European Communication Monitor 2011
-
Upload
drustvo-srbije-za-odnose-s-javnoscu -
Category
Documents
-
view
1.327 -
download
4
description
Transcript of European Communication Monitor 2011
EMPIRIJSKI PRIKAZ STRATEŠKIH KOMUNIKACIJA U EVROPI REZULTATI ISTRAŽIVANJA IZ 43 ZEMLJE
2
Sadržaj
Pregled 03
Postavka istraživanja i socio-demografska analiza 09
Kredibilitet u odnosima s javnošću i alternativni koncepti 20
Donošenje odluka, liderski stil i aktiviranje uloga 33
Uticaj komunikacionih departmana 46
Povraćaj investicija od komunikacija - ROI (Return on Investment) 67
Strateška pitanja i poverenje 74
Razvoj disciplina i komunikacionih kanala 82
Društveni mediji: upravljanje, veštine i aktivnosti 93
Potrebne kvalifikacije i obuke u budućnosti 109
Zarade 122
Aneks (reference, autori i savetodavni odbor, izdanja) 130
Pregled
4
Ključne činjenice
European Communication Monitor 2011 – Monitor evropskih komunikacija 2011
§ Najiscrpnije analize u području komunikacionog menadžmenta i odnosa s javnošću širom sveta sa učešćem 2,209 profesionalaca iz 43 zemlje
§ Godišnji istraživački projekat koji od 2007. godine sprovodi grupa profesora sa 11 uglednih univerziteta širom Evrope, predvođenih od strane prof. dr Ansgar Zerfass, University of Leipzig
§ Organizovan od strane European Public Relations Education and Research Association (EUPRERA), European Association of Communication Directors (EACD) i Communication Director Magazine
§ Sponzori: Infopaq i Grayling
§ Istraživačke teme u 2011: donošenje odluka, liderski stil, aktiviranje uloga; uticaj komunikacionih departmana; povraćaj investicija od komunikacija; poverenje; razvoj disciplina i komunikacionih kanala; upravljanje društvenim medijima, veštine i aktivnosti; potrebne kvalifikacije; zarade; kredibilitet u odnosima s javnošću i alternativni koncepti u profesiji
5
Akademska radna grupa
Istraživački tim
§ Ansgar Zerfass, Prof. Dr., University of Leipzig (GE) – Lead Researcher § Piet Verhoeven, Ass. Prof. Dr., University of Amsterdam (NL) § Ralph Tench, Prof. Dr., Leeds Metropolitan University (UK) § Angeles Moreno, Prof. Dr., University Rey Juan Carlos, Madrid (ES) § Dejan Verčič, Prof. Dr., University of Ljubljana (SI)
Savetodavni odbor
§ Emanuele Invernizzi, Prof. Dr., IULM University, Milano (IT) § Valerie Carayol, Prof. Dr., University of Bordeaux (FR) § Francesco Lurati, Ass. Prof. Dr., University of Lugano (CH) § Finn Frandsen, Prof., Aarhus University (DK) § Øyvind Ihlen, Prof. Dr., University of Oslo (NO) § Ryszard Lawniczak, Prof. Dr., Poznan University of Economics (PL)
Statistička analiza i podrška istraživačima
§ Ronny Fechner M.A., University of Leipzig (GE)
§ Katharina Simon B.Sc., University of Leipzig (GE)
6
Partneri
European Public Relations Education and Research Association (EUPRERA)
§ EUPRERA je nezavisna organizacija koja nastoji da u Evropi podstakne i promoviše inovativna saznanja i praktična delovanja u oblasti razvoja i istraživanja odnosa s javnošću. Njeno članstvo sačinjavaju vodeći univerziteti i naučnici iz oblasti komunikacionog menadžmenta kao i učesnici zainteresovani za osnovna akademska i primenjena istraživanja iz više od 30 zemalja. www.euprera.org
European Association of Communication Directors (EACD)
§ EACD je vodeća evropska mreža sa više od 1,600 članova, komunikacionih profesionalaca. Kao javna Asocijacija, ona se zalaže za razvoj svoje profesije, uspostavljanje opštih standarda kvaliteta i promociju unapređivanja stručnih kvalifikacija kroz organizaciju zajedničkih skupova i pružanje usluga i pratećeg materijala. www.eacd-online.eu
Communication Director
§ Communication Director je kvartalni magazin posvećen evropskim korporativnim komunikacijama i odnosima s javnošću. Bavi se istraživanjem savremenih komunikacionih strategija, diskusijama o evropskim trendovima, ispituje i analizira razne studije slučaja i diskuskutuje o primenljivosti globalnih komunikacionih strategija iz ugla evropske perspektive. Magazin izdaje Helios Media, specijalizovana izdavačka kuća sa sedištem u Berlinu i Briselu. www.communication-director.eu
7
Sponzori
Infopaq
§ Infopaq je globalna kompanija sa sedištem u Evropi i sa značajnim iskustvom u oblasti medija, publiciteta i analiza. Osmatranjem i praćenjem medija, procenom vesti, analizama i uslugama konsaltinga ova kompanija pomaže svojim klijentima u unapređivanju njihovih budućih komunikacionih poduhvata iz čega dalje proizilaze njihova poslovna dostignuća. Kompanija broji približno 6,500 klijenata i preko pet stotina zaposlenih u Nemačkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj. www.infopaq.com
Grayling
§ Grayling je druga po veličini nezavisna konsultantska kuća koja se bavi odnosima s javnošću, pitanjima od javnog značaja, odnosima s investitorima i organizacijom događaja, ali specijalizovana je i za oblasti kao što su CSR, okruženje i održivost i digitalne sisteme. Ima 900 zaposlenih, u 70 kancelarija u 40 zemalja duž Sjedinjenih država, Zapadne i Istočne Evrope, Afrike i Azije. www.grayling. com
8
Autorska prava i prezentacija rezultata
Izvod § Materijal koji je naveden u ovom dokumentu predstavlja empirijske prikaze i tumačenja
data od strane istraživačkog tima. On je intelektualna svojina koja podleže međunarodnim pravilima o zaštiti autorskih prava. Datum izdavanja publikacije: jul 2011.
§ Dobrodošli ste da koristite navode iz sadržaja ovog istraživanja, kao i da umnožavate grafikone pod uslovom da prilikom svakog navođenja naznačite izvor, uključujući i internet adresu. Za više informacija pogledajte štampano izdanje.
§ Kompletan izveštaj (tekst i grafički prikazi) su dostupni u štampanom izdanju kao knjiga koju je izdala Helios Media, (124 pp., ISBN 978-3-942263-05-4).
Predloženi navodi za ovaj dokument (APA stil)
Zerfass, A., Verhoeven, P., Tench, R., Moreno, A., & Verčič, D. (2011): European Communication Monitor 2011. Empirical Insights into Strategic Communication in Europe. Results of an Empirical Survey in 43 Countries (Chart Version). Brussels: EACD, EUPRERA (available at: www.communicationmonitor.eu)
Kratki navodi koji će se koristi za dijagrame i grafikone § Izvor: European Communication Monitor 2011
Postavka istraživanja i socio-demografska analiza
10
Opšti pregled istraživanja
Ciljevi i fokus
§ monitoring trendova u komunikacionom menadžmentu
§ analiza promenljivog okvira struke u Evropi
§ evaluacija određenih tema kao što su: donošenje odluka, moć, poverenje, veštine za prisustvo na društvenim medijima, povraćaj investicija od komunikacija, potrebne kvalifikacije, zarade i imidž odnosa s javnošću, kao i alternativni koncepti profesije.
§ utvrđivanje razvoja komunikacionog menadžmenta u različitim vrstama organizacija, zemalja i regiona
Ciljna grupa
§ Komunikacioni menadžeri i profesionalci iz oblasti odnosa s javnošću koji rade u organizacijama i konsultantskim kućama širom Evrope
11
Metodologija
Istraživačka metoda i uzimanje uzorka § Online istraživanje tokom marta 2011 (4 nedelje), engleski jezik § Upitnik sa 20 celina, zasnovanih na hipotezama i instrumentima izvedenim iz prethodnih
istraživanja i literature § Pripremni test za 31 praktičara iz 10 evropskih zemalja § Lični poziv putem elektronske pošte za više od 30,000 profesionalaca širom Evrope na
osnovu baze podataka koju je pružio EACD; dodatni pozivi za učešće kroz mreže i nacionalne ogranke asocijacije (delimično putem sopstvenog angažovanja); 4,014 učesnika i 2,277 u potpunosti ispunjenih upitnika
§ Evaluacija je zasnovana na 2,209 u potpunosti ispunjenih odgovora od strane učesnika koji su označeni kao deo ciljne populacije (profesionalci u oblasti komunikacija iz Evrope)
Statistička analiza § Metode empirijskog istraživanja, deskriptivna i analitička (upotrebom SPSS alata) § Rezultati su statistički potkrepljeni Pirsonovim chi-square testom (X2) ili Spearman testom
korelacije ranga (RHO) i označeni su kao značajni (p ≤0.05) § U ovom izveštaju, značajne korelacije su naznačene u fusnotama
12
Poverenje javnosti u odnose s javnošću, Q1 Alternativni koncepti, Q2 Poverenje kao komunikacioni cilj Q9 Discipline i oblasti delovanja, Q10 Komunikacioni kanali, Q11 Značaj društvenih medija, Q 13 Upravljanje društvenim medijima, danas, Q15 ROI komunikacije, Q16 Programi obuka, danas, Q17
Profesionalna uloga, Q4 Donošenje odluka, Q3
Okvir istraživanja i pitanja
Profesionalna percepcija Obrazovanje Poslovni
status Demografija
Osoba (Menadžer komunikacija)
Zemlja Kultura Struktura
Organizacija
Sadašnjost
Situacija
Budućnost
Percepcija C
Godište, Q20 Pol, Q20 Članstvo u asocijacijama, Q20 Privatna upotreba društvenih medija, Q20
Iskustvo, Q20 Hijerarhija, Q20
Akademsko, Q20 Komunikativno, Q20 Veštine za društvene medije, Q14
Tip organizacije, Q20
Karakteristike organizacione kulture, Q18 Liderski stil, Q19
Sa sedištem u Evropi, Q20
Discipline i oblasti delovanja, Q10 Komunikacioni kanali, Q11 Strategijska pitanja, Q12 Značaj društvenih medija, Q13 Upravljanje društvenim medijima u budućnosti, Q15 Veštine budućnosti menadžera za komunikaciju, Q17
Pozicija
Formalna moć, Q5 Horizontalna moć, Q6 Savetodavni/Izvršni uticaj, Q7 saradnja sa drugim funkcijama u organizaciji, Q8 Lični prihod, Q19
A
D
E
B
13 www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals in 43 European countries; Q 20.
Pozicija Organizacija
Rukovodilac komunikacija, Predsedavajući agencije
48.8% Komunikacioni departman § Akcionarsko društvo 28.0% § Privatna kompanija 18.2% § Državno vlasništvo/Politička org. 14.1% § Neprofitna org./Asocijacija 10.9%
71.2%
Odgovoran za pojedinu komunikacionu disciplinu, Vođa odeljenja
28.8%
Član tima, konsultant
17.6% Komunikaciona konsultantska kuća, PR Agencija, Samostalni konsultant
28.8%
Drugo 5.7%
Radno iskustvo Pol / Godište
Do 5 godina 15.9% Ženski 55,6%
Od 6 do 10 godina 27,4% Muški 44,4%
Više od 10 godina 56.7% Starost (u proseku) 41.2 godina
Demografska struktura učesnika
14
Geografska distribucija i pripadnost
Ispitanici
§ Profesionalci - zaposleni u komunikacionom menadžmentu / PR 2,209
Geografska raspodela Učesnici iz evropskih država 43 § Severna Evropa (npr. Norveška, Velika Britanija, Letonija) 27.9% § Zapadna Evropa (npr. Nemačka, Holandija, Francuska) 29.2% § Južna Evropa (npr. Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija) 32.4% § Istočna Evropa (npr. Poljska, Češka Republika, Bugarska) 10.5% Članstvo u profesionalnim organizacijama
§ EACD 15.2% § Druge internacionalne komunikacione asocijacije 16.7% § Nacionalne PR ili komunikacione asocijacije 54.4%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20. Regions are classified according to United Nations Standards; see page 18 for a detailed list of countries.
15
Lična obeležja ispitanika
Komunikacione kvalifikacije
§ Akademsko obrazovanje u komunikacijama (Bečelor, Master, Doktorat) 44.5%
§ Profesionalni sertifikat u odnosima s javnošću/ menadžmentu komunikacijama 25.6%
§ Profesionalni sertifikat u drugim komunikacionim disciplinama 16.2% Najviši stepen akademskog obrazovanja
§ Doktorat (Ph.D., Dr.) 6.7%
§ Master (M.A., M.Sc., Mag., M.B.A.), Diploma 58.8%
§ Bečelor (B.A., B.Sc.) 27.8%
§ Neakademski stepen obrazovanja 6.6%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20.
16
Profesionalci ženskog pola češće imaju zvanje bečelora ili mastera, dok stručnjaci muškog pola češće imaju doktorat ili su bez diplome.
5.0% 9.0% Doktorat (Ph.D., Dr.) 6.7%
Ženski Muški Ukupno
61.5% 55.4% Master, Diploma (M.A., M.Sc., Mag., M.B.A.)
58.8%
29.0% 26.4% Bečelor (B.A., B.Sc.) 27.8%
4.6% 9.2% Bez akademskog stepena obrazovanja 6.6%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20. Significant differences among female and male practitioners on all qualification levels (p≤0.05, chi-square test).
Pol Akademski stepen
17
Organizacione kulture: različiti tipovi u okviru uzorka
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
59.5% 62.2% 52.9%
Neprofitne organizacije
62.1%
16.7% 15.9% 19.2% 20.0%
5.0% 6.2% 6.1% 3.8%
18.8% 15.7% 21.8% 14.2%
Interaktivna kultura (participativna – reaktivna)
Preduzetnička kultura (ne-participativna – proaktivna)
Sistematizovana kultura (ne-participativna – reaktivna)
Integrisana kultura (participativna – proaktivna)
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professional in communication departments; Q 18: How would you perceive your organisation regarding the following attributes? participative/non-participative, proactive/reactive. Scale derived from Ernest 1985. Significant differences between all groups (p≤0.05, chi-square test).
Agencije konsultatntske
kuće
62.1%
20.0%
3.8%
14.2%
18
Zemlje i regioni obuhvaćeni istraživanjem
Učesnici iz 43 evropske zemlje i četiri regiona
Severna Evropa 27.9% (n=617)
Zapadna Evropa 29.2% (n=645)
Istočna Evropa 10.5% (n=231)
Južna Evropa 32.4% (n=716)
Danska Estonija Finska Island Irska Letonija Litvanija Norveška Švedska Velika Britanija
Austrija Belgija Francuska Nemačka Lihtenštajn Luksemburg Holandija Švajcarska
Belorusija Bugarska Češka Gruzija Mađarska Poljska Rumunija Rusija Slovačka Ukrajina
Albanija Bosna i Hercegovina Hrvatska Kipar** Grčka Italija Kosovo* Makedonija Malta Crna Gora Portugalija Srbija Slovenija Španija Turska**
In this survey, the universe of 50 European countries is based on the official list of European Countries by the European Union (http://europa. eu/abc/european_countries). Countries are assigned to regions according to the official classification of the United Nations Statistics Division (http://unstats.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm). Countries marked * are not included in the UN classification; countries marked ** are assigned to Western Asia. These countries were collated like adjacent nations. No respondents were registered for this survey from Andorra, Armenia, Azerbaijan, Moldova, Monaco, San Marino and Vatican City.
19
Tumačenje
Uvid u strukture i evoluciju komunikacija u Evropi
§ Na osnovu uzorka koji čine 2,209 profesionalaca iz 43 evropske zemlje, ovo istraživanje je najsveobuhvatnija transnacionalna studija koja je ikada izvedena u području odnosa s javnošću i upravljanja komunikacijama.
§ Ispitanike karakteriše značajno iskustvo: više od tri četvrtine njih su rukovodioci komunikacija, odeljenja ili izvršni direktori agencija, 56% njih ima preko 10 godina profesionalnog iskustva, a prosek starosti ispitanika je 41 godina. Istraživanje je zasnovano na čvrstim osnovama za utvrđivanje osnovnih struktura i razvoja strateških komunikacija.
§ Neophodno je zapaziti da su privreda, komunikacioni pejzaž i profesije u različitim stadijumima razvoja širom Evrope. Šta više, ne postoji saznanje o ukupnom broju komunikacionih odeljenja i i agencija u Evropi. Istraživanje je sprovedeno na engleskom jeziku. Uvažavajući dato, u nastavku predstavljeni rezultati ne mogu se u potpunosti smatrati reprezentativnim. Oni su pre svega korisni kako bi se identifikovali pravci i trendovi u razmatranom području koji mogu da pospeše kvalitetne diskusije.
§ Analiza je zasnovana na temeljnim empirijskim istraživanjima i interpretacijama. Odgovori ispitanika koji trenutno ne rade u području upravljanja komunikacijmama (obrazovni radnici, studenti) i koji nisu iz Evrope su izopšteni. U razmatranje su uzeti samo potpuno popunjeni upitnici. Podaci su analizirani primenom odgovarajućih statističkih metoda kao što su Hi kvadrat i Test korelacije ranga.
Kredibilitet u odnosima s javnošću i alternativni koncepti
21 www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 1: In many European countries public relations (PR) has negative connotations in the media. PR is often reduced to press relations and publicity. Professionals are sometimes labeled as ‘spin doctors’ and ‘propagandists’. What do you think of these statements? Scale 1-5, considered scale points 4-5.
41.6%
72.8%
73.7%
42.2%
U mojoj zemlji, “odnosi s javnošću” imaju negativnu konotaciju u masovnim medijima
Negativna konotacija “odnosa s javnošću” u medijima narušava reputaciju menadžera
komunikacija
Negativna konotacija “odnosa s javnošću” umanjuje poverenje u odnosu na menadžere
komunikacija
Termin "odnosi s javnošću” je diskreditovan
Negativna konotacija koja se vezuje uz odnose s javnošću u mnogim zemljama Evrope narušava reputaciju i umanjuje poverenje u komunikacione menadžere i njihove aktivnosti
22
Negativna konotacija odnosa s javnošću predstavljena u masovnim medijima je u korelaciji sa nekonzistentnošću koncepta
1.000 0.534
Termin „odnosi s javnošću“ je diskreditovan
U mojoj zemlji, odnosi s javnošću u masovnim medijima imaju negativnu konotaciju
0.534 1.000
Pearson korelacija
Termin „odnosi s javnošću“ ima veće šanse da bude diskreditovan ukoliko se u masovnim medijima upotrebljava u negativnoj konotaciji
Termin „odnosi s javnošću“ je diskreditovan
U mojoj zemlji, odnosi s javnošću u masovnim medijima imaju negativnu konotaciju
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 1: In many European countries public relations (PR) has negative connotations in the media. PR is often reduced to press relations and publicity. Professionals are sometimes labeled as ‘spin doctors’ and ‘propagandists’. What do you think of these statements? Strong linear correlation between the items "The term 'public relations' is discredited" and "In my country, PR has negative connotations in the mass media" (p≤0.05, Pearson correlation).
23
Švajcarska (36.6%)
Nemačka (45,0%)
Holandija (35,0%)
Belgija (27.9%)
Francuska (32,0%)
Velika Britanija (59.1%)
Norveška (52.7%)
Švedska (28.4%) Danska (50,0%)
Italija (30.4%)
Srbija (45.5%)
Hrvatska (52.3%)
Slovenija (48.9%)
Španija (37.7%)
Poljska (63.6%)
40%
20%
0%
60%
80%
Slika koju o odnosima s javnošću pružaju masovni mediji: pretežno negativna u Britaniji i Poljskoj, manje problematična u Belgiji, Švedskoj i Italiji
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 1: In many European countries public relations (PR) has negative connotations in the media. PR is often reduced to press relations and publicity. Professionals are sometimes labeled as ‘spin doctors’ and ‘propagandists’. What do you think of these statements? In my country, PR has negative connotations in the mass media. Scale 1-5, considered scale points 4-5 / Q 20.
„U mojoj zemlji, odnosi s javnošću u masovnim
medijima imaju negativnu konotaciju“
24
Švajcarska (32.1%)
Nemačka (43.4%)
Holandija (31.7%)
Belgija (33.3%)
Francuska (40,0%)
Velika Britanija (37.1%)
Norveška (45.2%)
Švedska (30.7%) Danska (38.7%)
Italija (44.4%)
Srbija (62.6%)
Hrvatska (65.8%)
Slovenija (53.2%)
Španija (55.1%)
Poljska (51.5%)
40%
20%
0%
60%
80%
Termin „odnosi s javnošću“ je diskreditovan
U većini zemalja termin „odnosi s javnošću“ je diskreditovan
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 1: In many European countries public relations (PR) has negative connotations in the media. PR is often reduced to press relations and publicity. Professionals are sometimes labeled as ‘spin doctors’ and ‘propagandists’. What do you think of these statements? The term ‘public relations’ is discredited. Scale 1-5, considered scale points 4-5 / Q 20.
25
Konsultatni se kritičnije odnose prema terminu „odnosi s javnošću“ nego menadžeri zaposleni u komunikacionim departmanima
Komunikacioni departmani
37.8%
Agencije/ Konsultantske kuće
70.9%
50.9%
77.7%
72.5% 76.8%
38.2% 52.3%
Negativno značenje koje se pripisuje odnosima s javnošću narušava reputaciju menadžera komunikacija
Negativno značenje koje se pripisuje odnosima s javnošću umanjuje poverenje u odnosu na menadžere komunikacija
Termin „odnosi s javnošću“ je diskreditovan
U mojoj zemlji se, u masovnim medijima, odnosima s javnošću pripisuje negativno značenje
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 1: In many European countries public relations (PR) has negative connotations in the media. PR is often reduced to press relations and publicity. Professionals are sometimes labeled as ‘spin doctors’ and ‘propagandists’. What do you think of these statements? Scale 1-5, considered scale points 4-5 / Q 20. Significant differences between respondents from communication departments and agencies (chi-square test, p≤0.05).
26
Negativna konotacija odnosa s javnošću u različitim tipovima organizacija
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
35.6% 33.8% 46.2%
Neprofitne organizacije
39.6%
69.3% 71.8% 70.5% 74.2%
72.3% 71.9% 71.5% 75.0%
37.2% 39.6% 42.3% 32.9%
Negativna konotacija „odnosa s javnošću“ u medijima narušava reputaciju menadžera komunikacija
Negativna konotacija „odnosa s javnošću“ umanjuje poverenje u odnosu na menadžere komunikacija
Termin „odnosi s javnošću“ je diskreditovan
U mojoj zemlji, „odnosi s javnošću“ u masovnim medijima imaju negativnu konotaciju
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 1: In many European countries public relations (PR) has negative connotations in the media. PR is often reduced to press relations and publicity. Professionals are sometimes labeled as ‘spin doctors’ and ‘propagandists’. What do you think of these statements? Scale 1-5, considered scale points 4-5 / Q 20. Significant differences between all types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
Agencije/ Konsultantske
kuće
50.9%
77.7%
76.8%
52.3%
Sveukupno
41.6%
72.8%
73.7%
42.4%
27
Adekvatnost alternativnih pojmova za opisivanje različitih internih i eksternih komunikacionih aktivnosti organizacije
U poređenju sa drugim pojmovima, termin „odnosi s javnošću“ više se ne smatra adekvatnom oznakom profesije
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 2: Researchers are discussing several concepts to describe the various internal and external communication activities by an organisation. How would you value these descriptions/labels? Scale 1-5, considered scale points 4-5.
67.9%
61.3%
55.7%
46.7%
45.9%
34.0%
32.6%
Korporativne komunikacije
Strategijske komunikacije
Komunikacioni menadžment
Odnosi s javnošću
Integrisane komunikacije
Poslovna komunikacija
Organizaciona komunikacija
28
Kompanije se odlučuju za termin „korporativne komunikacije“; Neprofitne i vladine organizacije preferiraju termin „strategijske komunikacije“
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 2: Researchers are discussing several concepts to describe the various internal and external communication activities by an organisation. How would you value these descriptions/labels? Scale 1-5 / Q 20. Items 1, 4, 5: significant differences between all types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
Akcionarsko društvo Privatne kompanije Vladine organizacije Neprofitne organizacije Konsultantske kuće & agencije
Sasvim neadekvatan
Odnosi s javnošću
Poslovne komunikacije
Integrisane komunikacije
Korporativne komunikacije
Organizaciona komunikacija
Komunikacioni menadžment Strategijske komunikacije
Veoma prikladan
29
Koncepti i obeležja profesije drugačije su prihvaćeni u različitim zemljama (primer: UK u odnosu na Nemačku)
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 2: Researchers are discussing several concepts to describe the various internal and external communication activities by an organisation. How would you value these descriptions/labels? Scale 1-5 / Q 20.
Velika Britanija Nemačka Ukupno
Sasvim neadekvatan
Odnosi s javnošću
Poslovne komunikacije
Integrisane komunikacije
Korporativne komunikacije
Organizaciona komunikacija
Komunikacioni menadžment
Strategijska komunikacija
Veoma prikladan
30
Praktičari koji su skeptični oko termina „odnosi s javnošću“ ni termin „integrisane komunikacije“ ne smatraju prihvatljivim
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 2: Researchers are discussing several concepts to describe the various internal and external communication activities by an organisation. How would you value these descriptions/labels? Scale 1-5, considered scale points 4-5. Linear negative correlation between discreditation of PR and suitability of the PR concept (p < 0.01).
67.9%
61.3%
55.7%
46.7%
45.9%
34.0%
32.6%
67.7%
62.7%
59.1%
45.2%
39.1%
34.8%
34.4%
Korporativne komunikacije
Strateška komunikacija
Komunikacioni menadžment
Odnosi s javnošću
Integrisane komunikacije
Poslovna komunikacija
Organizaciona komunikacija
All professionals Professionals claiming that the term 'public relations' is discredited Svi stručnjaci Stručnjaci koji smatraju da je termin „odnosi sa javnošću “ diskreditovan
31
Uticaj zvaničnih kvalifikacija na odobravanje alternativnih koncepata i način na koji formalne kvalifikacije utiču na prihvatanje alternativnih koncepata i reputacije odnosa s javnošću
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 566, 357, 982 PR professionals, Q 1 / Q 2 / Q 20. No calculation of significancies because multiple answers were allowed in Q 20.
Profesionalni sertifikat u PR/
Komunikacionom menadžmentu
Profesionalni sertifikat u drugim komunikacionim
disciplinama
Akademski stepen obrazovanja u
komunikacijama
49.1% 48.2% 47.0%
50.0% 49.6% 47.9%
35.7% 40.3% 33.7%
68,4% 66,4% 68.9%
Integrisane komunikacije
Poslovna komunikacija
Korporativne komunikacije
Odnosi s javnošću
33.4% 35.6% 35.9%
58.7% 56.9% 57.9%
62.5% 64.4% 62.3%
Komunikacioni menadžment
Strateška komunikacija
Organizaciona komunikacija
42.6% 37.5% 41.5% Termin odnosi s javnošću je diskreditovan
32
Tumačenje
Negativna reputacija odnosa s javnošću zahteva nove koncepte i obeležja
§ Širom Evrope, profesionalci u području komunikacija izveštavaju o negativnim konotacijama „odnosa s javnošću“ u masovnim medijima. Ugled odnosa s javnošću je posebno loš u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Hrvatskoj, Danskoj, Sloveniji, Srbiji i Nemačkoj. I u ostalim evropskim zemljama čak tri od deset praktičara svedoči o negativnoj percepciji razmatranog termina.
§ Negativna konotacija odnosa s javnošću u medijima narušava reputaciju profesionalaca u komunikacijama i poverenje u njihove aktivnosti. Dalja istraživanja, na primer, analiza medijskog sadržaja, mogu da potvrde izneto shvatanje i da obezbede detaljniji uvid u činjenice.
§ Istraživanje otkriva značajnu povezanost ugleda medija i negativne reputacije odnosa s javnošću kao pojma i iznad svega koncepta. Odnosi s javnošću su delimično diskreditovani u većini evropskih zemalja, posebno u Istočnoj i Južnoj Evropi, ali stanje nije bolje ni u Norveškoj i Nemačkoj.
§ Kao posledica datog, većina profesionalaca u komunikacijama daje prednost alternativnim obeležjima profesije posebno kada su u pitanju korporativne komunikacije, strateške komunikacije i upravljanje komunikacijama.
§ Kada se uporedi prihvatanje između različitih vrsta organizacija među ispitanicima u prednosti je termin „korporativne komunikacije“ dok je termin „strateške komunikacije“ drugi po značaju.
§ Termini „integrisane komunikacije“ i „organizacione komunikacije“, najčešće korišćeni u akademskom okruženju nešto su manje popularni među perofesionalcima.
§ Na prihvatanje alternativnih koncepata ne utiču značajno na formalne kvalifikacije profesionalaca u komunikacijama.
Donošenje odluka, liderski stil i aktiviranje uloga
34
Donošenje odluka: većina stručnjaka oslanja se na utvrđene principe i najbolje primere iz prakse, a samo mali broj njih preuzima rizike
84.7%
67.6%
55.9%
53.9%
45.1%
38.6%
Kada donosim odluku, pristupam temeljnoj proceni baziranoj na svim mogućim informacijama
Prilikom donošenja odluka, korisno je osloniti se na najbolje primere iz prakse sličnih organizacija
Dopada mi se podeljena odgovornost koja je proizvod grupnog odlučivanja
Razmatranje (naučne) literature i istraživanja korisno je prilikom donošenja odluke
Rizik kom se nije pristupilo uglavnom predstavlja propuštenu priliku
Donošenje odluka vođeno je dostupnošću novih komunikacionih tehnologija
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 3: How do you make decisions as a communication professional? Scale 1-5, considered scale points 4-5. Types of decision making partly derived from Werder & Holzhausen 2011.
35
Proces odlučivanja evropskih stručnjaka razlikuje se od procesa odlučivanja njihovih kolega iz Sjedinjenih Država
84.7%
55.9%
45.1%
90.8%
52.9%
53.0%
Rational decision-making
Group decision-making
Risk-acceptance decision making
European professionals
US American professionals
Racionalno odlučivanje
Grupno odlučivanje
Odlučivanje uz prihvatanje rizika
Evropski stručnjaci SAD stručnjaci
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 3: How do you make decisions as a communication professional? Scale 1-5, considered scale points 4-5; Werder & Holtzhausen 2009, 2011 / nmax = 825. Scale 1-7, considered scale point 5-7.
36
Modeli odlučivanja u evropskim regijama
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 3: How do you make decisions as a communication professional? Scale 1-5. / Q 20. Items 2, 3, 4: significant differences between the four regions (chi-square test, p≤0.05).
Zapadna Evropa Severna Evropa Južna Evropa Istočna Evropa
Nimalo se ne slažem
Prilikom odlučivanja pristupam temeljnoj proceni baziranoj na svim dostupnim
informacijama
Sasvim se slažem
Dopada mi se podeljena odgovornost koja je proizvod grupnog odlučivanja
Rizik kom se nije pristupilo uglavnom predstavlja propuštenu priliku
Donošenje odluka vođeno je dostupnošću novih komunikacionih
tehnologija
Razmatranje (naučne) literature i istraživanja korisno je prilikom
odlučivanja
Prilikom donošenja odluka, korisno je osloniti se na najbolje primere iz prakse
sličnih organizacija
37
Forme odlučivanja u različitim tipovima organizacija
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
83.5% 85.1% 82.4%
Neprofitne organizacije
76.7%
55.5% 51.5% 56.7% 60.4%
46.4% 44.0% 38.1% 42.5%
Grupno odlučivanje Dopada mi se podeljena odgovornost koja je
proizvod grupnog odlučivanja
Odlučivanje uz prihvatanje rizika Rizik kom se nije pristupilo uglavnom predstavlja
propuštenu priliku
Racionalno odlučivanje Prilikom odlučivanja pristupam temeljnoj proceni
baziranoj na svim dostupnim informacijama
37.4% 36.3% 41.7% 35.0% Tehnološki orijentisano donošenje odluka Donošenje odluka vođeno je dostupnošću
novih komunikacionih tehnologija
47.9% 51.2% 57.1% 54.6%
Odlučivanje orijentisano na najboljim primerima iz prakse
Naučno orijentisano odlučivanje Razmatranje naučne literature i istraživanja
korisno je prilikom odlučivanja
68.6% 67.4% 72.8% 66.3%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 3: How do you make decisions as a communication professional? Scale 1-5 / Q 20. Research-oriented decision making: Significant differences between organisations (chi-square test, p≤0.05).
38
Liderski stil: uključivanje članova tima je pristup koji pretežno primenjuju komunikacioni profesionalci
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 19: How would you describe the dominant strategy used by leaders in your communication department (or in your consultancy) to achieve common goals? Leadership styles derived from Werder & Holzhausen 2009.
18.5%
34.9%
46.6%
Transakciono rukovodstvo: oslanja se na autoritet, podseća sledbenike na opšte standarde
Transformaciono rukovodstvo: definiše viziju, u skladu sa idealima i standardima pristalica
Inkluzivno rukovodstvo: postavlja izazove, uključuje sledbenike u proces odlučivanja
39
Liderski stil u različitim tipovima organizacija
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
17.2% 17.9% 29.8%
Neprofitne organizacije
20.8%
36.4% 35.8% 32.7% 31.7%
46.4% 46.3% 37.5% 47.5%
Transformacioni Lideri definišu viziju u skladu sa idealima i vrednostima sledbenike
Inkluzivni Lideri postavljaju izazove i uključuju sledbenike u proces odlučivanja
Transakcioni Lideri se oslanjaju na svoj autoritet i podsećaju sledbenike na opšte standarde
Agencije, konsutantske
kuće
13.7%
35.2%
51.2%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 19: How would you describe the dominant strategy used by leaders in your communication department (or in your consultancy) to achieve common goals? / Q 20. Leadership styles derived from Werder & Holzhausen 2009. Significant differences between the five types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
40
Organizaciona kultura i liderski stil su u međusobnoj zavisnosti
Transakciono liderstvo
Transformaciono liderstvo
Inkluzivno liderstvo
11.8% 35.9% 52.4%
20.9% 33.6% 45.5%
20.8% 49.1% 30.2%
46.5% 26.9% 26.6%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 19: How would you describe the dominant strategy used by leaders in your communication department (or in your consultancy) to achieve common goals? / Q 18: How would you perceive your organisation regarding the following attributes? Significant differences between the three types of culture (chi-square test, p≤0.05).
Interaktivna kultura (participativna – reaktivna)
Preduzetnička kultura (ne-participativna – proaktivna)
Sistematizovana kultura (ne-participativna – reaktivna)
Integrisana kultura (participativna – proaktivna)
41
Strateški doprinos: većina komunikacionih menadžera nastoji da podrži ukupne ciljeve, a sve više njih pokušava da ih definiše
70.8% osećaju odgovornost da učestvuju u kreiranju poslovnih strategija
(+8.3% u odnosu na 2010, +10,1% u odnosu na 2009)
90.8% usredsređuju se na podržavanje poslovnih ciljeva planiranjem i komuniciranjem
(+5.4% u odnosu na 2010, +6% u odnosu na 2009)
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 4; Zerfass et al. 2010; Q 8: In your daily work, how much do you focus on supporting business goals by planning and executing communication? (1 = Not at all; 7 = Very much) / … do you feel responsible for helping to define business strategies? (1 = Never; 7 = Always); considered scale points: 5-7.
42
Profesionalne uloge: Mnogi praktičari imaju ulogu strateških medijatora ili operativne podrške
Scale: 1-4 Scale: 5-7
Sca
le:
5-7
Sca
le:
1-4
Operativna podrška 23.2%
VOĐENJEM KOMUNIKACIJA NIMALO NE PODUPIRU
POSLOVNE CILJEVE
VOĐENJEM KOMUNIKACIJA ZNAČAJNO PODUPIRU POSLOVNE
CILJEVE
UVEK POMAŽU PRI DEFINISANJU POSLOVNIH STRATEGIJA
NIKADA NE POMAŽU PRI DEFINISANJU POSLOVNIH STRATEGIJA
Strateški moderatori
67.6%
Poslovni savetnici
3.2%
Pojedinačni stručnjaci
6.0%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 4: In your daily work, how much do you focus on supporting business goals by planning and executing communication? (1 = Not at all; 7 = Very much) / … do you feel responsible for helping to define business strategies? (1 = Never; 7 = Always).
43
Pripadnici svih profesionalnih uloga najčešće pribegavaju racionalnom odlučivanju; pripadnici operativne podrške teško se odlučuju na rizik i kopiraju najbolje primere iz poslovne prakse
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 4, Q 20. Decision-making is driven by the availability of new communication technologies: Significant differences between the four roles (chi-square test, p≤0.05).
Samostalni stručnjaci Poslovni savetnici Operativna podrška Strateški moderatori
Nimalo se ne slažem
Prilikom odlučivanja pristupam temeljnoj proceni baziranoj na svim dostupnim
informacijama
Sasvim se slažem
Dopada mi se podeljena odgovornost koja je proizvod
grupnog odlučivanja
Nepreuzimanje rizika uglavnom znači propuštenu priliku
Donošenje odluka vođeno je dostupnošću novih komunikacionih
tehnologija
Razmatranje naučne literature i istraživanja korisno je prilikom
odlučivanja
Prilikom odlučivanja, korisno je osloniti se na najbolje primere prakse
sličnih organizacija
44
Raspodela profesionalnih uloga u evropskim regijama
Severna Evropa
Strateški moderatori
Operativna podrška
72.0% 66.8%
20.0%
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
22.2%
65.3%
26.2% 27.7%
64.9%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 4, Q 20. Significant differences between all regions (chi-square test, p≤0.05 ).
Poslovni savetnici 4.6% 1.8% 3.3% 2.2%
Samostalni stručnjaci 8.7% 4.1% 5.3% 5.2%
45
Tumačenje
Inkluzivno liderstvo i donošenje odluka bez preuzimanja rizika su preovlađujući
§ Pravac donošenja odluka koji koriste evropski profesionalci u komunikacijama razlikuje se od pravca koji koriste njihove kolege iz Sjedinjenih država. Obe grupe daju prednost racionalnom donošenju odluka zasnovanom na proceni svih raspoloživih informacija. Samo manji broj praktičara u Evropi prihvata premisu da je „rizik koji nije preuzet zapravo ispuštena prilika“. U svakom slučaju, podeljena odgovornost koju nudi grupno donošenje odluka je popularnija u Evropi nego u Sjedinjenim državama.
§ Prateći ovu liniju, skoro svaki drugi ispitanik svedoči o prevlasti inkluzivnog stila vođenja, koji znači da vođe uvode svoje sledbenike u zajedničko donošenje odluka.
§ Praktičari u neprofitnim organizacijama koriste značajno različite načine donošenja odluka i vođenja. Racionalne odluke se ređe javljaju i inkluzivno vođenje preovlađuje.
§ 67.8 procenata profesionalaca u komunikacijama identifikuje se sa ulogom naprednog „strateškog medijatora“, što znači da podržavaju ciljeve organizacije komuniciranjem, dok u isto vreme pomažu u oblikovanju poslovne strategije. Ovaj broj je porastao za 10 posto u poslednje dve godine. Kada donose odluke, strateški medijatori su racionalniji, orijentisani prema istraživanju i odobravaju rizik. Operativna podrška pretstavlja drugu po značaju ulogu. Samo 6 posto profesionalaca nastupaju kao samostalni eksperti koji ne doprinose strateškim ciljevima uopšte. Ova uloga je češće prisutna u južnoj Evropi nego u drugim regionima.
Uticaj komunikacionih departmana
47
Glavni menadžer za komunikaciju unutar organizacije...
Formalna moć komunikacione funkcije: u većini organizacija, komunikacioni lideri imaju visok nivo odgovornosti
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager is responsible for …; * public/media and communities, marketing/consumers, internal/ employees, financial/investors, lobbying/politics
41.7% 41.7%
12.1%
4.6%
Odgovoran je za sve vrste komunikacija kao i za
interesne grupe
Odgovoran je za najmanje tri polja komunikacije i za
interesne grupe
Odgovoran je za odnose sa štampom i medijima i za
internu komunikaciju
Odgovoran je za odnose sa štampom i medijima
48
Nivoi izveštavanja i hijerarhija: većina glavnih komunikacionih menadžera odgovorna je direktno izvršnom direktoru (CEO)
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager ….
Član je upravnog odbora 17.8%
Direktno je odgovoran izvršnom direktoru
59.9%
Odgovoran je nekom drugom članu odbora ili
funkciji 17.7%
Nije direktno odgovoran izvršnom direktoru niti
ikome iz upravnog odbora 4.6%
Glavni komunikacioni menadžer unutar organizacije…
49
8.1%
15.9%
22.2%
38.8%
je član odbora
direktno je odgovoran izvršnom direktoru (CEO)
odgovoran je drugom članu odbora ili funkciji
nije direktno odgovoran izvršnom direktoru niti ikome iz odbora
Glavni komunikacioni menadžer ...
odgovoran je za sva ili najmanje za tri polja komunikacije
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager …; Significant differences between all groups (chi-square test, p≤0.05).
Nivoi izveštavanja i odgovornosti međusobno su povezane
50
U evropskim regijama nivoi odgovornosti značajno se razlikuju
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager …. / Q 20. Significant differences between all four regions (chi-square test, p≤0.05).
43.1% 40.0%
41.3%
43.4%
12.3% 8.8%
16.4%
9.6%
4.6% 3.3% 7.0% 2.2%
Zapadna Evropa Severna Evropa Južna Evropa Istočna Evropa
Glavni komunikacioni menadžer...
odgovoran je za odnose sa štampom i medijima
odgovoran je za odnose sa štampom i medijima i za internu komunikaciju
odgovoran je za najmanje tri komunikaciona polja i za interesne grupe
odgovoran je za sve vrste komunikacija i za interesne grupe
51
Glavni menadžeri u Švedskoj, Holandiji i Britaniji imaju širu oblast odgovornosti
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager … / Q 20.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100% Glavni komunikacioni menadžer...
je odgovoran za odnose sa štampom i medijima
je odgovoran za odnose sa štampom/medijima i za internu komunikaciju
je odgovoran za najmanje tri komunikaciona polja i interesne grupe je odgovoran za sve vrste komunikacija i interesne grupe
52
U vladinim organizacijama jedan od deset komunikacionih menadžera odgovoran je samo za odnose s medijima
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager …. / Q 20. Significant differences between the organisations (chi-square test, p≤0.05).
40.1% 42.0% 41.6% 45.6%
45.7% 39.3% 34.2%
44.2%
11.3% 14.4%
14.4%
7.4%
2.9% 4.3% 9.7% 2.8%
Akcionarska društva Privatne kompanije Vladine organizacije Neprofitne organizacije
Glavni komunikacioni menadžer
je odgovoran za odnose sa štampom i medijima
je odgovoran za odnose sa štampom/medijima i za internu komunikaciju
je odgovoran za najmanje tri komunikaciona polja i interesne grupe
je odgovoran za sve vrste komunikacija i interesne grupe
53
Među različitim organizacijama ne postoje značajne razlike u nivoima izveštavanja
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager …. / Q 20. No significant differences between the organisations (chi-square test, p≤0.05).
62.8% 58.9% 55.0% 59.5%
17.8% 19.6% 16.8% 15.8%
4.7% 3.7% 4.7% 5.6%
Akcionarska društva Privatne kompanije Vladine organizacije Neprofitne organizacije
Glavni komunikacioni menadžer...
nije direktno odgovoran izvršnom direktoru (CEO) niti ikome iz odbora
odgovoran je drugom članu odbora ili funkciji
direktno je odgovoran izvršnom direktoru (CEO)
član je odbora
54
U zemljama Severne Evrope, četvrtina od ukupnog broja glavnih komunikacionih menadžera pripada izvršnim odborima
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager …. / Q 20. Significant differences between all four regions (chi-square test, p≤0.05).
65.5% 52.3% 60.7%
64.0%
18.2% 20.6% 14.2% 16.9%
5.1% 3.3% 5,2% 5.9%
Zapadna Evropa Severna Evropa Južna Evropa Istočna Evropa
Glavni komunikacioni menadžer...
nije direktno odgovoran izvršnom direktoru (CEO) niti ikome iz odbora
odgovoran je drugom članu odbora ili funkciji
direktno je odgovoran izvršnom direktoru (CEO)
član je odbora
55
U Nemačkoj i Francuskoj glavni komunikacioni menadžeri najređe pripadaju izvršnom odboru
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 5: Within your organisation, the top communication manager …. / Q 20.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100% Glavni komunikacioni menadžer...
nije direktno odgovoran izvršnom direktoru (CEO) niti ikome iz odbora
odgovoran je drugom članu odbora ili funkciji
direktno je odgovoran izvršnom direktoru (CEO)
član je odbora
56
Ukoliko imaju širok reon odgovornosti, glavni komunikacioni menadžeri teže ka inkluzivnom obliku liderstva
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 19: How would you describe the dominant strategy used by leaders in your communication department to achieve common goals? / Q 5. Significant differences between the four groups (chi-square test, p≤0.05).
17.5% 17.5%
41.8%
35.9% 36.3%
32.0%
23.9%
46.5% 46.2%
36.0%
34.3%
sve vrste komunikacija i interesneih grupa
najmanje tri komunikaciona polja i interesnih grupa
odnose sa štampom/medijima i za internu
komunikaciju odnose sa štampom/
medijima
Glavni komunikacioni menadžer odgovoran je za…
Transakciono liderstvo
Transformaciono liderstvo
Inkluzivno liderstvo
57
Ukoliko su u odboru ili odgovorni direktno izvršnom direktoru, lideri teže primeni inkluzivnog oblika liderstva
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 19: How would you describe the dominant strategy used by leaders in your communication department to achieve common goals? / Q 5. Significant differences between the four groups (chi-square test, p≤0.05).
14.7% 18.7%
24.9%
47.8%
37.2% 35.6% 33.1%
26.9%
48.1% 45.7%
42.0%
25.4%
član je odbora direktno je odgovoran
izvršnom direktoru (CEO) odgovoran je drugom članu odbora ili funkciji
nije direktno odgovoran izvršnom direktoru (CEO)
niti ikome iz odbora
Glavni komunikacioni menadžer…
Transakciono liderstvo
Transformaciono liderstvo
Inkluzivno liderstvo
58
Horizontalna moć komunikacionih departmana je prilično niska; samo manjina stvara finansijske i nematerijalne vrednosti
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 6: How would you describe the position of the communication department in your organisation? Scale 1 (= Strongly disagree) – 5 (= Totally agree), considered scale points 4-5. Items based on research in strategic contingencies (Hickson et al. 1971, Pfeffer 1992, Salancik & Pfeffer, 1974).
.
77.9%
75.4%
69.8%
47.9%
43.3%
Komunikacioni departman predviđa i predupređuje situacije i konfliktna pitanja
Komunikacioni departman ima važnu ulogu u ukupnim dostignućima organizacije
Komunikacioni departman je nezamenljiv
Komunikacioni departman stvara finansijske i nematerijalne vrednosti za organizaciju
Aktivnosti drugih departmana zavise od komunikacionog departmana
59
Predviđanje situacija i konfliktnih pitanja jača unutrašnju poziciju komunikacionih odeljenja
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 6: How would you describe the position of the communication department in your organisation? Scale 1 (= Strongly disagree) – 5 (= Totally agree). Significant correlations between all items (Pearson correlation, 2-tailed, p≤0.05).
.
Komunikacioni departman ima važnu
ulogu u ukupnim dostignućima organizacije
Komunikacioni departman predviđa i predupređuje situacije i
konfliktna pitanja
Komunikacioni departman obezbeđuje finansijske, ali i
nematerijalne vrednosti
.463
Komunikacioni departman je nezamenljiv
.378
.442
.265
60
Horizontalna moć komunikacionog departmana jača je u slučajevima kada glavni komunikacioni menadžer ima veće odgovornosti
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 6: How would you describe the position of the communication department in your organisation? Scale 1 (= Strongly disagree) – 5 (= Totally agree), considered scale points 4-5 / Q 5.
.
80.5%
78.6%
72.7%
50.8%
46.7%
64.5%
59.9%
55.4%
33.1%
26.4%
Komunikacioni departman predviđa situacije i konfliktna pitanja
Komunikacioni departma ima važnu ulogu u ukupnim dostignućima organizacije
Komunikacioni departman je nezamenljiv
Komunikacioni departman stvara finansijske i nematerijalne vrednosti za organizaciju
Aktivnosti drugih departmana zavise od komunikacionog departmana
Glavni komunikacioni menadžer odgovoran je za... for all or at least three communication fields for media relations or media relations and internal communication sve ili najmanje tri komunikacione oblasS odnose s medijima i za internu komunikaciju
61
Uticaj komunikacionih profesionalaca u Evropi: Troje od četvoro jesu savetnici kojima se veruje i koji su uključeni u planiranje
77.9%
Viši menadžment ih uzima za ozbiljno (savetodavni uticaj)
+2.4% u poređenju sa 2010. godinom
76.9%
Viši menadžment ih uključuje u sastanke na kojima se diskutuje o planiranju organizacione strategije (izvršni uticaj)
+4.8% u poređenju sa 2010. godinom
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,449 PR professionals in communication departments; Q 7; Zerfaß et al. 2010 / nmax = 1,511; Q4: In your organisation, how seriously do senior managers take the recommendations of the communication function?; How likely is it, within your organisation, that communication would be invited to senior-level meetings dealing with organisational strategic planning? Scale 1-7; considered scale points: 5-7. Instrument adapted from US GAP VI survey (Swerling 2009).
62
Porast izvršnog i savetodavnog uticaja tokom poslednjih godina
63%
65%
67%
69%
71%
73%
75%
77%
79%
2008 2009 2010 2011
Advisory influence Executive influence
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,449 PR professionals in communication departments; Q 7; Zerfass et al. 2010 / nmax = 1,511; Q4 / Zerfass et al. 2009, nmax = 1,267; Q 3 / Zerfass et al. 2008, n = 1,027; Q 1 / Advisory influence: consistent wording 2008-2011 / Executive influence: wording in the questionnaire has been changed since 2010 in line with the US GAP surveys (Swerling 2009).
Savetodavni uScaj Izvršni uScaj
63 www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,449 PR professionals in communication departments; Q 7, Q 5. Significant, but weak correlation between the position of the top communication manager and advisory influence of the communication function. Stronger correlation between the position of the top communication manager and executive influence (Spearman’s rho, p≤0.01).
Uticaj komunikacione funkcije je u korelaciji sa formalnom pozicijom i moći izvršnog komunikacionog menadžera
86.4%
79.8%
69.9%
50.7%
89.1%
79.8%
64.8%
38.8%
član je odbora
direktno je odgovoran izvršnom direktoru (CEO)
odgovoran je drugom članu odbora ili funkciji
nije direktno odgovoran izvršnom direktoru (CEO) niti ikome iz odbora
Glavni komunikacioni menadžer…
Savetodavni uticaj Izvršni uticaj
64
Saradnja komunikacione funkcije sa drugim funkcijama unutar organizacije
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 8: How closely does the communication function in your organisation work with the … Scale 1 (= never) – 5 (= always), considered scale points: 4-5. Items partly derived from Lurati et al. 2010.
86.6%
78.0%
77.1%
61.7%
54.1%
44.4%
39.1%
19.3%
Izvršnim direktorom (CEO)
Drugim članovima izvršnog odbora
Sektorom za marketing
Jedinicom za strategijski i organizacioni razvoj
Sektorom za ljudske resurse
Pravnim sektorom
Finansijskim sektorom
Revizorskom i kontrolnom jedinicom
Komunikaciona funkcija usko je povezana sa...
65
Saradnja komunikacione funkcije sa drugim funkcijama u različitim tipovima organizacija
Akcionarsko društvo
Izvršni direktor (CEO)
Drugi članovi izvršnog odbora
87.6% 81.2%
74.5%
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne organizacije
81.2%
85.9%
77.6% 74.4%
92.6%
Sektor za ljudske resurse 40.3% 64.6% 57.7% 38.1%
Finansijski sektor 26.8% 49.8% 35.0% 32.1%
Pravni sektor
Sektor za marketing
57.3% 33.6%
66.1% 78.2%
40.5%
85.6% 76.3%
28.8%
Revizorska i kontrolna jedinica 22.1% 20.0% 15.3% 19.5%
Jedinica za strategijski i Organizacioni razvoj
59.7% 59.6% 62.9% 66.8%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 8: How closely does the communication function in your organisation work with the … Scale 1 (= never) – 5 (= always), considered scale points: 4-5 / Q 20. Items 3, 4, 5, 6, 7: Significant differences between the four types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
66
Tumačenje
Odeljenja za komunikacije su uticajna, ali im nedostaje veći deo komponenti moći
§ Komunikaciona funkcija je razvila veći uticaj u Evropi u poslednje vreme (poslednjih par godina); u tri od četiri (75%) organizacije komunikacija je shvaćena ozbiljno od strane višeg menadžmenta i verovatno je uvrštena u planiranje organizacione strategije
§ Operativna povezanost je posebno bliska sa izvršnim direktorom (svedoči 86.6 procenata ispitanika), zatim sledi povezanost sa ostalim članovima izvršnog rukovodstva i marketing odeljenjem (preko 75 procenata). Dobre veze sa stratezima organizacije su ometane najčešće slabom povezanošću sa jedincama za nadzor i kontrolu (verovatno protoka informacija).
§ 17.8 procenata profesionalaca u komunikacijama su članovi rukovodstva. Međutim, to varira značajno kod različitih vrsta organizacija, regiona i evropskih zemalja. Manje se događa u kompanijama u Zapadnoj Evropi.
§ Šest od deset komunikacionih menadžera odgovara direktno izvršnom direktoru i njih 83.4 procenata su odgovorni za sve vrste javnih/medijskih, marketinških, internih, finansijskih i lobističkih komunikacija ili barem za najmanje tri od navedenih područja. Kada rukovodioci imaju više odgovornosti oni preferiraju inkluzivan/uključiv stil rukovođenja. Transakcioni stil preovlađuje kada praktičari ne odgovaraju direktno rukovodstvu i kada imaju ograničenje u odnosima sa medijima.
§ U svakom slučaju, predmetni indikatori formalne moći nisu uvek povezani sa horizontalnom distribucijom moći, što znači da sama organizacija i ostala odeljenja zavise od komunikacione funkcije. 24.6 procenata ispitanika sumnja da komunikaciona odeljenja igraju značajnu ulogu u sveukupnoj realizaciji organizacije, dok 30.2 procenata smatra da su zamenljiva.
ROI komunikacije (Return on Investment)- Povraćaj investicija od komunikacija
68
U toku planiranja komunikacije ili tokom same komunikacije gotovo svaki drugi profesionalac koristi izraz „povraćaj ulaganja“
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 16: Do you regularly use the term ‘ROI’ or ‘Return on Investment’ when planning and evaluating communication activities? (1 = Yes, 2 = No, 3 = I don’t know the term) , Q 20. Significant differences between all hierarchical positions (p≤0.05, chi-square test).
47.6%
46.5%
5.9%
use the term 'Return on Investment'
do not use the term 'Return on Investment'
do not know the term 'Return on Investment' Nije im poznat termin „povraćaj ulaganja“
Pozicija Upotreba
ROI koncepta
Rukovodilac komunikacija, Izvršni direktor (CEO) agencije
53.7%
Vođa jedinice 45.7%
Član tima, konsultant 34.5%
KorisS termin „povraćaj ulaganja“
Ne korisS termin „povraćaj ulaganja“
69
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 16: Do you regularly use the term ‘ROI’ or ‘Return on Investment’ when planning and evaluating communication activities?, Q 20.
Švajcarska (48.5%)
Nemačka (34.1%)
Holandija (48.3%)
Belgija (53.2%)
Velika Britanija (60.3%)
Norveška (30.1%)
Švedska (58,0%)
Danska (41.9%)
Italija (53.8%)
Hrvatska (41.4%)
Srbija (48.8%)
Slovenija (34,0%)
Španija (65.2%)
Poljska (40.9%)
40%
20%
0%
60%
80%
Termin „ROI“ je karakterističan za Španiju, Britaniju i Švedsku; a samo u 3 od 10 slučajeva koristi se u Nemačkoj, Norveškoj i Sloveniji
70
Menadžeri za komunikaciju u Južnoj Evropi preferiraju da koriste termin „ROI“ koji je najpoznatiji u Zapadnoj Evropi.
Severna Evropa
46.5% 50.4%
43.2%
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
46.7%
45.7%
50.5% 45.5%
46.8%
6.4% 6.8% 3.7% 7.8%
Koriste termin „povraćaj ulaganja’
Ne koriste termin „povraćaj ulaganja”
Nije im poznat termin „povraćaj ulaganja”
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 16: Do you regularly use the term ‘ROI’ or ‘Return on Investment’ when planning and evaluating communication activities?, Q 20. Significant differences between all types of organisations for items „use the term” and “do not use the term” (chi-square test, p≤0.05).
71
Termin „ROI“ češće koriste stručnjaci zaposleni u kompanijama i agencijama
51.1% 47.5% Koriste termin „povraćaj ulaganja’
Ne koriste termin “povraćaj ulaganja’ 46.1% 48.0%
2.8% 4.5% Nije im poznat termin „povraćaj ulaganja’
25.2%
56.4%
15.4%
32.5%
56.3%
11.3%
Akcionarsko društvo
Privatne kompanije
Vladine organizacija
Neprofitne organizacije
59.3%
37.5%
3.1%
Agencije/ Konsultantske
kuće
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 16: Do you regularly use the term ‘ROI’ or ‘Return on Investment’ when planning and evaluating communication activities? (1 = Yes, 2 = No, 3 = I don’t know the term) / Q 20. Significant differences between all types of organisations for items “use the term” and “do not use the term” (chi-square test, p≤0.05).
72
Većina menadžera za komunikaciju ne razume koncept „ROI“ na odgovarajući način
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 16: Would you agree or disagree with the following statements? (1 = Agree, 2 = Disagree, 3 = I don’t know). “ROI is the ratio of financial profit …” is the standard economic definition for ROI; only statements marked with * are consistent with the standard definition of ROI. Items partly based on research on ROI concepts in communication. i.e. Gregory & Watson 2008, Likely, Rockland & Weiner 2006.
83.1%
72.5%
70.5%
62.8%
58.0%
52.8%
38.3%
ROI se može iskazati prilikom postizanja komunikacionih ciljeva
ROI zahteva finansijske procene izvora korišćenih u svrhu komunikacije
ROI može pokazati nefinansijsku vrednost komunikacije
ROI izražava doprinos komunikacije oblikovanju organizacione strategije
Za ROI je neophodna standardizovana finansijska procena rezultata postignuta komunikacijom
ROI predstavlja odnos profita komunikacionih aktivnosti i stvarnih troškova
ROI mora biti definisan monetarnim terminima
73
Tumačenje
Varljiva uloga koncepta povraćaja investicije (ROI) u planiranju i proceni komunikacija
§ Komunikacioni profesionalci su nesigurni u pogledu povraćaja investicije, koncepta promovisanog od strane velikog broja kompanija koja se bave procenama kada je potrebno dokazati ekonomsku vrednost komunikacionih aktivnosti.
§ Skoro svakog trenutka praktičari tvrde da koriste termine koji su posebno popularni među rukovodiocima komunikacija i agencija u konsultantskim kućama i kompanijama. Predmetna tvrdnja je zajednička za šest od deset profesionalaca u Španiji, Velikoj Britaniji i Švedskoj.
§ Manji broj profesionalaca zaposlenih u vladinim organizacijama u zemljama poput Norveške, Slovenije i Nemačke koristi ROI kada planira i ocenjuje učinak komunikacija.
§ Dok je ROI jasno definisan u ekonomiji kao odnos profita dobijenog u određenoj aktivnosti i stvarnih troškova, većina komunikacionih profesionalaca misli da se ona može izraziti u smislu postizanja komunikacionih ciljeva ili kako bi se pokazala nefinansijska vrednost komunikacija. Samo 42.8 procenata se slaže sa uobičajenom definicijom , i čak manje od toga zna da ROI treba da bude definisan u novčanoj vrednosti.
§ Istraživanje pokazuje da osnovno znanje o teoriji menadžmenta i računovodstva nedostaje profesiji. Primena ROI koncepta na neodgovarajući način je besciljna i čak može naškoditi reputaciji profesije.
Strateška pitanja i poverenje
75
Strateška pitanja za komunikacioni menadžment do 2014. godine
Suočavanje sa digitalnom evolucijom
i društvenim web-om 54.9%
Povezivanje poslovne strategije i
komunikacije 44.0%
Poslovanje uz održivi razvoj i društvenu
odgovornost 37.2%
Suočavanje sa potrebama za većom
transparentnošću i aktivnošću publike
35.1%
Izgradnja i održavanje poverenja
30.1%
Podupiranje organizacionih
promena 19.2%
Unapređenje javnih poslova i političke
komunikacije 17.7%
Globalizacija komunikacionih strategija
17.2%
Uspostavljanje novih metoda za razvoj
komunikacije 16.3%
Unapređenje upravljačkih pitanja i korporativnih
predviđanja 13.0%
Razvijanje pozicije izvršnog direktora i
komunikacije 9.6%
Podupiranje interkulturalne
integracije 5.9%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 12: Here are some issues that might become relevant for public relations and communication management within the next three years. Please pick those three which are most important from your point of view.
76
Ukratko najvažnija pitanja
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 12: Here are some issues that might become relevant for public relations and communication management within the next three years. Please pick those three which are most important from your point of view.
Najvažnija pitanja za komunikacioni mendžment do 2014. godine
1 Suočavanje sa digitalnom evolucijom i društvenim web-om
2 Povezivanje poslovne strategije i komunikacija
3 Bavljenje održivim razvojem i društvenom odgovornošću
4 Suočavanje sa zahtevima nove transparentnosti i aktivnom publikom
5 Izgradnja i održavanje poverenja
54.9%
44.0%
37.2%
35.1%
30.1%
77
Relevantnost strateških pitanja u poređenju sa prethodnim istraživanjima
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 12; Zerfass et al. 2010 / n = 1,955; Q 7; Zerfass et al. 2009 / n = 1,863; Q 6.
54.9%
44.0%
37.2%
35.1%
30.1%
53.7%
43.6%
36.7%
33.1%
32.8%
45.0%
47.3%
38.0%
30.5%
34.6%
Suočavanje sa digitalnom evolucijom i društvenim web-om
Povezivanje poslovne strategije i komunikacije
Poslovanje uz održivi razvoj i društvenu odgovornst
Suočavanje sa potrebama za većom transparentnošću i aktivnošću publike
Izgradnja i održavanje poverenja
2011 2010 2009
78
Poverenje:profesionalci prvenstveno nastoje da povećaju poverenje interesnih grupa prema organizaciji i brendu; drugi ciljevi su manje relevantni
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments. Q 9: Communication management may strive to gain stakeholders’ trust in people, organisations, and societal systems as a whole. How relevant are each of the following goals in your daily work? Scale 1 (= not relevant) – 5 (= very relevant), considered scale points: 4-5. Items derived from research on trust levels (Luhmann 1979, Giddens 1990, Nielsen 2006, Arthur W. Page Society & Business RT 2009, Harris & Wicks 2010).
93.2%
79.3%
76.8%
Osnažiti poverenje u odnosu na moju organizaciju i/ili njen brend
Osnažiti poverenje prema liderima u mojoj organizaciji
Osnažiti poverenje u odnosu na tržište i poslovanje u celini
Relevantni ciljevi u svakodnevnom radu menadžera za komunikaciju
79
Sticanje poverenja interesnih grupa kao cilj komunikacionog menadžmenta u različitim tipovima organizacija
Osnažiti poverenje prema liderima u mojoj organizaciji
Osnažiti poverenje u odnosu na organizaciju i /ili brend
84.3% 75.8%
88.9% 94.9%
74.2%
92.3% 95.3%
77.7%
Osnažiti poverenje u odnosu na tržište i poslovanje u celini
62.8% 82.0% 78.8% 78.1%
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne organizacije
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 9: Communication management may strive to gain stakeholders’ trust in people, organisations, and societal systems as a whole. How relevant are each of the following goals in your daily work? Scale 1 (= not relevant) – 5 (= very relevant), considered scale points: 4-5 / Q 20. No significant differences between the different types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
80
Sticanje poverenja interesnih grupa u različitim evropskim regionima
Severna Evropa
Osnažiti poverenje prema liderima u mojoj organizaciji
Osnažiti poverenje u odnosu na organizaciju i /ili brend
84.2% 74.9%
86.3%
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
97.2%
77.4%
95.4% 92.6%
82.4%
Osnažiti poverenje u odnosu na tržište i poslovanje u širem smislu
72.4% 81.0% 77.6% 72.8%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,450 PR professionals in communication departments; Q 9: Communication management may strive to gain stakeholders’ trust in people, organisations, and societal systems as a whole. How relevant are each of the following goals in your daily work? Scale 1 (= not relevant) – 5 (= very relevant), considered scale points: 4-5 / Q 20. No significant differences between the four regions (chi-square test, p≤0.05).
81
Tumačenje
Digitalni razvoj i izgradnja poverenja u organizacije su ključni izazovi
§ U godinama koje dolaze, suočavanje sa digitalnom evolucijom i društvenim mrežama i dalje će biti najvažniji zahtevi komunikacionog menadžmenta. 54.9 procenata ispitanika izdvaja navedeni izazov. Predmetni zahtev je sve više ocenjen u svakom narednom istraživanju, kao i sa njim povezani zahtevi za transparentnošću u radu i aktivno uključivanje interesnih grupa. Drugi zahtevi su procenjivani na isti način kao i ranije, poput teme koja zauzima drugo mesto, koja glasi „povezivanje poslovne strategije i komunikacija “ dok su neka od područja čak izgubila na značaju, kao na primer naglasak na poverenju.
§ Tri od deset profesionalaca je izjavilo da je izgradnja i održavanje nivoa poverenja najznačajniji izazov za komunikacioni menadžment u naredne tri godine. U cilju izgradnje poverenja sa interesnim grupama skoro svi ispitanici (93.2 procenta) tvrde da žele da unaprede poverenje u organizaciju i njen brend.
§ Alternativni nosioci poverenja kao što su rukovodioci organizacije (ljudi) i tržišta i poslovanje u širem smislu (društveni sistemi) su manje relevantni; njih navodi manje od 80 posto ispitanika. Međutim, naglašeno poverenje u navedene ljude je značajnije u akcionarskim kompanijama i u Severnoj Evropi.
Razvoj disciplina i komunikacionih kanala
83 www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,163 PR professionals; Q 10: How important are the following fields of practice in your organisation or consultancy? Will they gain more or less importance within the next three years? (1 = Not important; 5 = Very important; important discipline = scale points 4-5).Arrow symbols indicate changes within the ranking of most important disciplines.
Danas U 2014
1 Korporativna komunikacija (Institucionalna/organizaciona)
2 Marketing/Brend i Komunikacija sa potrošačima
3 Krizna komunikacija
4 Interna komunikacija i Upravljanje promenama
5 Rešavanje spornih pitanja
1 Korporativna komunikacija (Institucionalna/organizaciona)
2
Interna komunikacija i upravljanje promenama
Marketing/Brend i komunikacija sa potrošačima
4 CSR (KDO) i Održivost
5 Krizna komunikacija
à
á
á
æ
æ
Najvažnije discipline u komunikacionom menadžmentu
84
Korporativna komunikacija i interna komunikacija su u stalnom porastu, a marketing je u opadanju.
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,163 PR professionals; Q 10; Zerfass et al. 2010 / nmax = 1,926; Q 5; Zerfass et al. 2009 / nmax = 1,863; Q 4; Zerfass et al. 2008 / n = 1,524; Q 2; Zerfass et al. 2007 / n = 1,087; Q 3.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2007 2008 2009 2010 2011 2012 (predviđanja)
2013 (predviđanja)
2014 (predviđanja)
Važnost dispciplina u komunikacionom menadžmentu
Korporativna komunikacija Marketinška/brend komunikacija i komunikacija sa potrošačima
Interna komunikacija i menadžment promenama Komunikacija korporativne društvene odgovornosti i održivosti
Krizna komunikacija
85
2014: u odnosu na prosečan porast
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,163 PR professionals; Q 10 (scale 1-5; important discipline = scale points 4-5). All disciplines are considered more important in 2014. Comparison shows difference to the average increase (21.9%).
-7.6
-8.3
-3.2
+7.9
-2.0
-1.8
+9.8
+5.1
-7.6
+7.6
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Korporativna komunikacija
Marketinška/brend komunikacija i komunikacija sa potrošačima
Krizna komunikacija
Interna komunikacija i menadžment promenama
Javni poslovi i lobiranje
Menadžment za sporna pitanja
Korporativna društvena odgovornost i održivost
Internacionalna komunikacija
Odnosi sa investitorima, finansijska komunikacija
Personalno podučavanje, Trening komunikacionih veština
u 2014 danas
Očekuje se da će KDO (CSR), interna komunikacija, međunarodna komunikacija i personalne obuke dobiti na značaju
86
Poređenja sa prethodnim istraživanjima pokazuju da stručnjaci precenjuju uspon disciplina
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,163 PR professionals; Q 10; Zerfass et al. 2008 / n = 1,524; Q 2; Zerfass et al. 2007 / n = 1,087; Q 3.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
2007 2008 2009 2010 2011 2012 (predviđanje)
2013 (predviđanje)
2014 (predviđanje)
Interna komunikacija i menadžment promenama Korporativna društvena odgovornost i održivost
87
Kanali i instrumenti: očekuje se da će različite vrste online komunikacije i komunikacije licem u lice biti vodeće u naredne tri godine
Danas U 2014
1 Odnosi štampe i medija: štampani mediji
2 Online komunikacija
3 Odnosi štampe i medija: online mediji
4 Neposredna komunikacija (‘licem u lice’)
5 Odnosi štampe i medija: TV/radio
1 Online komunikacija
2 Odnosi štampe i medija: online mediji
3 Društveni mediji
4
Neposredna komunikacija (‘licem u lice’)
5 Odnosi štampe i medija: štampani mediji
ä
ä
á
à
â
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,146 PR professionals; Q 11: How important are the following methods in addressing stakeholders, gatekeepers and audiences? Will this change within the next three years? (1 = Not important; 5 = Very important; important channel = 4-5). Arrow symbols indicate changes within the ranking of instruments.
88
Očekivani razvoj komunikacionih kanala
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2010 / nmax = 1,146 PR professionals; Q 11: How important are the following methods in addressing stakeholders, gatekeepers and audiences? Will this change within the next three years? (1 = not important; 5 = very important; important instrument = scale points 4-5.) Comparison shows difference to the average increase (11.1%).
-27.1
+1.4
-8.4
-8.9
+37.0
-4.6
+13.3
+0.7
+19.1
-7.8
-11.9
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Odnosi sa štampanim medijima
Online komunikacija
Komunikacija licem u lice
Odnosi s online medijima
Odnosi sa televizijskim i radio stanicama
Događaji
Korporativno izdavaštvo
Društveni mediji
Neverbalna komunikacija
Plaćena informacija
Sponzorstvo
u 2014 danas
2014: u odnosu na prosečan porast
89
Online kanali i instrumenti konstantno rastu, dok značaj odnosa sa štampanim medijima gubi na značaju
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,146 PR professionals; Q 11; Zerfass et al. 2010 / nmax = 1,914; Q 6; Zerfass et al. 2009 / nmax = 1,863; Q 5; Zerfass et al. 2008 / n = 1,524; Q 3; Zerfass et al. 2007 / n = 1,087; Q 4.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2007 2008 2009 2010 2011 2012 (prediction)
2013 (prediction)
2014 (prediction)
Odnosi sa štampanim medijima Online kumunikacija Odnosi s online medijima Društveni mediji
90
Predviđana važnost
2008-2011
Realna važnost
2008-2011
-7.7% +2.9% Odnosi sa štampom i medijima: štampani mediji
Online komunikacija +33.6% +16.7%
+18.6% +10.2% Komunikacija licem u lice
Društveni mediji +42.8% +24.2%
Varijacija
+10.6%
-16.9%
-8.4%
-18.6%
+8.0% +14.4% Odnosi sa štampom i medijima: online mediji
Odnosi sa štampom i medijima: TV i Radio +6.8% +6.5%
+15.1% +4.8% Događaji
Korporativno izdavaštvo/mediji +43.0% +28.1%
+6.4%
-0.3%
-10.3%
-14.9%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,146 PR professionals; Q 11; Zerfass et al. 2008 / n = 1,524; Q 3.
Longitudinalne analize pokazuju da profesionalci precenjuju promenu važnosti kanala
91
Procena komunikacionih instrumenata u različitim organizacijama
34.7% 32.9%
48.6%
17.3%
56.7%
55.7%
35.3%
69.3%
35.6%
34.5%
27.0%
35.7%
55.5%
66.3%
24.6%
65.8%
20.7%
49.0%
41.1%
25.0%
Akcionarska društva
Društveni mediji
Sponzorstvo
Događaji
Komunikacija licem u lice
Neverbalna komunikacija
-odnosi sa štampanim medijima
-odnosi sa Radio i TV stanicama
-odnosi sa online medijima
Korporativno izdavaštvo/mediji
Online komunikacija
Plaćena informacija 21.5% 31.6% 29.4% 18.3%
88.7%
68.4%
77.7%
87.2%
66.1%
60.5%
49.9%
65.4%
41.3%
78.0%
50.3%
46.8%
62.3%
69.5%
80.6%
38.9%
77.3% 76.1% 73.4% 82.5%
Odnosi sa štampom i medijima
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne organizacije
294 595 381 226 n =
Important instruments today:
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,146 PR professionals; Q 11. Significant differences between the four types of organisations for all items except addressing print media, addressing online media, online communication (chi-square test, p≤0.05).
92
Tumačenje
Interni komunikacioni i online kanali nastavljaju da se šire
§ U skladu sa prethodnim istraživanjem, ispitanici i dalje predviđaju promenu značaja različitih disciplina u okviru širokog opsega strateških komunikacija. Korporativne komunikacije (komunikacije usmerene na celokupnu instituciju ili organizaciju) će zadržati vodeću ulogu. Pored toga, predpostavlja se da će marketinške i komunikacije sa potrošačima biti podjednako važne kao interne komunikacije u naredne tri godine. Šta više, korporativna društvena odgovornost i održivost će nastaviti da dobijaju na značaju i u budućnosti.
§ Dve discipline na koje bi trebalo obratiti pažnju jesu međunarodna komunikacija i personalne obuke. Komunikacioni profesionalci predviđaju porast značaja iznad proseka; one su imale stabilan trend od izdanja ovog istraživanja iz 2009. godine.
§ Od nekoliko vrsta online instrumenata očekuje se da preuzmu vodeću ulogu u medijskom miksu koje koristi komunikacioni menadžment u bliskoj budućnosti. Online komunikacija (websajtovi, e-mail, internet) je na prvom mestu, dok za njom slede odnosi s medijima koji se odnose na online novinare i na kanale društvenih medija. Komunikacija licem u lice je zadržala svoju poziciju, dok se očekuje da objave od strane novinara koji su okrenuti ka štampanim medijima postanu manje značajne od 2014.
§ Međutim, longitudinalna analiza naglašava da su komunikacioni profesionalci skloni da precene rast disciplina i komunikacionih kanala. Dok su se odnosi s medijima usmereni prema online objavljivaju pokazali snažniji nego što je očekivano, predviđanja data 2008 o značaju društvenih medija i online komunikaciji u 2011 (Zerfass et al. 2008) su skoro duplo veća od onih koja su izmerena ove godine.
Društveni mediji:upravljanje, veštine i aktivnosti
94
„Uputstva“ za upravljanje društvenim medijima nedostaju većini komunikacionih departmana
39.6%
33.3%
21.3%
21.1%
30.3%
24.7%
27.9%
30.7%
30.2%
42.0%
50.8%
48.3%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Uputstva za društvene medije – uputstva za komunikaciju na blogovima, tviteru i sl.
Alati za praćenje komunikacije interesnih grupa na društvenim mrežama
Programi obuke za upotrebu društvenih medija
Ključni indikatori za merenje aktivnosti na društvenim mrežama
Već implementirani Planirani za 2011 Neplanirani
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,572 PR professionals in communication departments; Q 15: Do any of the following measures exist in your organisation? (1 = Already implemented; 2 = Planned for 2011; 3 = Not currently planned).
95
Uputstva za društvene mreže i alati za monitoring napredovali su više nego što je bilo očekivano
39.6%
33.3%
21.3% 21.1%
31.8%
25.9% 25.7% 25.8% 25.6% 23.9%
15.2% 15.1%
Uputstva za komunikaciju na blogovima, tviteru itd.
Alati za monitoring komunikacije interesnih
grupa na društvenim mrežama
Programi obuke za upotrebu društvenih mreža
Ključni indikatori za merenje aktivnosti na društvenim mrežama
Implementirani u martu 2011 U martu 2010 planirano da budu uvedeni do kraja godine Implementirani u martu 2010
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,572 PR professionals in communication departments; Q 15: Do any of the following measures exist in your organisation? (Already implemented; Planned for 2011; Not currently planned); Zerfass et al. 2010 / n = 1,955; Q 14: Has your organisation already implemented one of the following? (Already implemented; Planned for 2010; Not planned yet).
96
Švedska i Velika Britanija su vrlo moderne u primeni „vodiča“ za društvene medije
Švajcarska
Nemačka
Holandija
Belgija
Francuska
Velika Britanija
Norveška
Švedska Danska
Italija
Srbija
Hrvatska
Slovenija
Španija
Poljska
Uputstva za komunikaciju na blogovima, tviteru itd.
Alati za monitoring komunikacije stejkholdera na društvenim mrežama
Programi obuke za upotrebu društvenih mreža
Ključni indikatori za merenje aktivnosti na društvenim mrežama
60%
40%
20%
0%
Već implementirani:
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,572 PR professionals in communication departments; Q 15: Do any of the following measures exist in your organisation? (1 = Already implemented; 2 = Planned for 2011; 3 = Not currently planned) / Q 20.
97
Vladine organizacije zaostaju po pitanjima upravljanja društvenim medijima
50.5% 36.8% Uputstva za komunikaciju na blogovima, tviteru itd.
Alati za monitoring komunikacije stejkholdera na Društvenim mrežama
42.7% 30.8%
23.3% 20.9% Programi obuke za upotrebu društvenih mreža
Ključni indikatori za merenje aktivnosti na društvenim mrežama
25.1% 20.4%
28.8%
23.7%
18.3%
13.1%
30.0%
25.8%
20.8%
22.1%
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne Organizacije
Već implementirani:
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,572 PR professionals in communication departments; Q 15: Do any of the following measures exist in your organisation? (1 = Already implemented; 2 = Planned for 2011; 3 = Not currently planned) / Q 20. Items 1-3: Significant differences among the four types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
98
Veštine i poznavanje društvenih medija: Menadžeri za komunikaciju pokazuju umerene sposobnosti
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 14: How would you rate your capabilities in the following areas? Scale 1 (= Very low) - 5 (= Very high); mean values.
Poznavanje trendova u društvenim medijima
Slanje poruka putem društvenih medija
Pokretanje web dijaloga sa interesnim grupama
Podešavanje platformi za društvene medije
Poznavanje pravnih okvira društvenih mreža
Upravljanje online komunikacijama
Uvođenje uputstava za upotrebu društvenih mreža
Razvijanje strategije društvenih medija
Evaluacija aktivnosti društvenih medija
Veoma nisko (1) Umereno (3) Veoma visoko (5)
99
Upotreba društvenih medija u privatne svrhe vodi do povećanja kapaciteta za korišćenje mreža; ali veze sa određenim specifičnim poslovnim veštinama su slabe
Privatna upotreba platformi
društvenih medija
-.347 Poznavanje trendova u društvenim medijima
Plasiranje poruka putem društvenih mreža -.408
-.272 Pokretanje dijaloga sa interesnim grupama
Postavljanje platformi za društvene medije -.322
-.209 Poznavanje pravnih okvira za društvene medije
Upravljanje online komunikacijom -.300
-.245 Uvođenje uputstava za upotrebu društvenih mreža
Razvijanje strategije društvenih medija -.275
Evaluacija aktivnosti društvenih medija -.223
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 14: How would you rate your capabilities in the following areas? Scale 1 (= Very low) - 5 (= Very high) / Q 20. Significant correlations between all items (Spearman’s rho,2-tailed, p≤0.01).
100
Online komunikacija i aktivnosti na društvenim medijima: njihov značaj je u poslednjih 5 godina u stalnom porastu
11.5%
38.4%
54.4%
12.4%
44.0%
58.1%
19.5%
43.8%
58.6%
26.7%
56.8%
67.8%
40.5%
68.2%
74.8%
Društveni mediji (blogovi, podcast, zajednice)
Štampani mediji u online medijima
Online komunikacija (websajt, email, internet)
2011 2010 2009 2008 2007
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / nmax = 1,146 PR professionals; Q 11; Zerfass et al. 2010 / nmax = 1,914; Q 6; Zerfass et al. 2009 / nmax = 1,863; Q 5; Zerfass et al. 2008 / n = 1,524; Q 3; Zerfass et al. 2007/n = 1,087; Q 4: How important are the following methods in addressing stakeholders, gatekeepers and audiences? (1 = Not important; 5 = Very important; important = scale points 4-5).
Važni instrumenti za izgradnju i održavanje odnosa sa interesnim grupama...
101
49.8%
39.5%
28.3%
32.5%
27.9%
16.5%
21.5%
15.8%
14.0%
10.0%
44.6%
38.4%
30.9%
26.3%
17.2%
16.8%
9.5%
Online zajednice (društvene mreže)
Online snimci
Blogovi
Mikroblogovi (Twiter)
Deljenje fotografija
Društvene oznake
Deljenje slajdova
Wikis
Podcasts (audio)
Virtualni svetovi 2011 2010
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 13; Zerfass et al. 2010 / n = 1,955, Q 13: Can you indicate the level of importance for communication management today and in the next year of the following communication tools? Scale 1 (= Not important) - 5 (= Very important); considered scale points 4-5. 2010 data not available for newly added items. Significant differences between assessments of channels in the 2010 and 2011 survey with the exeception of items "Podcasts" and "Weblogs" (T-test, p ≤ 0.01).
Kanali društvenih medija: online zajednice su vodeće platforme; podkast, wikis and weblog su izgubili na značaju
Važni alati za komunikacioni menadžment
102
Komunikacioni profesionalci očekuju značajan porast svih vrsta alata za društvene medije
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 13: Can you indicate the level of importance for communication management today and in the next year of the following communication tools? Scale 1 (= Not important) - 5 (= Very important); considered scale points 4-5. Assessments for 2011 and 2012 correlate strongly (r > 0.600) and significantly (p ≤ 0.01; T-test).
82.2%
76.5%
55.4%
62.0%
47.4%
42.3%
42.8%
44.3%
35.6%
26.6%
49.8%
39.5%
28.3%
32.5%
27.9%
16.5%
21.5%
15.8%
14.0%
10.0%
Online zajednice (društvene mreže)
Online snimci
Blogovi
Mikroblogovi (Twiter)
Deljenje fotografija
Društvene oznake
Deljenje slajdova
Wikis
Podcasts (audio)
Virtualni svetovi u 2012 2011
Važni alati komunikacionog menadžmenta
103
Privatna upotreba društvenih medija: 18% komunikacionih profesionalaca nisu aktivni
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20: How often do you use social media platforms (Facebook, Linked-In, Twitter, etc.) for private reasons in your leisure time?
56.1%
25.6%
13.6%
4.7% Dnevno
Nekoliko puta nedeljno
Jednom ili manje od jednom nedeljno
Nikad
104
Privatna upotreba društvenih medija opada sa povećanjem godina starosti praktičara
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20: How often do you use social media platforms (Facebook, Linked-In, Twitter, etc.) for private reasons in your leisure time? / How old are you? Significant correlation between the private use of social media platforms and the age of the respondents (Spearman’s rho, p≤0.01).
81.0%
64.5%
49.1% 41.9%
33.7%
14.2%
22.3%
30.2%
27.2% 37.9%
4.4% 10.2%
15.9%
20.8% 18.9%
0.4% 2.9% 4.8% 10.1% 9.5%
29 ili mlađi 30 - 39 40 - 49 50 - 59 60 ili stariji
Dnevno Nekoliko puta nedeljno Jednom ili manje od jednom nedeljno Nikad
105
Privatna upotreba društvenih medija je manje uobičajena za praktičare koji rade u neprofitnim organizacijama
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = = 2,209 PR professionals; Q 20: How often do you use social media platforms (Facebook, Linked-In, Twitter, etc.) for private reasons in your leisure time? / Where do you work? Significant differences between all types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
81.0%
64.5%
49.1% 41.9%
14.2%
22.3%
30.2%
27.2%
4.4% 10.2%
15.9% 20.8%
0.4% 2.9% 4.8% 10.1%
Akcionarsko društvo Privatne kompanije Vladine organizacije Neprofitne organizacije
Dnevno Nekoliko puta nedeljno Manje od jednom ili jednom nedeljno Nikad
106
Privatna upotreba društvenih medija značajno se razlikuje među evropskim regionima
Severna Evropa
59.1% 57.9%
25.2%
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
24.1%
49.9%
27.6% 25.1%
58.8%
11.2% 13.5% 17.1% 12.1%
Dnevno
Nekoliko puta nedeljno
Manje od jednom ili jednom nedeljno
5.7% 2.8% 5.4% 4.8% Nikada
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20: How often do you use social media platforms (Facebook, Linked-In, Twitter, etc.) for private reasons in your leisure time? / In which European state are you normally based? Significant differences between all groups (chi-square test, p≤0.05).
107
Upotreba društvenih medija u privatne svrhe u evropskim zemljama
Dnevno Nekoliko puta nedeljno
47.4% 26.1% Švajcarska (n = 134)
Nemačka (n = 129) 48.1% 27.1%
56.7% 29.2% Holandija (n = 120)
Francuska (n = 75) 56.0% 24.0%
Manje od jednom nedeljno
18.7%
20.2%
11.7%
17.3%
53.2% 28.7% Italija (n = 171)
Belgija (n = 111) 47.7% 31.5%
56.1% 23.2% Velika Britanija (n = 237)
Norveška (n = 93) 73.1% 17.2%
12.3%
15.3%
16.5%
9.7%
Švedska (n = 88) 68.2% 25.0% 6.8%
Danska (n = 62) 45.2% 38.7% 14.5%
Srbija (n = 123) 77.2% 15.4% 6.5%
Privatna upotreba društvenih medija
Hrvatska (n = 111) 61.3% 24.3% 8.1%
Slovenija (n = 93) 45.2% 28.0% 12.9%
Španija (n = 69) 50.7% 29.0% 14.5%
Poljska (n = 66) 60.6% 18.2% 13.6%
Nikada
7.5%
4.7%
2.5%
2.7%
5.8%
5.4%
4.2%
0.0%
0.0%
1.6%
0.8%
6.3%
14.0%
5.8%
7.6%
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 20: How often do you use social media platforms (Facebook, Linked-In, Twitter, etc.) for private reasons in your leisure time?/ In which European state are you normally based?
108
Tumačenje
Veštine i sistem upravljanja društvenim medijima zaostaju za njihovim značajem
§ Izveštaj dokazuje dramatičan rast u prihvatanju značaja online kanala u komunikacionom menadžmentu. Broj profesionalaca koji koji ocenjuje društvene medije kao važan instrument za obraćanje interesnim grupama je porastao sa 11.5 procenata u 2007. i 19.5 procenata u 2009. do 40.5 procenata u 2011. Međutim, to i dalje predstavlja manjinu. Šezdeset procenata praktičara iz Evrope ne veruje u društvene medije, te su kontrolisane aktivnosti (websajt, e-mail) i online odnosi s medijima značajni za očiglednu manjinu.
§ Online zajednice (društvene mreže) i dalje predstavljaju najznačajnije platforme za društvene medije. Twitter nastavlja da raste. Podcast, wikis i weblog su izgubili na značaju u poslednjih dvanaest meseci.
§ Četrdeset procenata svedoči o postojanju uputstva za društvene medije. Svaka treća organizacija je razvila instrumente za praćenje socijalnih mreža. Ovo je jasan pokazatelj napretka u odnosu na predhodnu godinu. Međutim, ključni indikatori uspeha za određivanje i ocenu mere uspeha i programi obuke ne pretežu. Sistemi upravljanja društvenim medijima su još uvek nedovoljno razvijeni.
§ Evropski komunikacioni profesionalci imaju skromne veštine za rad sa društvenim medijima. Jedan od razloga je korišćenje društvenih medija u privatne svrhe. Skoro svaki peti praktičar participira na mrežama jednom nedeljno ili nikako. Istraživanje okriva da značajnije privatno korišćenje vodi do povećanja kapaciteta za korišćenje mreža. Kako su veze slabije sa određenim stručnim znanjem, specijalizovani treninzi postaju nezaobilazni.
Potrebne kvalifikacije i obuke u budućnosti
110
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: In your opinion, how important will the following knowledge areas and skills be viewed in five years time? Scale 1 (= Not important) – 5 (= Very important), considered scale points 4-5.
83.1%
81.8%
80.3%
78.6%
74.7%
71.7%
70.5%
70.3%
69.7%
68.9%
68.9%
66.7%
65.6%
59.8%
59.6%
55.2%
53.4%
53.3%
Efekti tradicionalnih i novih medija
Izgradnja odnosa
Komunikacione tehnologije
Javni govor i prezentacije
Podučavanje (osposobljavanje drugih za
Marketing i mišljenja potrošača
Organizaciona promena i razvoj
Etička pitanja
Kreiranje poruke
Socijalni i politički trendovi
Istraživanje, metode procene i predviđanja
Pokretanje i vođenje dijaloga
Koncepti i strategije ubeđivanja
Globalno upravljanje projektima
Osetljivost za interkulturalnost i ravnopravnost
Pravna pitanja i zahtevi
Finansije, budžet i računovodstvo
Izgradnja moći i zajedice unutar organizacije
Važnost pojedinih oblasti znanja i veština za menadžere za komunikaciju u narednih 5 godina
111
Programi obuke koje nude organizacije danas
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields?
41.2%
37.4%
21.2%
20.7%
19.2%
18.4%
17.2%
16.9%
16.2%
16.2%
15.8%
14.8%
14.8%
13.6%
13.6%
13.0%
12.7%
7.9%
Javni govor i prezentacije Podučavanje (osposobljavanje drugih za
Efekti tradicionalnih i novih medija Komunikacione tehnologije
Finansije, budžet i računovodstvo Global project management
Izgradnja odnosa Etička pitanja
Pravna pitanja i zahtevi Marketing i mišljenja korisnika
Osetljivost za interkulturalnost i polnu ravnopravnost Organizacione promene i razvoj
Kreiranje poruke Istraživanja, metode procene i predviđanja
Koncepti i strategije ubeđivanja Društveni i politički trendovi
Pokretanje i vođenje dijaloga Izgradnja moći i zajednice unutar organizacije
112
Veliki raskorak između potrebnih kvalifikacija i ponuđenih obuka danas
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields?
83.1%
81.8%
80.3%
78.6%
74.7%
71.7%
70.5%
70.3%
21.2%
17.2%
20.7%
41.2%
37.4%
16.2%
14.8%
16.9%
Efekti tradicionalnih i novih medija
Izgradnja odnosa
Komunikacione tehnologije
Javni govor i prezentacije
Podučavanje (osposobljavanje drugih da komuniciraju)
Marketing i mišljena potrošača
Organizacione promene i razvoj
Etička pitanja
Percentage of respondents thinking that a certain knowledge area will be important in five years time Percentage of respondents whose organisation already offers training in a certain knowledge area Procenat ispitanika koji misle da će određena područja znanja biS važna u narednih 5 godina Procenat ispitanika čija organizacija već nudi podučavanja iz oblasS određenih područja znanja
113
Potrebe za kvalifikacijama u različitim tipovima organizacija (1)
78.8% 84.7%
64.7%
79.4%
65.9%
80.1%
80.4%
78.1%
64.9%
84.4%
59.2%
87.8% Efekti tradicionalnih i novih medija
Izgradnja odnosa
Koncepti i strategije ubeđivanja
Pravna pitanja i zahtevi
Globalno upravljanje projektima
Podučavanje (osposobljavanje drugih za komunikaciju)
Izgradnja moći i koalicije Osetljivost za interkulturalnost i ravnopravnost polova
55.5%
76.0%
46.8%
62.9%
78.9%
64.4%
56.0%
73.2%
50.8%
54.7%
65.3%
47.5%
56.1%
70.9%
46.6%
60.9%
55.2% 64.8% 62.4% 58.5%
Socijalni i politički trendovi 69.2% 60.7% 73.6% 75.2%
290 576 365 220 n =
Važna područja znanja za narednih 5 g:
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: In your opinion, how important will the following knowledge areas and skills be viewed in five years time? Scale 1 (= Not important) – 5 (= Very important), considered scale points 4-5 / Q 20. Significant differences between the types of organisations for items 1, 2, 4, 5 and 6 (chi-square test, p≤0.05).
Akcionarska društva
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne organizacije
114
Potrebe za kvalifikacijama u različitim tipovima organizacija (2)
68.8% 75.9%
81.0% 79.6%
66.8%
82.9%
68.4%
81.3%
Etička pitanja
Komunikacione tehnologije
Finansije, budžetiranje i računovodstvo 47.3% 55.9% 55.4% 48.2%
Akcionarko društvo
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne organizacije
58.7% 78.0%
70.1% 63.7%
78.0%
62.4%
65.8%
62.6%
Marketing i mišljenje potrošača
Pokretanje i vođenje dijaloga
Istraživanja, metode procene i predviđanja 70.7% 70.2% 66.8% 61.8%
69.9% 75.7%
74.1% 66.8%
69.8%
66.3%
63.3%
70.8%
Organizacione promene i razvoj
Kreiranje poruke
Javni govor i prezentacije 80.1% 81.1% 75.6% 79.7%
290 576 365 220 n =
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = = 2,209 PR professionals; Q 17: In your opinion, how important will the following knowledge areas and skills be viewed in five years time? Scale 1 (= Not important) – 5 (= Very important). Considered scale points 4-5 / Q 20. No significant differences between the types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
Važna područja znanja za narednih 5 g:
115
Programi obuke koje nude različiti tipovi organizacija (1)
12.2% 16.0%
8.8%
12.2%
13.3%
13.7%
12.7%
16.3%
9.7%
11.2%
7.2%
15.4% Efekti tradicionalnih i novih medija
Izgradnja odnosa
Koncepti i strategije ubeđivanja
Pravni zahtevi i pitanja
Globalno upravljanje projektima
Podučavanje(osposobljavanje drugih za komunikaciju)
Izgradnja moći i zajednice Osetljivost za interkulturalnost i polnu ravnopravnost
17.6%
36.0%
15.1%
23.4%
37.0%
28.6%
8.4%
31.8%
6.3%
14.3%
14.2%
6.6%
11.4%
28.3%
9.4%
6.7%
16.7% 21.5% 13.3% 14.7%
Društveni i politički trendovi 10.6% 9.2% 11.0% 8.7%
290 576 365 220 n =
Programi obuke:
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields? / Q 20. No significant differences between the types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
Akcionarsko društvo
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Nevladine organizacije
116
Programi obuke koje nude različiti tipovi organizacija (2)
14.4% 25.6%
16.2% 17.7%
11.3%
17.8%
7.6%
16.5%
Etička pitanja
Komunikacione tehnologije
Finansije, budžetiranje i računovodstvo 16.7% 28.0% 14.5% 13.6%
Akcionarsko društvo
Privatne kompanije
Vladine organizacije
Neprofitne organizacije
Ponuđeni programi:
8.7% 20.8%
11.6% 10.7%
15.1%
9.2%
8.3%
9.5%
Marketing i mišljenja potrošača
Uvođenje i korigovanje dijaloga
Istraživanja, metode procene, predviđanja 11.3% 13.3% 8.1% 7.0%
11.7% 18.8%
10.8% 10.2%
10.8%
7.9%
7.9%
8.8%
Organizacione promene i razvoj
Kreiranje poruke
Javni govor i prezentacije 37.1% 40.3% 33.8% 32.4%
290 576 365 220 n =
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields? / Q 20. No significant differences between the types of organisations (chi-square test, p≤0.05).
117
Potreba za kvalifikacijama u različitim regionima Evrope (1)
84.9% 81.8%
71.3%
82.7%
63.0%
84.7%
81.6%
78.6%
62.6%
80.9%
63.8%
68.1% Efekti tradicionalnih novih medija
Izgradnja odnosa
Koncepti i strategije ubeđivanja
Pravni zahtevi i pitanja
Globalno upravljanje projektima
Podučavanje (osposobljavanje drugih za komunikaciju)
Izgradnja moći i zajednice Osetljivost za interkulturalnost i polnu ravnopravnost
56.5%
74.8%
64.5%
55.5%
76.0%
49.1%
47.7%
74.0%
55.0%
53.1%
65.9%
56.4%
56.8%
72.9%
56.7%
54.1%
60.4% 59.0% 61.0% 54.1%
Društveni i politički trendovi 71.7% 64.4% 69.8% 59.6%
648 571 610 216 n =
Važne oblasti znanja u narednih 5 godina
Severna Evropa
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields? / Q 20. Significant differences between the four regions for items 4, 5 and 6 (chi-square test, p≤0.05).
118
Potreba za kvalifikacijama u različitim regionima Evrope (2)
75.4% 63.5%
75.0% 19.6%
18.4%
85.6%
73.5%
82.5%
Etička pitanja
Komunikacione tehnologije
Finansije, budžetiranje i računovodstvo 58.2% 51.3% 22.0% 54.4%
73.6% 66.9%
68.2% 16.7%
14.1%
68.0%
75.0%
69.6%
Marketing i mišljenja potrošača
Pokretanje i vođenje dijaloga
Istraživanja, metode procene, predviđanja 75.3% 59.6% 13.3% 74.7%
72.9% 69.3%
65.1% 14.0%
18.4%
72.2%
66.2%
64.4%
Organizacione promene i razvoj
Kreiranje poruke
Javni govor i prezentacije 81.8% 74.7% 41.2% 78.1%
648 571 610 216 n =
Severna Evropa
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields? / Q 20. No significant differences between the groups (chi-square test, p≤0.05).
Važne oblasti znanja u narednih 5 godina
119
Postojeći programi obuke u evropskim regionima (1)
20.3% 22.2%
12.9%
19.7%
13.8%
15.8%
19.3%
15.3%
14.3%
18.6%
13.8%
25.6% Efekti tradicionalnih i novih medija
Izgradnja odnosa
Koncepti i strategije ubeđivanja
Pravni zahtevi i pitanja
Globalno upravljanje projektima
Podučavanje (osposobljavanje drugih za komunikaciju)
Izgradnja moći i zajedice Osetljivost za interkulturalnost i polnu ravnopravnost
12.5%
38.4%
14.4%
19.1%
39.6%
16.5%
5.6%
35.5%
9.1%
18.1%
27.8%
9.4%
9.5%
34.4%
14.7%
6.4%
12.1% 17.5% 19.8% 11.0%
Društveni i politički trendovi 13.8% 11.0% 15.2% 9.6%
648 571 610 216 n =
Ponuđeni programi:
Severna Evropa
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields? / Q 20. No significant differences between the groups (chi-square test, p≤0.05).
120
Postojeći programi obuke u evropskim regionima (2)
16.9% 16.5%
17.2% 19.6%
18.4%
24.7%
14.2%
21.7%
Etička pitanja
Komunikacione tehnologije
Finansije, budžetiranje i računovodstvo 18.0% 18.7% 22.0% 16.6%
Ponuđeni programi:
19.9% 13.2%
10.3% 16.7%
14.1%
11.9%
18.5%
10.6%
Marketing i mišljenja potrošača
Uvođenje i korigovanje dijaloga
Istraživanja, metode procene i predviđanja
13.9% 13.3% 13.3% 14.7%
15.1% 12.5%
15.9% 14.0%
18.4%
15.0%
9.6%
13.7%
Organizacione promene i razvoj
Kreiranje poruke
Javni govor i prezentacije 43.2% 39.2% 41.2% 40.5%
648 571 610 216 n =
Severna Evropa
Zapadna Evropa
Južna Evropa
Istočna Evropa
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 2,209 PR professionals; Q 17: Does your organisation already offer training programmes in these fields? / Q 20. No significant differences between the groups (chi-square test, p≤0.05).
121
Tumačenje
Potreba za raznovrsnim novim kvalifikacijama zahteva fokusirane programe obuka
§ U narednih pet godina najznačajnija područja znanja za komunikacione menadžere biće efekti tradicionalnih i novih medija, izgradnja veza i komunikacione tehnologije praćene veštinama poput javnog govora/prezentacije i podučavanja. Preko 75% ispitanika ocenjuje data područja kao važna ili vrlo važna.
§ Potrebe za kvalifikacijama se značajno razlikuju u odnosu na različite vrste organizacija i regiona. Na primer, interkulturalnost i ravnopravnost polova su posebno značajni u akcionarskim društvima, dok globalno upravljanje projektima predstavlja zahtev u zapadnim i južnim krajevima Evrope.
§ Iznenađujuće je da su kompetencije značajne u postavljanju i podešavanju organizacije kao na primer izgradnja moći i koalicije, finansije, budžetiranje i računovodstvo, kao i pravni aspekti pomenuti od strane svakog drugog ispitanika.
§ Poređenje između potreba za kvalifikacijama koje su utvrđene i ponuđenih treninga od strane orgnizacija danas otkriva veliki jaz u gotovo svakom polju. Oko 40 procenata svih organizacija vodi programe javnog nastupa, prezentacija i vođenja, ali ništa više osim toga, i to kod preko 20 procenata preduzeća. To vodi do širokog spektra mogućnosti za unapređenje.
Zarade
123
Osnovne godišnje zarade komunikacionih profesionalaca u Evropi
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,814 PR professionals; Q 20: In which of the following bands does your basic annual salary fall?
20.5%
9.%
9.6%
9.4%
7.9%
6.9%
5.0%
6.3%
8.2%
6.2%
5.9%
2.8%
2.1%
Do €30,000
€30,001 - €40,000
€40,001 - €50,000
€50,001 - €60,000
€60,001 - €70,000
€70,001 - €80,000
€80,001 - €90,000
€90,001 - €100,000
€100,001 - €125,000
€125,001 - €150,000
€150,001 - €200,000
€200,001 - €300,000
Više od €300,000
124
Kretanja zarada: većina profesionalaca je dosegla maksimum, ali je grupa sa nižim prihodima takođe u porastu
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,814 PR professionals; Q 20; Zerfass et al. 2010 / n = 1,688; Q 19; Zerfass et al. 2009 / n = 1,768; Q 17: In which of the following bands does your basic annual salary fall?
9.2%
17.8%
20.5%
32.4% 31.6%
28.1%
32.4%
29.4%
26.2%
14.3% 13.6% 14.3%
6.7% 4.2%
5.9% 5.1%
3.3% 5.0%
2009 2010 2011
do €30.000 €30,001 - €60,000 €60,001 - €100,000
€100,001 - €150,000 €150,001 - €200,000 više od €200,000
125
Svaki drugi član EACD zaradiće više od 100 hiljada eura u 2011. godini
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,814 PR professionals; Q 20: In which of the following bands does your basic annual salary fall? / Are you a member of a professional organisation?
5.9% 4.9% 4.6%
7.4% 5.9% 6.5% 6.8%
9.6%
13.3% 11.4%
13.6%
6.8%
3.4%
23.7%
9.9% 10.7%
9.9% 8.3% 7.0%
4.6% 5.6%
7.0%
5.0% 4.2%
1.9% 1.9%
Članovi EACD-a Ostali profesionalci
126
Godišnja zarada vrhunskih komunikacionih profesionalaca u različitim regionima (rukovodilac komunikacija, izvršni direktor agencije (CEO))
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,814 PR professionals; Q 20: In which of the following bands does your basic annual salary fall? / What is your position? / In which European state are you normally based?
0%
10%
20%
30%
40%
Zapadna Evropa Severna Evropa Južna Evropa Istočna Evropa
127
Većina komunikacionih profesionalaca u Istočnoj i Južnoj Evropi zarađuje manje od 40 hiljada eura godišnje
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,814 PR professionals; Q 20: In which of the following bands does your basic annual salary fall? / In which European state are you normally based?
0%
10%
20%
30%
40%
50%
Zapadna Evorpa Severna Evropa Južna Evropa Istočna Evropa
128
Godišnje zarade ženskih i muških praktičara
www.communicationmonitor.eu / Zerfass et al. 2011 / n = 1,814 PR professionals; Q 20: In which of the following bands does your basic annual salary fall? / What is your gender?
26.8%
11.7% 12.7%
10.4%
7.3% 6.5%
3.3% 5.3%
6.4%
3.6% 3.3% 2.1%
0.5%
13.1%
5.9% 6.1% 8.3% 8.5%
7.4% 7.1% 7.6%
10.2% 9.2% 9.0%
3.6% 4.1%
žene muškarci
129
Tumačenje
U Evropi je broj menadžera za komunikaciju koji imaju značajnu zaradu porastao.
§ Istraživanje pokazuje da je opadanje zarada u 2010. prestalo. Četvrtina profesionalaca (25.2 procenata) je prešla granicu od 100.000 Evra osnovnog prihoda godišnje. Cifre su skoro jedanke onima iz 2009. pre krize.
§ Dok 5 procenata ispitanika zarađuje više od 200,000 Evra u 2011, veća grupa od 20.5% niži godišnji prihod, do 30.000 Evra.
§ Rast grupe sa nižim prihodima moguće je objasniti većom regionalnom ravnotežom ispitanika nego u prethodnim istraživanjima. U poređenju sa studijom iz 2010. povećan je broj ispitanika iz južne Evrope, dok je broj ispitanika iz zapadne Evrope smanjen. Statističke analize pokazuju da praktičari iz istočne i južne Evrope zarađuju manje.
§ Prihodi komunikacionih profesionalaca se razlikuju širom Evrope. Takođe, prosečna plata (srednja vrednost) kod žena je niža nego kod muškaraca na svakom hijerarhijskom nivou. Članovi EACD (European Association of Communication Directors) su bolje plaćeni – 10.2 procenata njih zarađuje više od 150,000 Evra godišnje.
Aneks
131
Autori & istraživački tim
§ Prof. Dr. Ansgar Zerfass, Professor of Communication Management, University of Leipzig, Germany [email protected]
§ Ass. Prof. Dr. Piet Verhoeven,
AssociateProfessor of Communication Science, University of Amsterdam, Netherlands [email protected]
§ Prof. Dr. Ralph Tench,
Professor of Communication, LeedsMetropolitanUniversity, United Kingdom [email protected]
§ Prof. Dr. Angeles Moreno,
Professor of Public Relations and Communication Management,University Rey Juan Carlos, Madrid, Spain [email protected]
§ Prof. Dr. Dejan Verčič,
Professor of Public Relations and Communication Management,University of Ljubljana, Slovenia [email protected]
132
Savetodavni odbor
§ Prof. Dr. Emanuele Invernizzi IULM University, Milano, Italy [email protected]
§ Prof. Dr. Valerie Carayol University of Bordeaux 3, France [email protected]
§ Ass. Prof. Dr. Francesco Lurati University of Lugano, Switzerland [email protected]
§ Prof. Finn Frandsen, M.A. Aarhus University, Denmark [email protected]
§ Prof. Dr. Øyvind Ihlen University of Oslo, Norway [email protected]
§ Prof. Dr. Ryszard Lawniczak Poznan University of Economics, Poland [email protected]
133
Reference
Arthur W. Page Society & Business Roundtable Institute for Corporate Ethics (2009). The Dynamics of Public Trust in Business - Emerging Opportunities for Leaders. A Call to Action to Overcome the Present Crisis of Trust in Business (available at http://www.awpagesociety.com/ images/uploads/public_trust_in_business.pdf). New York, Charlottesville: A. W. Page Society, Business Roundtable.
Ernest, R.C. (1985). Corporate cultures and effective planning. Personnel Administrator, Vol. 30 (3), 49-60.
Giddens, A. (1990). The Consequences of Modernity. Stanford (CA): Stanford University Press.
Gregory, A., & Watson, T. (2008). Defining the gap between research and practice in public relations programme evaluation – towards a new research agenda. Journal of Marketing Communications, 14 (5), 337-350.
Harris, J.D. & Wicks, A.C. (2010). Public Trust and Trust in Particular Firm Stakeholder Interactions. Corporate Reputation Review, Vol. 13, 142-154.
Hickson, D.J.; Hinings, C.R., Lee, C.A., Schneck, R.E., & Pennings, J.M. (1971): A Strategic Contingencies' Theory of Intraorganizational Power. Administrative Science Quarterly, Vol. 16 (2), 216-229.
Likely, F., Rockland, D., & Weiner, M. (2006). Perspectives on ROI of media relations publicity efforts. Gainesville (FL): Institute for Public Relations. Available at www.instituteforpr.org.
Luhmann, N. (1979). Trust and Power, Chichester, New York: John Wiley and Sons.
Lurati, F., Aldyukhova, T., Dixius, U., & Reinhold, J. (2010). Swiss Corporate Communications and Public Relations Practice Monitor. Zurich, Lugano: Swiss Corporate Communications and Public Relations Observatory.
Nielsen, B. (2006). The Singular Character of Public Relations in a Global Economy. The Institute for Public Relations, International Distinguished Lecture. London: The Reform Club.
Giddens, A. (1990). The Consequences of Modernity. Stanford (CA): Stanford University Press.
Pfeffer, J. (1992): Understanding Power in Organizations. California Management Review, Vol. 34 (2), 29-50.
Salancik, G.R., & Pfeffer, J. (1974). The Bases and Use of Power in Organizational Decision Making: The Case of a University. Administrative Science Quarterly, Vol. 19 (4), 453-473.
Swerling, J. (2009). Questionnaire for Sixth Annual Public Relations Generally Accepted Practices (G.A.P.) Study, GAP VI. Los Angeles: University of Southern California. Unpublished document.
United Nations Statistics Division (2011). Composition of macro geographical (continental) regions, geographical sub regions, and selected economic and other groupings (revised 17 February 2011). New York: United Nations. Available at: http://unstats.un.org/unsd/methods/ m49/m49regin.htm#europe.
134
Reference (nastavak)
Werder, K.P., & Holtzhausen, D. (2009). An Analysis of the Influence of Public Relations Department Leadership Style on Public Relations Strategy Use and Effectiveness. Journal of Public Relations Research, Vol. 21 (4), 404-427.
Werder, K.P., & Holtzhausen, D. (2011): Organizational Structures and Their Relationship with Communication Management Practices: A Public Relations Perspective from the United States. International Journal of Strategic Communication, Vol. 5 (2), 118-142.
Zerfass, A., Moreno, A., Tench, R., Vercic, D., & Verhoeven, P. (2008). European Communication Monitor 2008. Trends in Communication Management and Public Relations – Results and Implications. Brussels, Leipzig: EUPRERA, University of Leipzig. (available at: www.communicationmonitor.eu)
Zerfass, A., Moreno, A., Tench, R., Vercic, D., & Verhoeven, P. (2009). European Communication Monitor 2009. Trends in Communication Management and Public Relations – Results of a Survey in 34 Countries. Brussels: EACD, EUPRERA. (available at: www.communicationmonitor.eu)
Zerfass, A., Tench, R., Verhoeven, P., Verčič, D., & Moreno, A. (2010): European Communication Monitor 2010. Status Quo and Challenges for Public Relations in Europe. Results of an Empirical Survey in 46 Countries. Brussels: EACD, EUPRERA (available at: www.communicationmonitor.eu)
Zerfass, A., Van Ruler, B., Rogojinaru, A., Vercic, D., & Hamrefors, S. (2007). European Communication Monitor 2007. Trends in Communication Management and Public Relations – Results and Implications. Leipzig, Brussels: University of Leipzig, EUPRERA. (available at: www.communicationmonitor.eu)
THE FOLLOWING REFERENCES HAVE NOT BEEN CITED IN THE LEGENDS, BUT MAY BE CITED IN THE CHAPTER TEXT FOR THE PRINT BOOKLET:
Tench, R., Verhoeven, P., & Zerfass, A. (2009). Institutionalizing Strategic Communication in Europe – An Ideal Home or a Mad House? Evidence from a Survey in 37 Countries. International Journal of Strategic Communication, Vol. 3 (2), 147-164.
Moreno, A., Verhoeven, P., Tench, R., & Zerfass, A. (2010). European Communication Monitor 2009. An institutionalized view of how public relations and communication management professionals face the economic and media crises in Europe. Public Relations Review, Vol. 36, 97-104.
Moreno, A., Zerfass, A., Tench, R., Vercic, D., & Verhoeven, P. (2009). European Communication Monitor. Current developments, issues and tendencies of the professional practice of public relations in Europe. Public Relations Review, Vol. 35, 79-82.
Verhoeven, P., Tench, R., & Zerfass, A. (2011): Strategic orientation of communication professionals in Europe. International Journal of Strategic Communication, Vol. 5, No. 2, 95-117.
Verhoeven, P., & Zerfass, A. (2010). Reflectieve communicatie bij organisaties. [Reflective communication of organisations]. Tijdschrift voor Communicatiewetenschap [Journal for Communication Science], Vol. 38 (2), 156-171.
135
Štampa
Publikacija Zerfass, A., Verhoeven, P., Tench, R., Moreno, A., & Verčič, D. (2011): European Communication Monitor 2011. Empirical Insights into Strategic Communication in Europe. Results of an Empirical Survey in 43 Countries (Chart Version). Brussels: EACD, EUPRERA (available at: www.communicationmonitor.eu) This set of charts is available as a free PDF document at www.communicationmonitor.eu The full report (text and charts) is available as a book published by Helios Media, ISBN 978-3-942263-05-4 (TO BE UPDATED). Izdavač EUPRERA European Public Relations Education and Research Association, www.euprera.org Copyright © 2011 by Ansgar Zerfass and the research team for the whole document and all parts, charts and data. The material presented in this document represents empirical insights and interpretation by the research team. It is intellectual property subject to international copyright. Illustration licensed by istockphoto.com. Title graphic provided by Helios Media. Permission is gained to quote from the content of this survey and reproduce any graphics, subject to the condition that the source including the internet address is clearly quoted and depicted on every chart. It is not allowed to use this data to illustrate promotional material for commercial services. Publishing this PDF document on websites run by third parties and storing this document in databases or on platforms which are only open to subscribers/members or charge payments for assessing information is not allowed. Please use a link to the official website www.communicationmonitor.eu instead. Zahvalnost Special thanks to Ronny Fechner M.A. and Katharina Simon B.Sc. (University of Leipzig) for their most valuable statistical and organisational assistance and to Grit Fiedler (EACD, Brussels) and Neil Cranswick for helpful suggestions and administrative support. Kontakt Please contact any member of the research team or the advisory board in your country/region if you are interested in discussing the insights of this survey or in joint research projects. Questions regarding the overall research, including sponsorship opportunities for future surveys, may be directed to the lead researcher, Prof. Dr. Ansgar Zerfass, [email protected] Prevod na srpski jezik Ass. Prof. Dr. Danijela Lalić