7/27/2019 dipl rad 12

1/25

UTJECAJ EKPERIMENTALNOG TRENANOG PROGRAMAUTJECAJ EKPERIMENTALNOG TRENANOG PROGRAMANA RAZVOJ MOTORIKIH SPOSOBNOSTI KODNA RAZVOJ MOTORIKIH SPOSOBNOSTI KOD

ODBOJKAICAODBOJKAICA

Mentor: Kandidat:Mentor: Kandidat:

Mostar, 2007Mostar, 2007

7/27/2019 dipl rad 12

2/25

SADRAJSADRAJ

1.UVOD 21.UVOD 2

2.DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA ISTRAIVANJA.. 32.DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA ISTRAIVANJA.. 3

3.CILJ I ZADACI ISTRAIVANJA 43.CILJ I ZADACI ISTRAIVANJA 4

4.DOSADANJA ISTRAIVANJA. 54.DOSADANJA ISTRAIVANJA. 5

5.OSNOVNE HIPOTEZE. 75.OSNOVNE HIPOTEZE. 7

6.METODE RADA 86.METODE RADA 8

6.1.Uzorak ispitanika. 86.1.Uzorak ispitanika. 86.2.Uzorak varijabli 86.2.Uzorak varijabli 86.2.1.Varijable za procjenu motorikih sposobnosti 86.2.1.Varijable za procjenu motorikih sposobnosti 8

6.3.Opis istraivanja. 126.3.Opis istraivanja. 126.3.1.Prilog.. 136.3.1.Prilog.. 13

6.4.Metode obrade podataka 196.4.Metode obrade podataka 19

7.VREMENSKI PLAN ISTRAIVANJA.. 207.VREMENSKI PLAN ISTRAIVANJA.. 20

8.FINANSIJSKI PLAN ISTRAIVANJA. 218.FINANSIJSKI PLAN ISTRAIVANJA. 21

9.LITERATURA 229.LITERATURA 22

22

7/27/2019 dipl rad 12

3/25

1.UVOD1.UVOD

Motorike sposobnosti definiemoMotorike sposobnosti definiemo11 kao kompleksne karakteristike koje sekao kompleksne karakteristike koje seispoljavaju u kretanju u razliitoj mjeri zavisno od vrste kretanja, individualnihispoljavaju u kretanju u razliitoj mjeri zavisno od vrste kretanja, individualnih

potencijala i njihove razvijenosti.potencijala i njihove razvijenosti.Motorike sposobnosti predstavljaju podsistem, koji zajedno sa ostalimMotorike sposobnosti predstavljaju podsistem, koji zajedno sa ostalim

podsistemima (morfolokim, funkcionalnim, konativnim, kognitivnim ipodsistemima (morfolokim, funkcionalnim, konativnim, kognitivnim isociolokim) ine sloen, dinamian i organizovan sistem ovjeka.sociolokim) ine sloen, dinamian i organizovan sistem ovjeka.ovjek neprekidno komunicira sa okolinom putem razmjene materija, energije iovjek neprekidno komunicira sa okolinom putem razmjene materija, energije iinformacija. To saobraanje omoguava promjene u sistemu kao cjelini ili uinformacija. To saobraanje omoguava promjene u sistemu kao cjelini ili u

pojedinim podsistemima. Proces u kome se ovjek kao sistem dovodi iz jednogpojedinim podsistemima. Proces u kome se ovjek kao sistem dovodi iz jednog u drugo stanje naziva se proces transformacije.u drugo stanje naziva se proces transformacije.Da bi proces tjelesnog vjebanja provodili planski, organizovano, racionalno iDa bi proces tjelesnog vjebanja provodili planski, organizovano, racionalno isistematski, odnosno usmjerili prema eljanom cilju, treba ga programirati isistematski, odnosno usmjerili prema eljanom cilju, treba ga programirati i

planirati, a potom realizirati i kontrolirati. To podrazumijeva tano definiranjeplanirati, a potom realizirati i kontrolirati. To podrazumijeva tano definiranjecilja aktivnosti, utvrivanje inicijalnog stanja pojedinaca, izbor operatora koji ecilja aktivnosti, utvrivanje inicijalnog stanja pojedinaca, izbor operatora koji e omoguiti pretvorbu sistema iz jednog u neko drugo, finalno stanje (izboromoguiti pretvorbu sistema iz jednog u neko drugo, finalno stanje (izbormetodikih organizacijskih oblika rada, izbor metoda rada, primjena metodikihmetodikih organizacijskih oblika rada, izbor metoda rada, primjena metodikih

postupaka, doziranje, distribucija i kontrola optereenja). Ako elimo da sepostupaka, doziranje, distribucija i kontrola optereenja). Ako elimo da sesigurno i efikasno kreemo u eljanom pravcu, moramo osigurati i dobijanjesigurno i efikasno kreemo u eljanom pravcu, moramo osigurati i dobijanje

povratnih informacija o rezultatima rada i napretku ispitanika.povratnih informacija o rezultatima rada i napretku ispitanika.

11 Gaji,M.(1985).Osnovi motorike ovjeka.Novi Sad:Fakultet za fiziku kulturuGaji,M.(1985).Osnovi motorike ovjeka.Novi Sad:Fakultet za fiziku kulturu

33

7/27/2019 dipl rad 12

4/25

2.DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA ISTRAIVANJA2.DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA ISTRAIVANJA

Pod tjelesnim razvojem se podrazumijeva proces mijenjanja antropolokihPod tjelesnim razvojem se podrazumijeva proces mijenjanja antropolokihsvojstava ljudskog organizma u toku ontogeneze.svojstava ljudskog organizma u toku ontogeneze.Tjelesni razvoj nije samo prirodni, ve i socijalno uslovljeni proces to znai daTjelesni razvoj nije samo prirodni, ve i socijalno uslovljeni proces to znai da se na njega moe djelovati i spolja, putem motorike aktivnosti. Promjene nekihse na njega moe djelovati i spolja, putem motorike aktivnosti. Promjene nekihsposobnosti i osobina, a naroito motorikih znanja, u kvantitativnom isposobnosti i osobina, a naroito motorikih znanja, u kvantitativnom ikvalitativnom smislu, se postiu pogodnim izborom i distribucijom kretnihkvalitativnom smislu, se postiu pogodnim izborom i distribucijom kretnihsadraja, modaliteta i volumena.sadraja, modaliteta i volumena.

Predmet ovog istraivanja su motorike sposobnosti odbojkaica od 12-14Predmet ovog istraivanja su motorike sposobnosti odbojkaica od 12-14

godina starosti.godina starosti.Predmetom ovog istraivanja treba da se utvrde efekti posebno definisanogPredmetom ovog istraivanja treba da se utvrde efekti posebno definisanogeksperimentalnog programa odbojke i da se odredi sutina tih promjena,eksperimentalnog programa odbojke i da se odredi sutina tih promjena,odnosno mogunost poboljanja motorikih sposobnosti mladih odbojkaica pododnosno mogunost poboljanja motorikih sposobnosti mladih odbojkaica pod utjecajem eksperimentalnog trenanog programa odbojke.utjecajem eksperimentalnog trenanog programa odbojke.

Rezultati istraivanja treba da doprinesu rjeavanju problema istraivanja.Rezultati istraivanja treba da doprinesu rjeavanju problema istraivanja.Problem je kako eksperimentalni plan i program ,u trajanju od est mjeseci, utieProblem je kako eksperimentalni plan i program ,u trajanju od est mjeseci, utiena kvalitativne i kvantitativne promjene motorikih sposobnosti odbojkaicana kvalitativne i kvantitativne promjene motorikih sposobnosti odbojkaica

pionirske dobi, odnosno da se ustanovi nivo transformacije pod utjecajempionirske dobi, odnosno da se ustanovi nivo transformacije pod utjecajemsrtukturalnog eksperimentalnog programa.srtukturalnog eksperimentalnog programa.Pod kvantitativnim promjenama podrazumijevaju se one promjene koje suPod kvantitativnim promjenama podrazumijevaju se one promjene koje suizraene u porastu ili padu efikasnosti neke sposobnosti, osobine ili motorikeizraene u porastu ili padu efikasnosti neke sposobnosti, osobine ili motorikeinformacije, dok se pod kvalitativnim promjenama podrazumijevaju promjeneinformacije, dok se pod kvalitativnim promjenama podrazumijevaju promjeneodnosa izmeu spomenutih karakteristika. Prema Rao (1998).odnosa izmeu spomenutih karakteristika. Prema Rao (1998).

44

7/27/2019 dipl rad 12

5/25

7/27/2019 dipl rad 12

6/25

4.DOSADANJA ISTRAIVANJA4.DOSADANJA ISTRAIVANJA

Hadikaduni (2000) je na uzorku od 30 uesnika sportsko rekreativneHadikaduni (2000) je na uzorku od 30 uesnika sportsko rekreativneaktivnosti aerobno preventivne gimnastike od 18 do 46 godina, primijenio 12aktivnosti aerobno preventivne gimnastike od 18 do 46 godina, primijenio 12 varijabli za procjenu motorikih sposobnosti. Na osnovu dobijenih rezultatavarijabli za procjenu motorikih sposobnosti. Na osnovu dobijenih rezultata dolo se do zakljuka da je tromjeseno programirano vjebanje imalo pozitivandolo se do zakljuka da je tromjeseno programirano vjebanje imalo pozitivan utjecaj na pojedine dimenzije motorikog statusa. Tromjeseno vjebanjeutjecaj na pojedine dimenzije motorikog statusa. Tromjeseno vjebanjeostvarilo je pozitivan utjecaj na jakost i izdrljivost trbune muskulature kodostvarilo je pozitivan utjecaj na jakost i izdrljivost trbune muskulature kod ispitanika.ispitanika.

Skender (2001) je utvrivao faktorsku stukturu motorikih sposobnosti naSkender (2001) je utvrivao faktorsku stukturu motorikih sposobnosti nauzorku od 174 ispitanika mukog spola starosti izmeu 15 i 18 godina i izolovaouzorku od 174 ispitanika mukog spola starosti izmeu 15 i 18 godina i izolovaoetiri faktora: prvi izlovani faktor predstavlja generalni motoriki faktor, drugietiri faktora: prvi izlovani faktor predstavlja generalni motoriki faktor, drugi faktor je faktor ravnotee, trei faktor je fleksibilnost i etvrti agilnost i brzinafaktor je faktor ravnotee, trei faktor je fleksibilnost i etvrti agilnost i brzinafrekvencije.frekvencije.

Kosinac (1999) je vrio istraivanja na uzorku od 80 djevojica i 80 djeaka,Kosinac (1999) je vrio istraivanja na uzorku od 80 djevojica i 80 djeaka, uzrasne dobi od 7 godina. Proveden je 9-mjeseni tretman od tri puta sedmino.uzrasne dobi od 7 godina. Proveden je 9-mjeseni tretman od tri puta sedmino. Prikupljeni su podaci za 10 motorikih mjera. Nakon provedenog tretmanaPrikupljeni su podaci za 10 motorikih mjera. Nakon provedenog tretmana motorike razlike perzisiraju i dalje, s tim da su neke ak i poveane. Utvrenimotorike razlike perzisiraju i dalje, s tim da su neke ak i poveane. Utvreni

podaci su od kapitalnog znaaja, jer je utjecaj na motorike sposobnosti ipodaci su od kapitalnog znaaja, jer je utjecaj na motorike sposobnosti imaturaciju od izuzetnog znaenja za kretne aktivnosti i kretnu izraajnost umaturaciju od izuzetnog znaenja za kretne aktivnosti i kretnu izraajnost ucjelini, kao i ukupni motoriki domet. Znaajno je dolo do napretka motorikihcjelini, kao i ukupni motoriki domet. Znaajno je dolo do napretka motorikihzona u centralnom ivanom sistemu, dakle struktura odgovornih za efektorskizona u centralnom ivanom sistemu, dakle struktura odgovornih za efektorskidio motorikog sistema. Prema Skender (2004).dio motorikog sistema. Prema Skender (2004).

Talovi (2001) je vrio istraivanje utjecaja efekata programa na poboljanjeTalovi (2001) je vrio istraivanje utjecaja efekata programa na poboljanje motorikih i funkcionalnih sposobnosti na uzorku od 88 ispitanika mladihmotorikih i funkcionalnih sposobnosti na uzorku od 88 ispitanika mladihnogometaa uzrasta 12 do 14 godina. Utvreno je da je program vrlo efikasan inogometaa uzrasta 12 do 14 godina. Utvreno je da je program vrlo efikasan ida potencira promjene motorike strukture koje se bolje manifestuju krozda potencira promjene motorike strukture koje se bolje manifestuju krozmaksimalno ispoljavanje kretnih potencijala neophodnih za to bolju efikasnostmaksimalno ispoljavanje kretnih potencijala neophodnih za to bolju efikasnostu realizaciji kretno tehnikih elemenata u nogometu.u realizaciji kretno tehnikih elemenata u nogometu.

66

7/27/2019 dipl rad 12

7/25

7/27/2019 dipl rad 12

8/25

5.OSNOVNE HIPOTEZE5.OSNOVNE HIPOTEZE

H H OEKUJE SE DA E PROGRAM ODBOJKE U TRAJANJU OD 6OEKUJE SE DA E PROGRAM ODBOJKE U TRAJANJU OD 6MJESECI POVOLJNO UTJECATI NA POBOLJANJE NEKIHMJESECI POVOLJNO UTJECATI NA POBOLJANJE NEKIHMOTORIKIH SPOSOBNOSTI.MOTORIKIH SPOSOBNOSTI.

H1 H1 Oekuju se statistiki znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnogOekuju se statistiki znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnogmjerenja .mjerenja .

H2 H2 Program odbojke doprinosi znaajno kvantitativnom porastu nekihProgram odbojke doprinosi znaajno kvantitativnom porastu nekihmotorikih sposobnosti.motorikih sposobnosti.

H3 H3 Program odbojke doprinosi znaajno kvalitativnim promjenama nekihProgram odbojke doprinosi znaajno kvalitativnim promjenama nekihmotorikih sposobnosti.motorikih sposobnosti.

88

7/27/2019 dipl rad 12

9/25

6.METODA RADA6.METODA RADA

6.1.Uzorak ispitanika6.1.Uzorak ispitanika

Ispitivanje je sprovedeno na uzorku od 64 lanice enskog odbojkakog klubaIspitivanje je sprovedeno na uzorku od 64 lanice enskog odbojkakog kluba

starosti od 12 do 14 godina. Sve osobe su enskog spola to znai da imamostarosti od 12 do 14 godina. Sve osobe su enskog spola to znai da imamo homogen uzorak.homogen uzorak.Eksperimentalni postupak provodie se po grupama od 21 do 22 odbojkaice.Eksperimentalni postupak provodie se po grupama od 21 do 22 odbojkaice.Za obradu podataka obuhvatie se samo rezultati ispitanika koji su redovnoZa obradu podataka obuhvatie se samo rezultati ispitanika koji su redovno

pohaali cijeli program odbojke.pohaali cijeli program odbojke.

6.2.Uzorak varijabli6.2.Uzorak varijabli

Interes za ispitivanje motorikih sposobnosti javio se jo poetkom prologInteres za ispitivanje motorikih sposobnosti javio se jo poetkom prologstoljea. U naoj zemlji istraivanja su zapoela ezdesetih godina i do danas sustoljea. U naoj zemlji istraivanja su zapoela ezdesetih godina i do danas su

postignuti znaajni rezultati na ovom podruju. Za procjenu motorikihpostignuti znaajni rezultati na ovom podruju. Za procjenu motorikihsposobnosti uzete su sljedee varijable: brzina, snaga (eksplozivna, repetativna isposobnosti uzete su sljedee varijable: brzina, snaga (eksplozivna, repetativna i statika), koordinacija i fleksibilnost.statika), koordinacija i fleksibilnost.

6.2.1.Varijable za procjenu motorikih sposobnosti6.2.1.Varijable za procjenu motorikih sposobnosti

Snaga je sposobnost ovjeka da savlada spoljanji otpor ili da mu se suprotstaviSnaga je sposobnost ovjeka da savlada spoljanji otpor ili da mu se suprotstavi miinim naprezanjem. Prema Zaciorski (1975). Mnogi autori razlikuju viemiinim naprezanjem. Prema Zaciorski (1975). Mnogi autori razlikuju vie vrsta snage ( apsolutna, relativna, opa, specifina) ali nama jevrsta snage ( apsolutna, relativna, opa, specifina) ali nama jenajinteresantnija eksplozivna, repetativna i statika.najinteresantnija eksplozivna, repetativna i statika.

99

7/27/2019 dipl rad 12

10/25

Eksplozivna snaga se najee definie kao sposobnost aktiviranja maksimalnogEksplozivna snaga se najee definie kao sposobnost aktiviranja maksimalnog broja miinih jedinica u jedinici vremena ili kao sposobnost da se u vrlobroja miinih jedinica u jedinici vremena ili kao sposobnost da se u vrlokratkom vremenu ispolji velika sila (maksimalno mogua za to trajanje). Modakratkom vremenu ispolji velika sila (maksimalno mogua za to trajanje). Modanajprihvatljivija definicija je sinteza Feimanova i Kurelia i saradnika (1971), anajprihvatljivija definicija je sinteza Feimanova i Kurelia i saradnika (1971), aona eksplozivnu snagu definie kao sposobnost da se uloi maksimalna energijaona eksplozivnu snagu definie kao sposobnost da se uloi maksimalna energija u jednom pokretu za to krae vrijeme, a ispoljava se u svim pokretima, uu jednom pokretu za to krae vrijeme, a ispoljava se u svim pokretima, u kojima cijelo tijelo, njegovi dijelovi ili optereenje (sprava) produavaju svojekojima cijelo tijelo, njegovi dijelovi ili optereenje (sprava) produavaju svojekretanje usljed dobijenog impulsa.kretanje usljed dobijenog impulsa.

Za procjenu eksplozivne snage primjenjeni su sljedei testovi:Za procjenu eksplozivne snage primjenjeni su sljedei testovi:1)1) skok u dalj iz mjesta (MESSDM)skok u dalj iz mjesta (MESSDM)2)2) skok u vis s mjesta /Sardent/ (MESSAR)skok u vis s mjesta /Sardent/ (MESSAR)3)3) bacanje medicinke iz leeeg poloaja (MESBML)bacanje medicinke iz leeeg poloaja (MESBML)4)4) tranje 20 m V/S (MEST20M)tranje 20 m V/S (MEST20M)

Repetativna snaga je sposobnost izvoenja pojedinanih i ponavljanje nekihRepetativna snaga je sposobnost izvoenja pojedinanih i ponavljanje nekihjednostavnih pokreta povezanih sa podizanjem ili pomjeranjem teine tereta ilijednostavnih pokreta povezanih sa podizanjem ili pomjeranjem teine tereta ilitijela.tijela.

Statika snaga je sposobnost zadravanja jedne maksimalne izometrijskeStatika snaga je sposobnost zadravanja jedne maksimalne izometrijskekontrakcija miia, a ispoljava se kada sportista pokuava svladati otpor kojikontrakcija miia, a ispoljava se kada sportista pokuava svladati otpor koji

prelazi njegove mogunosti, ili vri naprezanje da bi sauvao odreeni stav, uprelazi njegove mogunosti, ili vri naprezanje da bi sauvao odreeni stav, uuslovima kada su miii napregnuti ali nema kretanjauslovima kada su miii napregnuti ali nema kretanja33..

Za procjenu repetativne i statike snage primjenjeni su sljedei testovi.Za procjenu repetativne i statike snage primjenjeni su sljedei testovi.1)1) duboki unjevi 40 s (MRSD)duboki unjevi 40 s (MRSD)2)2) izdraj u zgibu (MRSIZZ)izdraj u zgibu (MRSIZZ)3)3) podizanje trupa trbuh 30 s (MRSPTT)podizanje trupa trbuh 30 s (MRSPTT)

33 Skender, N. (2007). Antropomotorika (skripta). Pedagoki fakultet, BihaSkender, N. (2007). Antropomotorika (skripta). Pedagoki fakultet, Biha

1010

7/27/2019 dipl rad 12

11/25

Brzina se definiraBrzina se definira44 kao sposobnost ovjeka da izvri veliku frekvenciju pokretakao sposobnost ovjeka da izvri veliku frekvenciju pokreta

za najkrae vrijeme ili da jedan jedini pokret izvede to je mogue bre u datimza najkrae vrijeme ili da jedan jedini pokret izvede to je mogue bre u datim uslovima.uslovima.Prisutna su tri osnovna vida ispoljavanja brzine.Prisutna su tri osnovna vida ispoljavanja brzine.

-- latentno vrijeme motorne reakcijelatentno vrijeme motorne reakcije-- brzina pojedinanog pokreta (pri malom spoljanjem otporu)brzina pojedinanog pokreta (pri malom spoljanjem otporu)-- uestalost pokretauestalost pokreta

Za procjenu faktora brzine primjenjeni su sljedei testovi.Za procjenu faktora brzine primjenjeni su sljedei testovi.1)1) taping rukom (MBTR)taping rukom (MBTR)2)2) taping nogom (MBTN)taping nogom (MBTN)3)3) taping nogom od zid (MBTNZ)taping nogom od zid (MBTNZ)4)4) koraci u stranu (MBRKUS)koraci u stranu (MBRKUS)

Fleksibilnost (gipkost) se definieFleksibilnost (gipkost) se definie55 kao sposobnost lokomotornog aparata dakao sposobnost lokomotornog aparata daostvari pokrete optimalne amplitude. Sa fiziolokog aspekta na fleksibilnostostvari pokrete optimalne amplitude. Sa fiziolokog aspekta na fleksibilnost utjeu:utjeu:

-- stuktura zglobastuktura zgloba

-- elastinost i kvalitet vezivnog tkivaelastinost i kvalitet vezivnog tkiva-- stepen razdraenja miinog tkivastepen razdraenja miinog tkiva

Osim fiziolokih faktora na fleksibilnost utjee i temperatura, starost, spol, dobaOsim fiziolokih faktora na fleksibilnost utjee i temperatura, starost, spol, doba dana, zamorenost i dr.dana, zamorenost i dr.Razlikujemo aktivnu gipkost (rezultat je sopstvene miine snaga) i pasivnuRazlikujemo aktivnu gipkost (rezultat je sopstvene miine snaga) i pasivnu gipkost (postie se uz vanjsku pomo).gipkost (postie se uz vanjsku pomo).

Za procjenu fleksibilnosti koriteni su sljedei testovi:Za procjenu fleksibilnosti koriteni su sljedei testovi:1)1) iskret palicom (MFIP)iskret palicom (MFIP)

2)2) pretklon na klupici sjedei (MFDP)pretklon na klupici sjedei (MFDP)3)3) pretklon iz sjeda raznono ugao 45 (MFPSR)pretklon iz sjeda raznono ugao 45 (MFPSR)

44 Dautbai, S. (2001). Antropomotorika, Fakultet za fiziku kulturu, SarajevoDautbai, S. (2001). Antropomotorika, Fakultet za fiziku kulturu, Sarajevo55 Miki, B. (2000). Psihomotorika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, TuzlaMiki, B. (2000). Psihomotorika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla

1111

7/27/2019 dipl rad 12

12/25

7/27/2019 dipl rad 12

13/25

6.3.Opis istraivanja6.3.Opis istraivanja

Istraivanje je obavljeno na sljedei nain:Istraivanje je obavljeno na sljedei nain:-- Izmjerene su varijable motorikog skupa u inicijalnom i finalnom stanju.Izmjerene su varijable motorikog skupa u inicijalnom i finalnom stanju.-- Motorika mjerenja i sprovoenje programa odbojke vre se u sali u kojojMotorika mjerenja i sprovoenje programa odbojke vre se u sali u kojoj

odbojkaice treniraju, u vrijeme uobiajenih treninga.odbojkaice treniraju, u vrijeme uobiajenih treninga.-- Svi ispitanici koji su bili obuhvaeni ovim programom bili su podvrgnutiSvi ispitanici koji su bili obuhvaeni ovim programom bili su podvrgnuti

testiranju u jednakim uvjetima.testiranju u jednakim uvjetima.-- Osposobljeno je 5 mjerilaca (3 trenera i 2 odbojkaice seniorke)Osposobljeno je 5 mjerilaca (3 trenera i 2 odbojkaice seniorke)-- Osposobljena je ekipa 5 zapisniara (5 odbojkaica seniorki)Osposobljena je ekipa 5 zapisniara (5 odbojkaica seniorki)-- Mjerenja se vre na vie stanica. Na svakoj stanici se pored mjerioca iMjerenja se vre na vie stanica. Na svakoj stanici se pored mjerioca i

zapisniara, nalaze jo dva ispitanika.zapisniara, nalaze jo dva ispitanika.-- Odreene parametre mjeri uvijek isti mjerilac.Odreene parametre mjeri uvijek isti mjerilac.-- Prilikom upisivanja rezultata u zapisnik, zapisniar glasno ponavljaPrilikom upisivanja rezultata u zapisnik, zapisniar glasno ponavlja

rezultat koji upisuje.rezultat koji upisuje.-- Ispitanici su bili podijeljeni u 3 grupe (21-22) i eksperimentalni programIspitanici su bili podijeljeni u 3 grupe (21-22) i eksperimentalni program

sprovodio se sa svakom grupom tri puta sedmino po dva kolska sata sasprovodio se sa svakom grupom tri puta sedmino po dva kolska sata sasvakom grupom a sprovodili su ga treneri odbojkakog kluba.svakom grupom a sprovodili su ga treneri odbojkakog kluba.

-- Vodilo se rauna o osnovnim principima mjerenja motorikihVodilo se rauna o osnovnim principima mjerenja motorikihsposobnosti, tako da su prvo mjereni testovi brzine, koordinacije,sposobnosti, tako da su prvo mjereni testovi brzine, koordinacije,

fleksibilnosti, eksplozivne snage i na kraju repetativne i statike snage.fleksibilnosti, eksplozivne snage i na kraju repetativne i statike snage.-- Nakon zavretka inicijalnog i finalnog mjerenja podaci su uvrteni uNakon zavretka inicijalnog i finalnog mjerenja podaci su uvrteni ukompjuterski program za elektronsku obradu podataka.kompjuterski program za elektronsku obradu podataka.

Da bi se eksperimentalni program nesmetano provodio obezbjeeno jeDa bi se eksperimentalni program nesmetano provodio obezbjeeno jeodobrenje i suglasnost sljedeih ustanova i pojedinaca:odobrenje i suglasnost sljedeih ustanova i pojedinaca:-- usmena suglasnost Odbojkakog sportskog savezausmena suglasnost Odbojkakog sportskog saveza-- suglasnost i odobrenje predsjednika odbojkakog klubasuglasnost i odobrenje predsjednika odbojkakog kluba

-- suglasnost trenera odbojkakog kluba da e uestvovati u realizacijisuglasnost trenera odbojkakog kluba da e uestvovati u realizacijieksperimentaeksperimenta

6.3.1.Prilog Eksperimentalni program6.3.1.Prilog Eksperimentalni program

1313

7/27/2019 dipl rad 12

14/25

SEPTEMBARSEPTEMBAR

-- Teorijsko upoznavanje sa programom radaTeorijsko upoznavanje sa programom rada-- Rad na brzini 3 30mRad na brzini 3 30m

- 3 60m- 3 60m- 3 90m- 3 90m- 3 15m- 3 15m

-- Kompleks vjebi oblikovanja na tluKompleks vjebi oblikovanja na tlu-- Kompleks vjebi labavljenjaKompleks vjebi labavljenja-- Opti kompleks spretnosti i okretnosti ( preskakanje kozlia i konja )Opti kompleks spretnosti i okretnosti ( preskakanje kozlia i konja )-- Brzinska snaga unjevi(noge), sklekovi(ruke), sklopke(trup)Brzinska snaga unjevi(noge), sklekovi(ruke), sklopke(trup)-- Brzina - sprint 60m lagano tranje 60m etanje 60mBrzina - sprint 60m lagano tranje 60m etanje 60m-- Skokovi- (skokovi iz unja, skokovi na sanduk, raketa, zvijezda)Skokovi- (skokovi iz unja, skokovi na sanduk, raketa, zvijezda)-- Kretanje u terenuKretanje u terenu-- Hvatalica (zmija, u paru)Hvatalica (zmija, u paru)-- Istravanje iz razliitih pozicija: stojei, uei, sjedei, leeiIstravanje iz razliitih pozicija: stojei, uei, sjedei, leei-- Uvjebavanje sistema napada sa dva dizaaUvjebavanje sistema napada sa dva dizaa-- Uvjebavanje sistema odbrane uglom naprijed i uvjebavanje zatiteUvjebavanje sistema odbrane uglom naprijed i uvjebavanje zatite

bloka u sistemu uglom naprijedbloka u sistemu uglom naprijed-- Razne kombinacije dodavanja u parovima (gornje odbijanje prstima,Razne kombinacije dodavanja u parovima (gornje odbijanje prstima,

donje odbijanje podlakticama ili ekiem, jedan ekiem drugi prstima,donje odbijanje podlakticama ili ekiem, jedan ekiem drugi prstima, odbijanje lopte jednom rukom, primanje lopte ekiem a vraanje prstima,odbijanje lopte jednom rukom, primanje lopte ekiem a vraanje prstima,

primanje i vraanje lopte prstima, primanje lopte prstima a vraanjeprimanje i vraanje lopte prstima, primanje lopte prstima a vraanjeekiem, primanje i vraanje lopte ekiem, primanje lopte prstima iekiem, primanje i vraanje lopte ekiem, primanje lopte prstima i vraanje preko glave, prijem ekiem iznad glave i smeiranjem uputitivraanje preko glave, prijem ekiem iznad glave i smeiranjem uputiti

partneru, sa okretom 360, sa unjem, sjedom, premjetanjem tijelapartneru, sa okretom 360, sa unjem, sjedom, premjetanjem tijelanaprijed, nazad, u stranu, dodavanje lopte u skoku.)naprijed, nazad, u stranu, dodavanje lopte u skoku.)

-- Razne kombinacije dodavanja sjedei na tlu (jedan sjedi drugi klei,Razne kombinacije dodavanja sjedei na tlu (jedan sjedi drugi klei, sjedei oba na klupi, jedan sjedi drugi stoji na klupi, s jednom nogom nasjedei oba na klupi, jedan sjedi drugi stoji na klupi, s jednom nogom na klupi, oboje stoje na klupi)klupi, oboje stoje na klupi)

-- Razne kombinacije dodavanja u trojkama (sjedei dodavati prstima,Razne kombinacije dodavanja u trojkama (sjedei dodavati prstima, jedan stoji druga dvojica sjede i odbijaju loptu ekiem, jedan sjedi ajedan stoji druga dvojica sjede i odbijaju loptu ekiem, jedan sjedi a

dvojica stoje i smeiraju onog to sjedi, 2 : 1, tranje za loptom,dvojica stoje i smeiraju onog to sjedi, 2 : 1, tranje za loptom,prebacivanje preko glave)prebacivanje preko glave)

-- Razne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mreeRazne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mree-- Uvjebavanje servisa (tenis servis, lelujavi servis, skok servis) Uvjebavanje servisa (tenis servis, lelujavi servis, skok servis)

serviranje u odreenu zonu, serviranje sa prijemomserviranje u odreenu zonu, serviranje sa prijemom-- "Napucavanje"Napucavanje-- Uvjebavanje smea u raznim kombinacijama (iz zona 4 i 2 sa dizanjemUvjebavanje smea u raznim kombinacijama (iz zona 4 i 2 sa dizanjem

iz zone 3, smeiranje penala izmeu zona 2 i 3, smeiranje brzih lopti,iz zone 3, smeiranje penala izmeu zona 2 i 3, smeiranje brzih lopti, smeiranje sa podbacivanjem lopte, sa blokom)smeiranje sa podbacivanjem lopte, sa blokom)

1414

7/27/2019 dipl rad 12

15/25

OKTOBAROKTOBAR

-- Brzinska izdrljivost 50m- 100m 150m 200m 150m 100m Brzinska izdrljivost 50m- 100m 150m 200m 150m 100m 50m50m

-- Kompleks vjebi oblikovanja sa vijaomKompleks vjebi oblikovanja sa vijaom-- Razne kombinacije uvjebavanja smeaRazne kombinacije uvjebavanja smea-- Kompleks vjebi istezanjaKompleks vjebi istezanja-- Uvjebavanje servisaUvjebavanje servisa-- Kompleks vjebi za poveanje dubine pounjaKompleks vjebi za poveanje dubine pounja-- Razne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mreeRazne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mree-- Skokovi skok sa sunonim zabacivanjem, zgrni skok, prepolovljeniSkokovi skok sa sunonim zabacivanjem, zgrni skok, prepolovljeni

skokskok-- Razne kombinacije dodavanja u parovimaRazne kombinacije dodavanja u parovima-- Odravajui trening 6 30mOdravajui trening 6 30m

- 6 60m- 6 60m- 6 20m- 6 20m- 2 100m- 2 100m

-- Izmeu dvije vatreIzmeu dvije vatre

-- Kompleks vjebi spretnosti i okretnosti (kotrljanja, valjanja, povaljke,Kompleks vjebi spretnosti i okretnosti (kotrljanja, valjanja, povaljke, kolut naprijed, kolut nazad)kolut naprijed, kolut nazad)

-- Kompleks vjebi snage sa medicinkama (bacanja: sa grudi, preko glaveKompleks vjebi snage sa medicinkama (bacanja: sa grudi, preko glavenaprijed i nazad, iz sjedeeg, ueeg, stojeeg poloaja, sa jednomnaprijed i nazad, iz sjedeeg, ueeg, stojeeg poloaja, sa jednomrukom)rukom)

-- Uvjebavanje zatite smeera kao sastavni dio uvjebavanja napadaUvjebavanje zatite smeera kao sastavni dio uvjebavanja napada-- Uvjebavanje zatite bloka slobodnom blokeromUvjebavanje zatite bloka slobodnom blokerom-- Tranje sa promjenom pravca i smjera tranjaTranje sa promjenom pravca i smjera tranja-- Kompleks vjebi za kontrolu lopteKompleks vjebi za kontrolu lopte

1515

7/27/2019 dipl rad 12

16/25

NOVEMBARNOVEMBAR

-- Rad na brzini 10 15mRad na brzini 10 15m- 5 30m- 5 30m- 5 60m- 5 60m- 5 90m- 5 90m- 5 15m- 5 15m

-- Kompleks vjebi snage u parovimaKompleks vjebi snage u parovima-- Razne kombinacije uvjebavanja upijaa i povaljkiRazne kombinacije uvjebavanja upijaa i povaljki-- Kompleks vjebi oblikovanja na tluKompleks vjebi oblikovanja na tlu-- Uvjebavanje smea iz raznih kombinacijaUvjebavanje smea iz raznih kombinacija-- Kompleks vjebi oputanjaKompleks vjebi oputanja-- Uvjebavanje servisaUvjebavanje servisa-- Vjebe skonosti dubinski skok, sunoni poskoci u nizu, skokovi u vis iVjebe skonosti dubinski skok, sunoni poskoci u nizu, skokovi u vis i

daljdalj-- Razne kombinacije dodavanja u trojkamaRazne kombinacije dodavanja u trojkama-- Sprintevi sa ubrzanjem tranje 50 120m, bre tranje 50 120m, sprintSprintevi sa ubrzanjem tranje 50 120m, bre tranje 50 120m, sprint

50 120m, tranje 50 120m50 120m, tranje 50 120m-- Razne kombinacije dodavanja u parovimaRazne kombinacije dodavanja u parovima

-- Skokovi skok nakorakom na klupu, naizmjenini skok nakorakom naSkokovi skok nakorakom na klupu, naizmjenini skok nakorakom na klupu, brzi jednostruki skok na sandukklupu, brzi jednostruki skok na sanduk

-- Hvatalica (spas dodanom loptom, zmija)Hvatalica (spas dodanom loptom, zmija)-- Kompleks vjebi na vedskim ljestvama (hodanja po vedskim ljestvama,Kompleks vjebi na vedskim ljestvama (hodanja po vedskim ljestvama,

skokovi po vedskim ljestvama sa dranjem, visovi, penjanja rukama,skokovi po vedskim ljestvama sa dranjem, visovi, penjanja rukama, nogama)nogama)

-- Kretanje u terenuKretanje u terenu-- Uvjebavanje napada sa smeerom specijalistomUvjebavanje napada sa smeerom specijalistom-- Uvjebavanje zatite bloka sistemom ugla nazadUvjebavanje zatite bloka sistemom ugla nazad

-- Kompleks vjebi preciznosti (gaanje loptom u odreenu zonu, prstima,Kompleks vjebi preciznosti (gaanje loptom u odreenu zonu, prstima, ekiem, servisom, smeom)ekiem, servisom, smeom)

1616

7/27/2019 dipl rad 12

17/25

DECEMBARDECEMBAR

-- Brzinska izdrljivost 50m - 100m 150m 200m 150m 100m Brzinska izdrljivost 50m - 100m 150m 200m 150m 100m 50m50m

-- Razne kombinacije dodavanja u parovimaRazne kombinacije dodavanja u parovima-- Kompleks vjebi oblikovanja na vedskim ljestvamaKompleks vjebi oblikovanja na vedskim ljestvama-- Razne kombinacije dodavanja sjedei na tluRazne kombinacije dodavanja sjedei na tlu-- Kompleks vjebi istezanjaKompleks vjebi istezanja-- Razne kombinacije dodavanja u trojkamaRazne kombinacije dodavanja u trojkama-- Kompleks vjebi okretnosti i specifine okretnosti (sprint iz centra saKompleks vjebi okretnosti i specifine okretnosti (sprint iz centra sa

sjedenjem, kolut naprijed, kolut nazad, premet strance)sjedenjem, kolut naprijed, kolut nazad, premet strance)-- Razne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mreeRazne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mree-- Kompleks vjebi oblikovanja za poboljanje miine snage vjebe zaKompleks vjebi oblikovanja za poboljanje miine snage vjebe za

jaanje trbune muskulature, vjebe za jaanje lene muskulature, vjebejaanje trbune muskulature, vjebe za jaanje lene muskulature, vjebeza jaanje opruanja rukuza jaanje opruanja ruku

-- Uvjebavanje servisaUvjebavanje servisa-- Skokovi dubinski skok, skok na sanduk, skokovi s noge na noguSkokovi dubinski skok, skok na sanduk, skokovi s noge na nogu-- "Napucavanje""Napucavanje"

-- Smeiranje iz raznih kombinacijaSmeiranje iz raznih kombinacija-- Izmeu dvije vatreIzmeu dvije vatre-- Istravanje iz razliitih pozicija: stojei, uei, sjedei, leeiIstravanje iz razliitih pozicija: stojei, uei, sjedei, leei-- Kompleks vjebi sa kratkom vijaom (preskakivanja: u kretanjuKompleks vjebi sa kratkom vijaom (preskakivanja: u kretanju

naprijed i nazad, objenono na mjestu, sa promjenom ritma preskakivanja,naprijed i nazad, objenono na mjestu, sa promjenom ritma preskakivanja,jedan skok a dva prolaska vijaom ispod nogu, galop koraci, skokovi najedan skok a dva prolaska vijaom ispod nogu, galop koraci, skokovi najednoj nozi, skokovi sa ukrtanjem vijae)jednoj nozi, skokovi sa ukrtanjem vijae)

-- Uvjebavanje sistema napada sa tri smeeraUvjebavanje sistema napada sa tri smeera-- Uvjebavanje zatite bloka sa slobodnim blokeromUvjebavanje zatite bloka sa slobodnim blokerom

-- Kompleks vjebi za kontrolu lopteKompleks vjebi za kontrolu lopte

1717

7/27/2019 dipl rad 12

18/25

JANUARJANUAR

-- Rad na brzini 6 30mRad na brzini 6 30m- 6 60m- 6 60m- 6 90m- 6 90m- 10 15m- 10 15m

-- Brzinska izdrljivost 50m 100m 150m 200m 250m 150m Brzinska izdrljivost 50m 100m 150m 200m 250m 150m 100m 50m100m 50m

-- Kompleks vjebi oblikovanja na tluKompleks vjebi oblikovanja na tlu-- Razne kombinacije uvjebavanja upijaa i povaljkiRazne kombinacije uvjebavanja upijaa i povaljki-- Kompleks vjebi labavljenjaKompleks vjebi labavljenja-- Smeiranje iz raznih kombinacijaSmeiranje iz raznih kombinacija-- Skokovi skokovi s noge na nogu u stranu, naizmjenini, dijagonalni,Skokovi skokovi s noge na nogu u stranu, naizmjenini, dijagonalni,

skipovi na sanduk, skokovi s noge na nogu uporabom sanduka,skipovi na sanduk, skokovi s noge na nogu uporabom sanduka,poskakivanje, galopiranje, brzi skipposkakivanje, galopiranje, brzi skip

-- "Napucavanje""Napucavanje"-- Kompleks vjebi snage u paruKompleks vjebi snage u paru-- Uvjebavanje servisaUvjebavanje servisa-- Hvatalica (u paru, "pik" u paru s vijaom, make i mia)Hvatalica (u paru, "pik" u paru s vijaom, make i mia)

-- Razne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mreeRazne kombinacije dodavanja uz mreu i preko mree-- Kompleks vjebi sa vijaom (preskakivanja: u kretanju naprijed, uKompleks vjebi sa vijaom (preskakivanja: u kretanju naprijed, u

kretanju nazad, objenono na mjestu, sa promjenom ritma preskakivanja,kretanju nazad, objenono na mjestu, sa promjenom ritma preskakivanja, jedan skok a dva prelaska vijaom ispod nogu, galop koraci, skokovi najedan skok a dva prelaska vijaom ispod nogu, galop koraci, skokovi najednoj nozi, skokovi sa ukrtanje vijae)jednoj nozi, skokovi sa ukrtanje vijae)

-- Razne kombinacije dodavanja u trojkamaRazne kombinacije dodavanja u trojkama-- Razne kombinacije dodavanja sjedei na tluRazne kombinacije dodavanja sjedei na tlu-- Razne kombinacije dodavanja u parovimaRazne kombinacije dodavanja u parovima-- Kretanje u terenuKretanje u terenu

-- Uvjebavanje napada sa tri smeera ili etiri igraa u zoni napadaUvjebavanje napada sa tri smeera ili etiri igraa u zoni napada-- Kretanje sa promjenom pravca i smjera kretanjaKretanje sa promjenom pravca i smjera kretanja-- Kompleks vjebi preciznostiKompleks vjebi preciznosti

1818

7/27/2019 dipl rad 12

19/25

7/27/2019 dipl rad 12

20/25

7/27/2019 dipl rad 12

21/25

7.VREMENSKI PLAN7.VREMENSKI PLAN

Eksperimentalni program se provodio u periodu od 04.09.2006. godine doEksperimentalni program se provodio u periodu od 04.09.2006. godine do28.02.2007. godine. U sastav ovog programa nisu ula mjerenja inicijalnog i28.02.2007. godine. U sastav ovog programa nisu ula mjerenja inicijalnog i finalnog stanja ispitanika. Odbojkaki program se provodio tri puta sedminofinalnog stanja ispitanika. Odbojkaki program se provodio tri puta sedmino(ponedjeljak, srijeda, petak) po dva kolska asa (1,5h), i to:(ponedjeljak, srijeda, petak) po dva kolska asa (1,5h), i to:

-- 1. grupa od 17h do 18.30h1. grupa od 17h do 18.30h

-- 2. grupa od 18.30h do 20h2. grupa od 18.30h do 20h-- 3. grupa od 20h do 21.30h3. grupa od 20h do 21.30h

Svaka grupa je imala i jedan trening sedmino u fitnes dvorani koji su vodiliSvaka grupa je imala i jedan trening sedmino u fitnes dvorani koji su vodili treneri ovog kluba. Ovi treninzi su se provodili svake nedjelje.treneri ovog kluba. Ovi treninzi su se provodili svake nedjelje.Petkom su se odravali trening utakmice jer djevojice nisu ukljuene u sistemPetkom su se odravali trening utakmice jer djevojice nisu ukljuene u sistem takmienja.takmienja.Ovaj eksperimentalni program ujedno je bio priprema odnosno prva faza zaOvaj eksperimentalni program ujedno je bio priprema odnosno prva faza za odabir mogue ekipe za pionirsko takmienje.odabir mogue ekipe za pionirsko takmienje.

2121

7/27/2019 dipl rad 12

22/25

8.FINANSIJSKI PLAN8.FINANSIJSKI PLAN

-- Trokovi za trenerske uslugeTrokovi za trenerske usluge 300KM300KM 6 mj.= 1800KM (za jednog6 mj.= 1800KM (za jednogtrenera); 1800KM 3 = 5400KM (za tri trenera)trenera); 1800KM 3 = 5400KM (za tri trenera)

-- Trokovi koritenja dvorane 400KM 6mj. = 2400KM (za jednu grupu);Trokovi koritenja dvorane 400KM 6mj. = 2400KM (za jednu grupu);2400KM 3 = 7200KM (za tri grupe)2400KM 3 = 7200KM (za tri grupe)

-- Trokovi dnevnica za usluge mjerioca 30KM 6dana = 180KMTrokovi dnevnica za usluge mjerioca 30KM 6dana = 180KM-- Trokovi dnevnica za usluge zapisniara 30KM 6dana = 180KMTrokovi dnevnica za usluge zapisniara 30KM 6dana = 180KM-- Trokovi kancelarijskog materijala 15KMTrokovi kancelarijskog materijala 15KM-- Ostali trokovi 200KMOstali trokovi 200KMUKUPNO = 13175KMUKUPNO = 13175KM

Koritene sprave i rekviziti su posueni iz dvorane u kojoj je vreno mjerenjeKoritene sprave i rekviziti su posueni iz dvorane u kojoj je vreno mjerenje i provoen program. U toku izvoenja programa probuene su dvijei provoen program. U toku izvoenja programa probuene su dvijeodbojkake lopte koje smo morali nadoknaditi, te smo to knjiili na ostaleodbojkake lopte koje smo morali nadoknaditi, te smo to knjiili na ostale

trokove.trokove.Obradu podataka je izvrio provoditelj istraivanja tako da nije bilo trokovaObradu podataka je izvrio provoditelj istraivanja tako da nije bilo trokovaza usluge specijaliziranih servisa.za usluge specijaliziranih servisa.

9.LITERATURA9.LITERATURA

2222

7/27/2019 dipl rad 12

23/25

1.1. Dautbai, S. (2001).Dautbai, S. (2001). AntropomotorikaAntropomotorika. Fakultet za fiziku kulturu,. Fakultet za fiziku kulturu,SarajevoSarajevo

2.2. Gaji, M. (1985).Gaji, M. (1985). Osnovi motorike ovjekaOsnovi motorike ovjeka. Fakultet za fiziku. Fakultet za fizikukulturu, Novi Sadkulturu, Novi Sad

3.3. Metiko, D., M. Mrakovi i sar. (1990).Metiko, D., M. Mrakovi i sar. (1990). Razvojne karakteristikeRazvojne karakteristike ope motorike sposobnosti uenikaope motorike sposobnosti uenika. Kineziologija. Zagreb. Kineziologija. Zagreb

4.4. Miki, B. (2000).Miki, B. (2000).PsihomotorikaPsihomotorika. Fakultet za fiziku kulturu, Tuzla. Fakultet za fiziku kulturu, Tuzla5.5. Miki, B. (1999).Miki, B. (1999). Testiranje i mjerenje u sportuTestiranje i mjerenje u sportu . Filozofski fakultet. Filozofski fakultet

Univerziteta u Tuzli, TuzlaUniverziteta u Tuzli, Tuzla

6.6. Rao, I. (1998).Rao, I. (1998). Transformacioni procesi motorikih iTransformacioni procesi motorikih i funkcionalnih sposobnosti i razliitih aspekata u plivanjufunkcionalnih sposobnosti i razliitih aspekata u plivanju..Monografija. Fakultet za fiziku kulturu, SarajevoMonografija. Fakultet za fiziku kulturu, Sarajevo

7.7. Rao, I., B. Wolf, M. Hadikaduni. (1999).Rao, I., B. Wolf, M. Hadikaduni. (1999). Kompjuteri u sportuKompjuteri u sportu..Fakultet za sport, SarajevoFakultet za sport, Sarajevo

8.8. Rao, I. I sar. (2000).Rao, I. I sar. (2000). AntropomotorikaAntropomotorika. Prirunik, Univerzitet. Prirunik, Univerzitet"Demal Bijedi" Mostar"Demal Bijedi" Mostar

9.9. Rao, I., M. Talovi. (2003).Rao, I., M. Talovi. (2003). Transformacioni procesi motorikih iTransformacioni procesi motorikih i funkcionalnih sposobnosti pod utjecajem nogometnog programafunkcionalnih sposobnosti pod utjecajem nogometnog programa..

Sportski logos, 1:7-19 MostarSportski logos, 1:7-19 Mostar10.10. Skender, N. (2007).Skender, N. (2007). AntropomotorikaAntropomotorika (skripta). Pedagoki fakultet,(skripta). Pedagoki fakultet,BihaBiha

11.11. Skender, N. (2004).Skender, N. (2004). Transformacioni procesi motorikihTransformacioni procesi motorikih sposobnosti i morfolokih karakteristika pod utjecajemsposobnosti i morfolokih karakteristika pod utjecajem

sedmomjesenog programa kod uenika treeg i etvrtog razredasedmomjesenog programa kod uenika treeg i etvrtog razreda

osnovne koleosnovne kole. Doktorska disertacija, Sarajevo: Fakultet za fiziku. Doktorska disertacija, Sarajevo: Fakultet za fizikukulturukulturu

12.12. oe, H. (1984).oe, H. (1984). Testiranje u odbojciTestiranje u odbojci.(Prirunik za trenere)..(Prirunik za trenere).

OSBIH, SarajevoOSBIH, Sarajevo13.13. oe, H.. I. Rao. (1998).oe, H.. I. Rao. (1998). Mjerenja u KineziologijiMjerenja u Kineziologiji, Sarajevo,, Sarajevo,Fakultet za fiziku kulturuFakultet za fiziku kulturu

14.14. oe, H., I. Rao, M. Miki. (1998).oe, H., I. Rao, M. Miki. (1998). Vodi za pisanje strunih iVodi za pisanje strunih i naunih radova u kineziologijinaunih radova u kineziologiji. Sarajevo: Fakultet za fiziku. Sarajevo: Fakultet za fizikukulturukulturu

15.15. Zaciorski, V.M. (1975).Zaciorski, V.M. (1975).Fizika svojstva sportiste.Fizika svojstva sportiste.Beograd, NIP "Partizan"Beograd, NIP "Partizan"

2323

7/27/2019 dipl rad 12

24/25

1. UVOD1. UVOD

2. PREDMET I PROBLEM ISTRAIVANJA2. PREDMET I PROBLEM ISTRAIVANJA

2424

7/27/2019 dipl rad 12

25/25