NAVIGACIJA

Home

Sadraj

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Picakandal

International

Feral Tromblon

Greatest Shits

Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Virtual Tribune

Pisma

Arhiva

Tribute

O Feralu

Stranica obnovljena:

31. sijenja, 2008.

01 / Kolumne (4)

HYPERLINK "http://feral.mediaturtle.com/look/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&IdPublication=1&NrArticle=17404&NrIssue=1165&NrSection=2" ZADAR (1/4)Na tom se primjeru jako dobro vidjela sva dvojnost ovdanjeg drutvenog stanja; Srbi su, eto, priputeni u sferu visoke politike, ovoga puta postali su ak i dio Vlade, pa premijer pred svijetom ima legitimaciju demokratskog vladara koji toboe vjeruje u ono to i kae...

HYPERLINK "http://feral.mediaturtle.com/look/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&IdPublication=1&NrArticle=17402&NrIssue=1165&NrSection=2" MAR PATULJAKA (2/4)Ovih dana u nas jako hvaljena knjiga ekog filozofa Karela Kosika, u kojoj ovaj komunistiki disident napada i postkomunistike politike elite kao mutave manekene abortiranog kapitalizma, savreno se uklapa i u nae prilike. Ovdanje elite ine treerazredni politiari...

HYPERLINK "http://feral.mediaturtle.com/look/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&IdPublication=1&NrArticle=17403&NrIssue=1165&NrSection=2" BARABA U FRAKU (3/4)Sa svojom birakom bazom, sa svojom drutvenom kremom, sa svojom politikom i diplomatskom ergelom, Hrvatska nije nita drugo nego baraba u fraku. Okovratnik je mastan, unutranji avovi rasparani, a depovi puni netom opljakane sitnine. Zlu ne trebalo, tu je i akija u rukavu...

HYPERLINK "http://feral.mediaturtle.com/look/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&IdPublication=1&NrArticle=17391&NrIssue=1165&NrSection=2" FRKA U CIGANLUKU (4/4)U Bosni i Hercegovini polemike oko tranzicije elektroprivrede, tog posljednjeg to jo nije opljakano, bogati i ugledni ljudi vode ovakvim argumentima: On je pijun KOS-a pod kodnim imenom "Pilot". On je kriminalac, ali bio sam s njim intimus. On je predratni lopov...

________________________________Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Teme (10)

DRAVA SE PRAVI GLUHA (1/10)Presuda Opinskog suda u Zagrebu iz listopada prole godine kojom je utvreno pravo drave na suvlasnitvo u Zagrebakoj banci u vidu dionica ija se koliina i vrijednost tek treba ustanoviti, razotkrila je da dravne institucije rade protiv sebe u ovom sudskom sporu, ali i u ukupnom raspletu sluaja...

PRANJE OBROVCA (2/10)Jeri se u Obrovcu pojavio kao predstavnik Galliard Worlwide LLC, fantomskog fonda registriranog u jednoj od zgrada dravne uprave u New Yorku, te je od obrovake gradske vlasti kupio 539 tisua kvadrata zemlje za 17 kuna po kvadratu i uz poek otplate od godinu dana...

ZEMLJA BEZ ISHODA (3/10)U noi s nedjelje na ponedjeljak 20/21. sijenja fra Mijo Dolan, aktualni starjeina bosanskih franjevaca, doivio je sigurno najstranije buenje u svome ivotu: hladnim metalom pitoljske cijevi prislonjene uz elo, koju dri jedan od dvojice maskiranih razbojnika. Zavrilo se dobro...

GUBITAK ZA IZVOZ (4/10)U proloj godini izvoz je rastao po tek neznatno veoj stopi od uvoza, za to se pokretai i sudionici Vukelieve ofenzive uglavnom hvataju kada brane postignute rezultate. To znai da e i u 2007. Hrvatska zabiljeiti robni deficit od 60 milijardi kuna...

BUBNJEVI PROTIV PODZEMLJA (5/10)Prole subote Varavska je bila ispunjena graanima svih generacija koji nisu doli sluati ni glazbu ni govore, ve proizvoditi buku, bubnjati po kantama, poklopcima, zvidati... Protest su organizirali Pravo na grad i Zelena akcija, nastavljajui akcije protiv naina planiranja...

SANATORIJ NA PIKNIKU (6/10)Jednog se dana dogodilo da je jedan KFOR-ov vojnik ugledao sumnjivo vozilo. Moda je u njemu skriven kokain ili je ukradeno? Zapljenjuju ga zbog istrage. Ipak, ispostavlja se da je s autom sve isto. No, kada vlasnik, nazovimo ga Paloka, doe po svoje auto u KFOR, vozilo je nestalo...

A GDE ZEKA PIJE VODU? (7/10)im je uao u svoj kabinet, Vojislav Kotunica je sa torbom u ruci krenuo ka prozoru, levom rukom paljivo pomerio zavesu, fiksirajui pogled na krovove odakle se brzim onim pokretom prebacio na ulicu; osetio je da mu srce bre lupa, kao da mu pretkomorama struji snani ruski gas...

JUGOPLASTIKA U POLJUDU (8/10)Hajduk je prirodnim putem otia na bubanj, pa sad valja smislit neki "zerp" u kojemu e Hajduk mo i dalje lovit iako je sva riba ve izlovljena. Formalno pred javnou, i pred nepostojeim Zakonom o portu i pred jedva postojeim njegovim ministrom Draganom Primorcem nepostojei Hajduk mora se preoblikovat...

KAD TI DUAN DOMA GRE (9/10)Magleno jutro, valjda tipino za ovaj dio godine. Za ljude u ovakvoj magli kae se da su "kao u loncu". Zaista, kao u loncu punom pare, samo to nismo doslovno u loncu, nego u malom kamionu, kombiju. Ovo je kombi pokretna trgovina, ili butiga...

TORNJEVI I SAHAT-KULE (10/10)Nikada kao danas disparatne percepcije "zemlje", "historije", "kulture" nisu tako ultimativno utjecale na formuliranje politikih ciljeva. Ako je u tom procesu ostalo poteeno i sauvano jo ita od "batinjenoga bosanskohercegovakog kulturnog identiteta", tada je jasno...

________________________________Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Interview (5)

GETOI MI PRIJETE UBOJSTVOM (1/5)Radoslav Arambai, prvi odvjetnik Gordane Geto Magdi, o problemima s njezinom obitelji, pritiscima i prijetnjama kojima je bio izloen nakon njezina iskaza o ulozi Glavaa u likvidacijama osjekih civila...

SANADER GLUMI TOMU AKVINSKOG (2/5)Ljubo Juri, saborski zastupnik SDP-a i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu...

GRADITELJI IZ ZASJEDE (3/5)ivo Drai, poznati dubrovaki restaurator, govori o organiziranoj graanskoj inicijativi za spas Dubrovnika...

NE DAJMO DA NAM PODERU GRAD! (4/5)Vili Matula, glumac i ustrajni prosvjednik protiv najavljene devastacije Cvjetnoga trga...

GLAZBA NE PRIZNAJE "MORA" (5/5)Marko Maari, jedan od osnivaa zagrebakog Komornog orkestra i voditelj Centra za obrazovanje talenata, govori o prevrednovanju glazbene pedagogije u Hrvatskoj...

________________________________Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Osoba tjedna

Osoba tjedna: DIMITRIJ RUPEL30. sijenja, 2008.

Cijela Hrvatska od srca je pozdravila njegov najnoviji vanjskopolitiki uspjeh. U javnost je procurilo da su SAD izdale nalog Sloveniji da prva prizna Kosovo, i to ne bilo kada nego u nedjelju, kako Rusi ne bi mogli intervenirati u Vijeu sigurnosti.

Zbog toga su neki mediji u Evropi pokopali slovensku diplomaciju, a to je najgore prednjae oni iz Austrije, s kojom Slovenija ima otprilike jednako dobre odnose kao s Hrvatskom. Optuuju je da se obrukala nizom neoprostivih gafova otkako predsjedava Evropskom Unijom, a sada je osramotila i cijelu EU, dopustivi Sjedinjenim Dravama da je tretiraju kao obino sluine amerike politike.

Uh, kakav melem na otvorenoj hrvatskoj rani! Rupel je prije nekoliko dana postavio ultimatum Zagrebu da u roku jednog tjedna ukine ZERP, u suprotnom osjetit e gnjev Evrope, a sada ga iz iste te Evrope ukaju kao dripca koji ih blamira po svijetu. Melem je doao u zadnji trenutak, jer je prethodno slovenska diplomacija, treba to priznati, vie nego nadigrala hrvatsku.

Uspjela je jedan djetinjasti lokalni spor podii na razinu Unije, ime je spretno gurnula pod tepih sve ono samoivo inaenje i durenje koje smo godinama gledali s njene koliko i s hrvatske strane. Ali, sve je u ovim svaama preko temeljito zapianog seo-

skog plota spetljano kao pupkovina sijamskih blizanaca, pa sada i Hrvatska grozniavo trai tepih pod koji bi utnula svoje smee.

Nala ga je takoer u ZERP-u, s tim da sada treba sakriti neto drugo najvjerojatniji fijasko u hrvatskim pregovorima s Bruxellesom. Dodue, Unijin povjerenik za Hrvatsku Hannes Swoboda u svom ovotjednom izvjetaju malo je skratio palucavi jezik. Uviavno je dopustio da pregovori sa Zagrebom moda ipak budu zavreni ove godine, pa bi ratificiranje po nacionalnim parlamentima moglo poeti prije rasputanja sadanjeg saziva Evropskog parlamenta.

Ali, ruku na hrvatsko srce, to je vjerojatno otprilike kao da na vrbi rodi groe. Sadanji tempo pregovora takav je da e puno prije sve otii doavola, a kada se to dogodi dobro e doi taj ZERP da se iz Zagreba digne dreka i skrene pozornost s tog fijaska. Kada se praina slegne, nitko se vie niega nee sjeati, pa ni toga da su taj nesretni ZERP Hrvatskoj zapravo podmetnuli najvei politiki gubitnici u zemlji, naravno zahvaljujui tome to ni dobitnici nisu bogzna koliko bolji.

Eto, kada se sve sabere vidi se da Slovenija i Hrvatska razliitim hrvakim zahvatima samo istjeruju isti provincijalni inat, zbog kojeg ih svjetske velmoe i tretiraju kao Amerikanci Slovence u vezi Kosova. A ako mislite da se Hrvatskoj takva blamaa nikako ne moe dogoditi, sjetite se da je ona upravo u Vijee sigurnosti poslala malog pjesnika i velikog amerikanofila Nevena Juricu, koji e, bez brige, prema Amerikancima pokazati isto toliko palanake poniznosti. Ako ne i vie.Marinko ULI

________________________________Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (1/4)Heni ERCEGGLEDE & UNATOZADAR 30. sijenja, 2008.

Na tom se primjeru jako dobro vidjela sva dvojnost ovdanjeg drutvenog stanja; Srbi su, eto, priputeni u sferu visoke politike, ovoga puta postali su ak i dio Vlade, pa premijer pred svijetom ima legitimaciju demokratskog vladara koji toboe vjeruje u ono to i kae, kako su ba manjine nae blago, no na niim razinama, u svakodnevnom ivotu, svjedoimo sve starim hrvatskim navikama, preestom divljanju puana koji s tom neuvjerljivom, nekonzistentnom visokom politikom ionako nemaju veze, a nema nigdje nikoga tko bi ih, s oltara ili ardaka vlasti, poduio kako injenica drukije nacionalnosti, vjere, uvjerenja, ne mora nuno provocirati samo mrnju, agresiju, psovku.

A ba je zbog toga, u vrijeme Raanove vlade, bila donesena odredba u Kaznenom zakonu kojom se imalo sankcionirati govor mrnje i velianje faizma, ali ju je Ustavni sud odmah i ukinuo zbog takozvane proceduralne greke pri donoenju, jerbo da taj lanak zakona nije potvrdila apsolutna veina saborskih zastupnika. Pa se zato danas Hrvatska ispostavlja kao fina neka drava u kojoj uope nema faistikog divljanja na utakmicama, koncertima ili u krmama, budui da ima tek, recimo tako, "sofisticirani" zakon kojim se zabranjuje samo prodaja ili proizvodnja propagandnog faistikog smea, ali se nikako, boe sauvaj, ne sankcioniraju one este pojavnosti kada se takvo smee artikulira i usmjeri prema nekoj ivoj osobi.Slijedom takvog bezakonja, razigrana se mladost u Zadru, ba simptomatino na dan kada se civilizirani svijet prisjeao uasa holokausta, o kojemu ta ekipa sa zadarskih tribina naravno pojma nema, jer se to slabo ui u koli, za razliku od vjeronauka koji se dobro i temeljito ui, ali se valjda izostavljaju neke bitne postavke Kristova nauka, a ni doma ih ba ne ue lekcijama rasne i ostale ravnopravnosti, uglavnom ti su se zadarski omladinci za koarkaku utakmicu prigodno obukli u tradicionalnu domau nonju, crne majice s natpisom "Srbe na vrbe", pa se potom glasali urlicima "ubij, ubij Srbina...", pa se u tako razdraganoj atmosferi, koju dakako nitko od takozvanih uvara reda nije niti primijetio, a kamoli intervenirao, dodatno osokolio, kao to to u krmama obino biva, jedan ojai divljak koji, meutim, svoj bijes i mrnju nije usmjerio na "neprijateljsku" naciju, dole na parketu, nego na hrvatskog koarkaa i roenog Zadranina Arijana Komazeca, gore na tribinama. Pa je divljak, jae fizike grae, nasrnuo urliui na Komazeca i optuio ga da navija za "mrske neprijatelje iz Beograda", sve uz standardni repertoar ovinistikih psovki i uvreda, da bi se onda svojoj rtvi poeo unositi u lice, pa su se uskoro, kako to ve u krmama biva, nasilniku pridruili drugovi po psovci i naciji, elei isprovocirati fiziki sukob s koarkaem koji je mirno sjedio.Situacija je pak morala dosei toku usijanja, prijetei da sasvim izmakne kontroli, da bi do Komazeca stigli organi reda, i - to? Pa da ga valjda konano oslobode nasilja i utiaju poruke mrnje, te da, eh, moda, i privedu nasilnike. No, no, ne ide to tako, ma kakvi, policajci su iz gledalita odveli rtvu, oznaavajui je tako kao provokativnu metu, neto kao enu koja je svoje silovatelje isprovocirala noenjem kratke suknje, siledije su dakako ostali na tribinama, nitko im se nije usprotivio, nitko nije ni dahnuo, a kamoli graknuo u obranu hrvatskog reprezentativca Arijana Komazeca.I to jo nije sve, nasilnici koji su i nakon odlaska koarkaa iz gledalita nastavili sipati mrnju i uvrede, ne moraju se bojati nikakvih sankcija, jer takve u zakonu i nisu predviene. Mogli su ih dodue, ajmo se zezati, uvari reda privesti zbog recimo remeenja javnog reda i mira, ali nisu, a nisu jer je sve to skupa, od crnih majica, stranih poruka mrnje, napada na uglednog koarkaa do rasistikih uvreda upuenih tamnoputom beogradskom igrau Miltonu Palaciu, sastavni dio ponaanja velikih grupa stanovnitva, poput one koja je u Zadru neometano divljala za trajanja itave utakmice.Otuda sad i retoriko pitanje: Jesu li dovoljne samo mudre socioloke i psiholoke analize uestalog faistoidnog ponaanja takvih grupacija ili e ipak biti da se, ba kao i za pijane vozae, ima donijeti zakon kojim bi se konano moglo barem nekako, novano na primjer, kazniti one koji i danas misle kako se ovo to ionako pretenciozno zovemo dravom, jo mora i stalno guiti u uskom haljetku skrojenom od mrnje, faistikih psovki i straha?Ali o emu uope priamo, pa ovdje se bahati silovatelj, izvjesni Joso Mraovi, moe opetovano pred ulazom u sud obraati novinarima tako da na njih doslovce laje i psuje im sve po spisku, a da na to organi reda ne reagiraju, ovdje je mogue da uokolo hodate obueni u majicu s natpisom "Srbe na vrbe" i da pri tome ne krite nikakav zakon, nego ete biti u prekraju tek ako tu istu majicu, i to samo ako je umnoena u veu koliinu, "bacite" na trite.Smijete dakle, ne krei nikakav zakon, sipati mrnju i na sred ulice izvikivati faistike poruke i uvrede, sve je to u skladu sa zakonom, samo se valja paziti raspaavanja propagandnog materijala slinog sadraja. Dodue, iskustvo nas ui da se i u tim rijetkim prilikama, kada je neka novina, asopis ili knjiga s takvim faistikim sadrajima i dola pod udar zakona, sve pretvorilo u cirkus i samoobranu da se tu radi o dravnom udaru na slobodu javne rijei, te uvoenju verbalnog delikta...Pa ako se s tom "slobodom" izgovorene rijei susretnete na ulici, kada usred, hm, civiliziranog Zagreba, gospodin izie iz velikog dipa i drekne: "Vidi kako se komunjare slobodno eu, a gdje su bili 91.?!", svakako se bolje praviti da on to neto urla golubovima, u protivnom, moda jo iz svoga monoga auta izvue neko mono oruje. A policija? E, ona e, sudei po zadarskom modelu i sluaju Arijana Komazeca, s ulice odvui ba te "komunjare i izdajnike", sve uz "ljubim ruke" i srdaan pozdrav grandioznom domoljubu iz nita manje grandioznog dipa. Jer takav je zakon, neobavezujui, prilagoen upravo profilu naega domaeg ovjeka, onoj specifinoj vrsti koja izmeu mise u crkvi i omiljenog opingcentra, ustrajno, uz karlovako pivo, upranjava ratovanje s duhovima. Za tu disciplinu slue i sportski tereni, i ideoloke magle stanovitog M. P. Thompsona na masovnim okupljalitima, i prigradske krme gdje se, uz obavezne zvuke srpskih narodnjaka, tresu junake grudi pod majicom s kreacijama ustakog zloinca Mile Budaka, a u nedostatku takvih poeljnih odredita, uvijek je tu ulica, ako natri neka "komunjara", domai izdajnik, neki prokleti "duh" koji iskae iz gore opisanog modela, pa krnji zamamnu idilu stada.

________________________________Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (2/4)

Marinko ULIARITMETIKA POLITIKEMAR PATULJAKA 30. sijenja, 2008.

Iz ovih dana jako hvaljene knjige izvrsnog ekog filozofa Karela Kosika "O dilemama suvremene povijesti" (Razlog, Zagreb, 2007.) posuujemo dragocjeni dio o liderima postkomunistikih tranzicijskih zemalja. Kosik ih pozna u duu, bili su to njegovi kolege i drugari iz vremena komunizma i sloma "prakog proljea", kada je svaki od njih prolazio neku svoju pokoru.

Paradoksalno, rastali su se tek nakon pada komunistikog reima i "pliane revolucije", jer su oni otili u vrhove politike i vlasti, a on se vratio na sveuilite, s kojeg je dvadesetak godina prije istjeran, pa je prehranjivao sebe i obitelj radei ak i na benzinskoj pumpi. I onda Kosik nastavlja radoznalo promatrati svijet oko sebe, koji se temeljito promijenio, a mada su njegove naoale neortodoksnog marksista izale iz mode i vie ih nitko ne nosi, on vidi da mora nastaviti praktiki tamo gdje je stao.

Nimalo mu se, naime, ne svia taj novi svijet, to je nekakav pobaeni kapitalizam, u kojem su novi heroji naeg doba postali grabeljivi, korumpirani i samoivi "lumpenburuji", koji za razliku od komunistikih glaveina ne osjeaju potrebu ak ni da odglume neki vii drutveni cilj. Dobro, ali tu su i Kosikovi drugari iz disidentskih vremena, sada nova politika elita, oni valjda nisu takvi. To je ovdje glavno. Jesu, ba su takvi njegovi nekadanji suborci sada su samo kulise ideja za koje su se juer borili, mutavi manekeni nove stvarnosti, koja nije nimalo dobra, ali oni nemaju vie to o tome rei.

Sloit ete se da se ova Kosikova zapaanja mogu mirne due primijeniti i na zemlje nastale raspadom Jugoslavije, s tim da bi jo bilo dobro da su stvari samo ovoliko loe. Ovdje su se postkomunistike elite nametnule i formirale kroz rat, koji su u najveoj mjeri i izazvale, pri emu naravno krunska uloga pripada Miloeviu i Tumanu (plus njihovom polubratu Izetbegoviu). Ali, ovdje se nema smisla njima baviti, jer se o tome ionako najvanije stvari znaju i ograniit emo se na politike garniture koje su dole poslije njih, bez obzira imali one disidentsku prolost, kao kod Kosika, ili ne.

Dakle, to bi bili Kotunica, Tadi, Sanader, Jana, Silajdi, Dodik, ovi, ukanovi... (da ostanemo samo kod onih koji su politiki jo aktivni, inae bi spisak morao biti i dosta dulji). To je toliko areno drutvo da je neku jednoznanu ocjenu o njemu naravno teko dati, ali i nije nam namjera ovdje raditi nekakve komparativne politike portrete, nego samo naznaiti ono najbitnije to ih povezuje. A tu dileme nema. Rije je o garnituri treerazrednih politiara, koji su se pojavili u povijesno iznimno vanom trenutku, ali su se sami pokazali, istina neki vie od drugih, kao nevani statisti koji uope ne utjeu na tok povijesti, nego on njima mlatara kao starim konzervama.

Bez dvojbe, to se najbolje vidi u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dvjema dravama koje po nedefiniranosti granica ili po unutranjem rastrojstvu vjerojatno nemaju usporedbe u Evropi. Manje je oekivano da loim politikama u regiji daju u posljednje vrijeme izdaan obol i Hrvatska i Slovenija, dvije stabilne ili relativno stabilne demokracije, koje, meutim, obilno iznevjeruju nade koje su u njih poloene. ine to svaka na svoj nain (Slovenija novim iivljavanjima nad manjinama i kljatrenjem slobode medija, Hrvatska nazatkom u procesuiranju ratnih zloina i standardno visokom i, ini se, neiskorjenjivom korupcijom).

A onda ih evo i zajedno na djelu, u histerinim graninim sporovima, koji su ZERP-om otkopali nove zalihe nacionalizma i ksenofobije, koje mogu potrajati jo godinama. Naravno da ove dvije zemlje ovim teko kompromitiraju svoju ulogu u raspadu Jugoslavije, jer im nije trebalo dati onoliki placet za razbijanje jedne drave da bi napravili dvije jednako loe ili i gore. Osim toga, ovo to sada rade kompromitira i uvrijeenu sliku o uzrocima propasti SFRJ, jer su dosad tu uvijek sredinje mjesto imali Srbi i Srbija, a sada se vidi da se i bez njih moe potpaliti pristojan "bratoubilaki" spor.

Ovo trai i da se pokae vie razumijevanja za probleme kroz koje posljednjih godina, a naroito sada, prolazi Srbija, iako ona ima jedan golemi problem koji nitko umjesto nje ne moe rijeiti. Sada je situacija ondje takva da bi joj trebalo najbolje mogue dravno vodstvo, a ono je bez premca najgore koje se poslije Miloevievog odlaska uope moe zamisliti. Glavni paradoks srbijanske politike je da su na vlasti gotovo puno desetljee protumiloevievske stranke, najprije u bloku a sada u koaliciji, a u Srbiji danas vlada miloevievsko ozraje vie nego u Hrvatskoj tumanovsko, iako je ovdje na vlasti HDZ-ovac Sanader.

Dobro, i on se u posljednje vrijeme sve ee zaletava u kripavo krilo Franje Tumana i zato Hrvatska ovih nekoliko tjedana i izgleda kao da je u Bruxellesu namjeravaju izbaciti, a ne primiti u Evropsku Uniju. Ali, to da su danas antimiloevci u Beogradu gori od tumanovaca u Zagrebu sudbinski odreuje dananju situaciju u Srbiji. Najcrnja toka te i bez toga crne situacije je svakako onih 1,65 milijuna glasova koje je u prvom krugu predsjednikih izbora dobio eeljev adlatus Tomislav Nikoli, iako kvaka zapravo nije u tome nego u neem drugom.

Istodobno, naime, sedamdeset posto Srba ve dulje ustrajno optira za Evropu, to je vie od onoga koliko su dobili Nikoli, Tadi, Ili i ostali zajedno (i znaajno vie nego to imamo u Hrvatskoj), a to e rei da nije presudno koliko je biraa Nikoli privukao, nego koliko ih je druga strana rastjerala. To, opet, znai da kljueve sadanjeg stanja u Srbiji zapravo dri deklarirani evropejac Tadi, a ne, kako se vjeruje, antimiloevievski promiloevievac Vojislav Kotunica. Uostalom, Kotuniino viegodinje forsi-

ranje kosovske teme uope nije dovelo do toga da ona dominira prvim krugom izbora, nego je on protekao u znaku neeg drugog.

Taj prvi krug bio je puno vie javni pretres jalovog, kancelarijskog evropejstva Borisa Tadia, evropejstva koje zgodno doe kada novinski urednici stavljaju masne naslove na prve stranice, ali je praktiki beskorisno da ita promijeni u materijalno i duhovno opustoenoj Srbiji. Tu je Nikoli naprosto pokupio ono to mu je ponueno na tanjuru, udarajui ne samo u gusle najsirovijeg populizma, nego i rugajui se Tadiu da e bolje od njega znati i s Evropom.

Zato, da budemo iskreni, ne drimo vie od lule duhana do gromoglasnih budnica, koje se uju i ovdje u Hrvatskoj, da Tadi nipoto ne smije izgubiti u drugome krugu, jer e tada navodno sve propasti. Ma, sasvim krivo! Sve e propasti ako Tadi nastavi klizati u Kotuniino naruje i jo se vie nego dosad odrekne sebe, i ako treba birati izmeu toga i Tadievog gubitka izbora bolje da ih izgubi. Pa neka se, brate, odmah pone pripremati za sljedee.

________________________________Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (3/4)

Viktor IVANIKLIP SLOBODEBARABA U FRAKU 30. sijenja, 2008.

"Mnogi nisu htjeli napustiti taj, ako ne udoban, a onda barem siguran smjetaj."

Tom reenicom reporterka Hrvatske televizije Dijana uljak svojedobno je zavrila prilog o zatvaranju koncentracionog logora u Dretelju. U kadru je nekoliko stotina zatvorenika putenih na plato ispred hangara, jo uvijek iza bodljikave ice, s unezvijerenim pogledima koji odaju potpunu neizvjesnost, sasvim je jasno da nitko od njih ne zna to se uistinu zbiva, vode li ih na likvidaciju ili premjetaju u drugi "sabirni centar", strah kulja poput magle, strah se moe rezati noem, a onda kamera zumira nasmijeeno lice gospoice uljak, petnaestak godina mlae nego to je poznajemo danas, koja je toga dana terenskim vozilom doleprala iz Zagreba u hercegovaku vukojebinu, pa e se istoga dana i vratiti, s bogatom onduliranom frizurom nalik Marcu Bolanu iz predsmrtne faze, i onda nas to toplo nacereno lice izvjetava o humanoj gesti vlasti iz Zagreba, o zatvaranju odmaralita koje se nazire iza njenih lea, iako su logorai vidno zbunjeni, logorai nevoljko prihvaaju rasputanje logora, tko im se to petlja u ivot, pitaju se, tko im to remeti svakodnevnu rutinu i uskrauje teko steenu sigurnost, zar logor moe biti zatvoren bez suglasnosti samih logoraa, pitaju se, o emu s lica mjesta izvjetava gospoica Dijana uljak:"Mnogi nisu htjeli napustiti taj, ako ne udoban, a onda barem siguran smjetaj."Nakon tzv. demokratskih promjena gospoica uljak nije zbrisana s javne televizije, niti je nekakvim postupkom deratizacije uklonjena iz novinarske struke, naprotiv, izvjetavala je s atraktivnijih lokaliteta, bila je redoviti dopisnik iz Haaga, a danas - dolaskom Hloverke Novak-Srzi na mjesto glavne urednice HTV-a - promovirana je u vodeu zvijezdu politikog programa, pa je gledamo svaku veer u sredinjoj debatnoj emisiji, takoer nasmijeenu, s frizurom ni nalik Bolanovoj, dok sa svojim gostima raspravlja o finesama liberalne demokracije. Hrvatska televizija, koliko god se kadrovski miksala, nikad nije otila toliko daleko da dovede u pitanje sigurnost svojih zloinaca, a ni ovi nisu uskraivali lojalnost toj zloinakoj ustanovi."Mnogi nisu htjeli napustiti taj, ako ne udoban, a onda barem siguran smjetaj."Ako dreteljski cinizam gospoice uljak na HTV-u danas nije mogu - to bi bila uistinu hrabra tvrdnja - onda je jedini razlog taj to, stjecajem okolnosti, od dananje gospoe uljak to vie nitko ne trai. Ako se promijene okolnosti, promijenit e se i potraivanja. Ako se promijene potraivanja, i gospoa uljak e promijeniti frizuru. Stvar je u tome da se ne mijenjaju ni oni koji izdaju naloge ni oni koji ih provode. Mijenjaju se samo okolnosti, trenutano na tetu izvornih poriva nalogodavaca i izvritelja. Promijene li se dakle okolnosti nabolje, primjereno ondulirana gospoa uljak odlepat e se terenskim vozilom do nekog logora u zatvaranju, venkati prestravljene robijae, trgnuti moda travaricu s novovjekim Dinkom akiem, tek da svlada tremu pred izravno javljanje, a zatim nam se, s osmijehom u krupnom kadru, obratiti sveanim rijeima:"Mnogi nisu htjeli napustiti taj, ako ne udoban, a onda barem siguran smjetaj."Prilog o Dretelju, inae, emitiran je prije nekoliko dana u sklopu Latinice koja je bila posveena kritikom razmatranju lika i djela Gojka uka, to je uinjeno s perfektnim osjeajem za tajming - deset godina nakon njegove smrti. Tako su se namjestile okolnosti. Goju su uredniki rasturili isti oni koji su ga za ivota novinarski opsluivali. Rasturila bi ga i gospoa uljak da je neki dananji Goja to od nje zatraio. teta je jedino to emisiju, zbog obaveza u inozemstvu, nije mogao gledati Neven Jurica, ovjek koji je ovih dana izabran za stalnog hrvatskog predstavnika pri Ujedinjenim narodima u New Yorku; "pisac i esejist" to je, nakon izbora Hrvatske u Vijee sigurnosti UN-a, postao praktiki najvanija vanjskopolitika figura ove zemlje, njezina slika i prilika, reklo bi se.U vrijeme dok je gospoica uljak terenskim vozilom partala na relaciji Zagreb - Vukojebina, Neven Jurica, tada neto manje sijed nego danas, uredno podian, neonduliran, bio je ambasador u dalekoj Australiji, ali mu je srce radilo uz pomo daljinskoga upravljaa i kucalo za iru domovinu, te je o Dretelju i drugim krajevima gdje su bili razmjeteni hrvatski logori za Bonjake intenzivno vodio rauna. I to javno. I to ovako:"Nije Muslimanima tako loe u tim logorima kao to mediji farbaju."Ta Juriina izjava objavljena je u listu The West Australian u rujnu 1993. i trebala je biti odgovor na udne primjedbe zapadnih medija kako hrvatski reim iz Zagreba, na teritoriju drave iji je dio okupirao, provodi nehumanu politiku prema Bonjakinjama i Bonjacima, samo zbog toga to ih zatvara u koncentracione logore, te ih tamo mui, siluje i ubija. Juriina ira eksplikacija glasila je ovako:"Mate Boban, voa bosanskih Hrvata, obeao je da e se tretman zatvorenika popraviti. Oni i sada ive u dosta pristojnim uvjetima. Ne bih to zvao koncentracijskim logorima."I tako, ovjek koji je prije petnaestak godina koncentracione logore drao pogodnim za "ivot u dosta pristojnim uvjetima", ovjek koji je smatrao da je Dretelj bio ljetovalite, zato jer takva "ljetovanja" zavrjeuju ljudi drukije vjere i nacionalne pripadnosti, sutra e u ime Hrvatske sudjelovati u rjeavanju problema Darfura. Kao to e gospoa uljak - za koju je koncentracioni logor bio "ako ne udoban, a onda barem siguran smjetaj" - postati zvijezda politikog urnalizma na javnoj televiziji.Kako je sve to jednostavno: Ivo Sanader u sveanim prilikama zakreti "Hristos se rodi", ili pak estita Kurban-Bajram potovanoj skupini etnikih nametnika, a logistiari zloina ostvaruju nove drutvene promocije. Okolnosti su se stubokom promijenile tako to su svi akteri ostali isti. Domjenci se prireuju "u dosta pristojnim uvjetima".A sad malo o nepristojnostima... U proljee 1997. godine Feral Tribune je po lanku 42. ondanjeg Zakona o javnom priopavanju bio duan platiti maksimalnu kaznu od 40.000 kuna, a ovaj potpisnik, kao tadanji glavni urednik, iznos od 8000 kuna, zbog jedne naslovne stranice. Radilo se o fotomontai na kojoj je prikazan Tomislav Merep kako mokri, uz naslov "Kako sam se ispiao iz HDZ-a". Prekrajnu prijavu zbog "pornografskog sadraja" podnijela je Vlada Republike Hrvatske, ali tako da se slubeno ne vodi kako je to uinila ba ona, nego je izabrana privatna osoba koja e se obratiti sudu za ope dobro. Privatna osoba zvala se Neven Jurica, a obnaala je dunost predstojnika Ureda za priopavanje Vlade RH.Neven Jurica bio je zatravljen od sudara s mukim spolnim organom na koricama tjednika (pomou kojeg se Merep ispiao iz HDZ-a), te je u privatnoj prijavi naveo da je ta naslovnica "bestidna, skaredna i izaziva osjeaj gaenja". Sudac prekrajnog suda u Splitu, stanoviti Mladen Katunari, bez krzmanja je prihvatio te argumente i razrezao maksimalne kazne. Za potrebe sudskog zapisnika izjavio sam tada da se, kao protestni pornofil u katolikom okruenju, drim devize "Smrt faizmu - sloboda penisu!", dok za Nevena Juricu vrijedi obratno.Ispriavam se itateljima zbog ove ekskurzije, ali teta je, kod likova o kojima je ovdje rije, ne ukazati na te suptilne moralne nijanse: na to da je Nevenu Jurici Feralova naslovnica bila nepristojna, pa je zbog nje pokrenuo mehanizam pravne drave, dok su mu uvjeti u koncentracionom logoru Dretelj bili "dosta pristojni". "Ako ne udobni, onda barem sigurni", dodala bi gospoica uljak. Pokazalo se to dobrom kreditnom osnovom za budue karijere, nakon logora i Tumanove tiranije.Glavni manekeni hrvatske politike emancipacije ponosno su nosili noeve u zubima, a da se - nakon uklapanja u sustav "politike normalnosti" - o tome hladnom oruju ni na kakav nain nisu odredili, niti je to od njih itko traio. Noevi su, dakle, negdje u blizini, samo su zubi vjerojatno keramiki. Dovoljno e izgleda biti odsustvo meunarodnoga policajca, zastoj pregovora s Europskom unijom, na primjer, da sjeiva opet zlokobno bljesnu, da se Hrvatska jo leernije zavalja u blatu iz devedesetih, iji nam je sastav savreno dobro poznat, a to je ve nagovijeteno sramotnim putanjem iz pritvora Branimira Glavaa.Neven Jurica i Dijana uljak tu su samo bolje pozicionirani uzorci Sanaderova idealnog drutva. Potpuno adaptibilni u svojoj nepromjenjivosti. Njihov socijalni i politiki uspon malo e tko danas smatrati "bestidnim", "skarednim" ili neim to bi imalo "izazvati osjeaj gaenja". Radi se o kolektivnoj mimikriji, uostalom, jer dobar broj graana ove zemlje i danas misli da su Bonjaci zasluili "ljetovati" u Dretelju, da im tamo uope nije bilo tako loe kao to "mediji farbaju", pa sluajevi gospoe uljak i gospodina Jurice prije podcrtavaju nego to remete opi ambijent.Hrvatska, pod europskim pritiskom, provodi mjere svoga unutranjeg politikog civiliziranja kao to razbojnik oblai sveano odijelo i odlazi na opernu premijeru, jer e biti vien meu ogrezlim pripadnicima regularne elite, pa e za raun kreiranja te iluzije otpatiti i dvosatno zavijanje sa scene. Sa svojom birakom bazom, sa svojom drutvenom kremom, sa svojom politikom i diplomatskom ergelom, Hrvatska nije nita drugo nego baraba u fraku. Okovratnik je mastan, unutranji avovi rasparani, a depovi puni netom opljakane sitnine. Zlu ne trebalo, tu je i akija u rukavu...S odreenim pravom, dodue, prosjean Hrvat negoduje kako mu je ovakvih angrizavih podsjeanja na sramnu prolost navrh glave. Vrh glave nije lo teren za bolje razumijevanje stvari: Hrvatska se udaljila od devedesetih godina - od slavnoga doba kada su otvarani i opravdavani koncentracioni logori - u mjeri u kojoj su Dijana uljak i Neven Jurica promijenili frizure.

________________________________Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (4/4)Mile STOJICAF NOSTALGIJAFRKA U CIGANLUKU 30. sijenja, 2008.

imi. U listopadu ove godine navrit e se stoljee od roenja Antuna Branka imia. Ne znam to su u povodu ovog jubileja spremile ugledne nacionalne institucije bit e vjerojatno puno ispraznih lauda i govorancija, koktela i domjenaka, spominjat e se, vjerojatno, i nacionalna kultura i drava koja brine o svojim piscima, moda se uprilii i kakav okrugli stol, pa e sve ponovno pasti u muk i zaborav.

Lik i djelo pisca koji je ostvario najvei domet i utjecaj u hrvatskoj modernoj literaturi potom e ponovno biti preputeni sirotoj opini Grude, koja e opet organizirati "imieve susrete", na kojima e, kako zapi-

sa jedan suvremeni autor, "sve poeti misom zadunicom, nastaviti sveanom sjednicom opinskog Vijea Gruda, povodom obljet-

nice osnivanja Herceg-Bosne, a zavriti odlaskom na grob Mate Bobana i polaganjem vijenaca". Tako e se sveanost okonati.

imievo genijalno djelo danas zahtijeva od nas nova i suvremena itanja. Ovaj "pjesnik tijela i siromaha", kako ga je u jednom eseju nazvao Ivan Goran Kovai, odbijao je bilo kakvu drutvenu funkciju umjetnosti, a ostavio niz najangairanijih pjesama koje su na hrvatskom ikad napisane. Tko danas na svakom uglu ne osjea i ne vidi one njegove siromahe, to se stide da sjednu za svoj sirotinjski ruak, plaei se "da jedno drugom ne bi ivot pojeli". Tko danas na svakom koraku ne sree one njegove "ene pred uredima", "to su ve bezbroj puta ispred pravde ove vlasti uasnule se, posumnjavi i u Boga i u pravdu": "zar e ove oi zauvijek ugasnuti u grobu, ne ugledati nikad pravde? I zar e ova tijela, na zemlji ispaena, u zemlji biti zemlja i ne e se uzvisit meu zvijezde?"

Upitnici koji nas udaraju i sapliu iz imievih stihova krupniji su danas nego u vremenu kad ih je pisao, poetkom prologa stoljea. Vrijeme ope beutnosti i moralnoga sloma, lica "runih od patnje i bijede", postavlja ove kristalne stihove pred nas, kao kakvo neumitno i sudbinsko zrcalo: "Nad grobom ljudskog ubijaa pravda bjesni i ljudi mru i umrijet e jo mnogi. Pravda smru zbori. I tko bi znao dokle e ovaj koji tolike pomori da rukom svoje pravde mrtav dalje mori".

Fata. Pria o Fati Orlovi, hrabroj starici iz Konjevi polja kod Zvornika, ovih dana dobija svoj apsurdni zavretak. Da podsjetimo nae itatelje, nena Fata je u proljee 1992., poetkom agresije na Bosnu, izbjegla sa svog imanja, a kad se rat zavrio shvatila je da se njena kua nalazi u Republici Srpskoj, a u svojoj avliji zatekla novoizgraenu pravoslavnu crkvu. Svu svoju energiju ona je usmjerila u jednom pravcu - da joj se vrati njena oteta i uzurpirana zemlja, postajui tako nekom vrstom simbola opljakane i poharane drave.

Neu tue vratite mi moje, zahtijevala je uporno od lokalnih, entitetskih i dravnih vlasti, koje su, dakako, izbjegavale taj povrat, optuivi staricu ak i za raspirivanje nacionalne mrnje. Ali, ona se nije predala i ne predaje se jo, sama u tom poharanome pejzau, vjerujui da je pravda dostina, pa makar ila i po nju i do "jedinih nacija". Razmiljao sam koliko se tuge i istine, koliko se naeg emernog ivota odraava na bistrom licu ove starice, to se bori za svoju pravdu.

Ostavljena od svih u svojoj istonobosanskoj dolini, ova ena najednom postaje medijska heroina u Sarajevu postaje linost godine u paru s aktualnim birokratima i monicima. Lokalna televizija je slavi u paru s aktualnim predsjedavajuim bosanskog dravnog prezidija Komiem, koji sa zabraenom staricom u studiju kasira lijepe politike poene, dok je tabloid Avaz proglaava linou godine, ponovno u paru, ovaj put s visokim predstavnikom Lajakom, najmonijim ovjekom u Bosni. Avaz tako nagrauje Fatu s obrazloenjem da je "postala sinonimom 'borbe za svoje korijene' inzistirajui da se pravoslavna crkva ukloni s njenog posjeda, odbijajui pri tom i pozamane iznose novca za dio 'njene avlije'".

Stvar bi bila za svaku pohvalu, ali avaj! Isti taj Avaz podignut je na uzurpiranoj zemlji Osloboenja, pisao je Fikret Grai, direktor tog najstarijeg bosanskohercegovakog lista, u kolovozu prole godine: "Iako Avaza nema u vlasnikom listu, ima ga tamo gdje mu nije mjesto: na tuoj zemlji. U pitanju su 12.463 kvadratna metra zemljita, odnosno prostora koji danas za svoje razne potrebe (hotelijerske, medijske, tamparske...) neovlateno i bahato koristi Fahrudin Radoni, vlasnik Avaza." Sirota Fata vjerojatno ne bi ni dola da je proitala ovaj lanak.Depresija. U Bosni i Hercegovini polemike oko tranzicije elektroprivrede, tog posljednjeg to jo nije opljakano, bogati i ugledni ljudi vode ovakvim argumentima: On je pijun KOS-a pod kodnim imenom "Pilot". On je kriminalac, ali bio sam s njim intimus. On je predratni lopov to je krao po stanovima goblene i zlato. On je radio za Udbu pod kodnim imenom epo. epo nije moj, ve njegov udbaki pseudonim. On je silovao gluhonijemu Romkinju u vrakinom selu. Njegova je mati krala u samoposlugama. Ovaj nesvakidanji rjenik jedan je novinar nazvao demokratskom raspravom, a drugi "frkom u ciganluku".

"Samo loe obavijeten ovjek", pisao je nedavno jedan moj prijatelj, "u dananjoj Bosni i Hercegovini moe biti u stanju boljem od duboke depresije. Istine s kojim se svakodnevno sudaramo i elik bi rastopile, a kamoli beznaem i pesimizmom ne bi ojadile ionako skruene, ratom i poraem skrhane ljude." I za kraj ove nevoljne kolumne jo jedan citat, to sam ga nedavno isjekao iz nekih novina i zakvaio iznad radnog stola: "Balkan je bermudski trougao veitih stradanja, gde preivljavaju i opstaju ljudi 'plitkih emocija', sa visokim stepenom tolerancije na nemoral i bol."

________________________________Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (1/10)

FERAL ISTRAUJE: ZATO NADLENI DRAVNI ORGANI NEMAJU NAMJERU OD ZAGREBAKE BANKE TRAITI SUVLASNITVO DRAVE U BANCI UNATO SUDSKOJ ODLUCI KOJA IM IDE U PRILOGDRAVA SE PRAVI GLUHA Vedran MARJANOVI30. sijenja, 2008.

Drava se uope ne eli zauzeti za svoja vlasnika prava u Zagrebakoj banci, koja postoje prema odluci sutkinje zagrebakog Opinskog suda Amire Hadi od 15. listopada 2007. Nakon to se ogluilo na tubu kojom zagrebaki obrtnik Pak Kainari dokazuje dravno vlasnitvo u Zagrebakoj banci i koju je utemeljenom proglasila sutkinja Hadi, Dravno odvjetnitvo nije postupilo po presudi ve je krenulo u osporavanje iste, odnosno dravnog vlasnitva u Zabi

Presuda Opinskog suda u Zagrebu iz listopada prole godine kojom je utvreno pravo drave na suvlasnitvo u Zagrebakoj banci u vidu dionica ija se koliina i vrijednost tek treba ustanoviti, razotkrila je da dravne institucije rade protiv sebe u ovom sudskom sporu, ali i u ukupnom raspletu sluaja pretvorbe i privatizacije Zagrebake banke. Postupak dokazivanja dravnog vlasnitva u Zagrebakoj banci pokrenuo je zagrebaki obrtnik Pak Kainari, koji se i sam sudski bori za vlasnitvo u toj banci, a kada je Opinski sud prihvatio Kainarijeve dokaze o dravnom vlasnitvu u banci, drava je, oliena u Opinskom dravnom odvjetnitvu u Zagrebu, uloila albu na tu presudu! Dravnom odvjetnitvu, prema vrlo pouzdanim Feralovim informatorima iz te institucije, ne pada na pamet postupiti po odluci Opinskog suda o dravnom vlasnitvu u Zagrebakoj banci jer cijeli taj postupak Odvjetnitvo, porueno nam je, smatra potpuno neutemeljenim.

Iz gornjeg razloga Dravno odvjetnitvo uope nije odgovorilo na tubu koju je protiv RH podnio Pak Kainari, pa je otuda sutkinja zagrebakog Opinskog suda Amira Hadi 15. listopada prole godine donijela spomenutu presudu zbog okolnosti koja se u pravnoj terminologiji zove ogluha. Kada se tueni uope ne oituje na tubu, sud, ako utvrdi osnovanost tube i ostale potrebne elemente za presudu, istu donosi. Dravno odvjetnitvo nije se, dakle, udostojilo odgovoriti na Kainarijevu tubu, ali je podnijelo albu upanijskom sudu u Zagrebu na presudu po toj tubi!?

Sistemska opstrukcija

Posrijedi je previe neloginosti u postupcima DO-a ak i za tako pravno zamreni sluaj kao to je privatizacija Zagrebake banke. U atmosferi stalnog kukanja za otetim dravnim i javnim vlasnitvom u pretvorbi, zvui nevjerojatno da se drava ne eli uope zauzeti za svoja prava, koja postoje prema odluci sutkinje Hadi, u najveoj banci koja radi u Hrvatskoj.

"alba Dravnog odvjetnitva samo je dio sistemske opstrukcije da se doe do istine o vlasnitvu nad Zagrebakom bankom", izravan je Pak Kainari u odgovoru na Feralovo pitanje gdje su korijeni odbijanja DO-a da pokrene postupak ulaska u vlasniku strukturu Zagrebake banke. Opisujui "sistemsku opstrukciju" na pokuajima da se utvrde injenice o prebacivanju Zabe iz dravnog i javnog u privatno vlasnitvo, Kainari, meu ostalim, navodi kako su politikom odlukom iz revizije privatizacije 2001. banke izuzete te da je guverner Hrvatske narodne banke eljko Rohatinski, kada je Sabor ipak posebnom odlukom zatraio izvjee HNB-a o pretvorbi banaka, zakonodavnu vlast izvijestio kako mu banke jednostavno nisu dale sve traene podatke. Kako je, pita se Kainari, drava mogla pristati na to da se, primjerice, odgovor na pitanje tko je bio vlasnik Zagrebake banke kada je ona prodavana talijanskom UniCreditu proglasi bankarskom tajnom.

"Dokumentacija kojom raspolaem i koju sam koristio na sudu kae da su etiri temeljna osnivaa Zagrebake banke drava, grad Zagreb, radnici same banke i Jugobanka, te jo 1287 osnivaa, negdanjih drutvenih poduzea. Sve osnivae, Uprava Zagrebake banke izostavila je u dionikim knjigama banke, o emu se vode brojni sudski sporovi. Morate pitati Vladu i zagrebaku gradsku vlast zato ne poteu pitanje svog vlasnitva u Zabi, a rezultat moje tube protiv RH jasno govori da za to imaju argumente", poruuje Kainari.

Nalaznik Kainari

Po istome obrascu da tubom protiv RH njezine organe potakne da upiu svoje vlasnitvo u Zagrebakoj banci, Kainari je tuio i grad Zagreb i dravu Srbiju, odnosno tamonje institucije kojima je zadaa da zatite imovinu Jugobanke koja je u meuvremenu zavrila u steaju. Budui da je osnova za sve tri tube ovog zagrebakog obrtnika nalaenje i prijavljivanje dravne odnosno, u zagrebakom sluaju, gradske imovine, Kainari se poziva na lanak Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima koji govori o naknadi nalazniku u vidu deset posto od vrijednosti pronaene imovine. Kad bi Kainari u potpunosti ostvario svoj naum, postao bi bogatiji za desetke milijuna eura, ali bi se jo vie obogatili vlasnici imovine koju je zagrebaki obrtnik "pronaao".

Trina kapitalizacija Zagrebake banke iznosi oko 21 milijardu kuna, a dionica banke na lokalnoj burzi kota 11 tisua kuna. Koliko bi dravi, kao jednom od najkrupnijih osnivaa Zagrebake banke, kako dokazuje Kainari a u osnovi potvruje sud, pripalo dionica banke valjalo bi utvrditi posebnim vjetaenjima, ali zasigurno je u pitanju paket dionica ija je vrijednost najmanje milijardu kuna.

U svibnju ove godine je roite u Kainarijevoj tubi protiv grada Zagreba, bit e zanimljivo vidjeti kakve e sudska odluka pasti, a jo vie hoe li i administracija metropole uloiti albu na eventualnu presudu da i grad Zagreb ima pravo na dionice Zabe. Sve upuuje na to da e i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi svojoj administraciji izdati nalog da se ali na presudu ako bi ona ila u prilog toj istoj administraciji. Naime, razgranate su poslovne i druge veze uprave hrvatske metropole i Zagrebake banke, o emu je, meu ostalim, jako posvjedoio lanjski udnovati deal dviju strana o oveoj zemljinoj parceli u Aveniji grada Vukovara, u irem centru grada. Banka je Gradu prodala to zemljite nakon to ga je od njega kupila sredinom devedesetih, jer je, prema slubenoj verziji Bandieve administracije, ustanovila kako nisu isti vlasniki papiri. Grad je prilikom prodaje parcele u Vukovarskoj aveniji preuzeo obavezu da e ga otkupiti natrag, ako se Zaba ne uspije vlasniki upisati na parcelu. Uglavnom, otkup nekretnine zagrebaka je gradska uprava platila 195 milijuna kuna ili dva i pol puta vie od svote koju je dobila od banke prilikom prodaje iste. Bi li na takav rasplet pristao netko tko se kani upletati u vlasniku strukturu Zabe?

Kotuniina poruka

Ako Dravno odvjetnitvo i grad Zagreb slono prionu odbacivanju svog vlasnitva u najveoj financijskoj kompaniji u dravi, ostaje potraivanje negdanje Jugobanke, odnosno drave Srbije, o kojem je ljetos kroz neformalne kanale Vlada Vojislava Kotunice poslala poruku slubenom Zagrebu. Mediji koji su pisali o polaganju vlasnikih prava Srbije nad Zagrebakom bankom spominjali su iznos od dvije milijarde eura.

Jedini koji je za sada uspio dokazati i naplatiti svoja osnivaka prava u Zagrebakoj banci pogaena prilikom formiranja knjige dioniara banke jest pokojni Andrija Kovaevi, u ime tvrtke "Retag", u ije se potraivanje ugradio Bla Petrovi, jedan od osumnjienih u procesu tzv. maloj zloinakoj organizaciji godine 2000. Karlovaki Trgovaki sud naloio je Zabi da "Retagu" isplati 168 milijuna kuna. Ime tvrtke "Tekstil", ija je potraivanja prema Zagrebakoj banci "Retag" preuzeo, nalazi se na popisu osnivaa-dioniara Zagrebake banke iz 1989. kojim raspolae Pak Kainari. Meu 1287 osnivaa su doslovce sve tvrtke koje su neto znaile u privredi tadanje socijalistike Hrvatske, od "Badela" i "Ingre", do "Francka" i INA-e. No, tek su rijetki poli putem "Retaga" i Kainarija traiti svoje vlasnitvo u Zabi. uro Gavrilovi, vlasnik petrinjske mesne industrije koji je mislio da je kupnjom "Gavrilovia" u steaju krajem 1991. kupio i dionice tvrtke u Zagrebakoj banci, zasad nije uspio dokazati kako mu pripadaju banine dionice. Opinski sud u Zagrebu presudio je kako dananji "Gavrilovi" nema pravo na dionice svog predasnika, na to se petrinjski tajkun alio vioj sudskoj instanci. uro Gavrilovi u prilog svojoj tubi, meu ostalim, stavlja i podatak da je njegovoj kompaniji Privredna banka Zagreb priznala osnivaka prava sa kraja osamdesetih godina prolog stoljea i pretvorila ih u dionice.

Ekonomski analitiari koji su pokazali neto volje da makar i anonimno za Feral prokomentiraju vlasnika prava nad hrvatskim bankama koja vuku porijeklo iz 1989. tumae kako se zacijelo radilo o tome da su poduzea dizala kredite u bankama jamei povrat, meu ostalim, i deviznim depozitima. Dogovor poduzea i banaka, pripovijedaju nai sugovornici, je bio da se depozit pretvori u dionice banaka, a da li je to i u kolikoj mjeri uinjeno u meteu koji je nastao nakon praska demokracije, rata i ope vlasnike otimaine koja je uslijedila 1990. i kasnijih godine, sada je upravo predmet sudskih sporova koje, meu ostalima, protiv Zabe vode Pak Kainari i uro Gavrilovi. Budui da su brojna poduzea i klijenti tih istih banaka koje su osnivali, jasno je kako mnogi ne poteu pitanje svog vlasnitva jer bi u sudsko-poslovnom klinu sa bankama samo izgubili. Osim toga, banka, kao u sluaju Zagrebake banke i "Retaga", uvijek moe uzvratiti protutubom dokazujui da oni krediti sa kraja osamdesetih nikada nisu vraeni te da dionice po osnovi depozita pripadaju banci.

Namjerna likvidacija

Dobar dio poduzea koja su osnivali najvee novarske kue u Hrvatskoj propala su u pretvorbi i privatizaciji. Neki, poput Paka Kainarija, dokazuju kako su dio poduzea banke namjerno i stjerale u likvidaciju kako bi ih izbile iz vlasnike podjele. Tko je, na koncu, u toj podjeli vlasnitva nad Zagrebakom bankom sudjelovao nautrb izbrisanih dioniara iz 1989.? HNB pie u srpnju 2005. u izvjetaju Saboru da je od Zagrebake banke dobio informaciju o vlasnikim kretanjima u kojoj vlasnik blizu 75 posto banke od 1995. do 2000. nije - naveden. Ostatak vlasnitva preuzet je u kupoprodajnim transakcijama od "Tehnike", "Francka" i jo nekih poduzea dioniara banke za raun same Zagrebake banke sredinom devedesetih. Kome su, meutim, 2001. i kasnije talijanska banka UniCredito i njemaki osiguravatelj Allianz platili blizu 90 posto vlasnitva nad Zabom ostaje nejasno. Sve je privatizacijske postupke u Zagrebakoj banci od poetka kontrolirala Uprava banke predvoena Franjom Lukoviem, pa ako se Lukovi i njegovi suradnici ikada pojave u sudskim procesima u kojima se utvruje vlasnitvo nad bankom moda im se postave i gornja pitanja. Jedno je sigurno, dravu ne zanima je li u oevidno mutnim igrama oko knjige dioniara Zagrebake banke nastala ikakva teta za javnu imovinu. Kao da se za takvu nezainteresiranost netko u ime drave trajno obavezao sadanjim vlasnicima Zagrebake banke.

DRAVA SE PRAVI GLUHA ________________________________ Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (2/10)

LUKI JERIU, PRVOOPTUENOM ZA PROPAST ALPE JADRAN BANKE, HDZ-OVA VLAST U OBROVCU POD NEOBINO POVOLJNIM UVJETIMA PRODALA AK 539 TISUA KVADRATA ZEMLJITAPRANJE OBROVCA Vladimir MATIJANI30. sijenja, 2008.

Jeri se u Obrovcu pojavio kao predstavnik Galliard Worlwide LLC, fantomskog fonda registriranog u jednoj od zgrada dravne uprave u New Yorku, te je od obrovake gradske vlasti kupio 539 tisua kvadrata zemlje za 17 kuna po kvadratu i uz poek otplate od godinu dana. Zemljite je u Zatonu Obrovakom, u zoni gdje je planirana termoelektrana, pa nije iskljueno da Jeri i njegovi fantomski suradnici, u roku od godine dana preprodaju zemlju, moda ak i dravnom HEP-u

Novi poslovni uspjeh Luke Jeria, vlasnika splitskog hotela President, velikih i dobro dokumentiranih kaznenih prijava, te jo mnogo ega, uslijedit e do kraja ove godine. Ne bude li nepredvienih dogaaja, kao to su kisele kie, razorni kometi i aktiviranje hrvatskoga pravosua, Jeri bi u 2008. godini trebao otvoriti jo jedan hotel President, ovoga puta u Solinu. Na gradilitu je vrlo ivo, na internetskim stranicama najavljuje se skoro otvorenje, jedino je do samoga vlasnika neto tee doi. Potpisnik ovoga teksta ostavio mu je poruku s molbom da se javi, no to se do asa zakljuenja ovoga broja Ferala nije dogodilo.

Problem s dolaenjem do Jeria nisu imali u Gradu Obrovcu koji je imao ast svjedoiti prologodinjem velikom poslovnom uspjehu junaka ove prie. Od spomenutoga je Grada Jeri prole godine kupio 539 tisua kvadrata zemljita u Zatonu Obrovakom, za to bi trebao izdvojiti tek oko 17 kuna po metru etvornome - kupnja je dogovorena uz poek plaanja od godinu dana! - i to u zoni u kojoj je, prema obrovakim planovima, predviena izgradnja termoelektrane. Kako Jeri dosad nije iskazao nagnue prema proizvodnji energije, za pretpostaviti je da e zemlju kupljenu po povoljnoj cijeni uspjeno preprodati, moda ak i HEP-u, dravnoj kompaniji, to bi upotpunilo i ovako apsurdnu situaciju da osumnjieni za niz kaznenih djela posluje s dravom i to, iz njegova kuta gledano, vrlo uspjeno.

Obrovaki uspjesi

U Obrovcu je na vlasti HDZ, a Ante upan, tamonji gradonaelnik, koji se u minuloj predizbornoj kampanji u drutvu Boidara Kalmete, najmonijeg HDZ-ovca u Zadru i okolici, hvalio obrovakim uspjesima, iskazao je impresivnu domiljatost da bi spomenuto zemljite prelo u Jerieve ruke. Prema raspoloivim informacijama, obrovaka je vlast prisvojivi saborske ovlasti, jednostavno anektirala dio terena Opine Jasenice. I upravo su posjed nastao takvim okrupnjavanjem prodali Jeriu, odnosno fantomskom amerikom fondu Galliard Worlwide LLC, ijim se predstavnikom Jeri predstavlja. Da bi pria bila jo intrigantnija, dotini je fond Obrovcu poslao pismo namjere tri dana prije 3. kolovoza prole godine kada je raspisan natjeaj za prodaju zemljita. Kako je to mogue nismo uspjeli saznati, jer nam se ni obrovaki gradonaelnik, ba kao i njegov poslovni partner, nije javio.

Jeri i njegovi tajanstveni suradnici bili su duni odmah dati tek 900 tisua kuna jamevine, jer su, kako smo spomenuli, dobili jedinstvenu povlasticu da punu cijenu ne moraju platiti u prvoj godini po potpisivanju ugovora. Kako u tom razdoblju Jeri i partneri mogu preprodati teren, jasno je da su im za itav posao bila potrebna samo dobre politike veze i 900 tisua kuna, premda bi za 539 tisua kvadrata, ukupno trebali izdvojiti neto vie od devet milijuna i 100 tisua kuna. S druge strane, ne uplate li onih osam milijuna i nekih 200 tisua kuna, koliko ini razliku od jamevine do pune cijene, Grad Obrovac e se nai u pomalo nezavidnoj situaciji, jer je teko vjerovati da bi mogli utjerati milijune kuna od off-shore tvrtke-fonda iz Amerike.

Prema informacijama koje su mediji objavili, spomenuti je fond registriran u jednoj zgradi dravne uprave u New Yorku, a nema ni telefon, ni e-mail. No, u registru hrvatskog Trgovakog suda navodi se da je Galliard Worlwide LLC osniva President grupe iji je jedini lan uprave upravo Luka Jeri. President grupa je, pak, osnovala tvrtku President d. o. o. u kojemu je takoer jedini lan uprave Jeri. Da sve bude i simboliki snano, President grupa i President d. o. o. registrirane su u Zagrebu, u Ulici grada Chicaga.

Propast banke

Najvea mrlja na dosadanjem Jerievu poslovnom opusu jest Alpe Jadran banka zbog ije je propasti protiv njega u listopadu 2006. godine upanijsko dravno odvjetnitvo u Splitu podiglo optunicu. Premda je po jednom od temeljnih naela u demokracijama svatko nevin dok mu se ne dokae suprotno, injenica je da je drava nakon kraha Alpe Jadran banke tediama morala platiti poveu svotu. U banci je u trenutku njezina kraha blokirana tednja od oko devet milijuna njemakih maraka, a kako su svi tedni ulozi bili ispod 100 tisua kuna, za njih je jamila drava. Ovoj informaciji dodatnu notu zanimljivosti daje i podatak da je Jeri iz banine imovine uspio izvui njezinu zgradu, tovie, u njoj je sada splitski hotel President.

Jeri je, drugim rijeima, ve dva puta dobro poslovao s dravom: prvi put kada je na proraun svalio dugove koje je stvorio u banci nizom postupaka koje emo malo kasnije opisati, a drugi puta kada je s Obrovcem, kao lokalnom jedinicom, sklopio spomenuti deal.

Jerievo se ime, tvrde upueni, spominjalo i u jednoj istrazi o meunarodnom krijumarenju oruja.

Jeri je spominjan u toj prii i dovoen je u vezu s Hrvojem Petraem. No, nije se ilo puno dalje od tih indicija, istie Feralov izvor dobro upuen u istrage protiv Jeria. I on istie kako je krajnje udno da nakon svega Jeri ulazi u poslove s dravom.

A uda, zaista nije bilo malo u Jerievoj poslovnoj biografiji. Ono najvee, propast Alpe Jadran banke, policija je opisala u opsenoj dokumentaciji u kojoj tvrdi da je Jeri, kao veinski vlasnik i predsjednik nadzornog odbora banke poinio vie kaznenih djela zlouporabe poloaja i ovlasti i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te je tako sebi pribavio protupravnu imovinsku korist od kojih deset milijuna eura.

Izvlaenje novca

Jeri je na razne vie ili manje matovite naine, izvlaio novac iz banke. Tehniki, to je izvoeno na razliite naine: primjerice, 1999. godine, tvrdi policija, Jerieva je banka odobrila kredite u iznosu veem od 13 milijuna kuna etirima tvrtkama iz Splita i okolice. Kada su podigli kredite, vlasnici su novac poloili na Jeriev raun na temelju fiktivnih ugovora o kupoprodaji nekretnina.

Jeri je, nadalje, u banino ime od svoje supruge Orgine iznajmio poslovni prostor u zagrebakom naselju Borovje. Policija je utvrdila da je Jeri supruzi isplatio desetogodinji najam od milijun i 200 tisua kuna. Nakon propasti banke, novac je ostao u obitelji Jeri.

Nadalje, bivi je vlasnik Alpe Jadran banke "nizom kaznenih djela" stvarao fiktivni poslovni odnos izmeu banke i vlastite tvrtke Alpe Jadran Hypo, te je tako, smatra policija, iz banke izvukao oko 32 milijuna kuna.

Premda je Hrvatska narodna banka jo krajem 2000. godine utvrdila nepravilnosti u radu banke a najvea je bila ta da su njezine obveze bile za 30 milijuna kuna vee od imovine - te joj krajem te godine oduzela dozvolu za rad, Jeri se i nakon toga pojavljuje kao vrlo agilni kritelj propisa. Tako je od 2002. do 2004. godine, kao vlasnik tvrtki Alpe Jadran Hypo i President, dravi uskratio 889 tisua poreznih kuna. Jeri je bio i uhien 2002. godine, te je tada proveo oko dva tjedna u pritvoru. To je, ini se, bilo vrijeme kada je definitivno odustao od bankarstva, te se odluio posvetiti hotelijerstvu.

Sauvana zgrada

Posebno je interesantno ono to se dogaalo sa zgradom sadanjega hotela President. Prvo je u listopadu 1997. godine Jeri osnovao ve spomenuti Alpe Jadran Hypo, kao poduzee za promet nekretninama s temeljnim kapitalom preko dvadeset milijuna kuna, jer zgrada prikazana kao imovina nove tvrtke. Naknadno e tu istu zgradu Jeri zaloiti za svoj privatni kredit, te tako sprijeiti da bude prodana u postupku likvidacije banke.

Dio ovih aktivnosti Jeri je poduzeo u suradnji s Perom Periiem, svojim nekadanjim poslovnim partnerom. Perii je, kako stvari stoje, trebao Jeriu zbog svojega iskustva u bankarskom biznisu, iskustva koje Jeri, prije ulaska u posao s Alpe Jadran bankom nije imao.

Perii nije bio voljan da komentira aktualne poslovne podvige svojega nekadanjeg kompanjona. Zbog zdravstvenog stanja, ali i injenice da ve deset godina nema poslovnih veza s Jeriem, Perii je odbio razgovor o policijskim prijavama i onome to se dogaalo u Alpe Jadran banci.

Policija smatra da su Perii i Jeri u listopadu 1997. godine, posredstvom svoje off-shore tvrtke Pilocom, fiktivno dokapitalizirali banku, te je otetili za 12,5 milijuna kuna. Nadalje, tereti ih se i da su osnovali off-shore tvrtku Loby Limited, te u njezino ime, baninim kreditima kupili jahtu Loben. Istraga je utvrdila da Jeri i Perii nisu vratili kredit banci, nakon to je s broda skinuta hipoteka, te su banku tako otetili za 3,9 milijuna kuna. Jeriu se na teret stavlja i da je banku otetio za daljnjih 1,7 milijuna kuna, tako to je lano prikazao da je Alpe Jadran Hypo iznajmio jahtu od tvrtke Loben.

Mogli bismo do sutra nizati sve Jerieve podvige iz dana upravljanja s bankom, no prvotni se dojam nee bitno promijeniti. ovjek je imao banku, iz nje je izvlaio novac, banka je propala, a drava je obetetila tedie. To se dogaa i u svijetu. Meutim, u sreenom bi sustavu nezamislivo trebalo biti da nakon toga taj isti ovjek ija su sabrana nedjela popisivali policajci i dravni odvjetnici, te plaali porezni obveznici, posluje s dravom krijui se iza lanih tvrtki. I sve to pod pokroviteljstvom vladajue stranke. To je ta specifinost koja ini Hrvatsku takvom kakva jest.

PRANJE OBROVCA ________________________________ Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (3/10)

BOSNA I HERCEGOVINA: ULINI KRIMINAL ODGOVARA SVIMA KOJI SE BOJE BIJESA OPLJAKANIH GRAANAZEMLJA BEZ ISHODA Ivan LOVRENOVI30. sijenja, 2008.

U zemlji, ostavljenoj na milost i nemilost razbojnitvu, umjesto olakih rasistikih etiketa, trebalo bi priznati uasnu socijalnu situaciju koja zakonito proizvodi favela-efekt, a na gradske ulice svakodnevno izruuje sve vei broj besperspektivnih i besprizornih mladih ljudi svih moguih etnikih identiteta. Ali, to bi znailo i nunost stvaranja neke nove socijalne politike koja bi morala planski napasti same uzroke favelizacije. Oekivati da se u dananjoj vladajuoj politikoj nomenklaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine netko time pone ozbiljno baviti, pusti je san

U noi s nedjelje na ponedjeljak 20/21. sijenja fra Mijo Dolan, aktualni starjeina bosanskih franjevaca, doivio je sigurno najstranije buenje u svome ivotu: hladnim metalom pitoljske cijevi prislonjene uz elo, koju dri jedan od dvojice maskiranih razbojnika. Zavrilo se dobro: fra Mijo je zadrao prisebnost, ne dobivi novac banditi su pobjegli, prethodno pitolj jest upotrijebljen ali samo kao hladno oruje (zbog ega bosanski provincijal i danas privija obloge na nogu), razvaljen je jedan prozor i oteena kuna vrata na provincijalatu Bosne Srebrene u sarajevskoj ulici Mustafe Busuladia 6. Pria se da su fratri, vedro okrenuti ivotu kakvi ve jesu, do jutra lansirali nekoliko sonih viceva na raun none stradanije njihova poglavara.

Politika crne kronikeSarajevska crna kronika obiluje ovim tipom pljake i razbojnitva, samo je ovaj sluaj, zbog sasvim posebne simboliko-reprezentacijske vanosti koju u Bosni nosi osoba i funkcija franjevakoga provincijala, pobudio veliku panju javnosti, urno je reagirala policija, nisu izostali ni politiari.Imajui istanan osjeaj za drutveni ambijent u kojemu ivi i djeluje, kao i za vlastito poslanje, Dolan je drugi dan razaslao cirkularno pismo svojoj redovnikoj zajednici i javnosti. U njemu je ukratko opisao dogaaj, suptilno se narugao s pogrenom predodbom koja vlada u javnosti i u kriminalnom miljeu da fratri "raspolau s puno novca i da ke uvaju u svojim kuama", te izriito naglasio: "Svi do sada poznati detalji ovog dogaaja ukazuju da upad u kuu Provincijalata nema karakter napada na Hrvate, katolike, fratre, kao to nije ciljan ni na osobu provincijala. Dogaaj je sam po sebi ruan. Molim da se moje negativno iskustvo ne zlorabi u jo negativnije politike i egzistencijalne poruke nikome, a osobito mom hrvatskom narodu u Sarajevu i diljem Bosne i Hercegovine."Koji dan prije provale u franjevaki provincijalat, na drugom kraju Sarajeva u sred bijela dana teko je stradala vremena gospoa Ljubica oki-Spasojevi. Nju su u kunom haustoru, na povratku iz duana, napala trojica maloljetnika, zalili ju benzinom, zapalili i pobjegli. ena je nekako dovezena do bolnice, ali su opekotine i oteenja bila takva da je nakon nekoliko dana umrla.Ova dva dogaaja dobro ilustriraju rairenu pojavu pljake, kriminala, ulinoga divljatva i nesigurnosti na razini graanske svakodnevnice. Oni, naravno, ne mogu a da neizbjeno ne konotiraju i druga znaenja, prije svega ono vjersko-etniko, pa i onda kada ih - nema. (To najbolje potvruje reakcija jednoga bonjakog politiara, koji je pohitao fra Miji u posjetu, i s velikim olakanjem izjavio: "Srea, nije nita na nacionalnoj osnovi!")Kada fra Mijo Dolan izrijekom moli da se napadu na njega to znaenje ne pripisuje, on se pokazuje kao racionalan i odgovoran ovjek, svjestan svoje pozicije u javnosti i u drutvu, ali isto tako svjestan i goleme manipulativne moi koju ovakvi dogaaji sadre i kojom se manipulatorima nude... Sarkastino govorei, dobro je da se ovo dogodilo Dolanu, jer tko zna kakve bismo zapaljive poruke i vjersko-nacionalne jadikovke sluali, bez obzira na stvarne motive pljakaa, da se s pitoljem na elu probudio koji drugi vjerski velikodostojnik iz etabliranih struktura bosanskoga monoteistikog trokuta...Neto od toga pokazuje se i u sluaju nesretne gospoe Ljubice, i to na dva naina. Shvativi po imenu i prezimenu da bi se moralo raditi o osobi srpske nacionalnosti, novinari gradskih i crnih rubrika redom su aludirali na to da u ratu nije otila "na drugu stranu" ve da je sa svojim muem, "cijeli rat proivjela u Sarajevu", kao da bi ta okolnost trebala dodavati neku posebnu dimenziju u njezinome stradanju. S druge strane, gospou Ljubicu su odmah posjetili lini izaslanici srpskoga lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine Neboje Radmanovia, i dali nekoliko reskih i gnjevnih izjava o nesigurnosti graana i o potrebi da se uvede red, jasno dajui do znanja da misle na nacionalni aspekt... Ni napadai nisu ostali izvan ove fine i podmukle mree toboe neizgovorenih a itekako jasno adresiranih etniko-politikih insinuiranja.Rasizam, skandal i DodikU medijskim izvjetajima o zloinu, naime, vidno mjesto zauzimala je kvalifikacija da se radi o "maloljetnicima romske nacionalnosti" te smo ju kroz nekoliko dana to u novinama to na televiziji i na radiju mogli uti i itati nebrojeno puta prosto se zabadala u oi i u ui. Zbog ega je u opisivanju jednoga huliganskoga zvjerstva toliko vano ne zaboraviti graanima napomenuti da su poinitelji Romi? Kao da e na taj nain zloin manje pripadati nama, jer oni, ipak, nisu mi... Ima li za sve to ikakva drugog imena, osim rasizam!Stari dobri rasizam, koji i jest utoliko gnusniji to je latentan, "normalan", to ga nitko ne primjeuje kao rasizam, i to u slavnomu multikulturalnom, prema manjinama i drugima tolerantnom i pitomom Sarajevu! A to je od svega najindikativnije, to nije primijetila ni jedna od udruga to brane ljudska prava, nisu ni vjerske organizacije koje se ubie propovijedajui o jednakosti svake ljudske osobe "pred Bogom", nisu ni politiari kojima na izborima niiji glas nije mrzak...U politikom i etikom smislu, dakle, zastraujue je, a u faktografskom i u socijalnom smislu pogreno - sugerirati cigansku etniku pripadnost mladih divljaka to se po sarajevskim ulicama i haustorima drogiraju, noevima napadaju graane, otimaju s ruku prolaznicama i prolaznicima torbe i mobitele, lome nadgrobne spomenike po grobljima i netom postavljenu rasvjetu i klupe po parkovima, demoliraju vozila gradskoga prometa...Umjesto tih olakih rasistikih etiketa, trebalo bi priznati uasnu socijalnu situaciju koja zakonito proizvodi favela-efekt, a na gradske ulice svakodnevno izruuje sve vei broj besperspektivnih i besprizornih mladih ljudi svih moguih etnikih identiteta. Ali, to bi znailo i nunost stvaranja neke nove socijalne politike koja bi morala planski napasti same uzroke favelizacije. A oekivati da se u dananjoj vladajuoj politikoj nomenklaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine netko time pone ozbiljno baviti, pusti je san.Pusti je to san najvie zato, to je sama ta nomenklatura dubinski zaraena korupcijom, kriminalom i prijeteom socijalnom beutnou, tako da njoj savreno odgovara postojanje ulinog kriminala. To je pojava koja joj odlino slui za skretanje panje i bijesa graana, dok se meu "bijelim ovratnicima" svravaju prljavi poslovi ogromne pljake nacionalnoga bogatstva, prema emu je ulino razbojnitvo obino kokoarenje i socijalno pervertirani oblik borbe za golo preivljavanje.Traje to jo od rata i neposredno poslije njega, a u posljednje vrijeme isplivavaju u javnost enormne malverzacije kojima su na meti bazina bogatstva elektroenergetika, prerada nafte, izgradnja cesta, telekomunikacije... Poto su tu stvari podijeljene po entitetskim nadlenostima, glavni akteri skandala su dvije vlade i njihovi premijeri Milorad Dodik u Republici Srpskoj, Nedad Brankovi u Federaciji BiH.Istrage bez rezultata

Vladajui kao samodrac, to mu omoguuje nacionalna homogenost i centralizirano ustrojstvo entiteta, te stranaka veina u parlamentu, Dodik je izveo nekoliko spektakularnih poslova: prodao telekom Srbiji i rafineriju nafte u Brodu Rusima, ugovorio izgradnju dijelova autoputa na podruju Republike Srpske, izgradio veleljepnu zgradu vlade u Banjoj Luci, strpavi pri tomu neutvrenu koliinu novaca u vlastiti dep... Iako Dodikovi apologeti i plaeni savjetnici, poput zagrebakoga novinara Denisa Kuljia, sve te poteze hvale kao korisne i iste, u samoj Republici Srpskoj javlja se nekoliko novinara i neovisnih analitiara koji, uz velike privatne neugodnosti, argumentirano upozoravaju na goleme razmjere sistemske korupcije, na malverzacije, nezakonitost a i tetnost po opi interes koja se krije u tim poslovima.Veoma je indikativno da Dodik protiv tih svojih kritiara vodi pravi kriarski rat do istrebljenja: uliarski ih vrijea i diskreditira, zabranjuje im prisustvovanje svojim javnim nastupima, ograniuje pristup medijima, kojima je u ogromnoj veini osobno zavladao... Uza sve to, Dodika kao mrana sjena prati sluaj ubojstva Milana Vukelia, inenjera koji je radio u Zavodu za izgradnju Banje Luke, i koji je bio uniao u trag mnogim nelegalnim poslovima, podnijevi o tomu prijave MUP-u, entitetskom tuiteljstvu, dravnoj Agenciji za istrage i zatitu. Zbog toga je bio izvrgnut klasinim mafijakim oblicima prijetnji (paljenje automobila, podmetanje poara u majinu kuu). Traio je zatitu policije (i osobno od ministra MUP-a iz Dodikove vlade), a umjesto da bude zatien, ubijen je u podmetnutoj eksploziji automobila, i to u neposrednoj blizini zgrade MUP-a u Banjoj Luci, to mnogi tumae kao vrlo jasnu poruku. To se dogodilo krajem prole godine, a do danas nema nikakvih rezultata istrage.Dodikov kolega u Federaciji, Brankovi (kadar Stranke demokratske akcije), prema dokumentiranim novinarskim istraivanjima predstavlja sigurno jedan od najbezonijih primjera brzoga i enormnog privatnog bogaenja na osnovi politikih funkcija i poloaja. Trenutno su Brankovi i njegova vlada, preko ministarstva za energetiku, rudarstvo i industriju (kojega je ef Vahid Heo iz Silajdieve Stranke za BiH), na velikoj kunji u kontekstu afere koja je planula zbog podzemnoga rata oko prodaje vikova elektrine energije i za dominaciju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, odnosno rata oko ovladavanja elektroenergetskim sektorom BiH od strane zainteresiranih kupaca iz Srbije, Austrije, Njemake, Kazahstana... Taj se rat vodi s tako mutnim i zakrinkanim ulogama i ulozima, da je vrlo teko razaznati neka jasna naela i zauzeti stranu, jo tee prognozirati ishod.Novac baen na sudPo ocjenama mnogih domaih i stranih analitiara i istraivakih agencija, korupcija u Bosni i Hercegovini pravi je kancer koji izjeda drutveno tkivo, i opasnija je od svih drugih nimalo bezazlenih tekoa s kojima se ova zemlja nosi. Karakteristina za nemo sistema vlasti, koji je i sam zahvaen korupcijskim metastazama, jest pojava da pojedini mediji svakodnevno objavljuju hrpe dokumenata i informacija o skandaloznim nezakonitostima, a da sudovi i tuilatva nita ne poduzimaju.Ni organi meunarodne zajednice ne ponaaju se mnogo drukije: ona je u reformiranje sudstva uloila silne novce, a stanje je ostalo skoro jednako, pa je Ured visokoga predstavnika sada ponovo osnovao tzv. antikorupcijski tim, koji bi se trebao baviti spregom visoke politike i organiziranoga kriminala. Nije potrebna nikakva mudrost da se predvidi kako e njegov uinak biti nula.

ZEMLJA BEZ ISHODA ________________________________ Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (4/10)

FERAL ISTRAUJE: KAKAV JE "RATNI PUT" I BILANS HRVATSKE IZVOZNE OFENZIVE TO JU JE PRIJE TONO GODINU DANA POKRENUO BIVI MINISTAR GOSPODARSTVA BRANKO VUKELIGUBITAK ZA IZVOZ Vedran MARJANOVI30. sijenja, 2008.

U proloj godini izvoz je rastao po tek neznatno veoj stopi od uvoza, za to se pokretai i sudionici Vukelieve ofenzive uglavnom hvataju kada brane postignute rezultate. To znai da e i u 2007. Hrvatska zabiljeiti robni deficit od 60 milijardi kuna. Ova svota uklanja svaku dvojbu oko toga je li mogue sa 323 milijuna kuna trogodinjeg prorauna dravnog ureda koji provodi HIO, znaajnije smanjiti robni deficit

Da novi ministar obrane Branko Vukeli ipak posjeduje odreene vojne afinitete, unato nedavnim okapanjima domoljubnog tiska da je pobjegao iz ratnog Karlovca, dokazuje njegov izbor naziva mjera za poticanje izvoza, koje je Vukeli promovirao dok je u proloj Vladi bio ministar gospodarstva. Hrvatska izvozna ofenziva, tako se, naime, zove Vukeliev program ija prva obljetnica pada u ove dane kada hrvatsku ekonomiju potresaju zloguke prognoze o usporavanju gospodarskog rasta, padu investicija i ivotnog standarda graana. Dobar dio tog nemilog gospodarskog scenarija mogao se izbjei da je Vukeli svoju inicijativu pokrenuo prije etiri, a ne prije godinu dana. No, i sama izvozna ofenziva zasad je dala tanke rezultate.

Taktini teajU proloj godini izvoz je rastao po tek neznatno veoj stopi od uvoza, za to se pokretai i sudionici Vukelieve ofenzive uglavnom hvataju kada brane postignute rezultate. To znai da e i u 2007. Hrvatska zabiljeiti robni deficit od 60 milijardi kuna. Ova svota uklanja svaku dvojbu oko toga je li mogue sa 323 milijuna kuna trogodinjeg prorauna dravnog ureda koji provodi HIO, znaajnije smanjiti robni deficit, ijim se bujanjem poveava ovisnost domaeg gospodarstva o inozemnim proizvodima, na dulje staze smanjuje broj zaposlenih u zemlji i dovodi u probleme izvoznike. A jedan od ciljeva izvoznih poticaja Sanaderove Vlade u prolom i sadanjem mandatu upravo je poveanje broja izvoznika, kojih trenutno ima oko deset tisua, za etvrtinu.Kada se spomenute brojke, odnosi i ekonomske postavke o izvozu i uvozu spuste na razinu poslovanja poduzea koja pokuavaju izvoziti gotovo sve to proizvedu, onda se dobiva dojam o zanemarivim uincima izvoznih mjera koje su sad na snazi."Jedino to stvarno moe pomoi veim izvoznicima jest promjena teaja, pri emu ne mislim na devalvaciju kune", tvrdi za Feral Ivan Brki, direktor kutinske tvornice satova i elektronike opreme "Selk", koja godinje izvozi oko trideset milijuna eura, odnosno preko 90 posto godinje proizvodnje. Brki, kako kae, ne vidi u izvoznoj ofenzivi ozbiljne poticaje za izvoznike, pa se "Selk" nije ni natjecao za sredstva kojima raspolae HIO. Najnovije izvozne mjere, dodaje na sugovornik, nisu prvi pokuaj da se utjee na sve drugo osim na ono to je, prema njegovu miljenju, jedino bitno za izvoznike, a to je teaj, odnosno realan odnos kune prema najjaim svjetskim valutama."Zar nije bedastoa da kuna ovih dana jaa prema euru i dolaru? Je li nae gospodarstvo toliko jako?", pita se direktor "Selka".U propagandnim materijalima Ureda pri Ministarstvu gospodarstva zaduenog za poveanje izvoza na ijem je elu Leo Begovi, promjena teaja ne spominje se kao jedan od naina smanjenja robnog deficita. Naglasak Begovieva ureda je na pomoi poduzetnicima koji obilaze svjetske sajmove na kojima se dogovaraju poslovi i osnivanje tzv. klastera, lanca poduzea koji bi stvarali izvozni proizvod. Vlada procjenjuje da se takav proizvod, odnosno klaster moe napraviti u brodogradnji, tekstilnoj i drvnoj industriji, ribarstvu odnosno marikulturi, informatiko-komunikacijskoj brani te proizvodnji vode. No, lani su napravljeni samo klasteri u brodogradnji i proizvodnji vode, dok se najava Branka Vukelia iz listopada prole godine da e do kraja 2007. biti pokrenuta i ostala dva, nije ostvarila.Postoje i izravni novani poticaji izvoznicima, a podaci Ministarstva gospodarstva kau kako je od 140 milijuna kuna raspoloivih sredstava u 2007. za poticaje iskoriteno tek 34 milijuna od strane tisuu tvrtki. Osim to se poticaji slabo povlae za to vjerojatno nisu krivi samo neinformirani poduzetnici, oni su oito namijenjeni malim izvoznicima, to potvruje ocjene Ivana Brkia da su velike tvrtke zaobiene."Kada su se krajem prole i poetkom ove godine Sjedinjene Amerike Drave suoile s recesijom nisu donijele nekakve ofenzivne programe, nego su korigirali teaj dolara. Dolo je do slabljenja dolara, to potie izvoz. Ne znam kako to nae Vlade ne shvaaju", govori Brki, koji je zahtjeve za blagim slabljenjem kune, kako kae, postavljao i pokojnom Ivici Raanu i sadanjem premijeru Sanaderu s istim, nikakvim uinkom.Nije jasno kako bi smanjenju robnog deficita drave pridonijelo spomenuto poveanje broja izvoznika, ako su veliki hrvatski izvoznici na gubitku zbog teaja? Gubici izvoznika nisu mali. Dok Ivan Brki ne raspolae podatkom koliko "Selk" godinje gubi na nerealnom teaju, direktor "Belia" Vlado Jerbi lani je iziao s podatkom kako njegova kompanija zbog prejake kune godinje gubi ezdesetak milijuna eura. to se tie smanjenja uvoza o tome se u Hrvatskoj gotovo vie ni ne razmilja, nakon to se u posljednjih est godina uvoz poveao tri puta i lani dosegao 127 milijardi kuna. Smatra se kako je nae gospodarstvo fatalno ovisno o uvozu sirovina i opreme, odakle dolazi najvei dio uvoza, te da treba razmiljati iskljuivo o poveanju izvoza.Kao najosnovniji cilj svoje inicijative u Ministarstvu gospodarstva oznaili su stavljanje izvoza u prioritete nacionalne ekonomije, ime su, primjerice, zadovoljni u udruenju hrvatskih izvoznika koje predvodi direktor "Konara" Darinko Bago. No, tek e se kada Vlada izae sa ciljevima u ekonomskoj politici i prijedlogom dravnog prorauna za ovu i iduu godinu znati je li HIO ostvario svoj minimalistiki cilj.Usluga za uslugu

Uz to, upitno je koliko su neki od sukreatora ofenzive poteno uli u cijeli posao. Primjerice, Zavod za poslovna istraivanja, ija je prezentacija izvoznih ciljeva zataknuta uz sam program rada Ureda koji vodi Leo Begovi, u toj se prezentaciji vie bavi, prema ZAPI-jevoj raunici, krivim makroekonomskim pokazateljima Raanove Vlade, nego meritumom stvari. U ZAPI-jevom dokumentu se nastoji maksimalno ublaiti problem sa robnim deficitom, meu ostalim i tako to se iznose podaci samo o poveanju izvoza i broja novih poduzea u dravi.Zna li se da je vlasnik ZAPI-ja Sinia Grgi u odlinim odnosima sa premijerom Sanaderom i da je taj Zavod uoi izbora objavio kako HDZ uiva potporu nekih 60 posto hrvatskih privrednika, jasno je zato je Ministarstvo gospodarstva izabralo ba taj nevladin zavod za "strunu potporu" svom izvoznom programu. Iz takve sinergije zacijelo nee izai nita blagotvorno za hrvatske izvoznike.

GUBITAK ZA IZVOZ ________________________________ Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (5/10)

POSLJEDNJI PROTEST ZAGREPANA CVJETNI TRG PROMIE U TRG OTPORA ISKLJUIVOJ ARHITEKTURI PROFITABUBNJEVI PROTIV PODZEMLJA Mladen KREBLIN30. sijenja, 2008.

Prole subote Varavska je bila ispunjena graanima svih generacija koji nisu doli sluati ni glazbu ni govore, ve proizvoditi buku, bubnjati po kantama, poklopcima, zvidati... Protest su organizirali Pravo na grad i Zelena akcija, nastavljajui akcije protiv naina planiranja budueg oping centra, garaa i elitnih stanova u bloku na Cvjetnom trgu. Pri kupovanju bloka privatnom su investitoru na temelju dogovorenog programa pogodovali gradska uprava, odnosno njene mrtve institucije, i politiki podobni proelnici, koje ni najmanje nije smetala injenica da se ovako vano gradsko mjesto prodaje i planira tajno

"Gledajte kako sloboda lijepo izgleda" pred desetak godina uzviknuo je s balkona Drutva arhitekata Zagreba, na Trgu bana Jelaia, Vlado Gotovac. Trg je bio ispunjen graanima koji su sa svijeama u rukama pozivali na opstanak Radija 101. Tada su se prvi put graani Zagreba suprotstavili reimu arhitekta Franje Tumana "na ulici".

Nakon subotnjeg protesta u Varavskoj ulici, koja predstavlja zavretak kratke zagrebake pjeake zone - od Trga bana Jelaia do Cvjetnog trga - arko Puhovski izjavio je "da graani izlaze na ulicu kada demokratske institucije ne funkcioniraju". Posve tono, samo po toj bi logici u Hrvatskoj graani trebali biti na ulicama permanentno.

Cipelarenje demokracijeProle subote Varavska je bila ispunjena graanima svih generacija koji nisu doli sluati ni glazbu ni govore, ve proizvoditi buku, bubnjati po kantama, poklopcima, zvidati... Protest su organizirali Pravo na grad i Zelena akcija, nastavljajui akcije protiv naina planiranja budueg oping-centra, garaa i elitnih stanova u bloku na Cvjetnom trgu. Pri kupovanju bloka privatnom su investitoru na temelju dogovorenog programa pogodovali gradska uprava, odnosno njene mrtve institucije, i politiki podobni proelnici, koje ni najmanje nije smetala injenica da se ovako vano gradsko mjesto prodaje i planira tajno.

Nitko nikada investitora nije upitao za porijeklo novca. Posredovanje prvog arhitekta i gradonaelnika Milana Bandia, te njegovog prvog urbanista Slavka Dakia, zajedno s uglednim iratorima i arhitektonskim strunjacima, proizvelo je, meutim, investitoru HOTO grupi neobine probleme. Cvjetni trg je postao svojevrsnim poligonom za vjebanje demokracije i razumijevanje grada i tu e se oni ili napokon dogoditi ili e biti nastavljena pretpolitika i predurbana praksa planiranja i razvijanja grada.

Tjedan dana prije mirnog, ali bunog upozorenja, upuenog gradskoj upravi i investitoru, prigodnim "iscrtavanjem" dijela ulice koji bi trebala progutati planirana garana rampa, Pravo na grad i Zelena akcija podsjetili su javnost da je procedura prihvaanja Detaljnog plana ureenja bloka i garane rampe pri kraju. Naime, novinarima je bio predstavljen najnoviji DPU, reklamiran kao smanjeni projekt. Bez obzira to to nikome nije odmah bilo jasno, stoga to to nitko na taj nain nije niti obrazloio, projekt Cvjetni prolaz pretvorio se u Cvjetni zavoj. Odustalo se od povezivanja s Gundulievom, jer je investitor - oigledno ne elei komplicirati postizborno "priguene" odnose Milana Bandia i Sanaderove vlade - odustao od osvajanja i ruenja Stomatolokog fakulteta. Do prve bolje prigode.

Od prvog pojavljivanja projekt je, ovisno o zakonskoj stepenici koju je trebalo savladati (lokacijske dozvole, DPU) neprestance mijenjan, usuglaavan sa zakonom. Odnosno obrnuto, zakon (GUP) je mijenjan u odnosu na projekt. Navodno smanjenje kvadrature s poetnih 54.000 na 40.000 kvadratnih metara izgraenog prostora, voditelj i glasnogovornik projekta Tomica Horvatini naveliko odnedavno reklamira kao ustupak gradu, neprestance ponavljajui da su arhitekti cipelu broj 54 zamijenili brojem 40. A radi se o obinoj obmani i marketinkom tosu, "demokratskom cipelarenju".

Procedura, na koju se sada naglaeno pazi, napokon je obavila sve korake: Vijee Gradske etvrti Donji grad pozitivno je ocijenilo DPU, jer se navodno stanovnici nisu oitovali(?!), no nije ga prihvatio Odbor za prostorno ureenje Gradske skuptine. I dalje nikakav argument ne predstavlja vie od 50.000 potpisa, kao ni protestno bubnjanje u Varavskoj. Horvatini bahato tvrdi u emisijama lokalnih televizija da je za njegov projekt 750.000 graana. Nita vie ne moe sprijeiti donoenje plana koncem sijenja. Graanima su preostali samo ulini protesti.

Trabunjanje o Europi

Ispriavam se, potovani itatelju, to u ukratko ponoviti razloge zbog kojih je zagrebaki Cvjetni trg postao simbolom otpora istinskih graana posebnoj vrsti hrvatskog poduzetnikog mentaliteta. Mentaliteta koji cjelokupni prostor gradova ili obale doivljava kao gradilita za sadraje koji donose najvei profit: za trgovine i garae, vile s elitnim stanovima i bazenima, apartmane i tzv. nove smjetajne kapacitete. Cvjetni trg posve bi sigurno bio visoko plasiran na izboru najdraeg i najljepeg gradskog mjesta. To je mjesto prema kojem "vode svi putevi", a zbog ugodnih dimenzija i zatvorenosti formiran je tzv. pozitivni vanjski prostor, koji svakoj osobi "olakava" komuniciranje i prepoznavanje drugih.

Naalost, trg posljednjih godina postepeno gubi sadraje koji su dopunjavali njegove prostorne vrline. Nestale su Znanstvena knjiara, kino Zagreb, Vjesnik, brojne radionice... Visoka renta ini svoje. Nedavno je, za vrijeme rata - kada je krenulo forsiranje metropole - jedva preivio posve pogrenu obnovu. U unutranjosti bloka brojni su graani posjeivali kultno kino ili bili na nekoj predstavi u prostorima bive tamparije. Ulaenje ili izlaenje iz kino dvorane, susret sa Cvjetnim trgom, predstavljao je upravo onu sveanost zbog koje je lijepo ivjeti u gradu. Unutranjost bloka bila je, dakle, oduvijek posveena kulturi i jedini je smisao svakog planiranja ureenja bloka bio upravo u zadravanju i pojaavanju tog sadraja, u dodatnom ozelenjavanju, u paljivom uspostavljanju unutarnje veze prema Gundulievoj, Ilici i Varavskoj.

Taj se smisao mogao dogoditi samo u suradnji grada s vlasnicima i graanima. Poznata pretvorba i neprincipijelni povrat imovine, dodatno su zamutili pitanja vlasnitva, ne ispravljajui stare greke. Omoguili su gradu, meutim, pravo prvokupa. I tu se rodio problem. Umjesto da grad uputi pitanje svojim graanima, da li su spremni za ureenje unutranjosti bloka i javni natjeaj koji bi iznjedrio dobar program, prostori se preputaju propadanju i ukazuje se na injenicu da to moe dobro urediti samo privatni investitor.

On je pronaen u osobi Tomice Horvatinia, Bandieva tridesetgodinjeg prijatelja, biveg ugostitelja i dinamovca, zaljubljenog u graenje, osobi koja je cijeli ivot njegovala birtako/nogometako/oferski mentalitet. Budui da se braa po tom istom mentalitetu nalaze svuda oko nas, a dijeli ga i na gradonaelnik, dobrom su poslu sva vrata bila otvorena. Raspisan je pozivni, a ne javni natjeaj, na temelju programa u kojem je Bandiev urbanistiki strateg Slavko Daki bio zaduen za prikrivanje strahote, a proelnici Zavoda za planiranje i zatitu spomenika - Ivica Fanjek i Doris Kaimir - za struno-politiku priljenost i obradu javnosti.

Za prometnu je uvjerljivost odabran Ivan Dadi, toboe informirani profesor prometa koji neprestano trabunja o "prometu u mirovanju" i evropskim standardima, ne priznavajui da su u meuvremenu promijenjeni, i da ne bismo trebali ponavljati prethodne evropske automobilske zablude. Pa kada ga se uvjeri da u ovakvom bloku ne moe biti 700 automobila, on struno dokazuje da su za taj kapacitet potrebne dvije rampe, predlae tunele da bi servisirao garae. Uope ga ne zanima injenica da e to definitivno zaguiti promet i da e definitivno obezvrijediti kvalitetu ivota u sreditu grada.

Zloin nad gradom

Slino argumentira i unaprijed odabrani nositelj arhitekture, poznati evropski autor Boris Podrecca. Program se, meutim, nikako nije mogao sakriti. Od poetka se, naime, planiralo preko pedeset tisua novosagraenih kvadrata i ruenje svega to postoji na parcelama. Nedavna pria o veim i manjim cipelama stoga je puko izmotavanje polupismenog poduzetnika i uvreda struke. Zaprepauje injenica da se na tu priu o nekoj dobroj i velikoj arhitekturi nasadilo toliko arhitekata i obrazovanih ljudi. Ovakav program moe rezultirati samo podzemnim i nadzemnim zaguenjem prostora.

Rije je o gromadi koja se ukopava 25 m, est etaa pod zemlju, koja se i ne vidi s ulice ukoliko se ne srue tzv. Vidrieva i Bolleova kua, o visinama od 7 katova koji se "usuglaavaju" s visinama ulinih kua od preko 29 metara. Rije je o zapunjavanju bloka koji ima smisla samo za one koji ganjaju biznis ili stanuju na najviem katu. U sluaju Cvjetnog trga, dakle, nikada nije ni bilo mogue govoriti o arhitekturi, ve samo o lairanom plesu s evropskim arhitektonskim zvijezdama u udruenom protugradskom zloinakom poduhvatu s investitorom i gradskom upravom.

Nitko od gradskih strunih vizionara nije upozorio investitora da se ne moe graditi do zidova postojeih zgrada i kopati u takve dubine bez adekvatnog istraivanja terena, statike i protupoarne sanacije postojeih zgrada. U Baginom "Otvorenom", toga se nekidan dosjetio poznati akademik, strunjak za tangente, stadione i lo kajkavski Branko Kincl. U toj emisiji nisu se pojavili oni koji su uhvaeni s rukama u pekmezu Bandii - pa ve odavno projekt objanjava iskljuivo Hoto sam, kukajui da e mu profit biti malen, cipelarei pritom sve oko sebe svojim mentalitetom.

Drznuo se u svom posljednjem istupu za medije, nakon protesta u Varavskoj, optuiti voditelje Prava na grad i Zelene akcije, da sve to skupa rade zbog vlastitog interesa, a Vilija Matulu da je, zamislite, zainteresiran za kino Zagreb. Matula se izgleda na to ozbiljno sprema, jer kraj njega su bubnjala i mnoga druga poznata lica hrvatskog glumita. Da, izmeu ostalog elimo opstanak kina Zagreb, ne elimo grad u kojem e njegova istinska batina biti prekopavana i ruena samo da bi nogometno/oferskom mentalitetu bilo omogueno treniranje profita i izgradnja jo jednog Donjeg grada s garaama u unutranjostima blokova...

Na transparentu, podignutom u zrak tijekom protesta, du cijele Varavske pisalo je ODUSTANITE. Pravo na grad i Zelena akcija, 4000 graana buno su ovog puta poruili Bandiu da to oni ne namjeravaju uiniti, ve da to moraju uiniti upravo on i njegov investitor, da e se protesti nastavljati sve dok grad ne shvati da mora posve promijeniti pristup. Sorry Horvatiniu, ali nai e se i za vas koja parcela, kad ve volite mali profit. Moda, kao prvo, da ne sruite ve obnovite kino Zagreb.

Jedini izlaz ulica

Odlazei nakon protesta kui, s bine i kroz promotivne Bandieve tandove, na trgu je i do mojih bolnih bubnjia dopiralo neko umilno seosko tamburanje, organizirano u ast lipicanera, svirka koja je ignorirala protestnu akciju. Sam gradonaelnik sve se manje usuuje pojavljivati u javnosti pred graanima, posebice u sreditu grada, i nije se ipak dovezao koijom do trga svojih rtava, pa tako nije mogao ni sluati svoju omiljenu pjesmu "Tko te ima, taj te nema...".

Na Jelai placu jo se uvijek nalazi novogodinje "selo nae malo" s kobasicama. Valja informirati gradonaelnika da e uskoro imati priliku iskupiti se za taj i sve ostale propuste ba na samom Trgu bana Jelaia, na kojem e ga graani jo glasnije podsjetiti da nee moi kopati rampu u njihovoj pjeakoj Varavskoj, ni u ostalim ulicama u kojima namjerava graditi podzemne garae. Ukoliko na sudu ne dokae da je rije o javnom interesu, a ne tek pukom profitu njegovog ofersko/garanog lobija. Kako nas je informirao njegov partner, arhitekt Horvatini, garau na Cvjetnom preuzet e Holding. "Tko te nema, taj te sanja"...

BUBNJEVI PROTIV PODZEMLJA________________________________Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

SANATORIJ NA PIKNIKU Teme (6/10)

IZVJETAJ IZ UNMIKISTANA 3REPORTAA VEDSKOG NOVINARA S KOSOVA, NA KOJEM SU SVE UN-ove INSTITUCIJE I NJIHOVI ZAPOSLENICI, KAO I VOJNICI, UKUPNO OKO 60 TISUA LJUDI, STAVLJENI IZNAD ZAKONASANATORIJ NA PIKNIKU Maciej ZAREMBA / Prevela i priredila: Tena ERCEG30. sijenja, 2008.

Jednog se dana dogodilo da je jedan KFOR-ov vojnik ugledao sumnjivo vozilo. Moda je u njemu skriven kokain ili j