ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
Transcript of ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
1/39
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
2/39
O e karakteristike
bakrena orua paralelno koriste, vremenom jaa proces metalizacije;
Nestajanje neolitskih kultura | formiranje novih kultura;
Promjene u ekonomoci: intenziviranje stoarstva, razvoj trgovine;
rom ene u na nu vo a nov pov nase a, gra ne, u vr van e
Promjene u duhovnoj kulturi: nestajanje antropomorfne plastike,grobovi s prilozima | tumuli | inceneracija)
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
3/39
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
4/39
O e karakteristike
neolitskim kulturama i traje sve do njihovog kraja i
o ave ravih bakarnodobnih kultura, kod ko ih surudarstvo i metalurgija bakra ekonomske kategorije.
Najznaajnije pojave predstavljaju:
poeci rudarsko-metalurke djelatnosti u istonimoblastima Balkana i pojava bakarnih predmeta u
irenje indoeuropskih populacija iz stepskih oblasti june
migracije iz anadolsko-egejskog prostora); ekspanzija vuedolskog stila.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
5/39
Problem hronolo i e
2200.-1800. god. p.n.e. (Benac: 2400.-1800.; Dimitrijevi: 2450.-1800.)
kojima je hronologija preciznije utvrena (egejsko-
ana o s a ;
eneolit Balkana savremen Troji III-V Zastupnici: V. Miloji, M. Garaanin, A. Benac, N.
, . .
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
6/39
Problem hronolo i e
:
3800.-2300. godine p.n.e. Zasnovana na rezultatima egzaktnih znanstvenih
metoda, o ut analize C14
Eneolit Balkana je savremen Troji I-II i halkolitu
Zastupnici: D. Srejovi, B. Jovanovi, N. Tasii svi.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
7/39
Periodizaci a
se postepeno upoznaju s bakrom | kasne faze neolitskih
kultura (vinanske, butmirske, hvarsko-lisiike...),- -, ,kulture.
SREDNJI ENEOLIT: Zapoinje sa prvim prodorima
steps popu ac a a ens a u tura, o ro ereszturkultura, mlaa faza lasinjske kulture i Retz-Gayarikultura, krajem perioda i kostolaka kultura.
KASNI ENEOLIT: Poinje formiranjem rane vuedolskekulture i traje kroz sve tri njene faze, sve do raspada vuedol.
indoeuropskih populacija | kostolaka kultura (poetkomperioda) | vuedolska kultura | stepska kultura |nakovanska kultura.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
8/39
A solutna hronolo i a
ran eneo : 3700.-3400.
srednji eneolit: 3400.-3000. kasni eneolit: 3000.-2300.
Lasinjska kultura: 3700.-3200. g. p.n.e.
Badenska kultura: 3600.-2800.
.- .
Vuedolska kultura: 3000.-2300
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
9/39
Metalizaci a
.spoznaje da se umjesto kamena za izradu orua i drugih
redmeta mo u koristiti i dru e, kvalitetni e sirovine prvi poznati metal koji se koristi = bakar | podruje
Bliskog istoka i Anadolije
Ranije se smatralo da se metalurgija bakra na podrujuBalkana javila kao posljedica irenja spoznaja sa istoka.U novije vrijeme to je odbaenametalurgija bakra naBalkanu i podunavsko-karpatskom prostoru je samonikla
, . . .
Metalurki centri: Plonik i Rudna Glava (vinanska-, , , ...
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
10/39
Posl edice metalizaci e
a e onoms om ru venom p anu
Razvoj i irenje rudarstva; Napredak metalurkih procesa i razvoj ljevakih
tehnika;
Specijaliziranje proizvodnje Pod ela rada
Intenziviranje razmjene i trgovine
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
11/39
Razvo metalur i e bakra
.neolita, istraivanje mineralnih izvora, poetak upotrebesamorodnog bakra - tehnike hladnog i toplog kovanja, potomto l en e samorodno bakra sitni bakreni redmeti i nakit,plosnate klinaste sjekire etvrtastog presjeka, sjekire-ekii, itd.
II. faza ovladavanje osnovnim tehnolokih znanjima o vaenju i
predmeta u jednodijelnim kalupima pei za topljenje oksidnerude, posude za taljenje sirovog bakra, posude za izlijevanje bakra,jednodijelni kalupi, sjekire-ekii, sjekire s 2 krino postavljenjeo tr ce.
III. faza savladavanje sloenijih metalurkih procesa, upotrebasulfidnih ruda to l en e i li evan e u dvodi elnim kalu ima seri skaproizvodnja, pojava arsenske bronce pei za topljenje sulfidnerude, keramiki sopalji, dvodijelni kalupi, sjekire s jednom otricomlepezaste sjekire
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
12/39
Razvo metalur i e bakra
e za op en e ru e a en e a ra o upo re e o s n ru a
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
13/39
Razvo metalur i e bakra
Topljenje rude i taljenje bakra kod upotrebe sulfidnih ruda
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
14/39
Razvo metalur i e bakra
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
15/39
Razvo metalur i e bakra
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
16/39
Razvo metalur i e bakra
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
17/39
Razvo metalur i e bakra
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
18/39
Razvo metalur i e bakra
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
19/39
Razvo metalur i e bakra
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
20/39
Keramiki stilovi
e r razvo ne aze:
period bezornamentalnog stila evolucija neolitskihu tura ~ ra v n ans e u ture ;
dominacija kanelure i linerarnih urezanih motiva
(~badenska kultura) o ava Furshenstich keramike ukraavan e
povlaenjem zailjenog instrumenta sa otrim ubodima =
tehnika potreba kod inkrustacije (~kostola
ka kultura).
duborezno ukraavanje evolucija iz Furchenstichkeramike (~vuedolska kultura).
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
21/39
Keramiki stilovi
KaneliranjeFurchenstich
Inkrustacija
Vrpasta keramika duborez
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
22/39
Keramiki stilovi
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
23/39
Keramiki stilovi
eram a e u eneo u s u v nos ac s a.
Kerami
ki oblici: ili naslije
eni iz neolita (blago biko-n ne z e e vo e a orma u v n ans o u ur , z e eamfore), ili potpuno novi (olje s trakastom drkom koja
-,
jekom (Fischbutte), pehari sa dvije drke, krazi, sosiera-osude (sa lukoviastim reci i entom),
Neki oblici karakteristini za pojedine kulture: sosiera
posue za kostolaku, a terine, pehari na krstastoj nozi,sudovi za noenje na leima sa tri cilindrina recipijenta iornitomorfne posude za vuedolsku, itd.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
24/39
Keramika lasin ske kulture
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
25/39
Keramika badenske kulture
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
26/39
Keramika kostolake kulture
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
27/39
Keramika vuedolske kulture
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
28/39
Keramika vuedolske kulture
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
29/39
Kulturne zone
razvoj kasnoneolitskih kultura, prodor badenskog stila i dalji razvoj
kostolake i vuedolske kulture; Jadranska primorska podruja od Trsta do Albanije i dijelovi zalea
(eneolit Hercegovine i Crne Gore); preteno autohtona evolucija, .
Istono-alpska postlenelski razvoj i pojava lasinjske kulture, nagloprekinuti prodorom vuedolskog stila, a pojavom sojeniarskih naseljaLjubljanskog barja postaje znaajan centar kasnoeneolitskog razvoja.
Istonobalkanska istona Srbija, Kosovo i Makedonija zonaransm s e zme u u ura arpa s og azena ege s og pros ora;
Podunavska prostor Vojvodine smjena kultura od neolitske-
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
30/39
, ,Slovenija, Koruka, dio tajerske, te u Maarskoj oko Balatona;
Badenska kultura: irom sredn e i JI Euro e: Moravska J SlovakaI i S Austrija, Maarska, Banat, Baka, Srem, Baranja, Slavonija, SIBosna i S Srbija; utjecaji i u srednjoj Bosni.
Kostolaka kultura: karpatski bazen, srednjobalkansko podruje irumunsko Podunavlje; razvoj zapoeo na prostoru S Bosne, Slavonije,Srijema, umadije, a do kraja svoga postojanja rairila se do Slovakena S, te Erdelja i Oltenije na I (u dananjoj Rumuniji).
Vuedolska kultura: Do kasnoklasine faze u dijelu Srijema, istoneposavs e avon e; u asno az u us r , a ars o , ova o
Rumuniji.Regionalni tipovi : slavonsko-srijemski, zapadnobosanski,junobosanski, sjevernosrpski, zapadnohrvatsko-slovenaki, istono-austrijsko-eki i transdanubijski.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
31/39
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
32/39
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
33/39
Geneza kultura rano eneolita
-u maarskom Potisju; ponikao na neolitskom supstratu
potiske i Herpalj kulture; Bubanj-Salkuca-Krivodol dio irokog istono-
balkanskog kompleksa slikane keramike, obiljeenog
stepskih populacija (nosilaca Boleraz-ernavoda IIIkulture) iri se s prostora junih Karpata prema istonoj, .
Lasinjska kultura poS. Dimitrijeviu, nastaje
izvan badenskog podruja.J. Koroec smatra dapredstavlja badeniziranu lenelsku kulturu u kojoj je
.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
34/39
Geneza badenske kulture
os o v e eor a o n ez nom nas an u:
nastala je autohtonim razvojem (supstrat len
elska
predstavlja rezultat migracija:
od juga prema sjeveru, kretanjem populacija iz Male Azije uvrijeme Troje IV.-V. (Miloji, Dimitrijevi, Kalicz, Childe,
od istoka prema zapadu, prodorima populacija s prostora
- ,Garaanin, Jovanovi, Gimbutas, Tasi).
.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
35/39
Geneza badenske kulture
o an m r ev : ranobadenska kultura nastala u srednjobalkanskom
prostoru, gdje elementi kasnovinanske kulture inenajvidljiviju komponentu njene fizionomije, uzslabije izraene utjecaje drugih kultura.
sjeveru i u susretu s lokalnim supstratima upotpuniosliku svoje materijalne kulture.
Kasnije slijedi drugi val seobe, iz prostora zapadneAnadolije , istim putem na sjever (junom Trakijom,
pa dolinom Vardara i Morave). Obje badenske populacije su mediteranskog rasnog
tipa i zacijelo su u etnikom smislu bile dio jedne
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
36/39
Geneza badenske kulture
Kultura Boleras-ernavoda III se pod pritiskom
novih indoeuropskih populacija iri velikimprostranstv ma unavs og s va;
Badenska kultura nastaje evolucijom iz Boleras
Nomadski nain ivota i pojava kola uinili jeizuzetno mobilnom, tako da je postignuto jedinstvost a na ve om prostranstvu.
Biritualnost u sahranjivanju je ukazuje na razliite
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
37/39
Geneza kostolake kulture
,danas se smatra da je nastala pojavomFurchenstich
tehnike, evolucijom iz badenskog stila. Po N. Tasiu, promjene su nastale zbog izmjenjenog
naina ivota: nomadsko badensko stanovnitvo se sve,
ratarstvom, mijenjati svoje navike ivota i potrebe, to sesve ogledalo i u promjeni na planu materijalne kulture.
Kostolaka kultura je prihvatila mnoge oblike badenskihposuda, ali ih je vremenom modelirala, dajui im duh
gube, a pojavljuje seFurchenstih tehnika, te motivizareza u raznim kombinacijama.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
38/39
Geneza vuedolske kulture
,se razvila na supstratnim osnovama badenske i kostolake kulture,pri emu se uzima u obzir razvoj duboreznog stila izFurchenstich
tehnike. Neki autori (M. Garaanin, A. Durman) tome dodaju i utjecaj novog
prodora stepskih elemenata (po. kasnog eneolita, oko 3000. g.).
z svoga ma nog po ru a, avon e r ema, vu e o s a u ura
se brzo iri u susjedne oblasti, u Baranju (Zok u Maarskoj), pa napodruje Ljubljanskog barja (Ig), zatim u Bosnu i Srbiju, te u.
Zahvatajui ovako veliko podruje sa heterogenim supstratom,udaljujui se od matinog jezgra i primarnog stilskog izraza, u
vuedolskog kompleksa i do formiranja novih kultura koje eposluiti kao osnova za razvoj grupa ranog bronanog doba.
-
8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf
39/39