, independently run, study of robotics now available, is the Veterans Affairs trial CSP-558 (VA-ROBOTICS) on chronic stroke of upper extremity rehabilitation robotics; the commercial version of the MIT-Manus for shoulder-and-elbow therapy together with the corresponding anti-gravity, wrist, and hand robots has been employed. The VA ROBOTICS study demonstrated modest clinical benefit for RT compared with usual care at 36 weeks accepting that, although providing additional care using new technology can be expensive, the total costs were not greater for the robot group than the usual care group. (3)

The recent 2012 Cochrane database on 666 patients considered 19 trials, including 10 trials of the 2008 review and reports better outcomes in the

GIUSTINI i sur.: Robotics in Neurorehabilitation: is the mainstream changing?

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-77 73

patients’ Activities Day Living as well as improved motor function of the impaired upper limb, but no increase in strength. (4)

The absence of systematic effects may be partially explained by the heterogeneities of studies. (5)

Tha lack of correct outcome measures used in RT may also explain this diffuculty of management of RT, despite a recent review showed that main measures seem to be appropriate for RT studies. (6)

The assessment of RT treatment is a key factor in NR practice and also in research, considering that now we are far from an agreement on the most appropriate measures (7–8).

Even if RT-measured parameters are reliable and can be considered ideal tools to evaluate motor improvement during robot-assisted neurorehabilitation (9), the literature concerning specific outcome measures is still scant; residual motor function, improvement during treatment, and outcomes are still estimated by criteria that are based largely on experience rather than on objective measures.

Two more important issues must be considered and are to be discussed: cost and education. Costs in time and labor of RT rehabilitation are estimated to remain higher than in traditional therapy (10-11).

Financial issues regarding RT and organization of personnel, privacy concerns or educational costs are still arising and remain largely unresolved. (12)

In fact, RT and NR procedures need to be better identified and developed within the mainstream of the neurorehabilitation framework. It is no more a simple issue of robot-patients interaction: this limited sight will prevent RT and NT development to its full potential in neurorehabiliation. (13)

It is actually important to provide correct frameworks and care pathways to develop RT in NR, very often deeply modifying many previously shared clinical and management paradigms.

Discussion

The purpose of this short article is to identify common problems, recognizing the main points regarding the NR and professional competences and activities.Scientific evidences and professional, clinical and management experiences must both be considered to plan better rehabilitation facilities, programmes and interventions. This interaction discloses positive aspects, but also critical issues


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-7774

in a period when actual great dissemination of media information (Internet, TV, newspapers, etc.) is booming expectations among all stakeholders.

Actually, there is basic kinesiological, static-mechanical or neuro-functional evidence available while the cognitive, behavioural, sensorial and relational elements are however very simple and elementary and are definitely not correlated to overall processes of understanding, learning and functional acquisition for recovery in functioning and participation. (14) (15) (16)

There is a great need for overall rehabilitative verifications on existing equipment, as well as rehabilitative research to better orient companies’ technological applications in future.

Moreover, some great positive prospects are emerging, such as new tools to study and clarify modalities of therapeutic interventions; a greater homogeneity and measureability of treatments.

For example:

A big challenge for organization is the cost recognition: critical elements are the management and organisation algorithms in any facilities, individual rehabilitation programme of treatment, and mainly Physical and Rehabilitation Medicine Specialist medical prescription to apply RT. (17) (18) (19)

Actual economical founding may be not enough to expand RT in mainstream NR.

Moreover, limitations and differences exist among Rehabilitation Centres, leading to disparities in treatment.

Another critical element that emerges is the objective need to modify the contents of training for rehabilitation team personnel to promote appropriate use of RT equipment in rehabilitative treatment.

Educational programmes in PRM nowadays pay more and more attention to RT arguments, but this still is little compared to what is needed. This plan of study for students should include direct clinical experiences in areas where technological systems are used both for evaluation and treatment in the patients.

The relationship between PRM and patients is also modified with respect to the substantial aspects of acceptance of new clinical paradigms, protocols and guidelines. (20) (21) (22)


Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-77 75

Another big question often arises as to whether RT ought to or may replace specific categories of operational personnel (Physiotherapists, Speech and Language Therapists, Occupational Therapists), perhaps partially regarding some traditional activities, or maybe partially substitute rehabilitative settings where therapeutic programmes were traditionally carried out. Considering these aspects, the theme of the “difficulty” of performing work is also posed. This tends to occur with Physiotherapists, Speech T., Occupational T., and is also one of the elements of adaptation for patients (due to their difficulty) in their progress in performing exercises.

A main problem is the specific new skills of operational personnel, who can supervise and guarantee the precision of these therapeutic procedures. These professionals need new education of a quite different nature, a new role in the global management of treatment programmes, times, measurements and responsibilities, a different cooperation in the Team and with other, more technical professionals, such as programmers and engineers.

The primary need is therefore confirmed for global and individual care for the person in the Individual Rehabilitation Project, in order to bring every intervention to a therapeutic result. This situation is much more complex and requires a solid role for responsibility in the hands of Physical and Rehabilitation Medicine Specialists regarding prescriptions for technological treatments, evaluations of results.

Conclusions

Main problems regarding the actual development of RT in neurorehabilitation Medicine have been discussed and the consequences on the stakeholders have nowadays a high impact not to be dismissed.

Surely this world evolution in favour of the utilization of new technologies in NR (and in all other fields of Rehabilitation) will proceed very fast: it is our task to be actively present to guide, and not just undergo this change.

It is crucial to investigate at a multicentric level (for example at European level), considering different environments and local features, all possible impacts on management of RT to better disseminate new technologies. This main aim may be achieved only through the involvement of scientific societies, educational programmes, universities and the NHS.




References:1. Langhorne p, bernhardt J, kwakkel g. Stroke rehabilitation. Lancet 2011; 14: 1693–

1702.

2. Martin J K, Martin L G, Stumbo N J, Morrill J H (2011): The impact of consumer involvement on satisfaction with and use of assistive technology. Disabil Rehabil Assistive Technology 6(3):225-24.

3. Lo AC, Guarino P, Krebs HI et Als. Multicenter randomized trial of robot-assisted re-habilitation for chronic stroke: methods and entry characteristics for VA ROBOTICS. Neurorehabil Neural Repair. 2009 Oct;23(8):775-83.

4. Mehrholz J, Ha ̈drich A, Platz T, et al: Electromechanical and robot-assisted arm training for improving generic activities of daily living, arm function, and arm muscle strength after stroke. Cochrane Database Syst Rev 2012.

5. Kwakkel G, Kollen BJ, Krebs HI: Effects of Robot-assisted therapy on upper limb recovery after stroke: A systematic review. Neurorehabil Neural Repair 2008;22.

6. M Sivan, R J O’Connor, S Makower M Levesley and B Bhakta: Systematic Review of outcome measures used in the evaluation of robot-assisted upper limb exercise in stroke. J Rehabil Med 2011; 43: 181-189.

7. Salter k, Jutai Jw, teasell R, foley nc, bitensky J. Issues for selection of outcome measures in stroke rehabilitation: Icf body functions. disabil Rehabil 2005; 27: 191–207.

8. barak S, duncan pw. Issues in selecting outcome measures to assess functional recovery after stroke. neuroRx 2006; 3: 505–524.

9. Colombo R, Cusmano I, Sterpi I, Mazzone A, Delconte C, Pisano F: Test-Retest Reli-ability of Robotic Assessment Measures for the Evaluation of Upper Limb Recovery. IEEE Trans Neural Syst Rehabil Eng. 2014 Sep;22(5):1020-9.

10. Orwat C, Graefe A, Faulwasser T: Towards pervasive comput- ing in health careVA literature review [Review]. BMC Med Inform Decis Mak 2008;8:26.

11. S Masiero, P Poli, M Armani, F Gregorio, R Rizzello, and G Rosati: Robotic Upper Limb Rehabilitation after Acute Stroke by NeReBot: Evaluation of Treatment Costs. BioMed Research International Volume 2014, Article ID 265634.

12. Kwakkel G, Kollen B, Lindeman E: Understanding the pattern of functional recovery after stroke: facts and theories. Restor Neurol Neurosci 2004;22:281.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-7776


13. ROBOTICS IN NEUROREHABILITATION AND THE INHERITED “ORIGINAL SIN”. American journal of physical medicine & rehabilitation / Association of Academic Physiatrists.

14. Colombo R, Pisano F, Mazzone A, Delconte C, Micera S, Carrozza MC, Design strat-egies to improve patient motivation during robot-aided rehabilitation. J Neuroeng Rehabil 2007; 4:3: 1-12.

15. Huijgen B.,Vollenbroek-Hutten M., Zampolini M., Bernabeu M. Feasibility of home-based tele-rehabilitation system compared to usual care: arm/hand function in pa-tients with stroke, traumatic brain injury and multiple sclerosis Journal of Telemedi-cine and Telecare- 14 2008, 5 -20).

16. Legg L, Drummond A, Leonardi-Bee J, et al. Occupational therapy for patients with problems in personal activities of daily living after stroke: systematic review of ran-domized trials. BMJ 2007;335:922).

17. Hayward K, Barker R, Brauer S. Interventions to promote upper limb recovery in stroke survivors with severe paresis: a systematic review. Disabil Rehabil 2010; 32: 1973-86).

18. Piron L., Zampolini et al M Exercises for paretic patients’ upper limbs after stroke: a combined virtual reality and telelmedicine approach. J Rehabil Med 2009; 41: 1016–1020).

19. Wagner TH, Lo AC, Peduzzi P, Bravata DM, Huang GD, Krebs HI, Ringer RJ, Feder-man DG, Richards LG, Haselkorn JK, Wittenberg GF, Volpe BT, Bever CT, Duncan PW, Siroka A, Guarino PD. An economic analysis of robot-assisted therapy for long-term upper-limb impairment after stroke. Stroke. 2011 Sep; 42(9): 2630-2. Epub 2011 Jul 14.

20. Egner A, Phillips VL, Vora R, Wiggers E. Depression, fatigue, and health-related quality of life among people with advanced multiple sclerosis: results from an ex-ploratory telerehabilitation study. NeuroRehabilitation 2003;18:125–33.

21. Broens TH, Huis in’t Veld RM, Vollenbroek-Hutten MM, Hermens HJ, van Halteren AT, Nieuwenhuis LJ. Determinants for successful telemedicine implementations: a literature study. J Telemed Telecare 2007;13:303–9.

22. You SH, Jang SH, Kim YH, Hallett M, Ahn SH, Kwon YH, et 25.al. Virtual reality-in-duced cortical reorganization and associated locomotor recovery in chronic stroke: an experimenter-blind randomized study. Stroke 2005; 36: 1166–1171.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 71-77 77


Obavijest o izboru najboljeg CASE-STUDY sažetka

Priredila: dr. sc. Andrea POLOVINA, dr. med.

Rad „Intensive rehabilitation in children with neurodevelopmental disorders“, autora Svetislav Polovina, Andrea Polovina, Tajana Polovina, Tomislav Đapić, Romana Gjergja Juraški, prezentiran je na konferenciji Excellence in pediatrics, održanoj u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u prosincu 2014. godine. Sažetak rada dobio je nagradu u kategoriji za najbolji sažetak za case-study rad.

U radu su prikazani osnovni principi i teorijski postulati intenzivne rehabilitacije prema metodi Stojčević Polovina. Iako je primarno razvijena kao rehabilitacijska metoda za djecu s cerebralnom paralizom i neurorizičnu djecu, cilj rada bio je prikazati njenu primjenjivost i u djece s drugačijim neurorazvojnim problemima. Prikazana je rehabilitacija u dječaka s rijetkom genetskom bolešću (parcijalna trisomija 7. kromosoma) i u dječaka s razvojnim poteškoćama nerazjašnjene etiologije (mitohondropatija vs. postvakcinalni encefalitis). Rezultati rehabilitacije pokazuju da primjena intenzivne rehabilitacije i u djece s različitim neurorazvojnim poteškoćama povećava vjerojatnost postizanja njihovog maksimalnog potencijala.

Kratko priopćenje

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 7878

Moderne tehnologijeu fizikalnoj medicini i rehabilitaciji:

Laser visokog intenziteta i udarni valPoslijediplomski tečaj I kategorije

Medicinski fakultet Sveučilišta u SplituKBC Split

Piše: prof. dr. sc. Tonko VLAK, dr. med. Voditelj tečaja pročelnik Katedre za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Splitu predsjednik HDFRM-a HLZ-a

Svakodnevno smo svjedoci napretka tehnologije i njenog preporučenog korištenja u medicinske svrhe, s ciljem da sve ono što ranije nismo mogli danas upotrijebimo za dobrobit naših bolesnika. Nove metode liječenja se zato nameću kao nešto normalno, kao nešto što bi trebalo postati rutina i primjenjivo u svakodnevnom radu.

A je li doista tako? Raspolažemo li doista i znanjima, i vještinama i spremnošću da bezrezervno podržimo i koristimo sve ono što nam tržište nudi?

Svi liječnici-specijalisti koji su davno završili svoju edukaciju imaju obavezu stalnog praćenja novih metoda liječenja, bilo da se radi o farmakološkom ili nefarmakološkom liječenju. Moraju se usavršavati na sve dostupne načine i poštovati ono što su činom stupanja među članove liječničke profesije svečano obećali: „… najvažnija će mi briga biti zdravlje mog pacijenta …“.

Stoga, ne smijemo dopustiti da tek površnim informacijama, čitanjem propagandnih brošura ili na portalima dostupnih članaka, usavršavamo svoje „znanje“, koje onda nesebično nudimo na tržištu medicinskih usluga.

Sažetak sa skupa

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 79-82 79

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 79-8280

Sažetak sa skupa

Odatle je i potekla ideja o tečajevima za trajno usavršavanje u medicini, na najvišoj dostupnoj razini, na našim visokim učilištima, gdje bi se sve novosti iz terapijskih područja svih medicinskih specijalnosti podučavale, pa tako i iz područja fizikalne medicine.

Time bi se na institucionalan način stekle kompetencije za korištenje novih tehnologija u procesu liječenja naših bolesnika, a procesi evaluacije nastavnih tekstova i predavača na takvim tečajevima bili bi vrednovani od strane Hrvatske liječničke komore i visokog učilišta na kojem bi se tečaj održavao.

Udarni val i laser visokog intenziteta spadaju u takve tehnologije, koje još nisu u potpunosti dostupne svim našim liječnicima, one nisu ni na popisu ugovorenih terapijskih procedura s državnim osiguravateljem, ali ih već ima dovoljno na našem „tržištu zdravlja“, tako da se opravdano postavlja pitanje tko i na koji način aplicira te vrlo potentne, i potencijalno opasne, mehaničke i svjetlosne čimbenike liječenja kod brojnih korisnika.

Tko je za to odgovoran i kolika je stvarna korist njihove primjene ? Kakvi se protokoli i postupnici liječenja pri tome koriste? Jesu li naši pacijenti upoznati sa svim onim što može proizaći iz njihovog korištenja, bilo dobrim ili lošim?

Potreba za trajnim usavršavanjem na ovom području prepoznata je i od strane Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu (HDFRM) Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), koje je donijelo zaključak kako bi se ovakvi tečajevi, gdje se edukacija provodi od bazične razine do kliničkih spoznaja i stjecanja vještina aplikacije novih tehnologija, trebali koristiti kao mjerila za licenciranje liječnika-specijalista fizikalne i rehabilitacijske medicine, koji bi polaganjem ispita na završetku dvodnevnog tečaja stekli pravo na licencu za rad s novim tehnologijama, koje su bile predmet edukacije.

Zato se i pristupilo organizaciji Tečaja za trajno usavršavanje liječnika iz područja primjene udarnog vala i lasera visokog intenziteta na Medicinskom fakultetu u Splitu, 14. i 15. 2. 2015. g. Tečaja koji će po prvi put na ovim našim prostorima (a i šire), uz potporu Stručnog društva HLZ-a i priznavanje od strane Hrvatske liječničke komore, povezati i objediniti anatomske osobine ugroženih dijelova lokomotornog sustava, patofiziološke karakteristike izvanzglobnih reumatskih bolesti, kliničke spoznaje o tim bolestima i terapijske mogućnosti novih tehnologija u procesu liječenja, uz praktičnu obuku rada s novim tehnologijama, koristeći pri tome znanje i iskustvo 11 nastavnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te teorijsku opravdanost ovakvih

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 79-82 81

Sažetak sa skupa

načina liječenja, utemeljenu na dokazima pribavljenim od strane Cochrane ogranka u Hrvatskoj.

Program Tečaja obuhvatio je sljedeća teorijska saznanja iznesena na predavanjima i omogućio stjecanje vještina kroz dvije vježbovne skupine svim sudionicima:

1. Izvanzglobni reumatizam – medicinske spoznaje utemeljene na dokazima 2. Mehanizam boli u izvanzglobnom reumatizmu 3. Liječenje boli u izvanzglobnom reumatizmu 4. Udarni val i tehnika primjene udarnog vala 5. Laser visokog intenziteta i tehnika primjene lasera visokog intenziteta 6. Zajednička primjena udarnog vala i lasera visokog intenziteta 7. Anatomija ramenog zgloba i kalcificirajući tendinitis ramena 9. Praktična primjena udarnog vala i lasera visokog intenziteta u liječenju

kalcificirajućeg tendinitisa ramena10. Anatomija lakatnog zgloba i epikondilitis11. Praktična primjena udarnog vala i lasera visokog intenziteta u liječenju

epikondilitisa12. Anatomija koljena i skakačko koljeno13. Praktična primjena udarnog vala i lasera visokog intenziteta u liječenju

skakačkog koljena14. Anatomija stopala i plantarni fascitis15. Primjena udarnog vala i lasera visokog intenziteta u liječenju plantarnog

fascitisa16. Ultrazvučna dijagnostika izvanzglobnog reumatizma17. Vještine komunikacije u timu 18. Pravna regulativa u radu s pacijentima

Tečaju je nazočilo 32 specijalista i specijalizanata fizikalne medicine i rehabilitacije. Kolege koje su došle u Split, stigle su iz svih krajeva Hrvatske (Varaždinske Toplice, Osijek, Zagreb, Vela Luka, Knin, Šibenik, Topusko, Dubrovnik, Zadar, Lipik, Virovitica, Stubičke Toplice, Metković, Ivanić Grad, Gospić, Split). Zanimljivo je pri tome naglasiti da je na Tečaju bilo čak 10 kolega iz Slovenije (Ljubljana, Rogaška Slatina, Zreče, Sežana), koji su očito prepoznali vrijednost programa i cjelokupnog Tečaja, pa im nije bilo teško doputovati iz Slovenije u Split na dvodnevni Tečaj. Zašto je bilo važno sudjelovanje i specijalizanata na ovom Tečaju? Naime, u sklopu programa stručne edukacije tijekom specijalizacije, obaveza

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 79-8282

Sažetak sa skupa

glavnog mentora za područje fizikalne i rehabilitacijske medicine u KBC Split, imenovanog od strane resornog Ministra, jest da se i ovakvim edukacijama mlađe kolege upoznaju s novostima u struci. A ovo je bio idealan model.

Za specijaliste će se možda ovakav način edukacije pokazati kao dobar i kvalitetan način stjecanja novih kompetencija, koje nismo u stekli osnovnim obrazovanjem i polaganjem specijalističkog ispita. Ujedno, ovo je i način da korištenje pojedinih tehnoloških noviteta uklopimo u nedvojbeno priznate brojne oblike fizikalne terapije, kojima suvereno vladaju specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije, sukladno licencama za rad izdanim od strane Hrvatske liječničke komore.

Visoka razina pripremljenih predavanja, kvalitetno iznošenje istih i praktični rad u malim grupama, koji je ostatak sudionika mogao istovremeno pratiti na velikom platnu u prekrasnim i funkcionalnim seminarskim dvoranama nove zgrade našeg fakulteta, uz vrijednu raspravu i razmjenu iskustava, razlog su zbog kojeg Tečaj možemo ocijeniti najvećom mogućom ocjenom. Tome su doprinijeli stručnost predavača, tehnička i tehnološka potporu te prostorni uvjete i suradljivost svih nazočnih.

Uz voditelja Tečaja, najveći teret i organizacije i rada na Tečaju podnijeli su Ana Poljičani, Jure Aljinović i Boris Bećir, koji su bili zaduženi i za praktični-vježbovni dio edukacije, čime su značajno doprinijeli razini izvrsnosti Tečaja i stečenim znanjima polaznika.

Vjerujem da je ovo ispravan i jedini mogući put kojim naša struka može stjecati dodatna znanja na najvišoj razini, a Medicinski fakultet jedino pravo mjesto na kojem se to može realizirati. Uz potporu HDFRM-a HLZ-a i vrednovanje od strane HLK-a.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 83-85 83

Sažetak sa skupa

V. balneološki skup„Dr. Ivan Šreter“ u Lipiku

Priredio: Oto KRAML, dr. med.

V. balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“ pod pokroviteljstvom Akademije medicinskih znanosti Hrvatske održan je 15. svibnja 2015. godine u Lipiku u konferencijskoj dvorani „Quella”

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik i Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite činitelje HLZ-a organizatori su Skupa. Članovi Organizacijskoga odbora bili su: prim. mr.sc. Goran Ivanišević, Darko Kelemen, dipl. iur., prim.dr.sc. Senka Rendulić Slivar, dr. Merisanda Časar Rovazdi, dr. Marica Topić, dr. Viktor Vidović i voditelj Skupa dr. Oto Kraml.

Skup se održava iz dva razloga. Prvi je memorijalni u počast našem velikanu ratnom ravnatelju dr. Ivanu Šreteru koji je stradao u Domovinskom ratu i nažalost se još i danas ne zna gdje su mu posmrtni ostatci. Drugi je stručni gdje raspravljamo o kontinentalnim lječilištima, razgovaramo poglavito o liječenju termo-mineralnom vodom, to jest o prirodnim ljekovitim činiteljima.

Skupu su prisustvovali specijalisti fizijatri, ali i liječnici drugih specijalnosti - neurolozi, ORL, dermatolozi, kao i liječnici obiteljske medicine.

Na otvorenju Skupa posebno je srdačno pozdravljena sestra dr. Ivana Šretera gospođa Ankica Šreter Havlena.

Svečanost otvorenja uveličao je Komorni tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole Pakrac pod ravnanjem prof. Tomislava Galića, koji su za izvedbu dvije pjesme nagrađeni burnim pljeskom.

U svom pozdravnom govoru ravnatelj Specijalne bolnice Lipik Darko Kelemen uz riječi dobrodošlice prisjetio se skromnih početaka prije četiri godine kada je sudjelovalo samo četiri predavača, a sada na jubilarnom petom po redu

skupu održavaju se predavanja više od 20 autora iz 14 tema. „Držim da je ovo najbolji način kako uvijek iznova i struku i javnost možemo podsjetiti na velikog čovjeka, liječnika, domoljuba i humanistu dr. Ivana Šretera. Vjerujem da će obilje tema biti daljnji povod za rasprave o ulozi balneologije, da će svatko otići s ovog skupa obogaćen novim spoznajama pa i poticajima i idejama koje će primijeniti u svojoj sredini.”

Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana istaknuo je doprinos koji je dr. Šreter učinio za lipičku bolnicu i našu Domovinu i kako se ovim Skupom koji evocira uspomenu na njega također promiče Grad Lipik, koji je u ovih pet godina postao mjesto susreta stručnjaka u balneologiji iz cijele Hrvatske. Izrazio je svoje zadovoljstvo uspješnom tradicijom, zahvalio sudionicima i zaželio im ugodan boravak u našem gradu i istaknuo vjeru u uspjeh ovogodišnjeg jubilarnog Skupa.

Dožupan Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha istaknuo je potencijal Lipika za razvijanje kontinentalnog turizma jer prema dojmu koji je stekao

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 83-8584

Sažetak sa skupa

prolazeći ulicama pokraj starih i obnovljenih zgrada u središtu mjesta smatra kako je Lipik bio i ostao šarmer s pokrićem te je prolaskom ulicama osjetio duh jednog srednjoeuropskog grada. „Uopće ne dvojim kako će stručnjaci lipičke bolnice koji imaju sva potrebna znanja i vještine svojim daljnjim marljivim radom i zalaganjem uspjeti realizirati potencijale Lipika i Bolnice te ju tako vratiti na mjesto na kojem oduvijek pripada, na vrhu zdravstvenog i lječilišnog turizma u Hrvatskoj.”

U nastavku svečano su uručene Plakete prim. mr. sc. Goranu Ivaniševiću i dipl. ing. Radovanu Čepelaku za njihov sveukupni doprinos hrvatskoj balneologiji.

Slijedio je memorijalni dio u kojem je prikazan autorski dokumentarni filmski prikaz „Bolnica Lipik u Domovinskom ratu – posvećeno dr. Ivanu Šreteru”, a priredio ga je dr. Oto Kraml još 1996. godine i koji je stjecajem okolnosti tek ovom prilikom doživio premijeru. Režiran je od VHS snimaka Foto MIK-a, BBC-ja, HRT-a i materijala koji su zarobljeni od neprijatelja nakon operacije „Bljesak”. Film prikazuje vrijeme prije, za vrijeme i nakon ratnih zbivanja kada je bolnica ponovno počela s radom.

U radnom dijelu sastanka, prikazani su stručni radovi prema predviđenom programu. Ugledni stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije održali su 14 petnaestominutnih predavanja iz područja balneologije.

Predavači su bili: Goran Ivanišević, Oto Kraml, Žarko Bakran, Lana Bobić Lucić, Viktor Vidović, Merisanda Časar Rovazdi, Senka Rendulić Slivar, Breda Jesenšek Papež, Damir Gortan, Vesna Budišin, Radovan Čepelak, Ankica Senta Marić, Sanda Špoljarić Carević i Davorka Rosić.

Sjednicu i raspravu su vodili Senka Rendulić Slivar i Goran Ivanišević.

Stručni radovi predavača na ovom Skupu unaprijed su tiskani u zborniku radova „V. balneološki skup ‘Dr. Ivan Šreter’”, koji je uredio Oto Kraml a izdala Specijalna bolnica Lipik. Knjiga ima 167 stranica i s ranije četiri knjige pridonosi značaju ovih događanja i afirmaciji balneologije u našoj državi.

Slijedio je društveni dio – zajednički ručak pripremljen od strane ljubaznog osoblja prehrane u restoranu Bolnice Lipik te šetnja bolničkim perivojem s groficom Jelkom po turističkoj povijesnoj „Jelkinoj stazi”.

Rastali smo se zadovoljni i s namjerom ponovnog susreta iduće godine na „VI. balneološkom skupu ‘Dr. Ivan Šreter’”.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 83-85 85

Sažetak sa skupa

4. Hrvatsko - slovenski simpozij rehabilitacijske medicinei

Obilježavanje dva stoljeća kontinuiranog rada liječnikau Bolnici Varaždinske Toplice

04 - 05.12.2015, Varaždinske Topliceinformacije na: www.hdfrm.com , www.minerva.hr

ORGANIZATORI:

• Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora

• Združenje za fizikalno in rehabilitacijsko medicino Slovenskega zdravniškega društva

• Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Varaždinske Toplice

PROGRAM

Petak, 04.12.2015.13:00 Registracija 14:00 Otvorenje14:30 Uvodno predavanje.

Dr. Silva Potrebica: Obilježavanje dva stoljeća kontinuiranog rada liječnika u Bolnici Varaždinske TopliceTeme iz neurološke rehabilitacije

18:00 Rasprava20:00 Svečana večera

Subota, 05.12.2015.08:30 Teme iz neurološke rehabilitacije12:00 Rasprava

Vijest

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 86-8986

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 86-89 87

Vijest

DRUŠTVENI PROGRAM

Petak, 04.12.2015 20:30 Svečana večera za sudionike simpozija.

Subota, 05.12.2015 poslijepodne: animacija, obilazak Rimskih iskopina, posjet Muzeju.

STRUČNO-ORGANIZACIJSKI ODBOR

Nataša Kos, Tonko Vlak, Silva Potrebica, Saša Moslavac, Klemen Grabljevec, Metka Moharič, Daniela Šošo, Frane Grubišić, Jurij Karapandža, Tea Schnurrer Luke Vrbanić, Ivan Džidić, Pavao Vlahek, Katarina Lohman Vuga, Zrinka Jerić.

KOTIZACIJA

Za članove hrvatskog i slovenskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu NEMA KOTIZACIJE.

Za ostale kotizacija je: 500 knUplata kod HLZ-a: IBAN HR7423600001101214818, poziv na broj: 268-5.

REGISTRACIJA

Krajnji rok za prijavu sudionika je 30.10.2015. Članovi iz Hrvatske javljaju se na email: [email protected]Članovi iz Slovenije javljaju se na email: [email protected]

BODOVI

Sukladno Pravilniku Hrvatske liječničke komore.

HOTELSKI SMJEŠTAJ

Rezervaciju smještaja potrebno je napraviti najkasnije do 30.10.2015. godine.

Uplate smještaja po predračunu najkasnije do 02.12.2015.Odsjek marketinga i prodaje hotela Minerva:

+385(0)42 630 830 ili +385(0)42 630 831,e-mail: [email protected]

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 86-8988

Vijest

Cijena noćenja s doručkom 260,00 kn po osobi dnevno.Doplata za jednokrevetnu sobu 80,00 kn dnevno.

Boravišna pristojba s osiguranjem 7,12 kn dnevno.

Doplata za ručak 85,00 kn.

U uslugu smještaja uključeno je korištenje rekreacijskih bazena.

Na raspolaganju su i usluge Centra zdravlja Minerva Medica, uz prethodnu rezervaciju termina i dodatnu doplatu.

IZLAGAČKI PROSTOR

Rezervacija za izlagački prostor:Snježana Bahunek Hrženjak,tel +385(0)42 630 535,e-mail: [email protected] [email protected]

UPUTE AUTORIMA

Krajnji rok za prijavu sažetaka je 30.10.2015.Moguće je prijaviti sažetak za poster prezentaciju.Sažeci za poster prezentaciju, kao i in extenso radovi pozvanih predavača tiskat će se u suplementu časopisu “Fizikalna i rehabilitacijska medicina”.Sažetke molimo poslati na:

hrvatski autori: [email protected] autori: [email protected]

Poster prezentacija

Strukturirani sažeci (na materinjem i engleskom jeziku) mogu sadržavati do 250 riječi (uključujući ključne riječi). Za prihvaćene postere bit će osigurano polje veličine 100x150 cm, kao i prikladni materijal (pribadače, ljepljiva traka i sl).

Pozvana predavanja

Pozvani predavači govorit će na materinjem ili engleskom jeziku, predviđeno vrijeme predavanja je 20-30 minuta.

Tekst predavanja sa strukturiranim sažetkom je na materinjem jeziku, uz strukturirani sažetak i na engleskom jeziku. Tablice, slike i crteži opisuju

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 86-89 89

Vijest

se dvojezično, na materinjem i engleskom jeziku. Naslovna strana treba sadržavati: naslov, kako je određen u programu, puno ime autora, akademske kvalifikacije i afilijaciju, adresu za korespondenciju, uključujući telefon i e-mail.

Znanstveni članak molimo pisati tako da sadržava cjeline: Uvod, Metode rada i bolesnici, Rezultati, Rasprava, (Zaključak). Pregledni članak molimo pisati tako da sadržava cjeline: Uvod, Pregled područja po točkama, Zaključak.

Literaturni navodi se u tekstu označavaju brojevima u zagradi, redoslijedom pojavljivanja.

Literatura se piše na posebnom listu papira i navodi rednim brojem, redoslijedom kako se pojavljuje u tekstu. Ako rad ima do 6 autora, navode se sva imena, a kod sedam i više autora prva tri, dok se za ostale piše: i sur. Kratice časopisa pišu se prema uvriježenim nazivima kao što ih navodi Index Medicus. Autore molimo da ne prelaze više od 10 stranica na papiru veličine A4, s duplim proredom, koristeći veličinu slova od 12 točaka u MS Word formatu.

DO VIĐENJA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA!

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 9090

Vijest

Prof. dr. sc. Ruža Sabol

Prof. dr. sc. Ruža Sabol rođena je 8.5.1929. godine u Zagrebu.

Kao srednjoškolka pohađala je Školu za fizioterapeute u Vinogradskoj bolnici pod vodstvom prof. dr. sc. Joze Budaka. Godine 1949. upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu, a radeći u području rehabilitacije završava specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije. I dalje se usavršava u zemlji i inozemstvu. Godine

1973. diplomira na Fakultetu za defektologiju. Predaje na srednjoj i Višoj školi za fizioterapeute, kao i na Fakultetu za defektologiju (danas Edukacijsko -rehabilitacijski fakultet, ERF) uže stručne predmete iz područja rehabilitacije. Radi kao specijalist fizijatar na Odjelu za rehabilitaciju djece, Vinogradska 29. Godine 1974. prelazi u Bolnicu za dječju rehabilitaciju Goljak te radeći u istom stručnom području stiče znanstveni stupanj docenta. Prelaskom u Središnji institut za tumore 1979. godine osniva Službu za rehabilitaciju onkoloških bolesnika, i stječe naslov profesora radeći na Fakultetu za defektologiju (ERF). Stvarajući Službu definirala je koncept rada u tri pravca: medicinska rehabilitacija, psihosocijalna rehabilitacija i znanstveni rad. Uvela je onkološku rehabilitaciju u multidisciplinarni program liječenja onkološkog bolesnika, od trenutka postavljanja dijagnoze do terminalnog stadija bolesti.

Godine 1990. odlazi u mirovinu, ali još nekoliko godina radi kao predavač na ERF-u i Zdravstvenom veleučilištu iz kolegija Rehabilitacije.

Prelaskom u Središnji institut za tumore prof. Ruža Sabol, pored redovitog liječničkog rada, uključuje se u rad Lige protiv raka zajedno s kolegama onkolozima, stvarajući i vodeći udruge onkoloških bolesnika. Nakon odlaska

In memoriam

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 91-92 91

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 91-9292

Vijesti

u mirovinu i dalje ostaje aktivna u Hrvatskoj ligi protiv raka, u kojoj se 1993. godine na njezin poticaj utemeljuju dvije sekcije kao podružnice europskog i svjetskog pokreta borbe protiv raka dojke: Europa Donna – Europska koalicija protiv raka dojke i Reach to Recovery – nemedicinski program rehabilitacije žena s rakom dojke.

Prof. Ruža Sabol je svojim kliničkim, nastavničkim i istraživačkim radom doprinijela razvoju hrvatske fizikalne medicine i rehabilitacije.

Prof. Ruža Sabol preminula je 13. 3. 2015. nakon kraće i teške bolesti. Sve nas koji smo je poznavali, s njom radili i surađivali, zadužila je svojim radom, nesebičnom pomoći, ljubavlju i plemenitošću.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 93

Suplement

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-11694

Suplement

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 95

Suplement

Epidemiologija sportskih ozljedaSimeon GRAZIO, Diana BALEN

Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Suprafiziološko opterećenje kralježnice tijekom sportske aktivnosti može dovesti do brojnih ozljeda kralježnice koje variraju od jednostavnih ozljeda tipa istegnuća mekotkivnih struktura, pa do prijeloma kralježaka s posljedičnom kompletnom lezijom kralješnične moždine. Ozljede kralježnice obuhvaćaju između 9 i 15% svih ozljeda u sportaša, što poglavito ovisi o vrsti i specifičnim obilježjima pojedinog sporta. Općenito, najčešće ozljede kralježnice su istegnuća muskuloligamentarnih struktura kralježnice. hernije intervertebralnog diska, različite „manje“ vertebralne frakture, te spondiloliza i spondilolisteza češće su u sportaša koji se bave sportovima koji zahtjeva ponavljajuću hiperekstenziju trupa. Frakture trupa kralježaka s posljedičnom lezijom kralješnične moždine koje nastaju kao rezultat snažne aksijalne kompresije na flektirani vrat, srećom su puno rjeđe. Akutne ozljede javljaju uglavnom u kontaktnim i „brzim“ sportovima (npr. nogomet, američki nogomet) s traumom kao uzrokom, češće na natjecanjima nego na treninzima, dok su kronične ozljede, inače češće od onih akutnih, uglavnom se javljaju u nekontaktnim sportovima čija su obilježja učestale ponavljajuće kretnje pri dugotrajnim treninzima (gimnastika, trčanje, veslanje), a najčešći im je uzrok prenaprezanje tj. kumulativne i ponavljajuće manje ozljede.Pregledom dostupne literature zapaža se da postoji veći broj kvalitetnih epidemioloških istraživanja vezanih za akutne ozljede leđne moždine u sportaša, te veći broj studija vezanih za specifične, uglavnom kronične ozljede kralježnice u pojedinim sportovima, no s obzirom da svaki sport predstavlja jedinstveni rizični čimbenik i sadrži različite mehanizme ozljede ekstrapolacija podataka dobivenih istraživanjima različitih sportova teško je usporediva.Ozljede kralješnične moždine uzrokovane sportom čine 8,7% svih ozljeda leđne moždine. Do 1976. godine incidencija trajne ozljede leđne moždine bila je drastično visoka u američkih nogometaša, no promjenom pravila

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-11696

Suplement

igre ona u zadnjem desetljeću pada za 270% u odnosu na vrijednosti s početka 70-ih godina prošlog stoljeća. Incidencija sportskih ozljeda kralježničke moždine je 1,95 na milijun ljudi, a sportovi koji najčešće dovode do njezine ozljede su redom skokovi u vodu, skijanje, ragbi i nogomet (američki nogomet i nogomet), letački sportovi, judo i gimnastika.Iako rekreacijska sportska aktivnost ima protektivni učinak na degenerativne promjene kralježnice u općoj populaciji, u nekih profesionalnih sportaša (kuglača, američkih nogometaša, tenisača) postoji veći rizik za razvoj degenerativnih bolesti intervertebralnog diska. Tako u 58% sportaša olimpijaca sa simptomima križobolje u dobi od 19-46 godina MR-om je verificirana degenerativna bolest diska (42% bulging, 16% prolaps), što je značajno više u usporedbi s općom populacijom. Retrospektivno istraživanje Rossija i Dragonija pokazalo je da je incidencija lumbalne spondilolize također značajno viša u sportaša (13,49%) nego u općoj populaciji (4-7%), najčešća je u donjem segmentu lumbalne kralježnice i u više od 50% povezana s spondilolistezom. U literaturi se opisuje značajno viša incidencija spondilolize u gimnastičarki u odnosu na nesportašice iste dobi (11% prema 3%). Vertebrogena bol kao simptom različitog uzroka spinalne ozljede generalno se opisuje u mlađih sportaša češće nego u nesportaša iste dobi. Čak 50% ozljeda zadobivaju sportaši između 20. i 30. godine života, a 25% oni mlađi od 20 godina života, što s epidemiološkog stanovišta predstavlja jedan od ključnih problema.

Literatura:1. Patel SA, Vaccaro AR, Rihn JA. Epidemiology of spinal injuries in sports. Oper Tech

Sports Med. 2013;21:146-51.

2. Khan N, Husain S, Haak M. Thoracolumbar injuries in the athlete. Sports Med Ar-throsc Rev. 2008;18:16-25.

3. Boden BP, Jarvis CG. Spinal injuries in sports. Phys Med Rehabil Clin N Am. 2009;20(1):55-68.

4. Yang J, Tibbetts AS, Covassin T, Cheng G, Nayar S, Heiden E. Epidemiology of overuse and acute injuries among competitive collegiate athletes. J Athl Train. 2012;47(2):198-204.

5. De Jonge MC, Kramer J. Spine and sport. Semin Musculoskelet Radiol. 2014; 246-64.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 97

Suplement

Biomehanika kralješnice u sportskim aktivnostima

s osvrtom na mehanizam ozljeda kralješnice

Mario KASOVIĆ1, Boris BOŽIĆ2, Hrvoje VLAHOVIĆ3

1Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu2Klinika za neurokirurgiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

3Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Bavljenje sportom ima veliki broj pozitivnih učinaka na zdravlje i kvalitetu života osobito na rekreativnom nivou. Sport na višem natjecateljskom nivou osim dobrobiti donosi i rizike nastanka ozljeda. Vrhunski sport zahtjeva od sportaša savladavanje velikih opterećenja na natjecanjima, ali i u treningu. Viša razina sporta donosi veće rizike i veći broj ozljeda. Po definiciji ozljeda je svaki strukturalni i funkcionalni poremećaj dijela tijela nastao u određenom vremenskom intervalu izazvan fizikalnim, kemijskim ili mehaničkim uzrokom koji za posljedicu ima umanjenu mogućnost obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. Sportske ozljede koje nastaju uslijed bavljenja sportskim aktivnostima najčešće su uzrokovane mehaničkim razlozima i zahvaćaju lokomotorni sustav. Ozljede kralježnice se učestalo javljaju u aktivnih sportaša. Njihova etiologija veže se uz niz faktora koji u različitim kombinacijama povećavaju rizik nastanka ozljede. Faktori koji utječu na pojavu rizika su: vrsta sporta, kondicijska sprema, vrsta podloge, vrsta pokreta, kvaliteta sportske opreme i dob sportaša.Sportovi se dijele prama volumenu i vrsti opterećenja te opsegu i količini gibanja u području kralježnice. Sportovi poput gimnastike, vaterpola, košarke, tenisa, rukometa, nogometa, hokeja na ledu i ragbija obiluju izrazito eksplozivnim kretnjama u području trupa i kralježnice te ih time svrstavamo u sportove s povećanim rizikom nastanka ozljede. Pridodamo li tome horizontalnu brzinu kretnja, vertikalna gibanja kod kojih sila reakcije podloge može narasti do 10000N te silu svladavanja protivnika, a sve to kombinirano s lošom fleksibilnošću okolnih mišićnih struktura rizik od nastanka ozljede postaje izrazito visok.Najčešći oblici ozljeda izazvani naglim promjenama pravca kretanja, velikim rotacijskim silama uz lošu kondicijsku spremu su sindrom

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-11698

Suplement

prenaprezanja najčešće stražnje paraspinalne muskulature, hernijacija intervertebralnog diska, disfuncija sakroilijakalnog zgloba i spondiloliza.

Literatura:

1. Hudson, Z. Working in high performance and professional sport. Phys Ther Sport. 2012;13(1):1-2.

2. Maffulli, N, Longo UG, Spiezia F, Denaro V. Sports injuries in young athletes: long-term outcome and prevention strategies. Phys Sportsmed. 2010;38(2):29-34.

3. Morelli V, Smith V. Groin injuries in athletes. Am Fam Physician. 2001;64(8):1405-14.

4. Rolf C. The sports injuries handbook: Diagnosis and management. A & C Black Publishers Ltd, 2007.

5. Paajanen H, Ristolainen L, Turunen H, Kujala UM. Prevalence and etiological factors of sport-related groin injuries in top-level soccer compared to non-contact sports. Arch Orthop Trauma Surg. 2011;131(2):261-6.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 99

Suplement

Važnost pravilnog treninga i sportske opreme

u prevenciji sportskih ozljeda kralješnice

Mario KASOVIĆ1, Boris BOŽIĆ2, Vjekoslav CIGROVSKI1

1Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu2Klinika za neurokirurgiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Iako ozljede kralježnice nisu toliko učestale u većini sportova kao ozljede donjih ekstremiteta njihova pojava u većini slučajeva predstavlja ozbiljan problem kako na zdravlje sportaša tako i na njegovu sportsku karijeru. U prevenciji nastanka ozljeda primarni faktor je utreniranost ili sportska forma. Pod tim pojmom najviše podrazumijevamo razvoj mišićne snage osobito mišićnih grupa koje su zadužene za pokretljivost i statiku kralježnice. Takve mišićne grupe ne samo da osiguravaj pravilan položaj kralježnice u aktivnosti nego sudjeluju u gibanjima gornjih ekstremiteta te ostvaraju komunikaciju sa donjim ekstremitetima. Za odabir pravilnog treninga potrebno je u potpunosti sagledati volumen i intenzitet opterećenja lokomotornog sustava svakog sporta posebice. U nekim sportovima kao što su jedrenje, neke discipline u gimnastici te brze discipline u skijanju izraženija su statička opterećenje nego dinamička. To znači da je muskulatura kralježnice najviše u režimu izometričkog opterećenja. Kombinacija koncentričnog i ekscentričnog opterećenja prevladava u sportovima visokog dinamičkog režima rada u kojima važnu ulogu ima i podloga. U takve sportove ubrajamo nogomet, futsal, rukomet i košarku. Najveća opterećenja kralježnice nalazimo u sportovima u kojima je kombinacija ovih opterećenja na najvišoj mogućoj razini uz dodatak vanjskog opterećenja uslijed kontakta s protivnikom i njegovim udarcem, kontaktom sa podlogom ili nekim drugim rekvizitom. U ovu grupu sportova ubrajamo borilačke sportove: boks, judo, hrvanje i karate. Prema strukturi pojedinog sporta i njegovim opterećenjima planira se trenažni proces razvoja specifične mišićne snage s naglaskom na muskulaturu kralježnice. Osim treninga snage važnu ulogu ima i sama priprema za trening te završni dio treninga. U ovim dijelovima važnu ulogu ima zagrijavanje i istezanje ili streching. Osim fleksibilnosti povećavaju prokrvljenost mišića te uspostavljaju kvalitetniju živčano-mišićnu inervaciju i koordinaciju. Uz ove metode koristi se i metoda učvršćivanja pojedinih zglobova pomoću elastičnih zavoja ili bandaža, a

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116100

Suplement

kao opcija je i upotreba ortoza. U zaštitnu opremu ubrajaju se kacige, štitnici za ruke i noge te zube isključivo službeno odobreni od strane pojedine sportske federacije. Koja kombinacija ovih tehnika u prevenciji ozljeda kralježnice će se koristiti ovisi o više čimbenika: zdravstvenom statusu sportaša, vrsti i razini natjecateljskog sporta te godišnjem trenažnom periodu u kojem se sportaš nalazi.

Literatura:

1. Braunstein JB. Sports injuries. An ounce of prevention. Diabetes Forecast. 2003;56(12):34-6.

2. Mahler P B, Donaldson A. The limits of prevention--sports injuries as an example. Int J Inj Contr Saf Promot. 2010:17(1):69-72.

3. Williams S, Whatman C, Hume PA, Sheerin K. Kinesio taping in treatment and pre-vention of sports injuries: a meta-analysis of the evidence for its effectiveness. Sports Med. 2012;42(2): 153-64.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 101

Suplement

Patofiziologija cijeljenjas posebnim osvrtom na kralješnicu

Frane GRUBIŠIĆ

Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinsu i rehabilitaciju

Klinička bolnički centar Sestre Milosrdnice, Zagreb

Sportovi najčešće povezani s ozljedama vratne kralješnice su nogomet, hokej, skijanje i jahanje. Ozljede vratne kralješnice variraju od prenaprezanja mekotkivnih struktura, prijeloma okcipitalnog kondila, atlasa ili odontoidnog nastavka s posljedičnom kompresijom na medulu ili korijenove živaca pa do prijeloma fasetnih nastavaka koji su učestaliji u srednjem i donjem dijelu tog segmenta kralješnice. S patofiziološkog stajališta aksijalna je kompresija zbog utjecaja na glavu ključni mehanizam koji uzrokuje ozbiljne ozljede vratne kralješnice za vrijeme sporta i javlja se dvadesetak sekundi nakon udarca (1-3). Ozljede torakalne i lumbalne kralješnice također se dovode u vezu s nogometom, a najčešće se prezentiraju hernijacijom i.v. diskova (4). Morfologija promjena ovisi o nekoliko faktora: sili pritiska na kralješnicu i mogućem pomaku, brzini djelovanja sile i energiji koja je apsorbirana u trenutku udara. Najozbiljnija ozljeda tijekom sportskih aktivnosti je ona kralješnične moždine. Patomorfološki promatrano tri su faze odgovora nakon ozljede. Prvo je trenutno mehaničko oštećenje mekotkivnih struktura s popratnim krvarenjem, lokaliziranim edemom, trombozom i vazospazmom što može perpetuirati daljnja oštećenja. Sekundarna faza (nastupa nakon nekoliko minuta od ozljede i može trajati tjednima) je karakterizirana daljnjim mikromehaničkim oštećenjima, a upalne stanice postupno invadiraju parenhim kralješnične moždine, javlja se apoptoza a potom reaktivna glioza praćena pojačanom ekspresijom GFAP (engl. glial fibrillary acidic protein) i proliferacijom astrocita. U kroničnoj fazi i dalje je prisutna apoptoza, a potom se stvara ožiljak, demijelinizacija te stvaranje ciste. Glijalni se ožiljak javlja unutar nekoliko dana ili tjedana nakon ozljede, a glijalna hipertrofija doživljava vrhunac 2-3 tjedna nakon ozljede (5). Prekid neuralnih puteva između mozga i perifernih živaca nastaje zbog transekcije, kompresije ili kontuzije što je dokazano na eksperimentalnim modelima ozljede kralješnične moždine. Osnovni cilj tkivnog inžinjeringa je premostiti razinu ozljede i uspostaviti puteve. U tom smislu se mogu koristiti hidrogelovi, koji su biokompatibilni

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116102

Suplement

implantati (6). Što se tiče ozčjede kosti, a najčešće se radi o prijelomu, nakon stvaranja i organiziranja hematoma počinje se stvarati mekotkivni kalus a potom i koštani kalus.

Literatura:

1. Ivancic PC. Biomechanics of sport-induced axial compression injuries of the neck. J Athl Train. 2012; 47(5):489-97.

2. Torg JS. Athletic injuries to the head, neck and face. 2nd ed. St. Louis, MO: Mos-by-Year Book, Inc., 1991.

3. Bhamra JS, Morar Y, Khan WS, Deep K, Hammer A. Cervical spine immobilization in sports related injuries: review of current guidelines and a case study of an injured athlete. Open Orthop. 2012;6 (Suppl3: M9):548-52.

4. Gray BL, Buchowski JM, Bumpass DB i sur. Disc herniations in the national football league. Spine. 2013;38(38):1934-8.

5. Hulsebosch CE. Recent advances in pathophysiology and treatment of spinal cord injury. Adv Physiol Educ. 2002;26(1-4):238-55.

6. Hejcl A, Lesný P, Prádný M i sur. Biocompatible hydrogels in spinal cord injury repair. Physiol Res. 2008;57(Suppl 3):S121-32.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 103

Suplement

Radiološka dijagnostika sportskih ozljeda kralješnice

Igor BORIĆ1, Matej MUSTAPIĆ2

1Specijalna bolnica „Sveta Katarina“, Zabok2Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Sve veći broj djece, adolescenata i odraslih koji aktovno sudjeluju u sportskim aktivnostima povećao je incidenciju sportskih ozljeda kralješnice. Najčešće se radi o ozljedama mekih tkiva: ozljede mišića u vidu natučenja, istegnuća ili rupture, odnosno ozljede ligamenata koji povezuju kralješke ili zglobih čahurama fasetnih zglobova kralješaka. Ozbiljnije ozljede kralješnice koje pogađaju sportaše uključuju hernijacije intervertebralnih diskova, spondilolistezu i različite oblike prijeloma kralješaka. Pravovremena i precizna dijagnoza ozljeđenog sportaša neophodna je zbog ispravnog liječenja, ali i zbog procjene trajanja oporavka i izostanka iz sportske aktivnosti. Učinkovitost radiološke obrade ovisi o raspoloživoj radiološkoj opremi ali i o znanju i iskustvu tima ljudi koji izvode pregled. Danas nam na raspolaganju stoji čitav niz radioloških metoda za prikaz ozlijeđene kralježnice u sportaša. Svaka od metoda ima svoje prednosti ali i ograničenja. Radiografija još uvijek predstavlja prvu radiološku metodu u obradi ozlijeđene kralježnice. Radiografsko snimanje rutinski se obavlja u dvije projekcije, a po potrebi se nadopunjuje dodatnim specijalnim snimkama. Fleksijsko-ekstenzijski radiogrami (funkcijske snimke) obično ne pokazuju patomorfološke promjene u akutnom stadiju, a učinjeni 2 do 4 tjedna nakon ozljede mogu pokazati odgođenu nestabilnost kralježnice. Dobro učinjene rentgenske snimke prikazat će prevertebralnu sjenu mekih tkiva, položaj i visinu trupova kralješaka, održanost stražnje interkorporalne linije, preklapanje artikulacijskih nastavaka, tijek spinoznih nastavaka, pri čemu se moraju vidjeti i okolne meke strukture. Obzirom da rentgenogrami imaju ograničenu osjetljivost, u svih ozlijeđenih sportaša s pozitivnim nalazom na rentgenogramu ali i u onih s negativnim nalazom uz kliničku sumnju na ozljedu kralježnice u cilju potpune evaluacije potrebno je učiniti pregled kompjutoriziranom

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116104

Suplement

tomografijom (CT) ili magnetskom rezonancijom (MR).Brojni su razlozi zbog čega danas CT sve češće zamjenjuje radiografiju: pouzdanost, brzina pregleda, minimaliziranje manipulacije s pacijentom te bolja mogućnost u prikazu koštanih prijeloma. CT je prva metoda izbora kod tupe ozljede kralježnice. Uz transverzalne CT slojeve, prikaz u različitim ravninama neophodan je, posebice u slučajevima kada je prijelom kralješka paralelan sa transverzalnom ravninom snimanja. Pored multiplanarnih rekonstrukcija, površinske 3D rekonstrukcije, te volumensko 3D renderiranje dodatno povećava dijagnostičku pouzdanost te metode.

MR je indicirana u obradi akutne ozljede kralježnice uvijek kada razlog neurološkog deficita nije vidjiv iz radiografskog ili CT pregleda. MR ima bolju kontrastnu rezoluciju u prikazu mekih tkiva u odnosu na CT te je zbog toga metoda izbora za prikaz mekotkivnih struktura, ozljeda kralježničke moždine, intervertebralnih diskova i ligamenata. To je jedina dijagnostička metoda koja omogućuje prikaz i razlikovanje krvarenja i edema kralježničke moždine, što ima veliku prognostičku važnost. Zbog visoke osjetljivosti za prikaz tekućine (dakle edema i krvarenja) MR je metoda izbora za otkrivanje okultnih prijeloma kralješaka. Kliničke indikacije za MR pregled uključuju znakove mijelopatije, radikulopatije, progresivni neurološki deficit, ozljedu kralježničke moždine te nesrazmjer kliničkog i radiološkog nalaza.Ultrazvučna dijagnostika (UZV) u obradi kralješnice ozlijeđenog sportaša ima mjesto samo u procjeni površnih mekotkivnih struktura.Vrsta i način radiološke obrade kralježnice odredit će se prema općem stanju ozlijeđenog sportaša, njegovom neurološkom statusu i vrsti ozljede.

Literatura:

1. Zmurko MG, Tannoury TY, Tannoury CA, Anderson DG. Cervical sprains, disc herni-ations, minor fractures, and other cervical injuries in the athlete. Clin Sports Med. 2003;22(3):513-21.

2. Torg JS. Management guidelines for athletic injuries to the cervical spine. Clin Sports Med. 1987;6(1):53-60.

3. lis JL, Gottlieb JE. Return-to-play decisions after cervical spine injuries. Curr Sports Med Rep. 2007;6(1):56-6.

4. Cibulka MT. Evaluation and treatment of cervical spine injuries. Clin Sports Med. 1989;8(4):691-701.

5. Junge A, Dvorak J. Injury surveillance in the World Football Tournaments 1998-2012. Br J Sports Med. 2013;47(12):782-8.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 105

Suplement

Hernija i.v. diska kao posljedica sportskih aktivnosti

Boris BOŽIĆ, Krešimir ROTIM, Ante SUBAŠIĆ

Klinika za neurokirurgiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Biomehanička zbivanja u sportskim aktivnostima na kralješnici su vrlo kompleksna. Pri prenošenju opterećenja svaki kralješak je složeno opterećen, što znači da osim vlačnog i tlačnog opterećenja, na kralješak djeluju i opterećenja savijanja i uvijanja. Trup kralješka oblikuje spužvasta kost,dok su luk kralješka, trnasti i zglobni nastavci sastavljeni od kompaktne kosti. Terminale plohe i kompaktni dijelovi kralješka nosivi su dio pri opterećenjima kralješnice dok spužvasta kost ima zadaću prigušivača aksijalnih dinamičnih opterećenja. Intervertebralni (i.v.) disk koji se nalazi između kralješaka može se usporediti s amoritizerom dinamičkih centričnih i ekscentričnih opterećenja stalno prisutnih u biomehanici kralješnice.Hernijacija i.v. diska je stanje u kojem centralni dio intervertebralnog disa tzv. nukleus pulpozus djelovanjem sila destruira svoj vezivni omotač - anulus fibrozus, te se propagira prema spinalnom kanalu, najčešće dorzalno. Na taj način može uzrokovati pritisak na živčane korjenove uzrokujući njihovu iritaciju i bolni sindrom.Prema lokalizaciji kao posljedica sportskih aktivnosti najzastupljenije su hernije i.v. diska slabinskog dijela kralješnice. Morfološki hernijacije i.v. diska dijelimo na: I- prvog stupnja- protruzija, II - drugog stupnja - prolaps, III -trećeg stupnja - subligmentarna ekstruzija i IV - četvrtog stupnja - ekstruzije i sekvestrirane ekstruzije. Većina hernijacija i.v. diska u slabinskom dijelu kralješnice dešava se u segmentima LIV-LV i LV-SI .Pri sportskim aktivnostima kralješnica je izrazito opterećena. Stupanj centričnih i ekscentričnih opterećenja kreće se u rasponu od 800 do 1000 N. Posljedica toga je pucanje venskog prstena - anulus fibrozusa, istjecanje diskalne mase u spinalni kanal, te nastanak ekstruzija i sekvestriranih ekstruzija. To smo potvrdili na kadaveričnom modelu humane kralješnice, kada smo istu izložili centričnim i ekscentričnim opterećenjima od 800 do 1000 N.Sportovi koji su doveli do nastanka ekstruzija i sekvestranih ekstruzija u

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116106

Suplement

našem materijalu su bili: nogomet, rukomet, skijanje, veslanje, plivanje, dizanje utega i nepravilno izvođenje vježbi u teretani. Sva navedena stanja uslijed izrazitog centričnog i ekscentričnog opterećenja i.v. diska što za posljedicu ima pucanje anulusa fibrozusa i herniju i.v. diska. Klinički to se prezentira kao naglo nastali neurološki ispad, jaka bol, akutno nastala kljenut (klinička slika pareza ili paraliza n. peroneusa), odnosno razvoj sindroma kaude ekvine. U dijagnostici tih stanja zlatni standard je danas magnentna rezonanca (MR). Liječenje je prvenstveno kirurško, mikrodiscektomija, te postupci minimalne invanzivne kirurgije, SED (selektivna endoskopska discectomia, microdiscektomia uporabom tubularnih retraktora.Po provedenoj operaciji i adekvatnoj fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji sportaši se u pravilu vraćaju sportskim aktivnostima kojima su se i ranije bavili.

Literatura:

1. Božić B, Negovetić L, Ivančić - Košuta M. Biomechanical analysis of the lumbar spine.Minim Invasiv Neurosurg.1997;40:23-6

2. Božić B, Negovetić L, Kogler A, Sajko T. Sequestred extrusion of lumbar. disc-ex-perimental model,clinical picture,diagnosis and treatment. Acta Clinica Croatica 2003;42:213-6.

3. Rotim K, Božić B, Kovač D. Novosti i perspektive u invazivnom liječenju u verte-bologiji. Liječi vijes. 2011;133:125-32.

4. Božić B, Rotim K, Sajko T, Borić M. Biomechanical analysis of lumbar spine move-ment. Medicina Fluminensis. 2011;47(2):174-9.

5. Rotim K, Božić B, Škoro I. Selective endoscopic disectomy. Acta Clinica Croatica. 2011;50(suppl 1):23-4.

6. Kasović M, Božić B, Vlahović H. Biomehanički aspekt uspješnosti rehabilitacijskog procesa operiranog segmenta slabinske kralješnice. Fiz rehabil med. 2013;25(3-4):147-9.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 107

Suplement

Spondilolistezakao posljedica sportskih aktivnosti

Dražen KVESIĆ

Poliklinika Arithera, Zagreb

Spondilolisteza je definirana kao pomak jednog kralješka u odnosu na kralježak ispod, a riječ je izvedenica grčkih riječi spondylos = kralježak i olisthesis = klizanje ili padanje. Spondiloliza je koštani defekt istmusa ili interartikularnog dijela kralješka i najčešći je razlog nastanka spondilolisteze.Kada govorimo o spondilolistezi kao posljedici sportskih aktivnosti, gotovo isključivo govorimo o istmičkoj spondilolistezi, nastaloj radi spondilolize. Spondiloliza je posljedica stres-frakture interartikularnog dijela kralješka, koja se događa najčešće u dobi od 5-10 godina starosti, zbog učestale hiperekstenzije lumbalne kralježnice. Od ostalih uzroka spondilolisteze, u sportu je moguća prava, traumatska fraktura pars-interartikularisa ili pedikla kralješka. Daleko najčešća lokalizacija istmičke spondilolisteze je u segmentu L5/S1. Učestalost spondilolisteze je u općoj populaciji oko 4-5%. Kod sportaša je puno učestalija i to naročito u sportovima kod kojih je česta hiperekstenzija lumbalne kralježnice (atletičari, gimnastičari, dizači utega, veslači, hrvači, igrači američkog nogometa). Mnoge su spondilolisteze asimptomatske cijeloga života i nađu se slučajno pri radiološkoj obradi zbog traume. Kod većine bolesnika prvi simptom je križobolja, sa ili bez širenja u glutealne regije. Bol je provocirana fizičkim radom a smiruje se nakon odmora u ležećem položeju. Kod spondilolisteza sa manjim stupnjem posmika obično nema radikularne simptomatologije, dok je ona česta kod jačeg posmika. Neurološka simptomatologija se odnosi na parestezije u dermatomima komprimiranih spinalnih korjenova i prigušene tetivne reflekse, dok je motorni deficit na donjim ekstremitetima izuzetno rijedak, osim u slučajevima traumatske spondilolisteze. Većinu bolesnika sa istmičkom spondilolistezom niskog stupnja treba liječiti konzervativno. Bolesniku treba savjetovati ograničenje tjelesnog naprezanja i izbjegavanje aktivnosti koje provociraju bol. Uz analgetsku medikamentoznu terapiju i vježbe istezanja muskulature stražnje

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116108

Suplement

lože natkoljenica cilj je aktivna stabilizacija kralježnice koja se postiže vježbama za jačanje paravertebralne i abdominalne muskulature. Nema dokaza o korisnosti ortoza u konzervativnom liječenju spondilolisteze.Osobito je važno obratiti pažnju na mlade sportaše u rizičnim sportovima, koji se žale na bol u leđima. Tada treba učiniti odgovarajuću radiološku obradu i ukoliko se bolest dijagnosticira u fazi stres-frakture ili „aktivne“ spondilolize može se potpuno izliječiti konzervativnim mjerama. Kirurško liječenje je indicirano kod svih simptomatskih pacijenata sa spondilolistezom 1. i 2. stupnja prema Meyerding-u, kod kojih konzervativno liječenje nije dalo rezultate, te kod spondilolisteza 3. i 4. st. prema Meyerdingu. Rijetke pacijente s neurološkim deficitom i s brzom progresijom spondilolisteze također treba kirurški liječiti.

Literatura:

1. Heady RF, Bono CM. Isthmic spondylolysis and spondylolisthesis. Neurosurg Focus. 2002;13(1).

2. Wiltse LL. Spondylolisthesis: classification and etiology. Symposium on the spine. Am Orthop Surg. 1969:143.

3. DeWald RL. Severe spondylolisthesis – Introduction. U: Harms J, Stürz H (ur.). Se-vere spondylolisthesis. Springer-Steinkopf: Darmstadt. 2002, str. 1-12.

4. Sutton JH, Guin PD, Theiss SM. Acute lumbar spondylolysis in intercollegiate ath-letes. J Spinal Disord Tech. 2012;25(8):422-5.

5. Iwamoto J, Sato Y, Takeda T, Matsumoto H. Return to sports activity by athletes after treatment of spondylolysis. World J Orthop. 2010;1(1):26-30.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 109

Suplement

Prijelomi kralješaka i subluksacijekao posljedica sportskih aktivnosti

Vide BILIĆ

Odjel za kirurgiju kralježnice, Klinika za traumatologiju,


Prijelomi kralježnice u sportu i ozljede kralježnice u sportaša (na primjer u prometu) su rijetke. Posebno su rijetki prijelomi kralježnice udruženi s neurološkim ispadom. Ovakve ozljede se događaju u borilačkim sportovima, sportovima koji uključuju velike brzine, skokove ili padove s visine. Zbog različitih biomehaničkih karakteristika kralježnicu dijelimo na četiri dijela: gornja cervikalna kralježnica (C0-C2), donja cervikalna kralježnica (C3-C7), torakalna kralježnica i lumbalna kralježnica.Kliničkom slikom dominira bolnost ozlijeđenog dijela kralježnice, ograničenje pokreta, deformitet, napetost muskulature i rijetko neurološki ispad ekstremiteta. Kao dijagnostičke metode se redovito koristi konvencionalna radiološka dijagnostika i kompjuterizirana tomografija (CT), dok se magnetna rezonancija (MR) koristi u slučajevima kada je potrebno bolje prikazati neurološke strukture spinalnog kanala i ozljede ligamenata. Način liječenja prijeloma kralježnice najviše određuju stabilnost prijeloma i postojanje neurološkog ispada. Konzervativno se mogu liječiti stabilni prijelomi bez neurološkog ispada. Operativno liječimo nestabilne prijelome i prijelome s neurološkim ispadom. Principi operativnog liječenja su stabilizacija kralježnice, dekompresija neuroloških struktura i promoviranje fuzije na mjestu prijeloma. Ispravnim odabirom operativnog zahvata je moguće spriječiti dugotrajne bolove, deformitet na mjestu prijeloma i neurološki ispad ekstremiteta. Operativnim liječenjem se žrtvuje pokretljivost operiranog segmenta. Komplikacije operativnog liječenja prijeloma kralježnice su rijetke. Novija istraživanja iz ovog područja su usmjerena na utjecaj kvalitete zdravstvenog sustava na ozljede kralježnice, značenje dekompresije u operativnom liječenju i neuroprotektivni učinak lijekova.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116110

Suplement

Literatura:

1. Khan N, Husain S, Haak M. Thoracolumbar injuries in the athlete. Sports Med Ar-throsc. 2008;16:16-25.

2. Maxfield BA. Sports-related injury of the pediatric spine. Radiol Clin North Am. 2010;48:1237-48.

3. Wilson JB, Zarzour R, Moorman CT 3rd. Spinal injuries in contact sports. Curr Sports Med Rep. 2006;5:50-5.

4. Van Middendorp JJ, Patel AA, Schuetz M, Joaquim AF. The precision, accuracy and validity of detecting posterior ligamentous complex injuries of the thoracic and lum-bar spine: a critical appraisal of the literature. Eur Spine J. 2013;22:461-74.

5. Barile A, Limbucci N, Splendiani A, Gallucci M, Masciocchi C. Spinal injury in sport. Eur J Radiol. 2007;62:68-78.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 111

Suplement

Mekotkivne ozljede kralješnice(distorzije, distenzije,

segmentalne disfunkcije)kao posljedica sportskih aktivnosti

Darko PEROVIĆ

Specijalna bolnica “Sveta Katarina”, Zabok

Najčešći uzrok križobolje u sportaša su mišićnoligamentarne distorzije (uganuća) i distenzije (istegnuća), najčešće lumbosakralne regije i zatim cervikalne regije. Obično nastaju tijekom treniga (80%), a rijetko tijekom natjecanja (6%).Distenzije su rascjepi mišićno-tetivnih jedinica i čine više od 60% mekotkivnih ozljeda kralježnice. Nastaju kod naglih i intezivnih mišićnih kontrakcija. Distorzije su djelomične ili kompletne rupture ligamenata koje su posljedica preintezivnih mišićnih kontrakcija, preopsežnih pokreta zglobova i direktnih udaraca. Posljedica ovih ozljeda je poremećaj funkcije jednog ili više vertebralnih segmenata - segmentalna disfunkcija. Kiropraktičari koriste termin segmentalna disfunkcija za loš položaj ili patološki pomak kralježaka, dok osteopati koriste termin somatska disfunkcija. Obje grupe alternativnih stručnjaka smatraju da istezanje somatskih i autonomnih živaca u korijenu živca vertebralnog segmenta izaziva dodatne simptome ekstremiteta i visceralnih organa. Združenim mišićno-tetivnim i ligamentarnim ozljedama mogu se pridružiti i ozljede živaca i kralješnične moždine, najčešće u cervikalnoj regiji, a manifestiraju se kao lezije brahialijalnog pleksusaili kao „central cord“ – kontuzijska ozljeda kralješnične moždine, koja nastupa ako je spinalni kanal od ranije prekomjerno sužen.U procesu dijagnostike mekotkivnih ozljeda neizostavno je uzimanje podataka o mehanizmu ozljede, trajanje boli, lokalizacija i širenje boli i pokreti koji pojačavaju ili smanjuju bol. U pregledu se mora jasno definirati točke boli, mišićni spazam, opseg pokreta i odrediti koji pokreti pojačavaju bol. Neurološka procjena i testovi za sakrolijakalne zglobove bitni su za diferencijalnu dijagnozu simptomatski sličnih bolesti/stanja. Laboratorijski testovi nemaju ulogu kod ovih ozljeda. Radiološki testovi moraju razjasniti postojanje prijeloma, reumatske bolesti ili tumora, te prepoznavanje degenerativnih bolesti zglobova i deformiteta. Za ispunjenje ovog zadatka primjenjuju se RTG snimke. UZV i MR snimanja

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116112

Suplement

se nisu pokazale korisnim za dijagnozu ozljeda mišića i ligamenata, ali su korisni za prepoznavanje ozljeda diskova ili kosti.Kod liječenja akutne faze primjenjujemo mirovanje manje od 48 sati, lokalno hlađenje, primjena ortoze, elektrostimulacija, im. injekcije NSAIL i pošteda svih većih aktivnosti. U fazi oporavka primjenjuje se istezanje i jačanje abdominalne i PVM muskulature; lokalno grijanje, postupan povratak fizičkim aktivnostima, masaže i kiropraktičke manipulacije. U fazi održavanja vježbama se postiže optimalna rastezljivost i fleksibilnost mišića i ligamenata.Iako se bol najčešće smanji nakon 3 dana, povratak sportu je preporučljiv tek kada pacijent nema bolove pri sportskim aktivnostima. Najbolja prevencija novih neželjenih događaja su vježbe mišićnog korzeta i vježbe balansa kralježnice. Prognoza je uspješno izlječenje u 90% pacijenata, a 10% razvije kroničnu križobolju. Bitno je educirati sportaše u vježbama zagrijavanja („warm-up“) i vježbama hlađenja („cool-down“).

Literatura:

1. Grubišić F, Grazio S. Nediskogena mišićno-zglobno-koštana križobolja. U: Grazio S, Buljan D, ur. Križobolj, Jastrebarsko: Naklada Slap; 2009, str. 95-130.

2. Radebold A, Young CC, urednici. Lumbosacral spine sprain/strain injures [Internet]. New York: 2012 [pristup 2014 Ruj 15]. Dostupno na: http://emedicine.medscape.com/article/95444-overview.

3. Delitto A, George SZ, Dillen van L i sur. Low back pain. Clinical practice guidelines linked to the international classification of functioning, disability, and health from the ortopaedic section of the american physical therapy association. Orthop Sports Phys Ther. 2012;42:A1-A57.

4. Torg JS, Pavlov H, Genuario SE i sur. Neurapraxia of the cervical spinal cord with transient Quadriplegia. J Bone Joint Surg Am. 1986;68A:1354-70.

5. Hides JA, Richardson CA, Jull GA. Magnetic resonance imaging and ultrasonography of the lumbar multifidus muscle. Comparison of two different modalities. Spine. 1995;20:54-8.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 113

Suplement

Rehabilitacija bolesnikasa sportskim ozljedama kralješnice

Tatjana NIKOLIĆ

Klinička jedinica za rehabilitaciju traumatoloških bolesnika,

Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju,


Ozljede kralješnice predstavljaju dijagnostički i terapijski izazov osobito u sportaša. One mogu varirati od blagih pa sve do teških s trajnim posljedicama. Iako su najteže spinalne ozlijede frakture s dislokacijama i neurološkim deficitom, najviše problema u području kralješnice predstavljaju opterećenja i repetitivni zahtjevi na meka tkiva. Kompleksnost pokreta, biomehanika specifična za određeni sport i povećana generacija sila predisponiraju specifičnim ozljedama kralješnice, što čini liječenje sportaša s bolovima u kralješnici još izazovnijim. Disfunkcija fasetnih zglobova predstavlja česti problem u sportaša, osobito nakon traume. Rani tretman ovog problema uključuje smanjenje bolova i spazma uz izbjegavanje ekstenzijskih vježbi. Za vrijeme ove rane faze potiče se lagani kardiovaskularni kondicijski program kako bi se preveniralo dekondicioniranje. U kasnijoj fazi započinjemo s agresivnijom rehabilitacijom uključujući trakciju. Povratak sportskim aktivnostima varirat će ovisno o težini ozlijede fasetnog zgloba u rasponu od 2 do 8 tjedana.Spondilolize su najčešće je rezultat repetitivnih hiperekstenzijskih pokreta koji izazivaju ponavljajući stres na pars interarticularis i rezultiraju stres frakturom. Iako je spondiloliza često unilateralna, defekt može postati bilateralan ako se stres nastavlja te može izazvati poskliznuće kralješka, tj. spondilolistezu. Incidencija spondilolize i spondilolisteze veća je u sportovima koji zahtijevaju puno rotacija i hiperekstenzija. Važno je izbjegavati ekstenzijske pokrete. Neki autori preporučuju nošenje ortoza kroz 3-6 tjedana. U akutnoj fazi rehabilitacija se temelji na smanjenju boli primjenom analgetskih elektroterapijskih procedura te edukaciji o posturalnoj kontroli. Kada bol popusti rehabilitacijski program napreduje sa statičkih do sport specifičnih vježbi koje uključuju rotacije i ekstenzije. Povratak sportskim aktivnostima može se započeti nakon 12 ili više tjedana, ovisno o težini ozlijede.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116114

Suplement

Inicijalni tretman hernije i.v. diska fokusiran je na kontrolu boli i smanjenje radikularnih simptoma. Moguća je primjena transkutane električne neurostimulacije (TENS) ili drugih elektroterapijskih analgetskih procedura. Koristi se koncept „centralizacije“ boli, poticanjem položaja i aktivnosti koje smanjuju radijaciju simptoma u ekstremitete. Moguća je i primjena trakcije. Korištenjem McKenzie-evog programa vježbi može pomoći oporavku pokretljivosti i smanjenju radikularnih simptoma. U kasnijoj fazi rehabilitacije nastavlja se s mobilizacijom, vježbama istezanja i jačanja. Distorzije i distenzije kralješnice najčešće su ozlijede u sportaša. Ovisno o težini ozlijede period poštede opterećenja ili mirovanje može biti neophodno. Blago istezanje, krio terapija i masaža primjenjuju se u ranoj fazi nakon ozlijede. Primjena pasivnih modaliteta fizikalne terapije i mobilizacija zglobova mogu biti korisne u rješavanju boli i spazma. Kod ozlijede torakolumbalne fascije ili prisutnosti spazma korisna je i primjena masaže te miofascijalnih tehnika poput fascijalnog „rollinga“.Neovisno o vrsti sportske ozlijede sveobuhvatni rehabilitacijski program mora uključiti korekciju fleksibilnosti i deficita snage uz naknadnu progresiju do funkcionalnog i sport specifičnog treninga.

Literatura:

1. Krabak B, Kennedy DJ. Functional rehabilitatio of lumbar spine injuries in the ath-lete. Sport Med. Arthrosc Rev. 2008;16:47-54.

2. Lenard TA, Crabtree HM. Spine in sports. Elsevier Mosby, 2005.

3. Sampsell E. Rehabilitation of the spine following sports injury. Clin Sports Med. 2010;29:127-56.

4. Standeart CJ. Low back pain in the adolescent athlete. Phys Med Rehabil Clin N Am. 2008;19:287-304.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116 115

Suplement

Rehabilitacija bolesnikas paraplegijom i tetraplegijom

nakon sportskih ozljeda

Saša MOSLAVAC

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice,

Varaždinske Toplice

Ozljeda kralješnične moždine (OKM) je kompleksna i katastrofična, za liječenje i rehabilitaciju složena, i s velikim medicinskim, socijalnim, emocionalnim, psihološkim i ekonomskim posljedicama za pacijenta, članove obitelji, poslodavca i širu zajednicu. Ipak, te se loše posljedice mogu olakšati multidisciplinarnim pristupom u primjerenim ustanovama, te se pacijent može osposobiti za postizanje aktivnosti i participacije koju razina i potpunost ozljede dozvoljava.Sportske ozljede s OKM-om su rijetke u ukupnoj incidenciji, izuzimajući skokove u vodu koji su ipak češći, iako se uglavnom ne radi o sportskoj već rekreativnoj aktivnosti. Slijede, prema dostupnim statističkim podacima ozljede kod skijanja, surfanja, jahanja, hrvanja itd. Među sportske ozljede, iako ih se smatra prometnima, mogu se ubrojiti i biciklističke, brojnošću odmah iza skokova u vodu. Neovisno o etiologiji ozljede, postupak zbrinjavanja kod svih traumatskih OKM jest operativno ili neoperativno liječenje s hemodinamskom stabilizacijom te rehabilitacija koja slijedi u pravilu oko dva tjedna po ozljedi kod paraplegije te unutar mjesec dana kod tetraplegije, osim u slučajevima respiratorne nestabilnosti ili umjetne respiracije te značajnijeg komorbiditeta. Za razliku od ozljeda kralježnice bez neurološkog deficita kada je kirurško zbrinjavanje glavni čimbenik oporavka, u rehabilitaciji osoba s OKM tj. neurološkim deficitom ono je samo uvodna faza liječenja, dok je naglasak na rehabilitacijskom postupku kojim se nastoje prevladati prepreke u funkcioniranju pacijenta. Multiprofesionalni tim u rehabilitaciji uključuje suradnju stručnjaka uz vodeću ulogu specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, sestara, fizioterapeuta i radnih terapeuta, psihologa, socijalnog radnika, te po potrebi drugih (urolog, neurolog, kirurg, kineziolog, logoped, defektolog...). Timski pristup uvjetovan je međusobnim razumijevanjem kompetencija ostalih sudionika tima, u

razumijevanju razloga i važnosti holističkog pristupa te realnih potreba pacijenta i očekivanih varijacija prioriteta tijekom vremena nakon OKM. Fokus programa je simultano liječenje prijeloma kralježnice i multisistemskih disfunkcija, zajedno s oporavkom ili prilagodbom svih zahvaćenih sustava tijela, te briga o nemedicinskim efektima na pacijenta i njegovu obitelj. Kako vrijeme rehabilitacije odmiče, fokus se prebacuje s oštećenja tjelesnih funkcija i struktura prema prevladavanju limitacija aktivnosti i restrikcija participacije. Rehabilitacijski postupak traje 3-6 mjeseci, ovisno o razini i potpunosti ozljede kao i komorbiditetu i (očekivanim i neočekivanim) komplikacijama. Adekvatni tretman svih sustava tijela koje je zahvatila paraliza može rezultirati gotovo urednim funkcioniranjem, umanjujući morbiditet i mortalitet, učestalost ponovnih hospitalizacija i troškove skrbi, istovremeno promičući zdrav život pacijenta. Premorbidne sportske aktivnosti u motivirane osobe mogu se modificirati a sportski se način života i dalje preferira, te se uz pažljiv odabir sporta i intenziteta aktivnosti sukladno aktualnim mogućnostima može povećati kvalitetu života.

Literatura:

1. El Masry WS. Management of patients with Spinal Injuries: “Philosophy and Prac-tice”. Fiz Rehabil Med. 2004;Suppl:15-2.

2. Gutenbrunner C, Ward AB, Chamberlain MA, editors. White Book on Physical and Rehabilitation Medicine in Europe. Eura Medicophys 2006;42:292-332. // J Rehabil Med 2007;39(45):1-48. // Fiz Rehabil Med 2007;21(1):1-78.

3. Spinal Cord Injury Facts and Figures at a glance. Izd. Birmingham, Alabama: The National Spinal Cord Injury Statistical Center;2012.

4. Clark KS. Spinal cord injuries in organized sports. Model Systems SCI Digest. 1980;2:9-17.

5. Blauwet C, Sudhakar S, Doherty AL, Garshick E, Zafonte R, Morse LR. Participation in organized sports is positively associated with employment in adults with spinal cord injury. Am J Phys Med Rehabil. 2013;92(5):393-401.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): 93-116116

Suplement

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XIX-XXI XIX

NAPUTCI AUTORIMA

CILJ I SVRHA

Fizikalna i rehabilitacijska medicina službeni je recenzirani časopis Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora. Časopis objavljuje pregledne članke, originalne radove, preliminarna izvješća i prikaze slučajeva koji izvještavaju o važnim trendovima u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, interdisciplinarnim područjima rehabilitacije i njihovu razvoju te o novostima u kliničkom i nekliničkom djelokrugu rada. Čitatelju pruža bitne informacije u svezi s terapijskom primjenom fizikalnih i farmakoloških čimbenika u pružanju sveobuhvatne skrbi osobama s oštećenjima i kroničnim bolestima. Također, u časopisu se periodično objavljuju dodatci sa sažetcima ili cjelovitim tekstom izloženim na kongresu ili simpoziju, te informacije o Hrvatskom društvu za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, njihovim članovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, kao i aktivnostima Europskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, te Sekcije i Odbora za Fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Europske unije medicinskih specijalista. Časopis je dio europske mreže časopisa iz fizikalne i rehabilitacijske medicine.

PREDAJA RADA/OBJAVA RUKOPISA

Objavljuju se članci na hrvatskom jeziku (sa sažetkom, ključnim riječima, naslovom i legendom tablica i slika na engleskom) ili na engleskom jeziku (sa sažetkom, ključnim riječima, naslovom i legendom tablica i slika na hrvatskom). Upute autorima sukladne su s člankom: International Committee of Medical Journal Editors. Uniform requirements for manuscripts submitted to biomedical journals. N Engl J Med 1997; 336:309-15. i s uputama autorima koje se mogu pronaći na web stranici: http://www.icmje.org.

Radovi se dostavljaju na papiru u tri identična primjerka, na kompaktnom disku (CD) ili e-poštom (potreban je prethodni dogovor s glavnim urednikom), u uobičajeno korištenim formatima za obradu teksta na: Uredništvo, Fizikalna i rehabilitacijska medicina, Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, HR-10 000 Zagreb, Hrvatska. (e-adresa: [email protected])

AUTORSTVO

Sve osobe određene kao autori trebaju se kvalificirati za autorstvo. Svaki autor treba dostatno sudjelovati u izradi rada kako bi preuzeo javnu odgovornost za odgovarajući dio sadržaja rada. Svi autori trebaju preuzeti odgovornost za cjelokupan rad od početka rada do njegove objave. Svi ostali koji su sudjelovali u radu, a nisu autori trebaju biti spomenuti u zahvalama. Uz rad treba priložiti pismo koje potpisuju svi autori i izjave da rad nije prethodno bio objavljen ili ponuđen/prihvaćen za objavu u nekom drugom časopisu, da su ga pročitali i odobrili svi autori, te izjavom da ne postoji financijski ili bilo kakav drugi sukob interesa. Također, uz rad treba priložiti i izjavu o prijenosu autorskih prava na časopis.

PRIPREMA RADA/RUKOPISA

Tekst mora biti otipkan na bijelom papiru formata A4 samo s jedne strane s dvostrukim proredom, uključujući i naslovnu stranicu, sažetak, tekst, zahvale, izjavu o sukobu interesa, reference, tablice i legende. Lijeva margina široka je 35 mm, a desna margina te gornji i donji rub 25 mm. Sve stranice, uključujući naslovnu, moraju imati redni broj u donjem desnom kutu.

Tekst znanstvenog ili stručnog rada treba sadržavati: naslovnu stranicu, sažetak i ključne riječi, uvod, metode, rezultate, raspravu, zahvale, izjavu o sukobu interesa, reference, tablice, legende i slike.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XIX-XXIXX

Znanstveni i stručni radovi te pregledni radovi ne smiju biti duži od 18 stranica (uključujući tablice i slike). Prikazi slučajeva i pisma uredniku ne smiju biti duži od 10 stranica (uključujući tablice i slike).

NASLOVNA STRANICA

Naslovna stranica treba sadržavati: naslov članka (koji bi trebao biti sažet ali informativan) i kratki radni naslov rada; puno ime autora (jednog ili više njih), zajedno s akademskim titulama i nazivom ustanove u kojoj je (su) autor(i) zaposlen(i): adresa autora koji je odgovoran za dopisivanje u vezi s radom.

SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI

Druga stranica treba sadržavati sažetak (do 300 riječi): cilj studije ili istraživanja, temeljne postupke, najvažnija otkrića te osnovne zaključke.

Trebalo bi naglasiti nove i bitne aspekte studije ili opservacije. Ispod sažetka autori trebaju navesti tri do 10 ključnih riječi ili kratkih fraza koje će pomoći pri indeksiranju članka i mogu se objaviti uz sažetak. Za ključne riječi trebaju se koristiti pojmovi iz Medical Subject Headings (MeSH) popisa Index Medicusa.

UVOD

Navedite svrhu članka i razlog provođenja studije ili opservacije. Navedite samo relevantne reference, bez podataka ili zaključaka iz rada koji predstavljate.

METODE

Opišite odabir i jasno navedite sve važne karakteristike ispitanika koji su studirani ili opservirani ili laboratorijskih životinja. Pažljivo specificirajte značenje deskriptora te objasnite kako su prikupljeni podatci. Identificirajte metode, aparate (s nazivom proizvođača, u zagradi), te postupke s dovoljno detalja kako bi se rezultati mogli reproducirati. Navedite reference za metode i statističku obradu. Opišite nove ili one metode koje su značajnije modificirane, navedite razlog njihova korištenja i procijenite njihova ograničenja. Navedite generičke nazive svih korištenih lijekova i sve kemikalije. Sva mjerenja trebaju biti izražena u SI jedinicama.

ETIKA/ETIČKI STANDARDI

U radovima koji se bave eksperimentima na ljudima jasno treba navesti da su postupci provedeni sukladno etičkim standardima institucijskog ili regionalnog odbora odgovornog za izvođenje eksperimenata na ljudima, te u skladu s Helsinškom deklaracijom iz 1975., revidiranom 1983. U radovima koji se bave eksperimentima na životinjama treba navesti da je poštovan institucionalni ili nacionalni pravilnik o brizi o laboratorijskim životinjama i njihovu korištenju.

STATISTIČKA OBRADA

Iscrpno opišite statističke metode kako biste omogućili obrazovanom čitatelju koji ima pristup originalnim podatcima da potvrdi navedene rezultate. Gdje god je to moguće kvantificirajte zaključke i prezentirajte odgovarajućim indikatorima pogreške ili odstupanja od mjerenja. Specificirajte korišteni računalni program.

REZULTATI

Izložite rezultate logičnim slijedom u tekstu, tablicama i ilustracijama. Ne ponavljate u tekstu sve podatke iz tablica ili ilustracija; naglasite ili sažmite samo bitna opažanja.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XIX-XXI XXI

RASPRAVA

Naglasite nove i bitne aspekte studije, te zaključke koji proistječu iz nje. Ne ponavljajte detaljne podatke ni bilo koje druge materijale koji su navedeni u uvodnom ili u dijelu s rezultatima. U dio za raspravu uključite važnost dobivenih rezultata i njihova ograničenja, uključujući i implikacije vezane uz buduća istraživanja, ali izbjegavajte izjave i zaključke koji nisu potpuno potvrđeni dobivenim podatcima. Povežite zaključke iz svoje studije s ostalim relevantnim studijama. Kad je potrebno, navedite nove hipoteze i jasno naglasite da su nove.

TABLICE

Tablice se pišu s dvostrukim proredom na posebnoj stranici. Nemojte slati fotografije tablica. Svaka tablica mora imati redni broj prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu i naslov. Svaki stupac treba imati kratki naslov.

ILUSTRACIJE

Ilustracije trebaju biti profesionalno nacrtane ili snimljene. Pazite da slova, brojevi i simboli budu čitljivi i u smanjenom obliku u kojem će se objaviti. Svaka fotografija treba imati broj prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu, ime autora i označenu gornju stranu. Fotografije osoba mogu se objavljivati samo uz pismeno dopuštenje osobe na fotografiji ili moraju biti neprepoznatljive.

Sve ilustracije mogu se predati i na kompaktnom disku, u uobičajeno korištenom formatu i s minimalnom rezolucijom 600 dpi. Preferirani formati su PSD, TIFF i JPG, premda se može prihvatiti bilo koji format za opću upotrebu koji nije specifičan za aplikaciju.

KRATICE

Služite se samo standardnim kraticama. Puni pojam za koji se koristi kratica treba biti naveden pri prvom korištenju kratice u tekstu, osim ako se ne radi o standardnim kraticama mjernih jedinica. Izbjegavajte korištenje kratica u naslovu rada.

ZAHVALE

Popišite sve suradnike koji nisu zadovoljili kriterije za autorstvo, poput osoba koje su pružile tehničku podršku, pomoć pri pisanju, ili predstojnika koji su pružili opću podršku. Financijska i materijalna potpora također se treba navesti.

IZJAVA O SUKOBU INTERESA

Autori moraju izjaviti postoji li financijski odnos između njih i organizacije koja je sponzorirala istraživanje. Ova bilješka se mora dodati u odvojenom odjeljku prije popisa literature. Ako nema sukoba interesa¨autori trebaju napisati: „Autori izjavljuju da nemaju sukob interesa“.

LITERATURA

Literatura se navodi rednim brojem, prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu. Literaturu u tekstu, tablicama i legendi treba navoditi sukladno alfanumeričkom sustavu u zagradama. Literaturu treba navoditi prema Index Medicusu. Naslovi časopisa trebaju se skraćivati na način uobičajen za Index Medicus (http://www.nlm.nih.gov). Pri navođenju prihvaćenih, ali još neobjavljenih radova treba ih se navesti kao „u tisku“. Autori trebaju dobiti pismeno odobrenje za citiranje takvog rada zajedno s potvrdom da je rad prihvaćen za objavu.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XXII-XXIVXXII

INSTRUCTIONS FOR AUTHORSAIM AND SCOPE

Fizikalna i rehabilitacijska medicina (Physical and Rehabilitation Medicine) is the official peer-reviewed journal of the Croatian Society of Physical and Rehabilitation Medicine, Croatian Medical Association. Its coverage of topics regarding the specialty of Physical and Rehabilitation Medicine also extends to interdisciplinary field of rehabilitation. The journal publishes reviews and original articles, preliminary reports and case reports that report on important trends and developments in the field, and to inform professionals in Physical Medicine and Rehabilitation of developments that affect them in the clinical and nonclinical aspect of their practices. It brings readers relevant information on the therapeutic utilization of physical and pharmaceutical agents in providing comprehensive care for persons with disabilities and chronically ill individuals. Periodically supplements with abstracts or full-texts presented at the congresses or symposia are published, too, as well as information regarding activities of the Croatian Society of Physical and Rehabilitation Medicine and its members in Croatia and abroad, as well as on activities of European Society of Physical and Rehabilitation Medicine and European Union of Medical Specialists PRM Section and Board. The journal is part of European PRM Journal Network initiative.

SUBMITTING OF A MANUSCRIPT

The articles are published in Croatian (with the Abstract, Key words, Title and Legends of Tables and Figures in English) or in English (with the Abstract, Key words, Title and Legends of Tables and Figures also in Croatian, preferably). Instructions to authors are in accordance with the text: International Committee of Medical Journal Editors. Uniform requirements for manuscripts submitted to biomedical journals. N Engl J Med 1997; 336:309-15., and with Instructions to authors that can be found on web page: http://www.icmje.org.

Submit manuscript in triplicate accompanied by a manuscript on a compact disk or by E-mail (previous agreement with Editor-in-chief is necessary) in generally used word processing formats to: Editorial Office, Physical and Rehabilitation Medicine (Fizikalna i rehabilitacijska medicina), University Department for Rheumatology, Physical and Rehabilitation Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Vinogradska 29, HR-10 000 Zagreb, Croatia. (E-mail: [email protected])

AUTHORSHIPAll persons designated as authors should qualify for authorship. Each author should have participated sufficiently in the work to take public responsibility for appropriate portions of the content. All authors should take responsibility for the integrity of the whole work, from inception to published article. All others who contributed to the work who are not authors should be named in the Acknowledgments. Manuscripts should be accompanied by a covering letter signed by all authors including a statement that the manuscript has not been published or submitted for publishing elsewhere, a statement that the manuscript has been read and approved by all the authors, and a statement about any financial or other conflict of interest. A statement of copyright transfer to the journal must accompany the manuscript, too.

PREPARATION OF MANUSCRIPTType or print out the manuscript on white bond paper ISO A4 (212 × 297 mm), with left margin of 35 mm, and right margin, top margin and bottom margin of 25 mm. Type or print on only one side of the paper. Use double spacing throughout, including the title page, abstract, text, acknowledgments, conflict of interest statement, references, individual tables, and legends. Number pages consecutively, beginning with the title page. Put the page number in the lower right-hand corner of each page.

The text of the professional or scientific manuscript should be divided into sections: Title

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XXII-XXIV XXIII

page, Abstract and Key words, Introduction, Methods, Results, Discussion, Acknowledgment, Conflict of interest statement, References, Tables, Legends and Figures.

Scientific and Professional manuscripts, as well as Reviews should not be longer than 18 pages (including Tables and Figures). Case reports and Letters to the editor should not be longer than 10 pages (including Tables and Figures).

The title page should carry: the title of the article (which should be concise but informative) and a short running title of the manuscript; full name of author(s), with academic degree(s) and institutional affiliation; the name and address of the author responsible for correspondence about the manuscript including his/her E-mail address.

ABSTRACT AND KEY WORDS

The second page should carry an abstract (of no more than 300 words). The abstract should state the purposes of the study or investigation, basic procedures, main findings, and the principal conclusions. It should emphasize new and important aspects of the study or observations. Below the abstract authors should provide 3 to 10 key words or short phrases that will assist indexers in cross-indexing the article and may be published with the abstract. Terms from the Medical Subject Headings (MeSH) list of Index Medicus should be used for key words.

INTRODUCTION

State the purpose of the article and summarize the rationale for the study or observation. Give only strictly relevant references and do not include data or conclusions from the work being reported.

METHODS

Describe selection and identify all important characteristics of the observational or experimental subjects or laboratory animals clearly. Specify carefully what the descriptors mean, and explain how the data were collected. Identify the methods, apparatus with the manufacturer’s name and address in parentheses, and procedures in sufficient detail to allow other workers to reproduce the results. Provide references to established methods and statistical methods used. Describe new or substantially modified methods, give reasons for using them, and evaluate their limitations. Identify precisely all drugs and chemicals used. Use only generic name of drugs. All measurements should be expressed in SI units.

ETHICS

Papers dealing with experiments on human subjects should clearly indicate that the procedures followed were in accordance with the ethical standards of the institutional or regional responsible committee on human experimentation and with the Helsinki Declaration of 1975, as revised in 1983. Never use patients’ names especially in illustrative material. Papers dealing with experiments on animals should indicate that the institution`s or a national research council`s guide for the care and use of laboratory animals was followed.

STATISTICS

Describe statistical methods with enough detail to enable a knowledgeable reader with access to the original data to verify the reported results. Whenever possible, quantify findings and present them with appropriate indicators of measurement error or uncertainty. Specify any general-use computer programmes used.

RESULTS

Present your results in logical sequence in the text, tables, and illustrations. Do not repeat in the text all the data in the tables or illustrations; emphasize or summarize only important observations.

Fiz. rehabil. med. 2014; 26 (3-4): XXII-XXIVXXIV

DISCUSSION

Emphasize the new and important aspects of the study and the conclusions that follow from them. Do not repeat in detail data or other material given in the Introduction or the Results section. Include in the Discussion section the implications of the findings and their limitations, including implications for future research, but avoid unqualified statements and conclusions not completely supported by the data. Relate the observations from your study to other relevant studies. State new hypotheses when warranted, but clearly label them as such.

TABLES

Type or print out each table with double spacing on a separate sheet of paper. Do not submit tables as photographs. Number tables consecutively in the order of their first citation in the text and supply a brief title for each. Give each column a short heading.

FIGURES

Figures and illustrations should be professionally drawn and photographed. Make sure that letters, numbers, and symbols should be legible even when reduced in size for publication. Each figure should have a label pasted on its back indicating the number of the figure, author.s name, and top of the figure. Figures should be numbered. consecutively according to the order in which they have been first cited in the text. If photographs of people are used, either the subjects must not be identifiable or their pictures must be accompanied by written permission to use the photograph.

All illustrations and figures could be submitted on compact disk in generally used picture formats. The preferred formats are PSD, TIFF and JPG, although any format in general use that is not application-specific is acceptable. Make sure that minimum resolution should be 600 dpi.

ABBREVIATIONS

Use only standard abbreviations. The full term for which an abbreviation stands should precede its first use in the text unless it is a standard unit of measurement. Avoid using abbreviations in the Title of the article.

ACKNOWLEDMENTSList all contributors who do not meet the criteria for authorship, such as a person who provided technical help, writing assistance, or a department chair who provided general support. Financial and material support should also be acknowledged.

CONFLICT OF INTEREST STATEMENTAuthors must indicate whether or not there is a financial relationship between them and the organization that sponsored the research. This note should be added in a separate section previous to the reference list. If no conflict exists, authors should state: The authors declare that there is no conflict of interest.

REFERENCESReferences should be numbered consecutively in the order in which they are first mentioned in the text. Identify references in text, tables, and legends by Arabic numerals in the brackets.

References should be cited in the style based on the formats used by the Index Medicus. The titles of journals should be abbreviated according to the style used in Index Medicus (http://www.nlm.nih.gov). References to papers accepted but not yet published should be designated as “in press”. Authors should obtain written permission to cite such papers as well as verification that they have been accepted for publication.

Fizikalna i rehabilitacijska medicina - hdfrm.org · Ozljede kralješnice u sportu - Sažetci 95...

Documents

Transcript of Fizikalna i rehabilitacijska medicina - hdfrm.org · Ozljede kralješnice u sportu - Sažetci 95...