FAMA (SŠ - LiDrano 2012)

62
školski list učenika i.gimnazije / split / 2012./ issn 1845-5425 Tema broja: Laž naša svagda(š)nja Moćna gomilica - Vapaj i upozorenje - Stiegov stijeg Ekskurzije - I životinje bi u EU - Lice (ne)laže - Najkontraverzniji filmovi svih vremena - Zid sve podnosi Dnevnik jedne prvašice - Akcija! ide film By seeing London I’ve seen... Girl With Dragon Taoo - El Encierro Das Oktoberfest Die Wiesn´ Il professore compie 80 anni OKol korekt

description

LiDrano 2012 - školski listovi - srednje škole I. gimnazija Split

Transcript of FAMA (SŠ - LiDrano 2012)

  • 1. kolski list uenika i.gimnazije / split / 2012./ issn 1845-5425Il professore compie 80 anni Das Oktoberfest Die WiesnThe Girl With The Dragon Tattoo - El EncierroBy seeing London Ive seen... Tema broja:La naa svagda()nja korekt Mona gomilica - Vapaj i upozoren je - Stiegov stijeg (ne)lae - OKol Ekskurzije - I ivotinje bi u EU - Lice Najkontraverzniji filmovi svih vremena - Zid svepodnosiDnevnik jedne prvaice - Akcija! ide film

2. Rijeurednika Proces nastajanja kolskog lista put je od ideje kao istog pojmau umu do njenoga pisanog oblika. Ja ga vidim kao sintezu intelek-tualnih mikrokozmosa svih koji su u njemu sudjelovali. U tom semikrokozmosu nalaze ideje i misli koje same za sebe mogu bitimakrokozmos. One posjeduju ono to je zapadna kultura davnoodbacila - (samo)kritinost. Kritika je neto to smo odbacili jernas je umarala i vrijeala na ego. Sr kritike proizlazi iz triptihalaganja kao kulturnopovijesnog stanja, larsonovskog ruenja dru-tvenih konvencija i strahota diktatura. Podloga svima jest oholicinizam i iskljuivo eshatoloki pogled na drutvo i ovjeka. Theo-dor Adorno je rekao: Samo bi jo cinik mogao tvrditi da u ljudskojpovijesti postoji naelo napretka i boljitka za cijelo ovjeanstvo.Naizgled smo u bezizlaznoj situaciji, ali ne zaboravimo ono bitno.Laganje je Sizifov posao - Istina je katarza, drutvene konvencijesu tu radi nas i naeg boljitka, a ne da bi ih se ruilo, Auschwitz jeneizreciva strahota koja pokazuje koliko velike totalitaristike idejeimaju bolesne i gnjusne temelje. Povijest svjetske knjievnostiobiluje djelima koja hvale neto danas izgubljeno - tiinu. ThomasMann u Doktoru Faustusu, remek-djelu 20. stoljea, u usta svomeglavnom liku stavlja ove rijei: Traim, pitam sebe i ogledavamse u svijetu oko sebe, prislukujem neto to e me naputiti naneko mjesto gdje bih mogao biti kao zakopan da ne vidim svijetai gdje bih nesmetano mogao razgovarati sa svojim ivotom i sasvojom sudbinom. Ovo je samo mali dio onoga to ovogodinja Fama nudi. Natragu Mannovog citata uzmite Famu u ruke i u tiini je proitajte.Nakon toga idite protiv svih i prekrite dananju ustaljenu dru-tvenu tekovinu - razmislite o proitanome. Ne ete poaliti!Mislav Vukovi, 3.fSJEANJE 2011. godine napustila su nas dva profesora nae kole.Profesor Drago Bandov i profesorica Anita Dadi svoj su radni vijek proveli u 1. gimnaziji. Ostavili su neizbrisiv trag u ivotima svojih uenika i kolega kao vrsni profesori, ali i kaoveliki ljudi. S tugom i potovanjem zauvijek emo ih se sjeati. 3. ovo mi je kola mona gomilicaMona Mislim da je moj uspjeh na dravnoj maturisam smatrao da mi najbolje idu i za koje rezultat etverogodinjeg truda. Poela sam sam procijenio da e predstavljati najmanjigomilica ponavljati u drugom polugoditu etvrtogproblem na maturi. razreda, polako i mirno. ESTERA MLADINEO JUDITA JELOVACUz Hrvatski jezik i Matematiku, izabrala Pripremala sam se kontinuirano uei jersam Grki jezik koji sam uvijek voljela. Iz- smatram da je jedino kontinuirano, a ne borni predmet bio mi je Povijest jer sam jeTour de matour prole su kampanjsko uenje klju za uspjeh. Na taj seodluila studirati. nain naueno gradivo uistinu moe usvojitigodine uspjeno odvozili i ne zaboravlja se brzo.JUDITA JELOVACmnogi uenici Prve gimnazije.Odluila sam pisati predmete za koje samMeu deset najboljih naPETAR STRUNJE mislila da e mi biti potrebni i da e mi do- Mislim da, to se mature tie, pripremanjenositi potrebne bodove za upis na eljenidravnoj razini iz razliitihneposredno prije ispita ne znai ni upola fakultet.predmeta nalo se 10 naih koliko uenikova sposobnost da kroz kolo-uenika (Meu njima ivanje ui s ciljem da za vijeke vjekova neto PETAR STRUNJE savlada i naui, ne zbog bijedne ocjenice.Prirodno sam uzeo sve viu razinu, osimprologodinja urednica, To smatram inteligentnom pripremom, a Matematike (nisam neki prirodnjak), makarzamjenica urednice i nekirezultati su pokazali da su upravo kolege s moram priznati da me esej iz Hrvatskog ne-novinari Fame!). takvim sklopom, pogotovo ako su snala-opravdano brinuo zbog ablonskog naina ljivi, ostvarili najbolje rezultate. Najeepisanja koji nikako nisam uspio savladati. to nisu ljudi s dotad najboljim ocjenama. Natrpao sam izbornih predmeta, dalo biPetra Petrai, Andro Lozina i Mirela Stoga je moja priprema takore trajala sve se rei iz guta, pa sam tako pisao: Povi-Mihanovi napisali su izvrsne eseje iz 4 godine, i to bez puno muke. Ponavljanja jest, Povijest umjetnosti, Biologiju i Grki.Hrvatskog jezika (100%), dok je Maja s profesorima bila su iznimno vrijedna. Kad Biologija je bila dosta traena te godine, aRogulj briljirala u drugom dijelu ispita se sve zbroji, minimalno sam uio, tek netoPovijest moj oslonac. PU sam pisao istoiz Hrvatskog (98%). Petra Petrai bila listao i ponavljao, najvie priao s profesori- radi estetike, a Grki jer smatram da je mojaje PRVA iz Latinskog jezika, a Judita ma i prethodnom generacijom. Ne u rei daklasina naobrazba zahtijevala toku na iJelovac druga iz Talijanskog. Grki su se povedete za mojim primjerom, ali drim poslije svih godina, pogotovo Grki koji sam,jezik rasturili Estera Mladineo (peto da me oputenost i generalno manjak tre-na alost, kasno zavolio.mjesto) i Borna Matijevi (deveto me ak spasio od glupih grjeaka, a da nemjesto). Petar Strunje bio je esti u govorim manjih ivanih slomova koji su biliMAJA ROGULJdravi iz Povijesti, a Nikola je imi moda vremena. Time ni sluajno ne oprav-Vrlo lako, uzela sam praktiki sve moguezauzeo sedmo mjesto iz Politike davajte vlastitu lijenost ili nemar!humanistiko-drutvene izborne jer nisami gospodarstva. S nekima od njih znala ta e mi se uiti kasnije. Na kraju jerazgovarala je Gabriela Bila, 3.f. MAJA ROGULJ ispalo da mi se nije uilo nita i da u uiti itav ivot, otkad su nam rekli da smo Iza- kad i ako upiem faks (zabluda), pa sam, brani. One does not simply walk into exam recimo, nekoliko dana prije ispita iz Povije-Kako i koliko si se pripremao za ispite dr- room (Mordor). alim se, valjda je pomoglasti uila na kavama, ta je ispalo izvrsno jeravne mature? injenica da nikad nisam posebno trebala sam se sjetila dosta podataka koje sam ne- ve uila stvari koje volim na sve mogue kako zaboravila. Ali, kao i kod svega ostalog,PETRA PETRAI naine i redovito. Za Matematiku me apso- da me Povijest nije zanimala i da nisam pro-Pripremah se 4 godine, dakle svakim danom lutno nije bilo briga, nikad je nisam poseb-vela pola ivota uei s kolegama iz razredanastave bila sam sve spremnija! no radila i na kraju je bila jedna od najlakih koji su iz tog predmeta imali jedinice, puno stvari na maturi. Oito je poanta u tome da bi slabije sve to prolo.ANDRO LOZINA svatko ima svoj nain uenja i da jedinstve-Za ispit mature nisam se posebno mnogo nog recepta nema.pripremao, oslanjao sam se na znanje ste- Jesi li iao na repeticije?eno kroz srednju kolu. Mislim da se za esejteko i moglo na brzinu kvalitetno pripremiti Kako si se odluio za izborne predmete? PETRA PETRAIjer se tu ipak trai i analiza i osvrt na knjiev- Ne, ne vjerujem u repeticije. Repetitio estno djelo, a svako proitano knjievno djelo PETRA PETRAImater studiorum, a ne repeticije! (Plus ute-doivljavamo na svoj, subjektivan nain. Metodom eliminacije (vrlo uinkovito).di masu para.)ESTERA MLADINEO ANDRO LOZINAANDRO LOZINAJa, kao prvo, nisam imala nikakav stres. Koncetrirao sam se na one predmete za kojeNisam iao na repeticije za maturu iako bi2famA 2012 4. koja je stajala na ormaru nekoliko dana,vjerojatno bolje proao da jesam.da neto nije u redu. preko cjelodnevnih boravaka u Rugbyju , tisua mirisnih tapia ispod Miijeve klupeESTERA MLADINEOMAJA ROGULJ i tisua pokuaja da nauimo stihove IlijadeNisam uope ila na repeticije, ak ni na oneItekako, vie kava u ivotu nisam popila, napamet mnemotehnikama, do epskih od-u koli, jer sve uvijek najbolje nauim sama.toliko da bi nam bilo neugodno nakon par lazaka na Blace. sati u jednom kafiu pa bismo se prebaciliJUDITA JELOVAC u drugi. Jasno da bi se te kave svele na mi- ANDRO LOZINANa repeticije sam ila i mislim da su mi bilenimum uenja i maksimum prigovaranja o Stvarno je mnogo lijepih uspomena kojihod pomoi, iako mislim da one nisu klju i datome koliko jo gradiva imamo, ali dio je tog se rado sjetim. Svaki dan u drutvu mojihse rezultati dobivaju tek ustrajnim radom, vremena ipak bio pametno iskoriten razrednih kolega bio je ispunjen smijehom...uz repeticije ili bez njih. Ipak moram izdvojiti putovanje u Rim i ek- skurziju u Grkoj kojih u se vjerojatno sje-PETAR STRUNJEKoji je tvoj savjet za bre i efikasnije ue- ati do kraja ivota. Veliki pozdrav svim ue-Ne. kola mi je pruila manje-vie sve, osta-nje? nicima i profesorima 1. gimnazije. Posebanlo je papilova. pozdrav prof. Peji i prof. Podrugu i, naravno, PETRA PETRAI cijelom bivem 4.b.MAJA ROGULJNema takvog savjeta koji bi bio univerzalan,Nisam, a ne bi ni da ponovno piem maturu. ali moda jednostavno: Uvati se knjige! ESTERA MLADINEOTe su pripreme dobre samo za prirodoslovne Najdraa mi je uspomena iz srednje kolepredmete koji mene ionako nisu zanimali. ANDRO LOZINA moj roak Benjanim s kojim sam uvijek sje- Moj je savjet svakako uiti s razumijeva- dila u klupi i stalno me zabavljao i nasmija- njem. Nije bit u vremenu koje smo proveli vao. A i cijeli je moj razred bio legendaran iJe li uenje za maturu utjecalo na tvojza knjigom, ve u koncetraciji na gradivo svaki mi je kolski dan s njima bio poseban.drutveni ivot? koje obraujemo. JUDITA JELOVACPETRA PETRAI ESTERA MLADINEO Uz srednju me kolu vee puno lijepih uspo-Pa od silnih planova za uenje za maturu Vano je biti temeljit i odgovoran sve etiri mena. Veinom su to razredne dogodovti-uglavnom je ostalo samo prianje o plano-godine pa dravna matura uope nije pro- ne, ali i ekskurzija, maturalna zabavavima za uenje za maturu, tako da- ne, nije. blem.Dravna matura je sjajna stvar, ali je jo de- PETAR STRUNJErite u pelenama. Uskoro e sazreti u finu JUDITA JELOVAC Dravna matura! alim se. Nemogue mi jemladu damu i rezultati e stvarno poeti Potrebno je dobro se organizirati pa se sti- izdvojit tek jednu. Bio je to odlian dio mogovisiti o uenju i trudu. Dosad su ovisili o gne i uiti i zabaviti. Stalno uenje sprjeava ivota i samo item da pozdravim svoje biv-raznim faktorima, naravno uenju, ali i sreidobro pamenje i ne daje dobre rezultate. e kolege, profesore, sve vas koji ovo itate ii snalaljivosti.Treba uiti redovito, ali ne stalno i bez od- elim vam sreu na ispitima. mora.ANDRO LOZINA MAJA ROGULJUenje za maturu nije utjecalo na moj dru-PETAR STRUNJE Odakle bih, pobogu, trebala izvui jednu je-tveni ivot jer smo svi skupa u velikome Nipoto ne trebajte. Nije bit znati sve, to dinu uspomenu iz srednje kole?!drutvu uili. je ionako nemogue; bit je znati uiti i for- mulirati to znanje u inteligentnu, obrazlo-ESTERA MLADINEOenu cjelinu. Vidjet ete sve na fakultetu.Pitanje mi se ini smijenim. Uila sam takomalo da nitko nije mogao primijetiti.MAJA ROGULJ Bacite modem i mobitel kroz prozor. DjelujeJUDITA JELOVAC u 30% sluajeva. Ostalih 70% e se zabavitiI za vrijeme uenja za maturu imala samna neki drugi nain.vremena za izlaske, iako naravno u manjojmjeri. Povremeni izlasci pomogli su mi dasavladam zadane predmete s vie volje. Koja ti je najdraa uspomena iz srednjeOdmak od uenja je isto tako vaan kao i kole?samo uenje jer pomae da se ui s vie vo-lje i elana. PETRA PETRAI ariel Kad doe na faks, skui da su ti sve us- Gab 3.f. ,PETAR STRUNJEpomene iz srednje kole najdrae. Bili smoBilaAko vam matura oduzme vrijeme za prija-klasiari, jedino to smo zapravo radili bilotelje i dnevna druenja, onda moete znati je stvaranje anegdota. Od Cekinove kokoi famA 20123 5. ovo mi je kola omnia sonus est1omnia sonus estU mnotvu sportskih, glumakih i drugih talenata kojiine svakodnevicu nae kole, ove su se godine posebnoistaknule dvije glazbenice. S njima je razgovarala DanijelaMatuli, 4.c. U proljee 2011.godine uenici nekolikoregionalnom natjecanju te na meunarod- klasi profesora Gordana Tudora (koji je tako-splitskih srednjih kola udruili su se u je- nom natjecanju Lazar Jovanovi u Beogradu.er pohaao nau gimnaziju, klasini smjer),dinstvenom i neobinom projektu-stvaranju Viceprvakinja sam postala na 49. natjecanju osvojila je dvije prve nagrade na natjecanji-opere. Uz pomo domaih i stranih mentora hrvatskih uenika i studenata glazbe i ple- ma u Beogradu i Subotici.na scenu splitskog HNK postavili su baroknu sa...operu Henryja Purcella Didona i Eneja. NijeKako to da si odluila upisati ba solo Na VIII. meunarodnom natjecanju Da-sluajno glavna uloga kartake kraljice Dido- pjevanje? vorin Jenko u Beogradu bila je najbolja une dodijeljena uenici nae kole, maturan-Dok sam jo ila u osnovnu glazbenu ko- jakoj konkurenciji mladih saksofonista iztici Hani Hanas.lu, nastupala sam u malom djejem zboru Europe osvojivi maksimalnih 100 bodova.pri splitskom HNK u operama Tosca, Carmen,Na Femus festivalu u Subotici Antonela je Hana, to nam moe rei o ovom pro- La Boheme i Werther. To je vjerojatno ostaloapsolutna pobjednica u kategoriji saksofo-jektu?negdje u mojoj podsvijesti i pridonijelo tome nista, s osvojenih 99.67 bodova. Ocjenjiva- Glazbeno vozilo je projekt koji okupljada se odluim upravo za solo pjevanje.ki sud obaju natjecanja bio je sastavljen odmlade glazbenike s podruja cijele Europe uglednih profesora glazbenih akademija izs ciljem popularizacije barokne glazbe. No,Moe li sebe zamisliti u nekom drugom Ljubljane, Zagreba, Segedina, Beograda iono je i mnogo vie od uobiajenog eduka- poslu koji ne ukljuuje glazbu? Novog Sada. Naa je Antonela, po ocjenamacijskog projekta. To je fantastian programNaravno da se mogu zamisliti u drugomstrunjaka, zavrijedila titulu najperspektivni-povezivanja mladih kroz rad u kazalitu. Uposlu, svaki je posao lijep ako ga voli. Naje saksofonistice Hrvatske.ova udna i teka vremena neprocjenjivo jeprimjer, da se ne bavim glazbom, bavila bihbitno mladima pokazati kako je njihova krea-se plesom. Ili bih radila kao odvjetnica, no Upravo si se vratila iz Zagreba gdje sitivnost vana. Na taj se nain umjetnost vra- naravno da me jedino glazba u potpunostinastupala na audiciji za eurovizijsko natje-a onima zbog kojih i postoji. Ovaj je projekt, ispunjuje.canje mladih glazbenika. Jesi li zadovoljnakako za mene, tako i za ostale sudionike, svojim nastupom?imao veliko znaenje. Uvidjeli smo uz kolikoGdje sebe vidi za 10 godina? Zadovoljna sam svojom svirkom, no na a-se napora i truda postavlja prava opera naNa daskama koje ivot znae i s obitelji, lost nisam ula u najui izbor. Drago mi je tokazaline daske.naravno.mogu rei da je u otroj konkurenciji redomakademskih glazbenika naa biva uenica,Uz ovaj hvalevrijedan projekt sudjelo-Antonela Vruini poela je svirati sak-sada ve studentica druge godine glazbenevala si i na brojnim natjecanjima. Moe li sofon s 12 godina u glazbenoj koli Josipaakademije, violonelistica Latica Ani uspjelanam izdvojiti neke svoje uspjehe? Hatzea u Splitu. Ve nakon prve godine svi- ui meu sedmero najboljih.Naravno. Osvojila sam prvu nagrada na ranja osvaja nagrade na brojnim regionalnim,meunarodnom natjecanju Bruna piler, nadravnim i meunarodnim natjecanjima, a u Koji su tvoji glazbeni uzori i koju vrstu4famA 2012 6. ovo mi je kola kamera ide! akcija! Brun 2 Must o i, 3. dKamera1 Koncert povodom proslave Sv.Dujma 2011.g., arija iz opereteMala Floramy Ive Tijardovia uide!pratnji mandolinskog orkestraSanctus Domnia, dirignet: prof.Vasko LukasAkcija!2 Antonela Vruiniglazbe slua u slobodno vrijeme? Veliki je broj glazbenika koje cijenim ismatram uzorima ( Nina Simone, Etta Ja- Novoosnovana filmska grupa nae kolemes, Louis Amstrong, Aretha Franklin, Raysnimila je film! I to dva puta! HitchcockovskiCharles, Miles Davids, Ells Fitzgerald, JohnnyCash...). Meu saksofonistima izdvojila bih,suspense koji je posljednjih dana sijenjanaravno, Hohna Coltranea, Stana Getza,vladao u naoj koli doarao nam jeCharliea Parkera, profesora Sau Nestorovi-Bruno Musti iz 3.d, voditelj projekta.a, a kao svoj najvei uzor istiem svog pro-fesora i mentora Gordana Tudora. Ne postojiodreeni glazbeni anr koji sluam, nastojim Od ove je godine u naoj koli aktivna i (4.D). Nakon skoro dva mjeseca napornogsluati to raznovrsniju glazbu zbog toga to filmska grupa pod vodstvom prof. Mate rada, napokon smo imali gotov film! Bili smosmatram da se od svakog glazbenika moe imundia. elja nam je bila snimiti krat- jako zadovoljni. Kada smo ga trebali poslatiponeto korisno nauiti.kometrani film kojim bismo predstavljali na natjecanje, hard disk na kojem se nalaziokolu na LiDraNu (a ako Bog da i na nekim cijeli film se pokvario!!! Nakon poludnevne Kako si se odluila ba za saksofon? filmskim festivalima). Obzirom da sam se i histerije, profesor imundi nam je predloio Prvi sam put vidjela saksofon kod svojeprije bavio filmom, te sam lan Kino kluba da ga snimimo ponovno. Nismo niti trenut-sestrine iz Amerike. Odmah sam se odue- Split, prihvatio sam se snimanja i reije. Jo ka dvojili oko toga te smo se bacili na posao.vila bojom njegova tona koja je, uz boju vio- nam je samo scenariji ostao. Snimanje do- Imali smo tono dva dana da snimimo onolonela, najslinija boji ljudskoga glasa. Mojkumentarnog filma nije bio prevelik izazov, to smo radili skoro dva mjeseca, no uspjelije otac takoer veliki zaljubljenik u saksofon, pa smo se odluili napraviti igrani film. Ideja smo! Film je sada pohranjen na 17 razliitihtako da je i on pridonio mojoj odluci.mi je sinula nakon predstave Virus na koju hard diskova, a DVD-ovi su poslani selektoru.nas je pozvala prof. Sonja Vedrana Runji, a Ivona Barii i Marin Rogulji, vjerovaliGdje se vidi za 10 godina? razradili smo je svi zajedno. Rezultat brain- ili ne, u filmu predstavljaju Ivonu i MarinaNadam se da u biti svestrana sakso-storminga bio je scenarij za desetominutni dvoje srednjokolaca koji su se sluajnofonistica otvorena raznim opcijama, kakoigrani film. Da bismo zakomplicirali sebi i svi- upoznali u ordinaciji doktorice Matuli. Obojeklasine, tako i moderne glazbe, a osobitoma drugima ivot, u film smo ubacili i dvije boluju od hepatitisa i okolina ih je odbacila, adeza. Ovim putem eljela bih zahvaliti svimpjesme pa smo za glumce trebali odabrati utjehu pronalaze u pjevanju. O emu se to-profesorima 1.gimnazije koji su mi omogui- uenike koji znaju i pjevati i glumiti. Glavne no radi i kako je bilo na snimanju, pogledajteli da se posvetim glazbi i koji su prepoznali su uloge dodijeljene Ivoni Barii (3.D) i Ma- na internet stranicama:moju ljubav prema njoj. rinu Roguljiu (4.D), a sporedne Boeni e- www.gimnazija-prva-st.skole.hrgovi (3.D), Danijeli Matuli (4.C) i Nedi VuifamA 20125 7. aktualno vapaj i upozorenje1457 Vapaj iupozorenje3 POSJET KONCENTRACIJSKOMLOGORU AUSCHWITZ626famA 2012 8. aktualno vapaj i upozorenjeJeronim Matijev, 3.b obiao je mjesto koje je diljem svi-bili objeeni idovski molitveni alovi. Zastraujue je djelovala sobajeta i danas, 70-ak godina poslije, poznato kao sinonim zapuna proteza, taka i drugih invalidskih pomagala (5), kao i prostorijazloin. Proitajte i ne zaboravite! puna cipela. Tisue i tisue cipela: mukih, enskih, djejih 6). Tadasu oni brojani podatci o muenim i pogubljenim osobama poeli Koncentracijski logor Auschwitz osnovan je 1940. g. u blizini polj-djelovati jo stvarnije, poprimati ljudske obrise...skog grada Owicima. Poetni razlog osnivanja bila su masovnauhienja Poljaka. No 1942. g. konanim rjeenjem idovskog pitanja U susjednoj su se prostoriji nalazile putne torbe. Nijemci su, na-(Endlsung der Judenfrage), postao je sredite istrjebljenja idova ime, idovima rekli da napiu svoja imena na njih da se ne bi za-iz Europe.mijeali jer e tu boraviti samo privremeno. Diljem svijeta Auschwitz je postao simbolom straha, patnje, ge- Nastavili smo obilazak. Prizor koji smo ugledali u sljedeoj pro-nocida i holokausta. Na tom je mjestu pogubljeno 1,5 milijuna ljudi,storiji, uistinu nikada neu zaboraviti. Pred nama je stajala odjeaveinom idova i Poljaka. Sastojao se od dva glavna logora. Prvi dio, ubijene djece. Haljinica djevojice od nekoliko mjeseci! Djeje cipelice!Auschwitz I., biva je poljska vojarna koja je pretvorena u logor jer zaRazbijene lutke (7)! Napustili smo tu mranu prostoriju, ali gorinauhiene Poljake nije vie bilo mjesta u postojeim zatvorima. Mogao i tuga nisu napustile nas.je primiti izmeu 15 i 20 tisua zatvorenika. Taj je dio sada ureenkao memorijalni centar. Sauvana je plinska komora i sve zgrade uSlijedio je zloglasni blok 11 bunker gladi. Na tom su mjestu za-kojima su bili zarobljenici. Drugi je dio Auschwitz Birkenau, vei diorobljenici podnosili ogromne muke. Stajali su na nogama bez hranelogorskog kompleksa. U njemu je pogubljen najvei broj rtava. On i vode u skuenim elijama dok ne umru. Tu je bio zatvoren i svetacje slabije sauvan, tek nekoliko drvenih baraka, straarnica i temeljiKatolike crkve Maksimilijan Kolbe. Naime, tijekom jedne prozivkeplinske komore. Vei je dio po zavretku rata uniten.u bloku 14 njemaki je asnik ustanovio da je jedan ovjek pobjegao. Svi su stali u red i on je meu njima nasumice odabrao deseto- Prije dvije godine posjetio sam ovaj zloglasni logor. Tog ricu ljudi koje e za kaznu poslati u smrt u bunkeru gladi.dana kia je padala, putovi su bili blatnjavi, a drveeNjegov nemilosrdni kaiprst zaustavio se na Franjije tuno umilo o strahotama koje je vidjelo prije 70 Gajowniczeku. On je tiho rekao: Jadna moja ena!godina. Naa su se srca ve polako punila tugom.Jadna moja djeca! to e oni? Na to je iz redaSvi su utjeli. Uli smo u dio logora poznat kao istupio otac Kolbe i rekao: Ja sam katoliki sve-Auschwitz I. Najprije smo primijetili velika elje- enik, elim stati na njegovo mjesto. Nakon 14zna vrata ulaz u logor (1). Na njima stoji poznatidana provedenih stojei na nogama u tijesnoj e-natpis Arbeit macht frei (Rad oslobaa). Svugdje liji bez hrane i vode, Maximilian Kolbe i jo trojicasu se nalazile straarnice, a cijeli je logor bio okru-uspjeli su preivjeti. Na kraju su im ubrizgali smrto-en bodljikavom icom pod naponom. Vodi nam je nosnu injekciju i na taj nain okonali njihove ivote.ispriao da su se neki zarobljenici, iznemogli i oajni,jednostavno bacali na icu kako bi okonali svoje muke.Franjo Gajowniczek preivio je Auschwitz i bio prisutanna Kolbeovoj kanonizaciji. Umro je 1994. godine u 95. godini ivota. Prolazili smo blatnjavim putem iz zgrade u zgradu. U prvoj su nasNastavili smo dalje do najzloglasnijeg mjesta, plinske komore. Ve izzgradi (bloku) upoznali s organizacijom cijelog logora. Svaka je zgra-daljine vidjeli smo visoke dimnjake krematorija u kojem su spaljivalida, svaka prostorija imala svoju namjenu. Na ovom su nam mjestu tijela nakon guenja. Na ulazu se nalazio natpis: U zgradi ste u kojojpokazali granule te ambalau ciklona b, otrovnog plina kojim su SS- je SS ubio tisue ljudi. Molimo sauvajte tiinu, sjetite se njihoveovci ubijali ljude u plinskim komorama (2) i to tako to bi ga ubacilipatnje... , ali to upozorenje uistinu nije bilo potrebno.kroz otvore u stropu. Osim guenja, popularni naini pogubljenjaTijekom cijelog obilaska gotovo nitko nije ni progovorio. Osjeajibili su i strijeljanje, vjeanje i izgladnjivanje.su bili prejaki da bismo ih izrazili. Svijest o tomu da eem mjestom U sljedeem bloku, odmah na poetku, opazili smo prostorijuna kojem je prije 70-ak godina ubijeno toliko ljudi ispunila me nekompunu ljudske kose (3). Nama je bilo nezamislivo koje su to ogro-neizrecivom gorinom i tugom. to se to dogodi ovjeku da pomislimne koliine, a onda nam je vodi rekao da je tu pred nama sauvanda ima pravo raditi takve strahote? Otkud tolika mrnja? to je itkosamo manji dio. Svi zatvorenici u logoru, i mukarci i ene, bili suod tih ljudi uinio da je zasluio umrijeti? Rastavljene obitelji, mueniobrijanih glava. Razlozi za to nisu bili (samo) higijenski, ve je to bio roditelji, ubijena djeca... Toliko patnje! Dijete rastavljeno od svojejo jedan dodatni nain da ih ponize. Njihovu kosu Nijemci su koristili majke ugueno, u plinskoj komori. Hoe li ovjeanstvo ikada moiza izradu vojnikih odora. Vidjeli smo i fotografiju na kojoj su SS-ovci, zaboraviti vapaje ljudi ija je jedina elja bila ivjeti? Sirotu djeicuizrugujui se, obrijali zaliske jednom idovu.koja su nemona stajala pred svojim krvnicima? Tko e obrisati svenjihove suze i krv? Zauujua je bila injenica da Nijemci nisu unitavali stvari kojesu zatvorenici sa sobom donijeli, ve su ih pohranjivali u skladitima.Nakon plinske komore polako smo napustili Auschwitz. Svi suTako smo u tom istom bloku naili na hrpu naoala, britava, eljeva, utjeli i u tiini svoga srca razmatrali o svemu onome to smo uliitd. Jedna je prostorija bila napunjena samo loncima (4), a u drugoj su i vidjeli... famA 20127 9. ovo mi je kola klasiari u skradinuaktualno tjedan opasnog ivljenjaKlasiari u SkradinuTjedanOd 10. do 16. rujna u Skradinu se odravao seminar za uenikeopasnogklasinih gimnazija. Prisustvovale su privatna i dravna klasinagimnazija iz Zagreba, Osnovna kola S. S. Kranjevia i naa kola. ivljenja Prvog smo dana obili Skradin, saznalievila i ljepota prekrasnog malog otokaneto o njegovoj povijesti, kao i o povije-Visovca. Svoju smo kreativnost razvijali naNai su klasiari i ove kolskesti Bribira. Sutradan je odran prvi lekto-arheoloko-likovnoj radionici na kojoj smo godine bili u Grkoj. to e im,rat- Mo glazbe nad podzemnim silama.izraivali instrumente, a neto smo novo pored poznatih lokaliteta, po-Slijedio je kviz Prepoznaj mitskog junakanauili na predavanjima Boanski sviraisebno ostati u sjeanju otkrivakoji nas je sve dobro nasmijao. Sutradan i Glazba u knjinici. Organiziran je i izborsmo krenuli na Bribirsku glavicu. Profeso- najboljeg eseja, a skupina u kojoj sam su-nam Ivan ale, 4. B.rica nam je zadala novi zadatak- trebalo djelovala osvojila je prvo mjesto. Posljednjeje odgonetnuti rimski natpis. Podijelili suje veeri bila zavrna prezentacija na kojojnas u tri grupe i svakoj je dodijeljen jedan su nam dodijeljene svjedodbe i zanimljive Gotovo idilian poetakspomenik koji je morala nacrtati, prepisatiknjige. Ovo je bilo jedno prekrasno isku-Kao i prije svakog putovanja bila je pri-to na njemu pie i prevesti ga. Profesori stvo. Mnogo smo nauili o glazbi, a una- sutna poetna euforija. Svi smo se radovalisu bili jako zadovoljni naim uspjesima. Doprijedili smo i svoje znanje grkog i latin- toliko iekivanom maturalnom putovanjukraja su odrana jo tri zanimljiva lektorata: skog jezika. Nadam se da u imati prilikuunato tome to smo znali da situacija uPjesma na homerskim dvorovima, Pjevajteponovno prisustvovati nekom seminaru jer Grkoj nije bajna. Ukrcavanje na Blue Linenam pjesmu sionsku i Trai se svira kitareovaj u pamtiti cijeli ivot.i orobljavanje duty-free shopa bili su izvr-za francuskoga kralja. Posebno nas je odu- Nives Britvi, 2.b stan poetak. Nekoliko sati provedenih u8famA 2012 10. Ivan a 4.b le,Anconi nije ni vrijedno spomena, a jo ma-da nas samo pokuaju zastraiti kako bismo stitutke, prava su slika Atene nou. U pra-nje talijanski macchiato koji je sve samo nebili oprezniji. Ali kad smo stigli u sam grad znom disku nismo dugo ostali. Pjeice smokava. Dolazak u luku i prvi pogled na brodok. Na ulicama policajci, mnotvo ilegalnih se vratili u hotel i nastavili se zabavljati naAnek Lines nalik na kruzer jednostavno nasimigranata, opi nered koji nas je zaprepa-svoj nain.je oarao. Zvijeri koja moe primiti prekostio. Nakon smjetaja u hotelu malo smo se600 osobnih automobila i teretnih kami- osvjeili i spremili za prvi veernji izlazak koji Atena nije Grkaona treba dosta vremena da se ispraznije bio zakazan u Plaki. Bila je to tradicionalnaPrije samog putovanja raspitao sam sepa je i ekanje na ukrcaj bilo frustrirajue. grka veer- grka jela, grke nonje, grki malo o ivotu u Ateni i Grkoj openito naKad smo konano uli, bili smo oduevljeniplesovi uz, pogaate, grku glazbu- sirtaki. jednoj drutvenoj mrei (nije ni Facebookonim to brod nudi (osim prijenosa utakmi-Tijekom sljedeih dana posjetili smo brojneni Twitter ) te sam se iznenadio kad samce Hajduk-Dinamo koji ni dan danas nisamzanimljive lokalitete, a meni se posebno svi-proitao da su i sami Grci rekli da je Grkaprealio ). Na brodu smo susreli maturantedio rt Sounion. Na povratku prema hotelu svugdje, samo ne u Ateni. Nakon svega do-iz Slovenije koji su me ivcirali svojim pje- zaustavili smo se na benzinskoj postaji na ivljenog, i ja se slaem s tim. Na ekskurzijivanjem i odreenim izjavama. Rano ujutrokojoj artikli uope nemaju istaknute cijeneu Grkoj ima se uistinu mnogo toga vidjeti.stigli smo u Igumenicu i nakon krae pauze(uobiajena pojava u Grkoj) te zaposleniciModa bi samo trebalo preskoiti Atenu. Ilizaputili se prema Meteorima, skupini grkih naplauju ovisno o raspoloenju. Vjerojat- barem noenja u Ateni. Makar samo dok sepravoslavnih manastira koji su nas oarali. no smo im doli u krivo vrijeme jer su bocusituacija ne smiri.Dojmila nas se i bava u koju stane 12 000Coca-Cole od pola litre pokuali naplatiti 8litara vina. U turistikom naselju imali smo(osam!) eura! Kao i svima na ekskurziji, i Dome, slatki domeprvi poteni obrok, grki gyros koji me jenama je najvanija bila - no. Premda smo Na povratku su nas oarali Mikena i Sanugodno iznenadio. S novom dozom opti- u hotelu uli da se pripremaju novi prosvje- Marino, gradi koji emo pamtiti i po tomumizma zaputili smo se u Delfe, drevno gr-di, odluili smo upoznati noni ivot Atene. to smo tamo ostavili zadnje eure. Noko svetite. Nakon to smo neto zaeljeliTaksisti su prosvjedovali pa smo morali iina brodu smo veinom prespavali, ali nena pupku svijeta, zaputili smo se u Atenu.metroom koji je bio pun navijaa Olympia-zbog umora, ve zato to nam je, na ne-kosa. Izali smo na prvoj stanici na kojoj seiju inicijativu, pristup duty-free shopu bio Atenska zona sumraka metro zaustavio (nekoliko ih je preskoio jerogranien. Po dolasku u Split zahvalio samPosljednje upute naih profesorica i vodi-su bile potpuno demolirane) te smo do diskaBogu to sam iv i zdrav, poteno se najeoa te informacije o nemirima i trajkovimanastavili pjeice. Mrane ulice, psi lutalice, i napio vode te pritom shvatio da je vodau Ateni olako smo shvatili jer smo smatrali narkomani, ilegalni imigranti, depari i pro-uistinu blago. famA 20129 11. ovo mi je kola kola u vjenom gradu Niv Britv esi, 2.bkola uVjenom GraduU sklopu projekta kola na putu nai su klasiarii ove godine posjetili Rim. Napokon smo doekali 6.listopada- dan njihovog boga Mitre. Sutradan smo posje- smo prema Kapitolijskim muzejima gdjepolaska u Rim. Od kraja prvog razreda pri- tili Vatikan i Vatikanske muzeje. Slijedili su:se nalazi poznata vuica koja je othranilaali smo o tome, dogovarali se tko e biti Hadrijanov mauzolej, Piazza Navona, Pan- Romula i Rema. Na povratku smo posje-s kim u sobi... Kako se vrijeme polaska pri- teon kojim su, vjerujem, svi bili impresio-tili Hadrijanovu vilu. Svi su bili iznenaenibliavalo, bili smo sve napetiji.nirani, Fontana di Trevi koja nas je ostavilanjezinom grandioznou. U njoj smo vidjeli Nae prvo odredite bila je Ostia. Imalibez daha zbog svoje velianstvenosti i bo- male i velike terme, spavaonice za goste,smo malo problema s vjetrom koji nam jegate ukraenosti, Augustov mauzolej, Ara posebnu rezidenciju za Hadrijana, latinskubacao pijesak u oi, ali kasnije smo se pri- pacis Augustae i solidno ouvani Colosse-i grku biblioteku, kanopus i posebne pod-viknuli. Bili smo oduevljeni njenom ljepo-um... Na Forumu smo vidjeli hram Antonijazemne putove za robove koji su kroz njihtom. Vidjeli smo prekrasan mali teatar sai Faustine koji nismo mogli posjetiti jer je morali prolaziti da ih gosti ne vide. Vrijemesauvanim maskama koje prikazuju kome- bio u renovaciji, baziliku Emilia i baziliku Iu- za povratak u Split svima je dolo prebrzo.diju, dramu i tragediju, Neptunove terme lia, Saturnov hram, Lapis Niger ili RomulovObilazak stvarnih lokaliteta o kojima smos freskama koje prikazuju Neptuna u koli-grob koji su takoer renovirali, Vestin hram uili u koli, druenje i dobra zabava uinilima, kapitolij, karakteristine kue- insule, i atrij Veste, Fokin stup, hram Kastora isu ovo putovanje nezaboravnim.latrine, forum i jedan od najljepih prikaza Poluksa i hram Venere i Rome. Nastavili10 famA 2012 12. ovo mi je kola izvrsni rezultati na cambridge ispitima Izvrsni rezultati na Cambridge ispitima Prva gimnazija dobila status Cambridge pripremnog centra. Nova suradnja nae kole s University of Cambridge esol Exa- minations polako ali sigurno poprima obrise izvrsnog projekta za nae uenike. Projekt se sastoji od probnih gratis ispita iz engleskog jezika razina fce(b2) i cae(c1) koje odgovaraju naoj dravnoj maturi. Izvrsni probni rezultati svih uenika nisu bili veliko iznenaenje za nas u koli. Svi koji su izali na slubene ispite postigli su odline rezultate. Posebno izdvajamo iznimne uspjehe Maje Rogulj i Nikole imia koji su cae poloili s odlinim uspjehom te su dobili Cam- bridge diplomu na kojoj stoji da imaju znanje c2 engleskog jezika. Rezultat je tim bolji to ti uenici nisu pohaali kole stranih jezika radi pripreme ispita, ve su znanje stekli kroz redovnu nastavu, to je velika pohvala i naim profesorima. Ispite smo odradili u Cambridge ovlatenom testnom centru Pitagora u Splitu. Zbog odlinih rezul- tata i velikog broja prijavljenih uenika za probna testiranja Prva je gimnazija dobila status Cambridge pripremnog centra.famA 2012 11 13. (anti)kulturnjak stiegov stieg Stiegovstijeg Trilogija Millenium pokorila je svijet. Nekeod razloga uspjenosti knjiga, kao i filmskih adaptacija, za itatelje Fame otkriva nalarsonofil i filmofil Ante Andabak, 1.e. Ovu sam trilogiju proitao prije dvije su je neki odbacili kao jeftinu razbibriguhladno (kao vjeiti vedski snijeg), precizno,godine i tada je bila relativno nepoznata u koja se na kile prodaje po kioscima. Kako pametno, snano.Hrvatskoj. Sada je najvei hit i zahvaljujui je to daleko od istine! Trilogija je slinaamerikoj verziji filma i blockbuster. OkoEcovom remek-djelu Ime rue. Na povriniEma, Ana i Lisbeth65 milijuna prodanih primjeraka u 40-ak triler, ali je zapravo suptilna, umjetnika iRazlog zato je jednako uspio zaluditizemalja!. Tri vedske filmske adaptacijesnana kritika drutva. Ah da, ovjek koji je svijet prosjenih itatelja kao i ljubiteljei jedna amerika (uskoro dolaze preostali napisao oko tisuu stranica trilerske kriti-Prousta jest glavni (naravno) enski lik kojidijelovi)! Trilogija Millenium (prema imenu ke drutva zove se Stieg Larsson. Feminist, stoji uz bok gospoi Bovary i Ani Karenji-asopisa u kojem je Mikael, glavni mukinovinar, ovjek irokih vidika, borac protivni kao jedan od najboljih likova njenijeglik, urednik) uspjela je pokoriti svijet u sti- ekstremne desnice zbog ega je ivio pod(uvjetno reeno) spola koji se ikad pojaviolu remek-djela Harry Potter i undovskogprijetnjom smru do studenog 2004. kada u knjizi ili na filmu. Lisbeth Salander je Dje-Sumraka (mrano se pie knjievnosti akoje na obljetnicu Kristalne noi svojim sja- vojka s tetovaom zmaja (prvi dio-hrvatskiovako nastavi).Serija knjiga pokrenila je jem zasjao negdje drugdje. Knjige su mu je prijevod Mukarci koji mrze ene), Dje-i navalu sa sjevera, val uglavnom sjajnih objavljene posthumno i svijet je prepoznaovojka koja se igrala s vatrom (drugi dio) iskandinavskih pisaca krimia od kojih senjegov genij. Larsson je jednostavnim sti-Djevojka koja je sruila osinje gnijezdo (tre-kao novi Stieg proziva daroviti J Nesbo. lom i kroz pitko tivo uveo milijune duboko i dio-hrvatski je prijevod Kule u zraku). Ou korupciju jedne prilino bogate zemlje inajfascinantnijem liku (po mom miljenju)Hladno seciranje drutvapokazao nam to svijet danas radi ljudi-moderne knjievnosti napisano je mnogo. Ova trilogija u sreditu svoje prie nemama koji su drugaiji. On pria o moralnom Svi navode njezin punkerski stil (postala jearolije i magina stvorenja nego sumornu krahu obitelji, traffckingu, pijunai (kojamodna ikona), razne piercinge, anoreksi-realnost naizgled blistave i dobro ustrojeneuope nije glamurozna), ludnicama i dru-no-androgeni izgled, iznimne umne spo-drave vedske (neto je trulo i u dravama gim mjestima, ljudima i dogaajima (Drugi sobnosti. Biseksualna je te joj je jedina stal-sjevernije od Danske).Prie su napisane u svjetski rat jo pee) koje bismo najradije na partnerica lezbijka Miriam Wu. Lisbethstilu klasinih whodunit trilera zbog egazaboravili, a njegovo je pripovijedanje takoje djevojka koja je nekada davno bila jako12 famA 2012 14. Ante , bakAnda 1 .epovrijeena te se zbog toga skriva iza oklo- Heroina, a ne muza, ratnica koja je u sta-amerikoj verziji donosi i glazba koju je skla-pa tame i hladnoe. Ona je snana, ne mari nju iskopati se iz groba i progoniti do smrti dao najvei genije industriala Trent Reznor.gotovo ni za koga, hakerica je koja upadazlikovce. Posljednji, ali ne i najmanje vaan razlogu kompjutere ili provaljuje u kue kada jeNjezin moralni kompas je nakon svega zato mi je amerika verzija bolja - Roneypotrebno. Asocijalna i otuena ivi podneoteen i pravedan, ali okrutan. Ona je Mara kao Lisbeth. Dok je Noomi prikazalasocijalnom skrbi zbog nekih uznemirujuihJosef K koji je uspio pobijediti Proces, kukacnjezinu nasilnu stranu, Mara je uspjela udogaaja iz prolosti, spremna je na osvetukoji je istjerao ose iz gnijezda. potpunosti uhvatiti i njezinu krhkost, poredi nasilje. Po kratkom opisu izgleda kao oso- oiglednih akcijskih segmenata. Uspjela jeba koju je teko zavoljeti. Ipak, mnogi su jeSAD-vedska 1:0 prikazati svu dubinu jednog kultnog lika.prigrlili kao svoju jer ima bar jednu manu U filmu su je uspjeno interpretirali No-zbog koje i nas prozivaju autoriteti. Vlada je omi Rapace u izvornoj trilogiji i Roney MaraMilenijska budunostopisuje kao promiskuitetnu i poremeenu, u amerikom remakeu. vedska verzija Uz uspjenu adaptaciju i dva nova ame-ali nakon itanja ete shvatiti da su najlui, odlian je televizijski film, ali amerika mi rika nastavka, Millenium ima milenijskuseksualno i u svakom drugom smislu najbo-je verzija ipak bolja (Mada naelno mrzim budunost. A Lisbeth je ve dotakla zvijez-lesniji, monici, upravo oni koji vas osuuju. remakeove te primjerice takoer uspjenude, zapalila nebo i na kraju nas srameljivoBjurman, zaposlenik u dravnom poduzeu, obradu genijalnog vedskog filma Neka ue kao curica pustila u svoj svijet (zadnji pasusparazit je koji usput, ponekad (kao Lisbeth),onaj pravi neu nikada pogledati.). Postoji knjige oduzima dah). Gledajte njezine du-i siluje. Na kraju mi navijamo za zmaja i e-nekoliko razloga zato je amerika verzijabine, ona je najvea i najmanja od svih nas.limo smrt prineva. Lisbeth je odrasla Pipi, prvog dijela bolja. Prvi je taj to se radnja i Krvarila je, patila, uskrsla za nas. Odrijeilakao da nam kae i sam Stieg Larsson kada dalje odvija u vedskoj, samo to likovi pri- nas je tuge bar na jedan dan jer ona je po-nazove njezin stan (kupljen novcem koji je aju engleski, to je bila sjajna odluka. Dru-bijedila svijet, sama, drugaija. NajsjajnijaSalander ukrala korumpiranom industrijal-ga je prednost redatelj David Fincher, jedanzvijezda, stijeg (udesno slino Larssonovucu) Vila KUK. Usporedba stvarno odgovara od najboljih, s kultnim statusom. Reirao imenu) to se vijori za slobodu ljudi koji pri-jer je pred nama super junak naeg doba. je i filmove Klub boraca i Sedam. Prednosthvaaju i ne mrze ene. famA 2012 13 15. Zapivajmo noas uovo mi je kola omnia sonus estPlei sa mnom,konobi takav sam i gotovo..Provirivanje!Spain is alwayson my miiiind! Mi u bajcirazgledavanjeAllianz arenemi to sve podravamo!Bosanciu Salzbourgu na vrhu Eiffelovog tornjaaa noni pogled na Eiffelov toranjneprestano slikavanjena motorima BMW-aBalkane mojnai mukarci ispredAllianz arene haha 14famA 2012 16. ovo mi je kola kamera ide! akcija!ispred Eiffelovog tornja ak i u panjolskoj prepoznaju talente izdanaka 1. gimnazije... Ja sam ti bila privjesak...I thought to myself,WHAT THE FUCK!uivancija uLuxemburkim u Munchenu u muzejuvrtovima doosmo, vidjesmo, pobijedismo slikavanje dok ekamo vodia muzej BMW-a koji nam kupuje ulaznice za VersaillesNe diraj mi au mojulagana etnjica gradom Karijatide EKSK4.a, URZIJA44.d, .b, 4.c,Nono kupanje aj aj aj...4.e, 4.ffamA 201215 17. ovo mi je kola dnevnici - stranica dnevnikaDnevnici Tko od nas bar jednom u ivotu nije pisaoTo je neka vrsta virtualnog dnevnika. Ipak,tinejderi jer nas mue iste brige: nera-dnevnik? Poinjemo ih pisati jer imamo e-postoji jedna velika razlika izmeu dnevnika zumijevanje okoline, neuzvraena ljubav,lju izraziti svoje osjeaje i razmiljanja. A tko i blogova. Blog je javan i rijetko tko se moe kola...Posebno mi se sviaju Tajni dnevnike bolje sluati od dnevnika? Njemu mo- potpuno otvoriti kada zna da to moe pro-Adriana Molea, Princezini dnevnici teemo povjeriti sve ono to ponekad ne mo- itati tko eli, bez obzira na to znaju li tko potresni Dnevnik Anne Frank.emo rei ni prijateljima ili roditeljima i bitije autor ili ne. Nives Britvi 2.bsigurni da nas nee iznevjeriti ni osuivati.DNEVNICI U KNJIEVNOSTI BLOGOVIPostoje i knjige pisane u obliku dnevni-Neki ljudi umjesto dnevnika piu blogove. ka. Volim ih itati, posebno kad su autoriStranica dnevnikaU 21. je stoljeu novac, tj. materijalizamMeni je potpuno razumljivo da e neki szavladao svijetom. Logino je da e takva takvim stavom biti skloni ovisnosti-situacija olakati mladima da skrenu sma. Kod jednih se ovisnost odnosi napravog puta. Ne potuju se prave ljudskepretjerano koritenje raunala, a kodvrijednosti, ljubav, prijateljstvo... Veinadrugih na konzumiranje alkohola, ciga-mladih danas dok hoda gradom promatra reta i droga. Kako s takvim razmiljanjemto su prolaznici odjenuli, kakva im je kosakrenuti u bolje sutra? Jedino rjeenje vidimili crte lica. Svide im se ako imaju majicu izu vjeri, tj. Bogu. On je na vodi prema i-nekog duana s vrtoglavo visokim cijena-stom srcu i ispravnom putu.ma, a zgroze se ako je prosjeno odjeven. Daniela Rogulj, 2.c16famA 2012 18. aktualno dnevnik jedne prvaiceLucija Manda ri 1.eDnevnikjedneprvaicePrvi dan srednje kole! Srednja kola- je osjeaj kad te netko smatra obitelji i kadansa da sam pogrijeila pri upisu. Ovo jekako to odraslo zvui!. Utroba mi se preo- osjeti duh zajednitva. Slijedi predstavlja-ono to sam traila. Govorili su mi : Pa gdjekree dok etam prema koli razmiljajuinje razrednika koji nas vode u uionice. e u gimnaziju, pobogu? Tamo e se ubi-o anegdotama koje su mi ispriali stariji.ti od uenja, iscrpit e te, a onda mora naHvata me i nostalgija za osnovnom kolom, I tako su se dani poeli redati, upoznava-faks jo. Pa ti e provesti cijeli ivot uei! bojim se da e nas odmahnje je krenulo, profesori su pokuavali (nekiJa sam samo odmahivala rukom i upornodrugi dan zaplju-uspjeno, neki manje) ostaviti dojam da ov-odvraala: Ui dok si iv. Oboavam onajsnuti testovima. dje staju zabavi na kraj. Moram priznati daosjeaj koji me obuzme kad uem u koluPa ovjee, ti ideje bilo teko priviknuti se na njihov tempoznajui da u danas izai s pokojom infor- u gimnaziju! Nema jer sam navikla na puno sporiji. Svi su imalimacijom vie. Sve prti od intelektualaca i vie poputanja i nove standarde, vie, zahtjevnije.. No opetja ovdje pripadam, to osjeam. izvlaenja na ra- nijedan dan dosad nije proao bez prova- un praznika, a-a!le smijeha. I smijeh i suze su bili (i jo suI kad bih opet birala, izabrala bih ovu ko-S tim je gotovo. uvijek) nai vjerni pratioci. Doli su na red ilu. Moete rei da su sve gimnazije iste, da prvi inicijalni, prva ispitivanja i prve jedinice. nema razlike u programu, intezitetu rada..Ulazim u kolu te-Sad se prisjeam toga sa sjetom i opet bih Velika je razlika u odnosu uenika i profeso-ka srca, a opet dio je natrag. Moram se prenuti iz sanarenja. Sve ra. Nijedan profesor nee ii na tetu ueni- mene jedva ekao ovaj nervoze i ponavljanja gradiva kao inkanta- ka, dapae, ako moe ikako pomoi, napra- trenutak. Svi stojimo zbije-cija u nadi da e nam ostati u glavi, opet sevit e to. Istupit e korak naprijed i ukoliko ni u atriju. Koliko novih i ra- pribliavaju, velikom brzinom. Jo uvijek su uvide da vam nije jasno gradivo ili da imate zliitih lica, imena i osobnostinam misli tamo negdje daleko i raunamoproblema, pomoi e vam i objasniti bolje. I na istom mjestu! Sljedee etirida je tek prvi tjedan, pa nee valjda odmahs razlogom, iz dana u dan shvaam da ova godine oni e biti dio mog ivota.poeti s testovima... Kroz ova tri mjeseca kola stvarno opravdava svoju reputaciju. Zovu u dvoranu. Svi se guraju, po-shvatila sam koliko razliitih ljudi pohaaVolim onu vrevu u hodnicima, one provalekuavaju to prije ui i smjestiti se, kolu, koliko su irokih interesa i koliko sesmijeha koje uje iz susjednih razreda, onasvima je sve novo, neobino. Napetostod nas trai. Svaki profesor ima svoj plan,pljeskanja bez oitih razloga..je opipljiva. Kao mjehuri pjene tu nape-svaki predmet svoju teinu. Naui to na tost razbija ravnatelj zapoevi govor. Svi tei ili laki nain. Kad vidim koliko je cijelaA sad zatvaram dnevnik, odlaem olovku smo primljeni u novu obitelj, novu zajedni- kola ukljuena u projekte, koliko se svi tru- i preputam se snu.cu koju predstavljamo i izvan kole. Dobar de, shvatim da ne postoji apsolutno nikakvaLucija Mandari, 1.efamA 201217 19. istraujemo i ivotinje bi u europsku unijuI ivotinje bi u EuropskuUniju Kako ive ivotinje u splitskomzoolokom vrtu samo za itatelje Fame otkriva na novinar Anteimun Majstorovi, 3.b Potaknuta raznim napisima u dnevnim inim sve kako bi se ivotinjama pruili toJe li odustajanje od etvrte faze znailonovinama skupina je uenika (novinara) bolji uvjeti u datim okolnostima. Mada smo prekid ulaganja u Zooloki vrt?za Dan kole odluila posjetiti splitski zoo-u tekoj financijskoj situaciji sve su ivotinje Ne. Upornim zalaganjem i pritiscimaloki vrt. Stanje na terenu bilo je daleko smjetene u skladu s Pravilnikom o dranju osigurana su sredstva za geodetsku izmje-od zamisli kako bi pravi zooloki vrt trebao ivotinja. ru prostora Zoolokoga vrta. Napravljen jeizgledati.i konzervatorski elaborat za tri pripadajueNo uli smo i suprotno. Pisalo se da su dazgrade, koje su proglaene kulturnim do- Medvjed u kavezu koji prijee u nekolikosu ivotinje neuhranjene, pune parazita ibrom Republike Hrvatske.koraka. Poniji i nojevi u istom kavezu, kao da psihiki iscrpljene...se radi o istim vrstama, a ne potpuno razli-To nije istina, takvi su napisi plod runih Kakva je budunost Zoolokog vrta?itim razredima, ostavljaju dojam da Linne-insinuacija.U pogledu budunosti zoolokog vrta uova taksonomija jo nije stigla do Marjana. Splitu smatram kako je puno bolje rjeenjeNeka nepotpisana vrsta majmuna koji gledaKako prikupljate sredstva za odravanjepreseljenje na novu lokaciju na uu rijekekroz mjesecima neoprano staklo zimskogaZoolokog vrta?rnovnice, za to sam ve izradio idejnovivarija izgleda kao da moli da ga se izbavi... Zbog nedostatka investicija Grada Splitarjeenje. nezanemariv je dio prikupljen pomou do- U nadi da nije sve tako sivo odluili smo nacija mnogih tvrtki. Tek 2004. godine Gradto bi se time dobilo? Kako osigurati fi-porazgovarati s mr. sc. Nediljkom evrnjom,Split prihvaa Plan nune sanacije, za to sunancijska sredstva?ravnateljem Prirodoslovnog muzeja u Splitu izdvojena odreena sredstva.Ako se zadrimo na sadanjoj lokaciji,i marjanskog zoolokog vrta.potrebno je uloiti znatno vie i sredstava i Jeste li zadovoljni provoenjem Plana nu- napora kako bi se rijeio niz problema veza-U posljednje se vrijeme dosta pisalo o Zo- ne sanacije? nih za konfiguraciju terena (izloenost buri,olokom vrtu u ne ba lijepom kontekstu. Eto, od planirane etiri faze sanacije strm i krevit teren), skuenost prostora iKako Vi to komentirate?obavljene su tri, dok za etvrtu fazu sred-nedostatak tekue vode. Sve navedeno ri- Stanje Zoolokog vrta nije idealno, nostva nisu odobrena.jeilo bi se preseljenjem u rnovnicu.18famA 2012 20. An jstorMa 3.b teimovi,unZa komentar smo zamolili i gospodinaLovru Rumoru, posebno istaknutoglana udruge Zeleni Dalmacije. Gospodin Rumora odmah je na poetku izrazio nezadovoljstvokako misli da gradski proraun ne bi mogao podnijeti tako velikestanjem u marjanskom zoolokom vrtu. Odlukom Poglavarstvaizdatke i da bi novi ZOO na nekoj novoj lokaciji trebao biti produktGrada Splita iz 2006. godine, rekao nam je gospodin Rumora,inicijative privatnika koji bi u tome vidjeli isplativost.trebale su se izmjestiti sve ivotinje kojima nae podneblje nijeprirodno stanite i kojima postojei uvjeti nisu odgovarali. NemaZOOLOKI VRTsmisla muiti jednog tigra ili lava kad ih neke televizijske kue na Osnovan:izvanredan nain prikazuju u prirodnom stanitu. 1926. godine na inicijativu Grada Splita Na alost, prema navedenoj se odluci nije postupalo. Udru-Smjetaj:ga Zeleni Dalmacije nezadovoljna je sadanjom upravom ZOO je od samog poetka smjeten na prvom vrhu MarjanaZOO-a i nainom voenja te ustanove. To argumentirajui nalazima njemake veterinarke Eva-Marije von Wick Broj vrsta / jedinkikoja je prilikom turistikog posjeta ustvrdila da su ivoti-ZOO broji 40-ak vrsta i 200-tinjak jedinkinje psiho-fiziki iscrpljene, neuhranjene i pune parazita.Zeleni smatraju da bi Prirodoslovni muzej trebalo Broj posjetitelja:pretvoriti u znanstveni institut, a u samom2008. godine ZOO je posjetilo 27 533 osobezolokom vrtu ostaviti iskljuivo autohtonevrste, i to u sklopu edukativno -ekolokog Web adresa:parka. Na pitanje o eventualnom prese-www.prirodoslovni.hrljenju gospodin je Rumora odgovorio famA 2012 19 21. tema broja la naa svagda()njaTema brojaLa! Kako to grandiozno zvui! Odmahli, uostalom, preuivanja spomenuta i u je Anatole France. Nemojte me krivo shva-u biti iskren i rei svekolikim itateljimanekim pravilima bontona?! Nepristojni su titi (ako uope pokuavate), ovo nije otvo-da se ne u zgraati nad laima i laovi- ljudi koji uvijek govore istinu, esto su pro- reno pismo za potporu lai niti neko novoma (laovicama). Sigurno je jasno svakomglaavani i ludima, ali bez obzira na to nas evanelje za religiju koja slavi neistine. Jatko je proveo pristojnu minutau na ovo-stalno ue kako je istina lijepa, snana i samo pokuavam biti iskren, dame i gos-zemaljskom terenu (ostavili smo srce nadobra. Obine iluzije, jer to moe hladnapodo. Vidite kako zeznuto to moe biti?parketu) da je la vrlo esto potrebna. Nisu i gola istina protiv blistavih ari lai? rekao famA 201221 22. tema broja la naa svagda()njaLA JE... cuz koji je napisao Muketire. Ili je to bio BIJELO I SIVO, ALIM STENDHAL Kako ne bih na samom poetku previe Dumas? R.p. - retoriki pitanje, a ne poi- Gdje je granica izmeu normalnog i pa-mistificirao pojam lai, provjerio sam uvao u miru. Za to nam nedostaje I. Dodu- tolokog laljivca? U kojem grmu lei zec irjeniku tonu definiciju. Dakle, gospodine, i ono bi dobro dolo jer se tako snanona ijim je vratima vuk? S obzirom da ivi-Ani kae da je la svjesno izreena nei-trudim biti ironian. No dobro, svatko ima mo gdje ivimo, nadajmo se da je u grmljustina ili obmana. Znai, ako laete u ne-svoje frustracije i opsesije, ali to nije tema samo zaigrana mlade (mladi, ne izrasli-svjestici, to se ne rauna. Ako laete protiv ovog broja. Nego, zato laemo? Svatko ne na koi) i da su na vratima dostavljailjudi, pogotovo na sudu, to vam nikakav fi- slae barem jednom u ivotu, tako tvrdepizza. Sigurno ste bar jedanput u ivotulozof ne moe opravdati (za to slue plavepsiholozi. Ponekad ljudi lau bez odreene susreli patoloke laljivce. Jo su dobri onikuverte), ali ako laete tu i tamo, usitno... namjere, pokuavajui se zatititi od emo- koji oito lau da, primjerice, imaju I-phonecionalne boli. Gdje je la, tu je i strah, i to od koji se jo nije pojavio na svjetskom tri-FRANCUZI, SAVJEST I METRIKA LAIprijekora, kazne, strah da smo uinili neto tu. A oni drugi, koji lau stalno, a mi to ne Ergo, male su lai dobre, a velike loe. loe i neprimjereno, da emo nekome ui- znamo? Na sljedeim ete stranicama naiZar se vraamo u vrti s priama o mali-niti neto loe ili da e se neto okrenutii rubriku u stilu samopomoi, kako posta-ima i veliima? Victor Hugo jednom jeprotiv nas La je povezana i s iluzijom,ti hodajui detektor lai, pa se okuajte uzgodom rekao: Prava pravda je savjest.prijevarom i nesposobnou podnoenjatom sivom (Hercule Poirot) i bijelom poljuMoj Vam je, tovani itatelji, skromni sa-onoga to nam se dogaa u ivotu. Eto, ljudskog uma. Ako je laganje zajednikivjet- nabavite dobru savjest, po mogu- sad kad ste proitali izvadak iz Wikipedijeobrazac ljudskog ponaanja, kada postajenosti ne ba Raskoljnikovljevu (nemamo(Neemo si lagati!), imamo moda nevje-patoloko? U psihijatrijskom argonu pato-svi vremena za Lazarovo uskrsnue) i onda to sroen, ali ipak znastveni dokaz da je loko laganje esto se naziva pseudologialaite koliko hoete. Pametan je taj Fran-la normalna i prirodna. fantastica, a rjee se koristi termin mito-22 famA 2012 23. tema broja la naa svagda()njamanija (od grkih rijei mit i manija). Opisu- omoguuje kontrolu impulsa za la. Dakle, OBRATI PANJU NA POSLJEDNJU STVARje se kao bolesna sklonost laganju i nemapatoloki laljivci imaju bolji alat za laganje Ako ste zbunjeni, slijedi nekoliko jed-direktne veze s mitom i korupcijom (Ovo je i loiji sustav kontrole laganja od ostalih.nostavnih zakljuaka. Ako nikad ne laete,teka ironija.). Za razliku od laganja koje uOno to indirektno potvruje ove podatkeonda ste autisti. Ako uvijek laete, ondapodlozi ima stjecanje odreene koristi zarezultati su ranijih istraivanja ponaanja ste patoloki sluaj za sebe, mitomanijak.osobu koja lae, patoloko se laganje eeautistine djece koja ne znaju lagati. KodUglavnom, obje su krajnosti antisocijalnevezuje uz osobu, a ne situaciju i uglavnom njih je zamijeeno manje bijele, a vie sivei u mozgu se detektiraju po abnormalnijojje nesvrhovito. tovie, diskriminirajue je tvari u prefrontalnom renju. Znanstvenicistrukturi. Stoga budite umjereni (kao u jeluza osobu koja lae, a ona se unato tome kau da je autizam kompleksno stanje pa i piu)! tuli bi rekao-Izmeu krajnosti.i dalje koristi laima. Ranije studije ustvr-se ne moe uzimati kao model za problemedile su kako kod normalnih ljudi tijekom laganja, ali fizioloki nalazi jasno dokazujulaganja dolazi do pojaane aktivnosti u pre- da struktura mozga igra vanu ulogu u mo-djelu prefrontalnog renja - dijela mozgagunosti, odnosno nemogunosti laganja.koji veini ljudi omoguuje osjeaj kajanja iDakle, ako ste patoloki laljivac, lijeniciuenje moralnog ponaanja. Studija Sveu- e na magnetnoj rezonanci vidjeti da imateilita Southern California otkriva kako vievie bijele, a manje sive tvari. Nisu je uza-instalacija u prefrontalnom renju omo-lud torcidai uzeli kao svoju, mogu govoritiguuje razvijeniju sposobnost laganja. Uzdo besvijesti da su najboji na svitu. Ante , bakto su vezane i bolje govorne vjetine, toAnda 1 .eznai da se radi o prirodnoj prednosti prilaganju. Kod normalnih osoba siva tvar famA 2012 23 24. tema broja kako postati hodajui detektor lai KA KO PO STATI HOD AJUcI EKTORLAzI DET I evo najavljivane samopomoi. Kako ot-ne bi li ostavili dojam da su posve sigurni uemo otkriti istinu.kriti tko je Pinokio? Kako pomoi onima kojisebe. Tijekom iskrenog razgovora ak se ine znaju da laljivcima ne izraste gigantskiruke u depovima miu. 8. Stiavanje glasanos, da djeca nisu napravljena od drveta teKad ljudi lau, moe doi do stiavanja gla-da Disneyjevim dvorcem i rodama ne zapo-3. Lickanje usnice sa. Na primjer, razgovor obino potkrepljujuinje ivot? Usput, znate li da ne dobivateAko netko pone nervozno lickati usnice,glas i kretnje, a onda, odjednom, kretnje ipoklone od Djeda Boinjaka te da izgublje- to moe znaiti da nije posve siguran u svojeglas zamru. Glas poprima snien ton. Zbogna cipelica zavri na deponiju jer ne kota rijei.toga je u svakom trenutku prijeko potrebno0,5 kn kao PET ambalaa? pozorno sluati.4. Nervozan kaalj Dosta snova! Vrijeme je za snomorice koje Ako netko pone kaljati istodobno kad i Na nau alost, ipak postoje i ljudi ijee nas odvesti duboko u ljudsku psihu. Izrei objanjavati svoju situaciju, a to je poprae- tijelo, posebno lice, tijekom laganja ostajela nije teko. Ili...? A uoiti la? no drugim, toj osobi neprimjerenim kretnja-potpuno mirno. To se posebno odnosi na ra-ma, valja imati na umu da vjerojatno lae. zne starlete koje su imale desetak plastinihto kae znanost operacija. Dakle, celebovi mogu lagati i proiGeorge Gordon Byron je rekao: Tko se 5. Crvenjenjenekanjeno. Prava je kazna sluati njihoveopredijeli za la, mora imati dobro pame- Crvenjenje je jasan znak da se osoba ne rijei bez obzira na vjerodostojnost.nje. Uistinu, tijekom laganja mozak mora osjea ugodno u drutvu. Uzrok nelagodekontrolirati toliko toga da je gotovo nemo- moe biti tema o kojoj se razgovara ili na-Oi ne laugue ne ostaviti vidljiv trag. Pa, dragi moji zonost nekoga nepoeljnog. No crvenjenje Laljivci, dakle, najee izbjegavaju kon-wanna be detektivi i detektori, slijedi malimoe znaiti i da se osoba osjea neugodno takt oima. Postoji veza izmeu kretanjapopis sigurnih dokaza da vam netko lae.zbog vlastitih lai. oiju dotine osobe i onog o emu u tom trenutku razmilja. Ako, na primjer, osoba1. Ruka preko usta6. Nepravilno disanjegleda gore lijevo, znai da u tom trenutku Ruka preko usana pokazuje da se osoba Nepravilno je disanje siguran znak nela-stvara sliku u mozgu (esta pojava za vrije-trudi ne progovoriti. To moe biti i njean,gode. No samo je paljivim promatranjemme zanimljivih satova u koli), dok gledanjebrz pokret prstima preko usana. mogue prepoznati promjene u disanju dru-gore desno znai da se prisjea neega. Me-ge osobe.utim, najnovija su istraivanja dokazala da2. Ogranieni pokretistalno gledanje u oi sugovornika ukazuje Kod nekih emo ljudi opaziti ograniene7. Izbjegavanje pogledana potrebu da ih se uvjeri da im ne laemo.pokrete rukama. Kad su ljudi nesigurni u Izbjegavanje pogleda je veoma esto kadaZnai, ako vas netko gleda ravno u oi dueono to govore, prestaju gestikulirati jer se osoba lae.. Tu kretnju trebamo znati prepo- vremena, moete sa sigurnou ustvrditi damoraju jako usredotoiti na ono to govoreznati i imati pripravna daljnja pitanja kojima je rije o prepredenom laljivcu ili o morna-24famA 2012 25. tema broja kako postati hodajui detektor laiAAn nte dab1.e ak,ru izgubljenih dua koji misli da su vae oi kao neki negativac koji hoe ubiti Spiderma- 5. Ponavljanje fraza i nepotrebnih rijeiocean. Na vama je izbor!na) o ovim metodama poduava strunjaketakoer je znak upozorenja. Na pitanje Jesiraznih tajnih slubi.li sino iao vani? laljivac, koji je tulumarioLai mi Da ne zabrazdimo previe u pijunskimcijelu no, bi odgovorio: Ne, sino nisam iza- Trik u svemu tome jest taj to e iskusnifilmovima sa sci-fi elementima i raznim ne-ao vani! Knjievni govor i puni odgovori nalaljivac vjerojatno i napraviti neto od sve-moguim misijama, vrijeme je da se vratimo pitanja pokazuju nam da ste ili lan Drutvaga nabrojenog, ali to e biti sitni pokreti ili u realne vode. Vas uostalom (pretpostavljam) hrvatskih knjievnika ili da loe laete.takozvane mikroekspresije. Ako ste gledalizanima kako uhvatiti obine ljude u razmjernoseriju Lai mi, sigurno znate za ovaj izraz. Na malim laima. Evo jo nekoliko trikova:Svi smo mi detektorisvijetu postoji gotovo sedam milijardi ljudi, Evo, dragi moji, ovi e vam savjeti zasi-a svi izgledamo isto dok laemo jer je istina1. Kada niste sigurni govori li netko istinu, gurno pomoi da postanete hodajui de-ispisana na naim licima. Dr. Cal Lightmansamo ga pitajte da ponovi sve dogaaje una-tektor lai. Ali za kraj (ovog lanka - evil(lik iz navedene serije) u svakom trenutkutrag. Iako e i ljudi koji govore istinu imati laugh) va omiljeni zlikovac sprema maluzna govorimo li istinu. Glumi ga genijalni bri- problema, laljivci e se toliko spetljati da e tragediju. Hladni tu, pobunu protiv happytanski glumac Tim Roth. Cal je briljantan,vam postati jasni svi gore navedeni znakovi. enda. Naime, detektori lai su se poka-ali hladan i ekscentrian, vrlo slian popular-zali iznimno nepouzdanim zbog toga tonom dr. Houseu, ali jo bolji jer se njegov lik2. Kada emocija ne dolazi istovremeno s detektiraju samo uzbuenje i napetost.temelji na stvarnoj osobi, amerikom psiho- rijeima, vjerojatno laete. Primjerice, dobi- Stoga, ako ita kaete kada vidite poseb-logu Paulu Ekmanu. Ekman se u svom radu jete dar i kaete: Oboavam ga (Iako je to no lijepog pripadnika suprotnog (ili istog)posvetio fenomenu laganja te prouavanjutrei Boi za koji dobivate arape- ah Djede, spola, laete. Ako gledate Hitchcockov filmfacijalne ekspresije i neverbalnog govora po- Djede...), a tek se onda nasmijete.i kaete da je sjajan u napetom trenutku,mou kojih moe otkriti lae li neka osoba.lagali ste. Vjerojatno ste svi vi detektoriAko obratimo pozornost na sve navedeno,3. Osoba koja se smije iz pristojnosti, tolai, barem ponekad. Moete prepoznatiuoit emo la s 90 postotnom tonou. ini samo usnama. Osmijeh je pomalo uko- neke znakove, vidjeti oitu nervozu, ali daNo, to je vrlo teko. Najprije, nisu nam do-en. Za razliku od iskrenog osmijeha, kada biste postali pravi majstori zanata, trebalistupne sve informacije jer mikroekspresijese smiju i oi, razvuene u crtu. Opet te oi... biste proitati ovaj lanak jo najmanje de-ne otkrivaju lai nego emocije. Trebate biti set puta i rei da sam najvei genije ikada.vrstan psiholog da biste znali koje emocije 4. Osoba koja je kriva za neto, zauzet e alim se. U vezi s opetovanim itanjemu kojem kontekstu znae la. Drugo, osobe obrambeni stav, za razliku od krivo optue-lanka, naravno. itajte knjige, promatraj-treba snimati kamerom jer ak i najotrijenog koji e krenuti u napad. Laljivac takoer te ljude, zanimljiva smo mi vrsta. Modaoko ne moe bez pomoi tehnologije otkritiesto u razgovoru dri neki predmet izmeu probudite neko unutarnje oko (evo ga opet,sve male ekspresije koje mogu trajati samosebe i sugovornika, kao na primjer torbu,oi posvuda) i postanete budui dr.Ekman.djeli sekunde. Doc E. (tako u ga prozvati,au, knjigu. Dakle, nastavnici s katedre lau! famA 2012 25 26. tema broja laganje u koli ili spartak u prvojLAGANJE U sKOLI SPARTAK U PRVOJ Ovu vrstu laganja ne trebamo uope pojanjavati ili, ne daj Boe,grijesima? Je li kolska la moralno opravdana? Pee li vas savjestosuditi. Lai su u koli, a kasnije i u drugim slinim institucijama, kada priate profama iza lea? Iz iskustva znam da veinu uenikasvakodnevne i uobiajene. Autoriteti, nai nadreeni, moemo oti- ipak zaboli ako pretjeraju. Profesori, pogotovo oni s dugim staomi do samih granica i prozvati ih vlastodrcima i robovlasnicima, koji grade ve neko vrijeme stupove svojih mirovina, znaju za lai.po definiciji su omraeni. S obzirom da sam meu onim potla- Neki se pomire s njima, neki ih trae u svakom treptaju uenika,enima, ne ustruavam se buniti. Stoga e ovaj lanak poprimitineki su unato svemu jo vedri. Nemojte se osjeati prozvano, dra-Spartakove ili, ako svoje volite, tue ne date, obrise Matije Gup-gi nastavnici! Sve u svemu, izgleda da je la dio suivota izmeuca. Dodue, ne elim sebe prozvati Matijom niti sve nas kolarcenastavnika i uenika.seljacima. Moda da probamo s Marxom i Lenjinom. Mi proleteriujedinjujemo se na maturalnoj, a ti plesovi samo su diskretni armTin i HNOSburoazije. Dakle, naa tiha, svakodnevna pobuna protiv sustavaBudui da sam uenik, iskoristit u ovu priliku da se zahvalim svikoji nas gui (sada priam iskljuivo o kolstvu) svodi se na lai. onim... A ne, krivi tekst, ovo je za dodjele nagrada, oprostite! Isko-To su najee matovite i zaigrane lai koje nas izvlae iz nekihristit u ovu priliku da se zahvalim svima u studiju i reiji... Ajme,tekih ivotnih situacija. Svi znamo koliko puta su umrle naeovo je iz utokljunca. Dakle, koristim priliku da poruim profeso-bake (Bog ih raja nasitija!) da bismo se mi izvukli iz kovalentnihrima: Nemojte oekivati da emo svi ba uvijek biti zainteresiraniveza i atoma o kojima nemamo blage (vodikove) veze. Pas je toliko za tanges i kotanges, iako je korijen te rijei vrlo primamljiv mukojputa pojeo domai iz Talijanskog da sada zasigurno laje La casapopulaciji! Disaraeli kae da postoje tri vrste lai: la, besramna lae grande. Postoje i skupne lai, npr. nismo obradili prvu lekciju ui statistika. Shodno tomu, 5,0 i odlian prosjek razreda ne znaeudbeniku pa po tko zna koji put uimo da se bilogija dijeli na vienita. Moda je vrijeme za nove tehnologije, nove naine odra-grana nego to ih ima prosjeni hrast, te da se dijelenje obavlja vanja nastave. Sada kada ulazimo u EU, moramo im mazati oi imitozom, dakako nespolno. (H)NOS-ove i uvjeriti ih da se ne obrazujemo u gotovo identinimuvjetima kao onomad Tin Ujevi. Moda je to i dobro, moda eLani suivot iznjedriti novog depresivnog barda nae knjievnosti. Postoje i neki kojima nije ni nakraj pameti traiti izlike, fana-tino se dre one o radu koji oslobaa i uvijek su koncentrirani. Uvik kontra!Povijest e im suditi, dok za onu drugu krajnost, lijenine i zgubi-U moru patetino-ljigavih grafita Torcide ima jedan vrlo dobardane, povijest ne e ni znati. Ipak, najbri put za vjenu slavu jest natpist koji saima svu priu. Uvik kontra! To je najee i uenikida postanete bravar. Slava Obrtnikoj! No udaljio sam se opet odmoto i modus operendi. Mi letimo ko lie to vir ga vije (tributeteme kao neki zaigrani uenici sa sata. to je s naim kolskim to Tin) s onih pustih biolokih grana.26famA 2012 27. tema broja laganje u koli ili spartak u prvoj Profesori, pogotovo oni s dugim staom koji grade ve neko vrijeme stupove svojih mirovina, znaju za lai. Neki se pomire s njima, neki ih trae u svakom treptaju...Profesori, budite nam blae tlo kad padnemo, zaglibimo u pica-vanju, izgubimo se u nekim lanim priama! Ne budite prijeki sucinego mirni odgojitelji koji ire svoja vana i mukotrpno steena(Kerempuh) znanja! A mi uenici, igrake vjetrova ili, prikladnije, hormona i lajkova,mi koji smo uvik kontra, nekad trebamo razmisliti, pogledati daljeod igrica i nogometa, ogledala i odjee, odjaviti se s Facebooka. Netreba brzo odrasti, ali (ne mogu vjerovati da ovo piem) treba pone-kad preuzeti obaveze i biti donekle, nikad previe, odgovoran.Od pelena do pelena Koliko god mi mrzili kolu, svi znamo onu da je odkolijevke do groba (moe i od pelena do pelena) najljepe akodoba. Ofucane su te narodne mudrosti, ali kola je, na kraju kra-jeva, razmjerno sretno mjesto u kojem moraju vladati profesori,a lai moraju biti minimalne (kao pampersice na poetku ivo-ta). Dragi nai odgojitelji su tu za velike lai i velike istine. Uharmoniji izmeu istine i lai dobar kolski ivot provedimo!A za anarhiste koji su i nakon ovog njenog (kao bebina...)izljeva ljubavi protiv svega i svih, imam poruku: Postanitei vi kolski novinar i lajte na mjesec koliko vas volja. Bitemo zajedno protiv svih (ali ostajemo zlikovci). Ili modapostanete i pravi ovjek i izaberete poziv pjesnika. Za vasje onda: Podaj se pjanom vjetru ivota,/pa nek te vije bilokud;/pusti ko listak nek te mota/u ludi polet vihor lud.Dragi moji pjesnici, proniite dublje od lai! famA 201227 28. tema broja laganje meu vrnjacima LAGANJE MEDUVRsNJACIMAAn 1.eAn bakdate , U ovom polju snova lai su udnije i prikrivenije, malo manjenekako zastajkuje pa poludim. Vrijeme je da se vratim Ines i Mile-oite. Ope je poznata injenica da se pubescenti, koristit u ovaj ni. Kakva bi bila predstavnica novih generacija? Vjerojatno Isabela.izraz jer ne znam napisati tinejeri ili neto slino, povjerava-Pa bi je pametna masa pitala: Iza ega? Njen bi odgovor bio daju svojim BFF-ovima ee nego roditeljima jer nemaju potrebe nije pitanje iza ega je, nego na emu je. Nije se zalud i Yaya toza skrivanjem poroka. Kladionice, puenje, kuda idu divlje svinje,pitala. Biti na ili pod (utjecajem) neeg ili nekog neidentificiranogznate! Ne govorim da su ljudi svinje, Hitchcoock bi rekao-stoka,u dananjem je svijetu in. Isabela e na tituli zahvaliti u maniridodue on je priao o glumcima... najboljih manekeni te e propiskutati o miru u svijetu i spasu du-pina (evo zadovoljtine za prijatelje ivotinja). Uglavnom, izgubioGlumice Ines, Milena i Isabelasam se u ovoj bujnoj praumi digresija pomou kojih (bez)uspjeno Gluma je blai izraz za vrstu laganja koje je raireno meu Mi-pokuavam biti zabavan. Shvatili smo da je klju laganja u glumi,lenama, generacijama mojim. Ne generacija, ne dam ja na svoju odnosno obmani.Ines! Milena i Ines sigurno su ponos svojih generacija, dobre, po-slune, fine kao nai roditelji koji su bili sveci jer ne znate vi kako Ameriki sanje tada bilo. Lovake prie o tome kako su bosi i goli ili do kole Bit svega je da se u srednjim kolama ljudi svim silama trude10 kilometara, objesite maku o rep. Ispriavam se prijateljima biti prihvaeni, voljeni i popularni ba kao autor ovih redaka, sa-ivotinja to jesam i to hou u ovom lanku esto koristiti ime- moprozvani zlikovac to se upinje biti smijean. 90 je posto teenna ivotinja. Nemam namjeru vrijeati ivotinje. Prilikom pisanja populacije, ovo su izmiljene brojke jer znamo da su statistike la,ovog lanaka nije ni jedna ivotinja povrijeena, osim mia-on mi unutar nekih kutija, ladica, ormara... Mnotvo se poistovjeuje s li-28famA 2012 29. tema broja laganje meu vrnjacimakovima iz predivnih filmskih ostvarenja (da, shvatiste dobro-ironi- mirisati na cvijee... Mora biti predivna prazna lutka koju e osvojitija) o ivotu teensa u amerikim kolama. Pubescenti su, pogotovoprinc na bijelom konju ili u autu od 200 konjskih snaga. Tako tou masi, toliko kliejizirani da izgledaju kao karikature. U svakomide. Oko njih se vrti svijet ili, u ovom kontekstu, pele radilice iji jerazredu postoji nekoliko tipova u koje se svi uklapaju. posao irenje traeva. Hranidbeni bi se lanac trebao preimenovatiu lanac traeva jer ovdje se duboko ruje da drugi padne u jamu.Lanac traeva Upravo su traevi, kao odraz prenapuhane istine, pravi primjer Biologija nas ui da su ljudi individualni i jedinstveni, ali kada kako su lai djelotvorne. U ljudskom je svijetu la jednaka hrani uvidite stanje na terenu, shvatit ete da su vae teorije duboko u ivotinjskom svijetu. La je potrebna da bismo opstali. Moramozaleu ili ofsajdu. Ljudi su tipizirani i gotovo identini. Hranidbe- jesti, oprostite - traati ili napadati druge, kako bismo preivjelini lanac u drutvenim odnosima vlada. Najsitniji, tretiraju se kaoi uspeli se na ljestvici. Prirodna potreba za drutvom opravdavaparaziti i crvi, postoje zbog ravnotee, ali e spremno, kad veliki borbu svakog pojedinca da opstane te da se uklopi. U drutvu svipadnu, razloiti odnosno rairiti traeve. Oni su uobiajno percipi-ele biti na vrhu, a jedini je put - put odricanja. Morate se odreirani kao treberi jer su voljni uiti ili, ee, jer su primorani uiti. vlastite svijesti i savjesti, nauiti rikati ili vritati ime Hajduka iliNajnii sloj drutva svoj poloaj moe zahvaliti ponajprije izgledu nekog drugog, ovisi o zemljopisnim irinama. Morate biti lijepijer se oko toga sve vrti. po normama i brojevima 90-60-90. Propisana su pravila, vi ih seslijepo drite i to je to. Dobar tek. Postali ste sjajna ivina na vrhuPostoje i takozvani biljojedi. Majine duice i kamilice koje sve lanca. Ili ste tim lancem privezani? Sve se te drutvene shemevole i prema svima su dobre. To je, naravno, samo prikaza jer oni izjalove kad-tad i shvatite da ste uzalud pokuavali biti neto tosamo oajniki pokuavaju biti blizu onih pravih cvjetova, zla naj- niste. Vi niste ivotinje. Probudite se iz zimskog sna prije negoee, jer Baudelaire je uvijek u pravu. Biljojedi u hranidbenomto bude kasno i naite sebe prije nego to se prodate na sajmulancu tre i lete oko mesojeda koji su matice kolskog drutva. Oni tatine! Ne morate biti asocijalni, ali nemojte izgubiti sebe zbogsu na tronu zahvaljujui uglavnom lijepom izgledu i spretnosti ueventualne osude drugih. Uostalom, vi postupajte kako vam jemeuljudskim odnosima. Najbolji glumci, dramski prvaci, drama drago, a ja u jo jednom animalno zavikati svoju krilaticu iz snova:queens and kings. Mnogo je obmana i prvoklasnih uloga potrebnoOptuujem! (Jaccuse!)za kraljevske statuse. ena mora biti lijepa, nositi dobru odjeu,KVIZ: Laganje1. to je za tebe laganje? 1: a)1, b)2, c)3, d)4; 2: a)4, b)2, c)1, d)3; 3: a)1, b)3, c)2, d)4; 4: a)4, b)3, c)1, d)2a) svakodnevnica BODOVI:b) nebitna pojavac) neto poeljnod) grijeh2. Koliko esto lae? REZULTATI:a) nikad, a moda ak ni tadb) upravo sada 12-16 BODOVA: Svaka ast, majstore. Nec) svaki dan po potrebilae nikada, ni u najveoj nudi. Savjetu-d) rijetko jemo ti da potrai strunu pomo.3. Komu najvie lae ?8-12 BODOVA: Ti si sasvim u redu. Laea) obiteljisamo kada se nae u bezizlaznimb) strunoj slubi nae kolesituacijama. Savjetujemo ti da potraic) sebistrunu pomo.d) nikome 4-8 BODOVA: Ti si pataloki laljivac.4. Tvoji lai su najee... Laganje te uope ne uznemiruje, smatraa) male i bezazleneto normalnom pojavom. Mjesto ti je ub) sumnjivepolitici ili na estradi. Savjetujemo ti dac) ozbiljne i pametno konstruirane u potrai strunu pomo.dvostruko rimovanom 12-ercud) drske i bezobrazne, ali uinkoviteToni Popovi i Petar Buljan, 2.efamA 2012 29 30. tema broja trenutak istine Ante , bakAndaTRENUTAK 1 .e Kad istina postane skupa i rijetkaISTINE Ovdje neete itati o opasnostima sva-kodnevnih lai, njihovim posljedicama i dru-ge propovijedi o tome kako je loe i tetnolagati. itat ete (ako u meuvremenu veniste prestali) o onima koji navodno prezirula te nam razglabaju o potenju i pravdiistim arom kojim govore o vjenoj temiustaa i partizana ili malo suvremenije re-cesije. Da, dame i gospodo, priajmo maloo laima vladara (prolost) i vlade (sada-njost)! Mala je razlika izmeu ravne zemljeu srednjem vijeku i dananjih pria o rastuBDP-a. Prije su ljude tjerali da se pokoravajukraljevima uvjerenim u svoje boansko po-drijetlo ili su ih plaili paklom. Neki su takoslobodoumno itali Bibliju da su zapamtilisamo profitabilne prie o raju i paklu za-boravljajui Isusovu borbu protiv farizeja ipismoznanaca. Materijalizam i ini (Ne mi-slim na javno poduzee Hrvatske u rukamaMaarske! Oh, povijest se ponavlja, Khue-ne!) izmi gotovo su nas unitili.Revolucija je posljednji stadij evolucije,30famA 2012 31. tema broja trenutak istinenakon toga drutvo je osueno na otuenje gledamo malo bolje, plaamo mi preskupo I uvijek netko vlada. Taj netko zna najboljei izvrtanje svih vrijednosti do kraha po mjerione koji zarauju vie u mjesec nego nai lagati i time se uspijeva probiti do vrha. NijeEmmericha. Tako je Crkva danas u svijeturoditelji na godinu, a nisu nita posebno.pravo pitanje gdje ovaj svijet ide. Pitanje jepercepirana kao PR za metal bendove i kri-Proizvodimo na tone jeftinih pajaca, ali ih jesmo li ikada igdje otili. ivimo u kulturimie koji bi htjeli zgrnuti neku lovu pa rade skupo plaamo (nai roditelji). Bar smo tulai, ali nije mi jasno zato to jo trpimo.kontroverzne i blasfemine stvari, a Isus jekonkurentni svjetskom tritu. Nezgod-Zato jo sjedimo u tom cirkusu? La gran-uz Madonnu jo jedna u nizu pop-ikona.na ironija. Bolje gledajmo ve spomenutudiozna i velika postala je normalna. UlazimoKod nas se Crkva toboe strano potuje,emisiju za koju ne plaamo RTV pristojbu. u distopijsku 1984. ili 2012., nije bitno. Istinaali je i ovdje esto uprljana etnjama nekihI ugodnije je sluati iste gluposti i gledatije la. Moda bi bilo lijepo vidjeti apokalipsupolitiara oko oltara za vrijeme blagdana.Farme i Big bradere u kojima se bar Hrvati inekakvu, neto to e izbrisati takvu sno-Sad kad su se izgubili neki stari monici,Srbi vole. Benigniji su modni maii i rijalitiji ljivost prema laganju, neto to e vratitikakvi su novi? Pa odgovor znate i sami. Sa- koji uspjeno i danas peru mozak ljudima. vjeru u neto...Neto to e izbrisati nekogbor, predizborne kampanje i slini hepninzi Bolje je bar misliti da smo sretni nego gle-(neodraena je budunost, nema vie tarotsu tragikomini kao emisija Red karpet udati vlastodrce ovog doba. Komini bi bili ouova). Taj dan, bojim se, nee skoro sva-kojoj zvijezde priaju da nisu bile na korek- da se ne igraju s dravom kao da je Mono- nuti, ali barem vi moete prepoznati la iciji usana i grudi nego su jele puno mrkvicepoly, a ovako... Nekad te jednostavno zabolinasmijati se. Jedanput rei ISTINSKO NE. Nipa su im narasle (grudi i usnice, a ne mr-sluati tako oite lai o napretku. Iako samja ni vi ne mijenjamo svijet (iako moemokvice). Sabor je cirkus u kojem svatko eli ja relativno mlad, usudim se govoriti u ime ene u jednom ou), ali bar budite svjesninastupati, rigati vatru na HDZ ili SDP (ovisi ove generacije, barem onog dijela koji nije gdje smo i nasmijte se. Danas nemojte la-o bojama), balansirati oko zakona, skakatioduzet od stvarnosti fejsom. Dosta nam je gati. Jedan dan. Samo jedan dan u svojimpreko obeanja. Razne igre tamo vidimo, a tako oitih lai! Pokuajte barem upakirati malim ivotima prkosite svijetu lai i obma-ulaznica je besplatna. Ili ne. Znate onaj PDV sve te bljezgarije u neto! Sad kad se ne ne. Ne brinite, nitko vas ne snima.i sline skraenice? To ide dravi. Kad po- bojimo pakla, sad se klanjamo bogu novca. Ante Andabak, 1.e famA 201231 32. tema broja trenutak istine Ante Andabak, 1.enakrajubaladeOvo je bila duga i potresna ralamba ljubavi. La je na trapezu i balansira. Pazitelai. Na kraju vam ostaje gorak okus jerna nju. Nemojte je gurniti u bezdan. Dobro,ima tu zanimljive prie, ali zato toliko filo- sad kad sam i to rekao da ne zavrimo u ni-zofiranja? Ta ja sam se prozvao zlikovcem hilistinom tonu, izaimo iz d-mola i pustihs razlogom, ja sam tu da vas muim rije-asocijacija na Balaevia. Proitali ste tolikoima. Ako ste shvatili jednu etvrtinu ovih citata, uli toliko pametnih promiljanja dalanaka, onda ste pravi ekspert i mogli biste sada zasigurno ne elite vie lagati. Ili, akoostalim smrtnicima objanjavati dublji smi- ste stvarno pametni, sada zasigurno nesao modernih slika iz suvremenih muzeja.ete glupo lagati. Budite matoviti! Ma-Sad kad smo vam nali posao, jo za krajta spaava od lai, iako su naizgled sli-moram odaslati jednu (naravno, zloestu)ne. Sada je definitivni kraj, krah. Poraziliporuku. Laganje samom sebi je najgore.ste mene, jedinog zlikovca. itajte nas i uOprezno s tim laima! O njima neu ni po- sljedeem broju. Muenje e se nastaviti,kuati pisati ironine komentare i polupro- priat emo o... Nije vas briga, zar ne? Sadavjerene informacije. Duboko negdje svi mi vi izvodite evil laugh. Znam ja sve.znamo kako su opasne i snane. Tu doljeAnte Andabak, 1.eili gore, negdje, stoji granica izmeu ludila i32famA 2012 33. ovo mi je kola kamera ide! akcija!tema broja trenutak istineZbogom,Darwine! Uzmemo li u ruke Bibliju nekom stvari. Ona je, kako Aristotel tumai, uvstava su hipnotizeri koji su meu nama, i proitamo li nekoliko prvih otkrivanje nekog bia ljudskom duhu putem prikriveni, uinkoviti i s jamstvom da ih se stranica, uvidjet emo da teorija spoznaje, dok je u skolastici istina praiskon-nikada nee otkriti. Razlog njihove nepre- evolucije odmah pada u vodu. ski odnos stvari, shvaen a priori.kinute latentnosti jest bolna spoznaja daSada tome nije uzrok nekiAko sve ovo uzmemo u obzir, teko dasmo mi sami ta autodestruktivna banda.fundamentalni teoloki od- emo i dalje tvrditi kako je neto istina. AkoPostoji jo jedno vrhunsko djelo svjetske govor koji se krije u prvim izbacimo istinu, ostale su nam injenice. knjievnosti, djelo koje je ontoloka sintezabiblijskim stranicama, Poto smo ukljuili i injenice u razmilja-Zapada - Goetheov Faust. U njemu Goethe ve neto to je vidlji- nje, nalazimo se u viestrukom paradoksu.ovako govori: Ja duh sam, koji vjeno po- vo iz laganog iitava- Istina je odve dijalektina, komplicirana, rie/ I s pravom ba: jer sve, to rodi se /nja. Ljudi su bili jednako moda ak i uzviena da bismo je upo- Zasluuje da propadne; /stog bolje bilo bi,glupi na poetku vremena, trebljavali za svakodnevne stvari, a ako jekad nastajalo ne bi: / I zato sve to grijeh kao to su i sada. Nikakva zamijenimo pukim injenicama, krimo je tebi, / Razaranje, no jednom rijei, zlo.promjena nije se dogodila. hermeneutika pravila. Sada se na scenu / Element moj je zapravo. To su rijei kojeBog im je rekao to smiju, opet vraa sveprisutni reletivizam. Ljudi Goethe pripisuje Mefistofelesu, tj. vragu, tj.a to ne smiju raditi, ali lju- su se izgubili u pojmovima istina i la jer su zmiji. Na je problem to ivimo u Lai kojadi su se po svome dobrome svjesno odluili negirati bitno svojstvo istinenije izborna, ve je obligatna. Ne postoji na-obiaju, koji kako vidimo po- odnos (koji je kod ljudi nuno odnos prema in ograivanja od te Lai osim posezanja zastoji od poetka, ogluili, bilo iz dosade, bilo transcedenciji). Iako istina kae da je neto tekovinama povijesti koje, iznesu li se ljudi-zbog toga to im se zmijin prijedlog uinio istinito samo po sebi, ne moe se iskljuiti ma, kre nastojanja prema vjenom sutra,kao dobra prilika da napakoste autoritetu. da je neto istinito ne samo zato to jest to prema bijegu iz sada to je danas zasigurnoNakon to ih je Bog otkrio, te nakon krat- to jest, nego zato to nije neto drugo tonajvei grijeh koji netko moe poiniti. o-kog prebacivanja krivnje, Bog ih je protjerao. jest. Ono to je bitno za ovjeanstvo- kul-vjek je toliko malen i nitavan da sam zaProitamo li tu priu o iskonskom grijehu tura, identitet, znanje- itekako je ugroeno sebe ne moe uiniti nita. Vratiti Istinu umalo pozornije, vidjet emo da se u pozadi- relativizmom. Sve dobro u ovjeanstvu, sveprvi plan znailo bi napasti sveti relativizam,ni toga grijeha krije jedan drugi - la. Zmija ono to nam je davalo kulturnopovijesnu to je danas neostvarivo. Prihvatljivija vizijaje svjesno ljudima govorila neistinu, nasto- opstojnost i kontinuitet, izgubilo je odnos s ivota bio bi Heraklitov panta rhei. Vjenojei ih pridobiti na svoju stranu. Ono to je Istinom. Ono to se nama dogaa, savrenomijenjanje sukladno vjenom logosu.taj dogaaj stvorio jest sposobnost ljudi je ocrtano citatom iz jednog od ponajboljihda razlikuju dobro i zlo. Lekcija iz koje ljudi romana 20. st. Moda bismo se samo trebali prisjetitineprestano padaju, a danas se manifestirarijei rimskog prvosveenika Benediktakao relativizam, koji je zahvatio svaku poru U romanu Majstor i Margarita MihailaXVI.: Sumnje o Bogu (itaj Istini) nunodrutva. Sve je istinito, i nita nije istinito. Afanasjevia Bulgakova, rezultat radnje raaju sumnje o ovjeku. Sljedei put kadSvatko ima svoju istinu, koja je zapravo isti- ovako je okarakteriziran: Kulturni ljudi sta-se uzoholimo i kad pomislimo da smo saminita tono toliko koliko je i inteligencija tog li su na stranu istrage: djelovala je bandasebi dostatni, analizirajmo sebe. Uinimopojedinca da je primijeni i potvrdi.hipnotizera i trbuhozboraca koja je izvrsnoli to kako treba, nesumnjivo emo otkritivladala tim umijeem. Citat je potpuno uovozemaljsku nutarnju kaljuu koja udi Svojevrsna docta ignorantia. Koliko samo duhu samog romana, granii s groteskom.za duhovnim utoitem i umjesto onih kojiputa dnevno kaemo To je istina, pritom On jest suptilna Bulgakovljeva karakteriza-egzistiraju u Lai, prozvat emo se traite-uope ne shvaajui filozofsko-ontoloko- cija reima u kojem je ivio, ali nije li isto-ljima Istine.transcedentno velianstvo te rijei. Istina vremeno savrena analogija dananjice. Mislav Vukovi, 3.fje usuglasivanje izmeu duha ili razuma s Ubojice kulture, samosvijesti i plemenitosti famA 201233 34. film najkontroverzniji filmovi svih vremena Najkontroverzniji filmovisvih vremena Zasigurno jedan od najveih filmofila Prve gimnazije, Ante Andabak, 1.e, uhvatio se u kotac sa zahtjevnim zadatkom te je za nae itateljesastavio popis filmova koje volimo mrziti.Rije kontroverza dolazi od latinskih rijei contra (to znai protiv morala prikazuju nepoudne sadraje ili se diraju u tabu-teme. Sili obrnuto) i versus (usmjereno ili okrenuo u suprotnom smjeru). druge strane, kontroverznost moe biti iznimno isplativa. Da Vin-Uopeno govorei kontroverza se moe opisati kao nesuglasica, cijev kod, jedan solidan triler, zaradio je 760 milijuna dolara samospor, prijeporno pitanje, suprotnost... Kontroverzne osobe ili, u zato to se bavio jednom kakljivom temom.ovom sluaju, filmovi uzrok su sporova i polemika. Takve filmoveneki opisuju kao eksplicitne i okantne, dok drugi ta ista djela na- Predstavljamo vam neke od filmova koji su dizali prainu, azivaju inovativnim, umjetniki beskompromisnim, snanim djelimausto bili i odlini konji (Parafraziram poslovicu, ako vam nije ja-ispred svog vremena... sno.). Izostavit emo pionire erotskih melodrama (filmovi porno- grafskog sadraja s razmjerno visokim standardima produkcije) koji Zbirka poezije Cvjetovi zla je 1857., u doba svog prvog izdanja, usu uzburkali javnost sedamdesetih godina 20. st. (Duboko grlo ijavnosti bila osuena zbog vrijeanja javnog morala i pristojnog povijesni Kaligula) jer njihova kontroverza lei u neemu to je bezvladanja. Drugim rijeima - kontroverzno djelo. Mnogi filmovi kojiumjetnikih pretenzija, a u dananje doba na internetu moetesu za vrijeme prikazivanja u kinima proglaeni kontroverznima, da- nai puno dekadentnija umjetnika djela.nas su klasici sedme umjetnosti. Pragovi tolerancije cenzora su setijekom vremena prilino povisili, ali i dalje su im art-house filmoviAndaluzijski pas(najee se prikazuju na filmskim festivalima i u posebnim kinimaOblak u obliku noa prolazi kroz puni mjesec. Mu eni zarees ogranienom distribucijom) rak-rana jer otvoreno i bez lanog oko. Mravi plaze po jednoj osobito stravinoj ruci...34 famA 2012 35. ovo mi je kola kamera ide! akcija! Ante , bakAnda 1.e Ovo nije opis nekog modernog horora Psiho cenzorske kare i snimao djela koja su prti-nego film iz nijemog doba kada su velikimFilm koji sadri neke od najboljih scenala seksualnou i homoseksualnou (filmplatnom vladali komiari Chaplin i Keaton. svih vremena; ona pod tuem zasigurno jeKonopac), predstavljala likove edipovaca.Ovaj film i nakon 83 godine djeluje jednako kraljica filmskih umorstava. Ovaj je kultniMarljivi Freudov uenik Alfred do kraja jeuznemirujue. Nastao kao plod suradnje re- film razlog zato se u amerikoj javno- ostao fasciniran majkama! U ovom se dje-datelja Luisa Bunuela (Diskretan arm bur- sti pojavila fobija od tu-kabina i motela. lu poigrava sa shizofrenijom i zakuastimoazije, Aneo unitenja) i nadrealista Sal- Najutjecajniji horor ikad razdrmao je svjet-dijelovima ljudske psihe. Nakon zombija,vadora Dalija, film funkcionira kao redanje sku javnost priom o Marion Crane (Janet vukodlaka i vampira na velikom platnu pu-nepovezanih slika jer sami autori smatraju Leigh-predivna uloga), djelatnici u banci blika se po prvi put suoila s najveim mon-da je bitnije okirati gledatelje upeatljivim koja je usput i ljubavnica, to doznajemo u strumom od svih - ovjekom.slikama nego priati priu. Rezultat je sulud, prvoj sceni. ef banke joj povjeri 40.000 $stravian, zadivljujui. Bunuel i Dali su bili da ih isporui u jednu tvrtku, no ona se spa- Rosemaryna bebaborci za slobodu protiv bilo kakve vlasti, a kira i odlazi prema Kaliforniji. Izmorena od Kako je stravian ovaj film! U 136 mi-ovaj e vas kratki film uvui u svijet u kojem vonje, Marion se odlui odmoriti u motelunuta Roman Polanski (Kineska etvrt, Od-vlada samo jedno pravilo -pravila ne postoje. Bates koji vodi Norman Bates (Anthonyvratnost, Pijanist...) nas uspijeva uvjeriti uNe pokuavajte ovaj film analizirati, poku- Perkis-zadivljujue jeziv). Ostalo je povi-neto stravino. Tema je sotonizan, ali naj-ajte jednostavno uivati. Ako se usudite... jest... Hitchcock je uvijek vjeto izbjegavao straniji je osjeaj da se svijet urotio protiv famA 201235 36. film najkontroverzniji filmovi svih vremenavas te da su vas ak i najblii ostavili. Ro-dalekoj budunosti po mjeri Orwellove 1984. Casablanci koji e s Ingrid Bergman uvijeksemary (Mia Farrow u antologijskoj ulozi)Pria (prema eksperimentalnom romanuimati Pariz? Paul nije armantni heroj, alii Guy (John Cassavetas), mladi brani par, Anthonyja Burgesa) se odvija u Velikoj Bri- je neki udni junak (naeg) doba otuenja.uselili su se u zgradu loe reputacije. Susje- taniji. Tinejder Alex (kojeg bolesno dobro Prati Jeanne do vrhunca koji e vas gurnutidi su im brani par Roman i Minnie Castevetglumi Malcolm McDowell) voa je nasilne u depresiju ili natjerati da vjerujete u lje-koji Rosemary poklanjaju vie panje no touline bande. Zbog izdaje Alex zavrava kovitu mo tanga i Pariza. Bar je naao lju-bi ona eljela. Uskoro se poinju dogaati iza reetaka to e oznaiti prekretnicu ubav i povjerovao jo jednom u svijet. Kadaneobine stvari djevojka iz zgrade pogine, njegovom ivotu. Inae, fraza a clockworkumrem, ostavite balkon otvoren!Rosemary progone strane none more, a orange opisuje ustaljenu radnju koju obav-Guy postaje hladan i dalek. Kad Rosemary ljamo mehaniki, bez razmiljanja, to baca Egzorcistzatrudni, poinje gubiti na teini, blijeda je jo tamnije svjetlo na cijelu satiru. NakonOvaj je horor reirao William Friedkin (Os-i iscrpljena, a mue je i jaki bolovi. Rasplet to pogledate film, na falusoidne skluptu-car za Francusku vezu) prema istoimenojovog filma je vrlo sumoran i realan, bez re, Beethovena, Rossinija, mlijeko i drugenoveli koju je napisao William Peter Blatty.obzira na dijelom fantastine elemente,detalje neete gledati istim oima. VjenoRije je o demonskoj opsjednutosti mladejer prodati duu vragu nikad nije bilo lake.e ostati staklo iz slomljenih naoala du-djevojke i oajnikim pokuajima njeneRedatelj nam suptilno daje do znanja daboko u podsvijesti. ovjek bez mogunosti majke da je vrati u normalno stanje krozsve to moe biti i matarija psihiki bole-da ini zlo, oslabljen je i nezdrav pojedinac.egzorcizam koji provedu dvojica sveenika.snog pojedinca. Budui da film pratimo izMrano, hladno, hipnotino -isti Kubrick u Film je oteo naslovnice tadanjoj politikojRosemaryne perspektive, osueni smo na svom savrenom izdanju. aferi Watergate, ljudi su navodno padali upsihodeliju. Njen konani odabir da ljubi beznesvijest, povraali... Postao je jedan odobzira na zdrav razum trijumfalan je kolikoPosljednji tango u Parizu najuspjenijih filmova svih vremena (441i depresivan. Bernard Bertolucci snimio je djelo kojemilijun dolara na budet od 12 milijuna, ne voajeri pamte po glasovitim scenama raunajui inflaciju). Prvi pravi blockbusterPaklena narana(maslac, crvenkapica...) i razgolienom ti- pomaknuo je granice doputenog. Rije je o Ovaj je film izazvao ok kada je puten jelu Marije Schneider. Ipak, filmski znalci sjajnom i okantnom filmu koji bi u rukamau kina te ga je sam Kubrick (2001:Odisejau njemu vide puno vie. Njezin je ljubavnik gorih redatelja (to se vidjelo u razoara-u svemiru, Isijavanje) usprkos fenomenal-Marlon Brando koji je u