PONEDJELJAK, 28. STUDENOGA 2016. Večernji list Panorama 25

Večernjakov kviz

Što znate o knjižnicama u Zagrebu?

Knjižnice grada Zagreba organiziraju nagradni kviz u povodu 109. obljetnice Gradske knjižnice, a pobjednika vode na advent u Beč. Ovo je dio njihova kviza

1. Knjižnice grada Zagreba čini mreža od 42 knjižnice u Zagrebu. Za područja gdje nema knjižica, tu je Bibliobusna služba s dva bibliobusa i 78 stajališta. Ove godine Bibliobusna služba obilježava: a) 40. rođendanb) 10. rođendanc) 5. rođendan

2. U Knjižnicama grada Zagre-ba tri knjižnice imaju svoje registrirane galerije. Uz Galeriju Prozori (Knjižnica S.S. Kranjčevi-ća) i Galeriju Oblok (Knjižnica Se-svete), nedostaje i ona najstarija koja djeluje od 1971. godine. To je:a)) Čitaonica i Galerija VNb) Galerija Fontanac) Galerija Trešnjevka

3. Gdje se na web stranici Knjižnica grada Zagreba mogu razgledati digitalne re-produkcije knjiga, slikovnica, fotografija, razglednica, zvučne građe, časopisa i druge vrijedne i rijetke građe iz zbirki i odjela Gradske knjižnice?  a) Digitalni zoomb) Digitalizirana zagrebačka baštinac) Virtualna galerija

4. Kako se zove zavičajna zbir-ka Knjižnica grada Zagreba koja je osnovana 1954. godine?a) Zagrebancijeb) Zagrabiensiac) Agramensia

5. Kako se zove projekt nastao na temelju programa podrš-ke beskućnicima, a koji je dobio i donaciju vrijednu 15.000 USD od međunarodne neprofitne organi-zacije EIFL? a) Ključ do knjižniceb) Knjižnica moj domc) Knjigom do krova

6. Ovogodišnji moto Nacio-nalnog kviza za poticanje čitanja koji se provodi online u narodnim i školskim knjižnicama

Koji je moto Mjeseca hrvatske knjige koji potiče na čitanje?

Točni odgovori: 1. a, 2. a, 3. b, 4. b, 5. c, 6. a, 7. a, 8. c, 9. b, 10. b

DAV

OR

VIŠN

JIĆ/P

IXSE

LL

DAV

OR

VIŠN

JIĆ/P

IXSE

LL

Dan Knjižnica grada Zagreba proslavit će se 7. prosinca

diljem Hrvatske isti je kao i moto Mjeseca hrvatske knjige 2016., a glasi: a) Čitam sto na satb) Uz smijeh i knjige zaboravi-mo brigec) Knjiga je fora, čitati se mora

7. Kako se zove online usluga putem koje knjižničari iz ci-jele Hrvatske, a najviše iz Knjižni-ca grada Zagreba, odgovaraju na vaše online upite? a) Pitajte knjižničareb) Pitajte – odgovaramo!c) Ne guglajte, pitajte knjižni-čare

8. Za svaki naslov u knjižnici možete najbrže saznati je li raspoloživ ili posuđen tako da: a) posjetite knjižnicub) nazovete knjižničarac) pretražite e-katalog

9. Na kojoj će se lokaciji smje-stiti nova zgrada Gradske knjižnice? a) Badelb) Paromlinc) Gredelj

10. Koja gradska knjižnica nosi ime velikog hrvat-skog pjesnika Tina Ujevića? a) Knjižnica Vrapčeb) Knjižnica u Ulici grada Vu-kovara 14c) Knjižnica Dubrava

Kviz je online dostupan na mrežnim stranicama www.kgz.hr i traje do 1. prosinca

Bibliobus danas s dva autobusa posjećuje čak 78 stajališta

move i pokrenu svoje automobile. To su sve stvari koje su dostupne putem pametnih telefona koji posjeduju NFC čip. Također, neki proizvođači automobila takve su čipove ugrađivali u ključeve pa su se automobili otključavali čim bi korisnik došao na određenu uda-ljenost.Prvi NFC čip (Near field commu-nication) u sebe je ugradio Amal Graafstra koji je prije tri godine osnovao biotehnološku tvrtku Opasne stvari (Dangerous Thin-gs) na kojoj prodaje setove čipova za ugradnju, a cijene se kreću od 50 do 100 dolara. – Nakon ugradnje tehnologije, de-finitivno je došlo do promjene u smislu osjećaja samog sebe. Kada je tehnologija dobro osmišljena i transparentna, što znači da ne za-htijeva upravljanje (primjerice da nema baterija za punjenje), i traj-no se ugrađuje, postaje dio “va-šeg očekivanja sposobnosti”... baš kao što očekujete da ćete koristiti ruku kako biste dohvatili olovku ili koristite noge da biste hodali. Ja sada očekujem da mogu razgo-varati sa strojevima – objašnjava Amal.

Prototip pametnog pištoljaUgrađeni čip omogućava mu da otvori vrata, prijavi se na računa-lo ili da upali automobil bez ne-kog dodatnog vanjskog uređaja.– Stvar za provjeru autentičnosti pristupa sada je dio mene – kaže Amal.Graafstra je također napravio i prototip pametnog pištolja (RFID smart gun) koji može koristiti samo vlasnik pištolja. Iako ra-zvija ovaj pištolj, on ne vidi neku budućnost u upotrebi NFC čipa u SAD-u. Smatra da je pravi razlog taj što se vlasnici oružja boje da će doći do nekog kvara u trenucima kada će trebati koristiti pištolj ili pak da neće imati pristup pamet-noj rukavici.– Posjedovanje implantata jedi-ni je način koji vam jamči da ćete imati sigurnosni uređaj potreban za otključavanje vatrenog oružja. Drugi su koristili biometriju, po-put skeniranja otisaka prsta, no oni su bili spori za autentifikaciju – izjavio je Graafstra.Poboljšanje ljudskog tijela i uma uz pomoć čipova naziva se ha-kiranjem, kojem je cilj učiniti ljudsko tijelo programabilnim poput softvera. Tako poboljša-nog čovjeka nazivamo digital-nim kiborgom. Teorijsku i etičku podlogu poboljšanju i preobliko-vanju ljudskog tijela i uma daje “Transhumanistička deklaracija” koju smatram Biblijom znanstve-no-tehničke evolucije čovjeka. Ona daje naputke na koji način

IVANA GREGURIC dr. filozofske antropologije

Nužan je povratak filozofiji kao mudrosti, inače nam prijeti kaos u međuljudskim odnosima i u evoluciji

‘KAOS U EVOLUCIJI’

je moguće uz pomoć znanosti i tehnike ostvariti vječni život na Zemlji bez potrebe za vjerom u zagrobni život. Transhumani-stička deklaracija sugerira nam pravo na osobno poboljšanje fi-zičkih i mentalnih sposobnosti prema našim mogućnostima i željama – objašnjava nam dr. sc. Ivana Greguric, članica Znanstve-no-istraživačkog odbora za bioe-tiku, tehniku i transhumanizam.Greguric smo upitali gdje se na-lazi Hrvatska kada su u pitanju kiborzi i hakiranje tijela.– U Hrvatskoj djeluje grupa entu-zijasta pri Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioe-tiku Filozofskog fakulteta u Za-grebu pod vodstvom prorektora prof. dr. sc. Ante Čovića. Za svoj rad nismo dobili nikakva finan-cijska sredstva, a naše tribine i znanstveni radovi ne dobivaju prostor u medijima. Stoga za-hvaljujem Večernjem listu na ustupljenom prostoru kako bi se javnost upoznala i s kiborgoetič-

kim pitanjima vezanim uz ovu temu – kazala nam je Greguric.Rekla nam je i kako u Hrvatskoj nema znanstvenih istraživanja o “ovoj presudnoj temi za buduć-nost čovječanstva”.

Gdje je granica slobodeTakođer nas je zanimalo je li netko iz Hrvatske naručio čip iz tvrtke Opasne stvari koji se lako mogu kupiti preko interneta, a u razvijenom svijetu ih već nose za otključavanje vrata, prijavu na računalo i sl. Greguric odgovara kako joj je Amal Graafstra poručio da do sada nije naručen niti jedan čip. Naša sugovornica kaže da to ne znači da već za nekoliko godina to neće postati masovna pojava i u Hrvatskoj.Kao i u drugim slučajevima kada je u pitanju tijelo čovjeka, i u ovoj temi postoje moralni i etički as-pekti. Graafstra smatra da etička odobrenja nisu potrebna kao što i kod modifikacije tijela nakitom ne trebaju odobrenja. Smatra da ljudi trebaju sami odlučiti trebaju li ili ne koristiti tehnologiju. Mi-šljenja je da se oni ne bave medi-cinskim uređajima tako da nisu potrebna etička odobrenja.– Demokratsko je načelo da sva-ki čovjek treba svoj život uzeti u vlastite ruke i preuzeti odgovor-nost za svoje postupke. No isto tako, sloboda se može koristiti na način da se ne dovodi u pitanje ravnopravnost odnosa slobod-nih i jednakih osoba. Dakle, ono što je pomoću znanosti postalo tehnički disponibilno, treba pu-tem moralne kontrole ponovno učiniti neraspoloživim – govori nam Greguric i dodaje da se širom svijeta osnivaju laboratoriji za hakiranje ljudskog tijela i uma u kojima mogu sudjelovati svi koji žele eksperimentirati na samom sebi.– Tu više nema odgovornosti nositelja znanstveno-tehničkoj razvoja niti njihovih mecena. Na suptilan način, prebacuje se od-govornost na svakog pojedinca kojemu je omogućeno izravno samopoboljšanje u laboratoriji-ma ili kupnjom umjetne tehnike putem interneta. Možda su se centri moći i sami uplašili poslje-dica nezaustavljivog razvoja zna-nosti i tehnike – dodaje Greguric koja smatra da je bitan povratak filozofiji kao mudrosti, jer će, kako smatra, ljudi sami koristiti umjetnu tehniku i genetiku bez znanja o posljedicama poboljša-nja i preoblikovanja zdravog tijela i uma. To će, dodaje, dovesti do kaosa u evoluciji i međuljudskim odnosima a, nije isključeno, i do kraja čovječanstva... •

Filmovi i TV serijeNajpoznatiji filmski kiborg je Robocup (lijevo), dok je Sedma od Devet, tercijarni dodatak Unimatrici (desno) popularni lik iz Zvjezdanih staza

Laboratoriji za hakiranje ljudskog tijela i uma danas se naveliko osnivaju diljem svijeta

U nas se kiborgoetičkim pitanjima bavi jedino skupina entuzijasta s Filozofskog fakulteta