�elimo vas informiratièasopis za dimnjaèarsku struku

obrtnikdimnjaèar

Dimdoznaje

obrtnikobrtnikobrtnikobrtnikdimnjaèar obrtnikprosinac

2013godina

VIIbroj17

besplatniprimjerak

Bosch Thermotechnik je djelokrug poslovanja s velikim postrojenjima obuhvatio markom Bosch. Počevši od 2. srpnja 2012., industrijski kotlovi koji su nuđeni pod markom Loos, kao i kogene-racijski moduli većeg raspona snage koje pro-izvodi Bosch KWK Systeme, nekadašnji Köhler & Ziegler, prodaju se pod markom Bosch. Više informacija na www.bosch-industrial.com/hr/

Jačanje poslovanja s velikim sustavimaBosch Thermotechnik mijenja marke Loos i Köhler & Ziegler u Bosch Cjelovit asortiman od jednog proizvođača

Dimnjaèari i Europska UnijaStr. 2

Stručnjaci u praksi:

Tribulogija dimnjaka zabluda ili znanstvena èinjenicaStr. 4

Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgradastr. 7

Zgrada x nova postojeća Vrsta i naziv zgrade NSZ4 – Ugostiteljsko turistički objekt - Hotel tip GARNI K.č. k.o. Adresa Mjesto Zagreb Vlasnik / investitor

prema Direktivi 2010/31/EU

Izvođač Godina izgradnje 2013

Ener

gets

ki c

ertif

ikat

za

nest

ambe

ne z

grad

e

QH,nd,rel % Izračun

45,55 � 15

� 250

> 250

� 200

� 150

� 100

� 50

� 25

A+

GFEDCBA

Podaci o osobi koja je izdala certifikat Ovlaštena fizička osoba Ovlaštena pravna osoba B.M.P. d.o.o. Imenovana osoba Mihajlo Vuković. dipl.ing. Registarski broj ovlaštene osobe P-43/2010 Broj energetskog certifikata Datum izdavanja/rok važenja 3.4.2013 / 3.4.2023 Potpis

Podaci o zgradi AK [m2] 2614,66 Ve [m3] 8170,80 f0 [m-1] 0,29 H'tr,adj [W/(m2K)] 0,41 Q''H,nd,ref [kWh/(m2a)] 25,46

B

Prijedlog mjera

- za postojeće zgrade: prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane - za nove zgrade: preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade

1. Kontinuirano pratiti utrošak energenata

2. Redovito održavanje (servisiranje i podešavanje) termotehničkog sustava grijanja i hlađenja, najmanje jednom godišnje, osobito prije njegove sezone. 3 Jednom godišnje stručna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka. 4. Smanjiti neželjene toplinske dobitke od osunčanja u ljetnom razdoblju korištenjem sjenila (zastora), ugraditi grilje na način dogovoren s glavnim projektantom. . 5. Spriječiti pregrijavanje prostorija iznad projektne temperature grijanja češćom kontrolom i regulacijom rada termotehničkog sustava

6. U što većoj mjeri koristiti prirodno dnevno svjetlo.

7. Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore u zimskom razdoblju podizanjem sjenila (zastora) i otvaranjem grilja kada se ugrade.

8. Kod odabira svih novih trošila birati sa boljim energetskim razredom.

9. Koristiti štedne žarulje umjesto običnih.

10. Zagrijavati prvi spremnik PTV, a drugi samo po potrebi.

11. Ugraditi solarni sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.

12. U sezoni hlađenja održavati projektnu temperaturu od 25-26 0 C, odnosno maksimalno najviše 7 0C nižu od vanjske..

13. Redovito (jednom mjesečno) čistiti filtere ventilokonvektora.

14. Ne hladiti prostorije u kojima nitko ne boravi.

15. Prazne sobe samo temperirati.

16.

17.

18.

19.

2

obrtnikdimnjaèar

::

Editorial

DimnjaèariEuropskaUnija

Uvijek iznova zadovoljstvo mi je predstaviti metode sanacije i kondenzacijsku tehnologiju zainteresiranim stanarima stambenih zgrada i njihovim predstavnicima. Zar još uvijek? Kon-denzacijska tehnologija i sanacija dimovod-nim sustavom s višestrukim priključkom već je uvelike obrađena tema, predstavljena na svim zamislivim i nezamislivim skupovima, i u svim medijima, od stručnih do općepopularnih. Dosadno, reći ćete. Međutim, zanimanje, pa i oduševljenje stanara prvi puta suočenih s ovim jasnim, detaljno razrađenim racionalnim rje-šenjem, još uvijek pruža osjećaj zadovoljstva.

Posebice stoga što Bosch toplinska tehnika nudi dokazano kompletno rješenje, koje postoji i standardno se u Europi primjenjuje već dugi niz godina. I zaista, suvremeno je ono što odgovara biti vremena u prostoru u kojem živimo, a ne ono što je vremenski novo. U Europu ulazimo već više od desetljeća. Pripre-mamo se za taj ulazak, predstavljamo tehnolo-gije, dostignuća, najavljujemo promjene zakona, održavamo skupove. Ovako je to u Njemačkoj, govorimo, ovako ovdje, onako ondje, navodimo dokazane referentne primjere. No, ništa se ne mijenja. I dok na prezentacijskim platnima na-ših stručnih skupova svih tih godina žive tehno-loške naprave budućnosti i zakoni zamišljenog budućeg društva, život nam teče sasvim drugim tokom. A realnost ulaska u EU je kao mirisna

sol koja nas budi iz polusvijesti. Kaže ministar, parafrazirat ću i pojednostaviti, ušli smo u EU i morat ćemo poštivati zakone. Zvrrrrr, buđenje! Problemi energetske ovisnosti, emisije sta-kleničkih plinova, energetske učinkovitosti, ekološke održivosti, samo su neki od onih koji, osim golemog utjecaja na gospodarstvo, zadiru sve dublje u način života pojedinca. Ignoriranje problema bilo je možda privlačna metoda, ali po-sljedice su se u međuvremenu gomilale. I sada će biti potrebno s njima se suočavati. Bilanca emisije CO2 nepovoljna je za razvoj industrije, a cijene prekoračenja su dodatni teret ionako upitnom razvoju proizvodnje, obavezna ener-getska iskaznica povlači pitanje energetske učinkovitosti koja će kod većine zgrada morati biti unaprijeđena, itd. I tako su sve razine, od

stanovnika do predsjednika države, suočene s pitanjima čije će rješavanje zahtijevati veliki trud i troškove. No, i to bi trebalo promatrati kao jedan od pokretača uspavanog gospodarstva i fi nancijskog protoka. Promjene navika su vjerojatno najteže životne promjene, i teško će ih prosječan građanin svo-jevoljno prihvatiti. Usprkos racionalnim argu-mentima. Kao renomirani proizvođač i jedan od vodećih svjetskih inovatora, ponudili smo zna-nje i tehnologiju, uvjete i cijene, projektnu i kori-sničku podršku. I samo još čekamo taj presudni poticaj. No, mislim da se optimizam u predstoje-ćem vremenu promjena i prilagodbe bez straha može osloniti na našu uvelike dokazanu stručnu suradnju, razvijene poslovne odnose i ljudsko razumijevanje.

“Svrha uspostave dimnjačarskih područja

jest omogućiti ovlaštenom područnom

dimnjačaru izvođenje zadaća čišćenja i

kontrole koje su mu zakonski naložene. ”

Članovi smo elitnog društva Europske Unije. Dugo sam bio protivnik ulaska u Europsku Uni-ju. Vjerujem da je svatko, tko je preživio 200 i više dana kao dragovoljac 1991 godine, osjećao isto.

Domovinski rat je bio rat za samo-stalnost i odcjepljenje od jedne uni-je, pa nam je teško padala misao ponovnog učlanjenja u drugu uniju, tim više što je druga unija podsje-ćala na prošireni sastav prve unije. Od skeptika ulaska u Europsku Uni-ju postao sam strastveni zagovara-telj članstva jer svakim danom vi-dim sve više prednosti. Prvi razlog zašto volim Europsku Uniju je taj što se od Hrvatske očekuje da se ponaša na način prosječnog člana Unije, a od takvog ponašanja smo se od 1991. do danas jako udalji-li. Moja očekivanja su da ćemo u sljedećih 6 mjeseci do godine dana od totalnog nereda ući u kreativan red. Kako u dimnjačarstvu, tako i u ostalim institucijama sistema. Smatram da bi uloga Hrvatske u Europskoj Uniji mogla biti jednaka ulozi Floride u Americi, ako ne i veća od nje. Uloga, značaj i radne obaveze dimnjačara među prvima će se morati prilagoditi onima koje vladaju u Europskoj Uniji. Europ-ska Unija je prepoznala opasnost od požara i opasnost od udisanja i najmanje količine ugljičnog monok-sida, a budući stanovnici Hrvatske s tom analizom su dobro upoznati. Naravno da postoje i one neznali-ce, o kojima smo pisali u prošlom broju, koji će i dalje poput papagaja ponavljati riječ „investicije“ iako je svakom dimnjačaru, ali i ostalim pametnim Hrvatima jasno da je in-vesticija druga riječ za Bangladeš u kojem bi za 200,00 kn mjesečno radili bez ikakvih prava. Srećom, Bogu hvala, to se neće dogoditi i mi ćemo se prilagoditi dolasku dragih nam novih sugrađana, kako znanjem tako i propisima.Za početak, krenimo od toga da država Hrvatska ima 537 dimnja-čarskih područja. Dimnjačarska područja određuju lokalne i regio-nalna samouprava prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Broj

majstora dimnjačara u Republici Hrvatskoj je na današnji dan 118. Majstor dimnjačar koji osvoji kon-cesiju zove se ovlašteni dimnja-čar. Ovlašteni područni dimnjačar osoba je koju je nadležno upravno tijelo imenovalo kao ovlaštenog područnog dimnjačara za određe-no dimnjačarsko područje. Radove čišćenja i kontrole smiju izvoditi samo ovlašteni područni dimnja-čari ili njihovi obrtnički pomoćnici. Trgovačka društva trebala bi u slu-čaju podnašanja zahtjeva za dim-njačarsko područje ispuniti uvjete koje propisuje Zakon o obrtu, a što u konkretnom slučaju znači da bi morala zapošljavati majstora dim-njačara za svako područje za koje se natječe. Svako dimnjačarsko područje bi trebalo imati majstora dimnjačara neovisno je li on zapo-slen u trgovačkom društvu, svom ili tuđem obrtu. Prema toj matematici ili imamo previše dimnjačarskih po-dručja ili imamo premalo majstora dimnjačara. Istina je, kao i obično, negdje u sredini. Puka matematika govori da nam nedostaje 419 majstora dimnjačara. Hoćemo li u narednom periodu školovati naše dimnjačare ili ćemo, da bi zadovoljili Europske propise, uvesti majstore dimnjača-re, još nije jasno. Druga pretpostavka je da posto-jećih 537 dimnjačarskih područja smanjimo na 118, koliko imamo majstora dimnjačara. Pitanje je na koji način uređujemo dimnja-čarska područja? Tko ih određuje odgovorili smo na početku: lokalna i regionalna samouprava. Kako ih određuje?

Dimnjačarska područja dijele se tako:

1. da je zajamčena požarna sigur-nost, zaštita ljudi od trovanja kao i zaštita okoliša

2. da ovlašteni područni dimnjačar može propisno obavljati svoje zadaće

3. da su prihodi od redovitih na-knada iz njegovih zadaća, nakon odbitka obaveznih troškova po-slovanja, takvi da ovlaštenomu područnom dimnjačaru osigura-vaju primjeren dohodak

4. da su dimnjačarska područja po mogućnosti jednako vrijedna i da po mogućnosti obuhvaćaju cjelovito područje.

Međutim, i tu dolazi do određenih problema. U praksi se uvijek iznova događa da vlasnici kuća zahtijevaju provođenje radova čišćenja i kon-trole od strane nekog drugog, a ne nadležnog ovlaštenog područnog dimnjačara. To obrazlažu time što s ovlaštenim područnim dimnjača-rom nije moguća suradnja. Izričita odredba je da se slobodna ili novoformirana dimnjačarska po-dručja moraju odmah popuniti, jer ova obveza nadležnog upravnog tijela proizlazi već iz načela sigur-nosti. Upravno tijelo mora popuniti slobodno dimnjačarsko područje odmah ili bolje rečeno bez odgađa-nja, to jest bez skrivenog odugovla-čenja. Dimnjačarsko područje po-staje slobodno kad je imenovanje ovlaštenog područnog dimnjačara završilo, u slučaju smrti i kad je vrijeme korištenja isteklo. Ako se može predvidjeti da će upražnjeno područje biti ukinuto, tijelo može do ukidanja područja „privremeno“ iz-vršavanje zadaća čišćenja i kontro-le na slobodnom području povjeriti „zamjeniku“. Što dalje govori Europska Unija? Ona govori da ovlašteni dimnjačar sudjeluje kod pregleda ložišta, kod tehničkog prijema objekata i kod ra-dova na području zaštite od imisije te racionalnoga korištenja energije.Uspostavljanje dimnjačarskih pod-ručja predstavlja zapravo monopol čišćenja i kontrole dimnjaka i loži-šta i predstavlja bitne osnove prava na slobodu izbora. Naime, ako se uspostavljaju fi ksna dimnjačarska područja, iz toga proizlazi da se vla-snici kuća, koje se nalaze na dim-njačarskom području, moraju služiti uslugama nadležnog ovlaštenog područnog dimnjačara kako bi dali izvesti radove čišćenja i kontrole, i da, s druge strane, ovlašteni po-dručni dimnjačar mora u tim kuća-ma obaviti sve radove koji spadaju u njegov djelokrug. Monopol dim-njačarskog područja ima na strani

potrošača prisilnu obvezu sklapanja ugovora s nadležnim ovlaštenim područnim dimnjačarom. Potrošači često napadaju ovu odredbu argu-mentom da nije spojiva s načelima slobodnog tržišnog gospodarstva. Uvjerio sam se da uspostavljanje fi ksnih dimnjačarskih područja, u kojima ovlašteni područni dimnja-čar snosi odgovornost za propisno izvođenje zadaća za koje je zadu-žen, najučinkovitije i najjednostav-nije omogućuje kontrole koje će provoditi država, a koje su potrebne zbog požarne sigurnosti i zaštite zdravlja. Kad bi se ukinula dimnja-čarska područja i kada bi postojala sloboda nadmetanja u dimnjačar-skom poslu, ne bi se više mogla po-jedinom vlasniku obrta nametnuti odgovornost za to da vlasnici kuća i stvarno daju izvoditi potrebne rado-ve čišćenja i kontrole. Tada, naime, više ne bi bilo određeno koji dimnja-čar bi morao izvesti radove u poje-dinim kućama. Uprava se, sukladno tomu, više ne bi mogla ograničiti na to da nadzire propisno obavlja-nje profesije ovlaštenih područnih dimnjačara, štoviše, ona bi u svr-hu osiguranja požarne sigurnosti, u istom opsegu kao do sada, morala kroz kontrole u pojedinim kućama osigurati ispunjavanje obveza či-šćenja. Upravni trošak potreban u tu svrhu bio bi nerazmjerno visok. Naravno, ne moram posebno napo-minjati da u te radove ne spadaju poslovi projektiranja, saniranja i nadgledanja izgradnje dimnjaka, kojima su se neki dimnjačari, u ne tako davnoj prošlosti, služili kako bi povećali svoju dobit.Svrha uspostave dimnjačarskih po-dručja jest omogućiti ovlaštenom područnom dimnjačaru izvođenje zadaća čišćenja i kontrole koje su mu zakonski naložene. Podjelu dimnjačarskih područja mora izvrši-ti nadležno upravno tijelo. Ne može se smatrati dopuštenim da stručna udruga dimnjačara pripremi podjelu do te mjere da nadležno upravno tijelo samo ne djeluje, odnosno da samo usvoji predloženu podjelu.Koje se obavljene aktivnosti mogu smatrati radovima čišćenja i kon-

“Domovinski rat je bio rat za samostalnost i odcjepljenje od jedne

unije, pa nam je teško padala misao ponovnog

učlanjenja u drugu uniju, tim više što je druga unija podsjećala na

prošireni sastav prve unije. ”

piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj.

Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb

3

èasopis za dimnjaèarsku struku

trole treba odrediti kroz Pravilnik o čišćenju i kontroli. U Pravilniku o čišćenju i kontroli treba zaključno odrediti koje je pojedine radove či-šćenja i kontrole ovlašteni područ-ni dimnjačar dužan izvoditi. Kroz ovakvo utvrđenje navedeni poslovi ostaju rezervirani za ovlaštenog područnog dimnjačara. Samo on i, pod njegovom odgovornošću, njegovi pomoćnici smiju obavljati takve radove. Kršenje ovog propisa predstavlja prekršaj.I ovdje treba biti jako odgovoran. Navest ću zadnji primjer iz Zagreba. Korisnik stana u stambenoj zgradi sa 6 etaža postavio je novu hidro-masažnu kadu. Postojeći plinski atmosferski bojler mu nije dovoljno brzo punio kadu pa se posavjeto-vao sa stručnjakom iz branše plin-skih bojlera. Stručnjak iz branše savjetovao mu je jači, brži plinski bojler s ventilatorom. Plinoinstala-ter je ustanovio da je dimnjak čist i da po svojim tehničkim karakte-ristikama zadovoljava propisane standarde za predloženi novi bojler te izvršio zamjenu plinskog bojlera.

Epilog: jedan stanar na predmet-noj zgradi je uživao u svojoj novoj hidromasažnoj kadi, dok se drugi stanar otrovao udisanjem ugljičnog monoksida. Pitanje je kako je to moguće i tko je kriv? Izvanzemalj-ci? Predsjednik? Gradonačelnik?

Dakle ovako:

1. Dimnjak je ispravan.2. Plinski bojler je ispravan.3. Jedan stanar je zadobio teško trovanje ugljičnim monoksidom

To su činjenice.

Što se dogodilo?

Plinoinstalater nije zatražio kon-trolu područnog dimnjačara već je zaključio da ispravan dimnjak i ispravno plinsko trošilo moraju ispravno raditi i ne mogu izazvati trovanje. Pogrešno. Na postojeći dimnjak nije bilo spojeno samo to zamijenjeno plinsko trošilo, nego, dugi niz godina, i još jedno o kojem plinoinstalater nije imao saznanja. Oba plinska trošila su bila atmos-ferska i radila su na principu podtla-ka. Kada je plinoinstalater montirao

plinsko trošilo s ventilatorom koje radi na principu predtlaka zatvorio je, ne znajući, mogućnost odvoda plinova izgaranja atmosferskom trošilu, čime je došlo do povrata ugljičnog monoksida u prostoriju korisnika atmosferskog plinskog bojlera. Čisto hipotetički rasprav-ljano, ova situacija se dogodila, ali se i nije morala dogoditi. Naime, plinski bojleri rade diskontinuirano. Oni rade samo kada ih upotreblja-vamo. Svaki bojler za sebe radi be-sprijekorno, ali ako oba rade u isto vrijeme, odmah, trenutno, dolazi do povrata ugljičnog monoksida u prostoriju atmosferskog bojlera. Moglo se dogoditi da nikada ne rade u isto vrijeme.Ovakva situacija se događa i u Europskoj Uniji i zato su dali toliku važnost dimnjačarskoj službi. Smi-sao odredbe kontrole usklađenosti rada dimnjaka i trošila znači da nije dovoljno imati samo ispravan dim-njak i ispravno trošilo, već i njihov usklađen rad. Nije u prvom planu osiguranje dohotka ovlaštenih po-dručnih dimnjačara, taj je dohodak

zajamčen već kroz ustanovljenje fi ksnih dimnjačarskih područja i kroz obvezu čišćenja i kontrole, već da se ovakve stvari koje su navedene u gornjem primjeru više nikada ne dogode. Štoviše, pogla-vito se utvrđuje odgovornost za propisno obavljanje radova čišće-nja i kontrole. Kad bi i druge osobe smjele obavljati radove propisane u skladu s pravilima o čišćenju i kontroli usklađenosti rada dimnjaka i ložišta, u pojedinačnom bi slučaju bilo teško utvrditi tko je odgovoran za neispravno stanje uređaja koji podliježu obvezi čišćenja i kontrole, a samim time bi i sigurnost građa-na bila bitno smanjena pa čak do razine nereda.

Kondenzacijski uređaji Bosch i Buderus sadrže tvornički ugrađenu dimovodnu zaklopku, te su time već tvornički spremni za sanaciju s korištenjem pretlačnog sustava, odnosno sustava s mogućnošću priključka većeg broja uređaja na jedan dimovod.www.bosch-climate.com.hr, www.buderus.com.hr

Visokoučinkovita kondenzacijska tehnologija - idealno rješenje za sanaciju stambenih zgrada

4

obrtnikdimnjaèar

:: TRIBOLOGIJADIMNJAKA - Zabluda iliznanstvenaèinjenica ?

piše:MarkoJakobović dipl.ing.stroj.marko.ening@gmail.comStručnjaciupraksi

Faza I : Abraziv „a“ tvrdoće Ha pod djelovanjem normalne kom-ponente sile Fn prodire u materijal, ali samo u konstituent „3“ koji je mekši od abraziva.

Faza II : Djelovanjem tangencijalne komponente sile Ft ostvaruje se mikrorezanje. Čestice trošenja su spiralne strugotine (duktilni mate-rijali) ili krhotine (krhki materijali).

Napomena: Kod dimovodnih su-stava nema pojave abrazije !

Faza I : Nastajanje adhezijskog spoja različitog stupnja jakosti na kontaktu izbočina.

Faza II : Raskidanje adhezijskog spoja. Čestica trošenja ostaje spontano „nalijepljena“ na jednom članu kliznog para.

Faza III : Otkidanje čestice (even-tualno). Oblik čestica trošenja ovisi o uvjetima, a uglavnom je lističast.

Definicije

TRIBOLOGIJA je interdisciplinarna znanost o trenju i trošenju. Istra-živanja na području tribologije usmjerena su na smanjenju nega-tivnih posljedica trenja i trošenja, koja se očituju direktnim gubicima (energije, materijala) i indirektnim gubicima (zastoji, održavanje, po-uzdanost, sigurnost, utjecaj na okoliš).

TROŠENJE je progresivni gubitak materijala s radnih površina tije-la, uslijed dinamičkog kontakta s drugim tijelom ili fl uidom. Sustavi u kojima se pojavljuju procesi tro-šenja nazivaju se tribosustavi. Ta-kvi su svi sustavi kod kojih postoji relativno gibanje između pojedinih dijelova.

Raznovrsnost uvjeta kontakata (geometrijski oblik, stanje površi-ne, materijal, način i brzina relativ-nog gibanja, temperatura) uzrokuje veliki broj pojavnih oblika trošenja. Kod svakog od njih dolaze do izra-žaja različita svojstva materijala pa zato otpornost trošenju ne pred-stavlja jedinstveno svojstvo već naziv za grupu svojstava.

Postoje četiri osnovna mehanizma trošenja: abrazija, adhezija, umor

površine i erozija. Mehanizmi tro-šenja opisuju se pomoću jedinič-nog događaja, tj. slijeda događa-ja koji prethode otkidanju jedne čestice trošenja s radne površine tijela. Svaki realni proces trošenja sastoji se od jednog, dva ili više osnovnih mehanizama trošenja koji djeluju u vremenskom slijedu ili istovremeno.

Napomena: Kod dimovodnih su-stava nema pojave adhezije !Faza I : Stvaranje mikropukotine, redovito ispod površine.

Faza II : Propagacija mikropukoti-ne.

Faza III : „Ispadanje“ čestice troše-nja, obično oblika pločice ili iverka.Napomena: Kod dimovodnih su-stava nema pojave umora površi-ne !

Erozija

Erozijsko trošenje je posljedica djelovanja djelića fl uida (bez ili uz prisutnost krutih čestica nošenih fl uidom) koji velikim brzinama udaraju o površinu ti-jela. Erozijsko se trošenje može smanjiti: eliminacijom krutih čestica iz fl uida, smanjivanjem relativne brzine fl uida, promje-nom kuta udara fl uida u tijelo, izborom pogodnog materijala i pogodnim izmjenama obrade materijala postupcima inženjer-stva površina.

Faza I : Pojava lokalnog turbulen-tnog strujanja fl uida.

Faza II : Erozijsko trošenje materi-jala u smjeru strujanja iza nepravil-nosti na površini.

Napomena: Kod dimovodnih su-stava nema pojave erozije !

Ispitivanje otpornosti trošenju

- Laboratorijsko ispitivanje uzora-ka materijala (testovi u kojima se ispituju laboratorijski pripre-mljeni uzorci) ;

- Laboratorijsko ispitivanje goto-vih dijelova (testovi u kojima se ispituju gotovi dijelovi) ;

- Eksploatacijsko ispitivanje (ispi-tivanje tijekom eksploatacije).

Ispitivanje materijala u uvjeti-ma abrazije

(metoda „suhi pijesak/gumeni ko-tač“, ASTM G 65-85)

Ispitivanje materijala u uvjeti-ma erozije (sl.7)

Zaključno

Kod strujanja dimnih plinova u dimnjaku nema niti jednog zna-čajnijeg oblika triboloških pojava između fl uida i unutarnje stijenke dimovoda. Naime, sile fl uida na površinu te brzine strujanja su pre-male za značajniji utjecaj na stjen-ku dimnjaka (plinska atm. ložišta = 2…4 m/s , plinska pretlačna lo-žišta = 5…10 m/s). Uspoređujući

s brzinama fl uida u npr. izlaznoj sapnici plinske turbine (cca. 600 m/s) takve brzine su premale za bilo kakav erozijski utjecaj na dimovod. Podredno, dimni plinovi ne sadrže krute čestice koje bi imale potrebnu tvrdoću da ostvare mi-kronapukline na unutar-

njoj stijenci dimovoda.

Nasuprot dimovodu, određene komponente sustava grijanja su interesantne za tribološka istra-živanja (npr. ležaj radijalnog ven-tilatora plinskog zatvorenog gri-jača vode, pumpa potrošne tople vode u sustavu grijanja, strujanja u sapnici trostupanjskog plame-nika uljnog kotla, strujanje vode u bakrenim cijevima itd.) ali nisu dovoljno ispitane tijekom same ek-sploatacije.

Slika 1 : Shema tribosustava

grčka riječ : TRIBO (=trljati)

Leonardo da Vinci (1452.-1519.) – otkrio dva zakona trenja (otpor trenja, odnos težine i sile)

Charles-Augustin de Coulomb (1736.-1806.) – zakon trenja i viskoznosti

Charles Hatchett (1760.-1820.) – prvi test trenja (trošenje zlatnih novčića)

Peter Jost (1921.) – „The Jost Report, 1966.“ (utrošak novca u UK zbog trenja)

David Tabor (1913.-2005.) – stupanj interakcije između površina

Slika 4 : Umor površine

Slika 3 : Adhezija

Slika 5 : Erozija

Slika 7 : Ispitivanje materijala u uvjetima erozije

Slika 2 : Abrazija

Slika 6 : Ispitivanje materijala u uvjetima abrazije

Slika 8 : Ispitivanje materijala u uvjetima adhezije

5

èasopis za dimnjaèarsku struku

Ložištanakrutagorivaitrovanja ugljiènimmonoksidom Do sada sam u člancima u DIM-u i na stručnim skupovima dimnjačara obrađivao problematiku trovanja ugljičnim monoksidom isključivo iz perspektive plinskih ložišta i s njima povezanim dimnjacima. To je tako s razlogom, jer su trovanja ugljičnim monoksidom i danas re-lativno česta pojava, s tendencijom smanjenja broja smrtno stradalih, ali ne i broja slučajeva trovanja. Nepravilnosti koje prethode trova-nju su: - neodgovarajuća ventilacija prosto-

ra,

- neispravan dimnjak,

- neispravan plinski aparat,

- kombinacija prethodno nabrojanih

Najčešći scenarij izgleda ovako: plinski aparat tipa B11 i na otvori-ma ugrađena PVC izo-stolarija.

Možemo se nadati da je smanjenje broja smrtnih slučajeva dijelom i posljedica našeg angažmana u propagandi s tematikom trovanja ugljičnim monoksidom.

Kroz te slučajeve trovanja ugljičnim monoksidom od plinskih aparata i dimnjaka provlače se i pojedinačni slučajevi trovanja ugljičnim monok-sidom korištenjem ložišta na kruta goriva.

Vratimo se na početak priče. Kako

nastaje ugljični monoksid? CO nastaje nepotpunim izgaranjem, odnosno nepotpunim vezivanjem ugljika i kisika. Sva kruta, tekuća i plinovita goriva u sebi sadrže ugljik, koji je njihov građevni element. Ugljik je znači građevni element ugljena, drva i svakog drugog kru-tog goriva. Da bi se stvorili idealni uvjeti za izgaranje krutog goriva do svake molekule goriva potrebno je dovesti točno određenu količinu zraka. Takav proces izgaranja je vrlo teško osigurati u ložištima na kruta goriva. Stoga se u ložištima na kuta goriva dijelom odvija i pro-ces nepotpunog izgaranja, u kojem nastaje ugljični monoksid.

Trovanja

U zadnjih nekoliko godina zabilje-ženi su sljedeći slučajevi trovanja ugljičnim monoksidom iz ložišta na kruta goriva:- okolica Novog Marofa,

- okolica Samobora,

- okolica Knina,

- Zagreb,

- okolica Dubrave Vrbovečke.

Okolica Novog Marofa – Mladi bračni par je 2009. godine živio u vikendici. Za grijanje su koristili peć na kruta goriva. Tijekom noći došlo je do trovanja ugljičnim monoksi-dom. Dvogodišnje dijete je umrlo, a roditelji su završili u bolnici otrovani monoksidom.

Okolica Samobora, mjesto Slapni-ca – mladi bračni par je 2010. godi-ne u obiteljskoj kući smrtno stradao od trovanja ugljičnim monoksidom. Izvor monoksida je bila peć na kruta goriva koja se nalazila u sobi u kojoj su supružnici spavali.

Okolica Knina, mjesto Oklaj – 2009. godine do trovanja je došlo u trošnoj obiteljskoj kući jer su za loženje koristili brikete koje su ložili na podu u otvorenom ložištu – jed-nogodišnja beba je smrtno stra-dala, a ostali ukućani su završili s teškim otrovanjem.

Zagreb-Bliznec – u obiteljskoj kući je od trovanja monoksidom smrt-no stradao vlasnik. Uzrok trovanja je loženje krutog goriva u trošnom štednjaku u prostoriji u kojoj je spa-vao.

Okolica Dubrave Vrbovečke – u Dubravi Vrbovečkoj dogodio se naj-noviji slučaj trovanja ugljičnim mo-noksidom iz ložišta na kruto gorivo. Trovanje se dogodilo tijekom noći sa subote na nedjelu 24./25.stude-nog 2012. Nesreća se dogodila u klasičnoj obiteljskoj kući koja ima dva dimnjaka od opeke sagrađena unutar kuće. Osobe su nastradale u jednoj sobi u kojoj je spavao mladi bračni par. Supruga, koja je bila u

osmom mjesecu trudnoće je smrt-no stradala, a suprug je bio u stanju teškog trovanja.Sredinom 80-tih je nadograđen dimnjak (slika 2) za ugradnju peći u još jednu sobu kuće (soba u kojoj se 2012. god. stradali supružnici). Veličina sobe je cca 12m2. Radi se o dimnjaku izrađenom od azbestnih cijevi (tzv. salonitnim cijevima) bez toplinske izolacije. Dno dimnjaka se nalazi u betonskom bloku unu-tar kojeg se nalazi zazidan sabirač čađe. Visina dimnjaka je cca 6m, a na visini cca 2m od donjeg ruba dimnjaka nalazi se priključak. Radi se o horizontalno položenoj čeličnoj cijevi duljine 1m. Spoj cijevi i dim-njaka je izveden na način da čelična cijev dolazi do dimnjaka, na dim-njaku je napravljen otvor, a prostor između priključne cijevi je obložen staklenom vunom i zažbukan. Pre-gledom dimnjaka utvrđeno je da je cijev dimnjaka čista i prohodna, dok je u priključnoj cijevi blizu priključka pronađen komad staklene vune koji je manjim dijelom blokirao cca 10% poprečnog presjeka cijevi. Na pri-ključak je bila spojena peć na kruta goriva snage 8kW. Tijekom 2012. godine su na kući neki prozori zami-jenjeni novim PVC izo-prozorima. To je napravljeno i u predmetnoj sobi u kojoj se nalazi peć na drva.

Tijekom očevida ispitao sam funk-cioniranje dimnjaka kod zatvorenog i otvorenog prozora. Rezultat je bio očekivan, tijekom rada peći kod za-tvorenog prozora došlo je do povra-ta dimnih plinova u sobu, i obratno, kada je prozor bio odškrinut, do po-vrata nije došlo.

Važno je napomenuti da su supruž-nici prostoriju koristili kao spavaću sobu, drugo: vremenski uvjeti su bili otežani za rad dimnjaka zbog maglovitog vremena.

Područni dimnjačar je do trenut-ka nesretnoga događaja trovanja ugljičnim monoksidom i stradava-nja trudnice tek bio dobio koncesiju i nije završio snimanje terena na ko-jem godinama, možda i desetljeći-ma nije bio područnog dimnjačara. Otac oštećenog je rekao da sami održavaju dimnjake, a sporni dim-njak su očistiti dva tjedna prije tragedije, te da su inače svaka dva tjedna čistili dimnjak.

Nakon nesretnog događaja i oče-vida kojim je utvrđen niz nepravil-nosti koje su dovele do trovanja ugljičnim monoksidom, novoime-novani područni dimnjačar dolazi na lokaciju radi pregleda, međutim stranke ga odbijaju pustiti u dvori-šte, a kamoli da ga pripuste dimnja-cima, uz obrazloženje da oni sami održavaju dimnjake. Postavlja se pi-

tanje kako postupiti u ovom slučaju i nagovoriti stranke da surađuju s dimnjačarom. Zaključak

Nabrojani i opisani slučajevi trova-nja ugljičnim monoksidom iz ložišta na kruto gorivo govore da su ložišta na kruto gorivo podjednako opasna s aspekta trovanja ugljičnim mo-noksidom kao i plinski aparati. S obzirom na produbljavanje ekonom-ske krize i cijenu plina, sve veći je broj ljudi koji s plina kao energenta za grijanje prelaze na ložišta na kru-to gorivo (najčešće drva). Razlika između plinskih aparata i ložišta na kruta goriva je u tome što su dim-njačari jedine stručne osobe koje kontroliraju i održavaju ložišta na kruta goriva pripadajuće dimnjake. Stoga su područni dimnjačari naj-važnija karika za sigurnost korisnika ložišta na kruta goriva!

Slika 3: Kvaliteta rada peći spojene na salonitni dimnjak

Slika 4: Detalj spoja dimovodne cijevi

Slika 2: Naknadno izgrađen salonitni dimnjak

Slika 1: Kuća u kojoj je došlo do trovanja

piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj.

Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakopolova

Stručnjaciupraksi

6

obrtnikdimnjaèar

::DimMob–prvamobilnaaplikacijaskrojenaiskljuèivozapotrebeDIMNJAÈARA

O

DimMob je prva mobilna apli-kacija koja može više nego bilo koja druga mobilna aplikacija namijenjena dimnjačarima:

1. Povezivanje baze Dim 2.4 s mobi-telom i razmjena podataka u oba smjera. Baza Dim 2.4 predstavlja centralno mjesto svih podataka o klijentima. Podaci se s jednog mjesto šalju na mobitele dimnja-čara, a isto tako, sve transakcije obavljene na terenu na kraju rad-nog dana šalju se sa svih mobite-la u centralnu bazu Dim 2.4.

2. Izdavanje fi skalnih računa. Za razliku od svih do sada viđenih fi skalnih računa, jedino DimMob izdaje personalizirane račune – svaki račun glasi na prezime i ime osobe vlasnika kuće s podacima o adresi. Zahvaljujući personalizi-ranim podacima, imate moguć-nost povezivanja izdanog računa na terenu i centralne baze Dim 2.4 na kraju radnog dana.

3. Ispis obavijesti. U slučaju da je ulazak u kuću onemogućen, po-stoji opcija ispisa Obavijesti ko-jom obavještavate vlasnika kuće o nemogućnosti obavljanja zako-nom propisane obaveze čišćenja dimnjaka i najavljujete ponovni dolazak za neki novi planirani da-tum i vrijeme.

Imajte pregled u stvarnom vreme-nu što se događa na terenu iz svog ureda.Donosite odluke temeljem stvarnih podataka s terena.Imajte uvid u profi tabilnost i učinak svakog zaposlenika.

Što točno dobivate korištenjem aplikacije DimMob1.0:1. Potpunu kontrolu učinkovitosti

nad vašim djelatnicima na terenu temeljem izdanih računa i obavi-jesti.

2. Potpunu i pravovremenu informa-ciju o tome:

a. tko je izdao račun ili obavijest – koji dimnjačar

b. u kojoj kući je izdan račun ili ispi-sana obavijest

c. kada je izdan račun ili obavijest – točan datum i vrijeme

d. koje usluge su naplaćene - stav-ke računa.

3. Zaključak dana – i prije samog povratka dimnjačara s terena vi već imate informaciju o svim

izdanim računima te iznosu dnevnog utrška po svakom dimnjačaru.4. Preglednost i nadzor nad kompletnosti obavljenih ra-dova na terenu – pregled po ulicama do razine kućnog broja i imena i prezimena vla-snika kuće.

Tehnologija: 1. Bilo koji postojeći mobi-tel (Samsung, HTC, LG…) s verzijom Android 2.3.5 ili noviji, preporučena veličina ekrana je 3,5’’.2. Mobitel mora imati opciju korištenja interneta – potreb-no i za fi skalizaciju računa i prijenos podataka između baze Dim–> mobitel->Dim.

3. Mogućnost izdavanja perso-naliziranih računa i kad nemate pristup Internetu, a povratkom u područje gdje Internet postoji odradi se samo proces fi skaliza-cije računa.

4. Za ispis računa i obavijesti tre-nutno se koristi mobilni printer STAR-SMT300 (bluetooth), a na zahtjev postoji mogućnost prila-godbe ispisa i na druge mobilne printere.

7

èasopis za dimnjaèarsku struku

Energetskipreglediienergetsko certificiranjezgrada(8.)

piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj.

B.M.P

Ovlašteni projektant strojarskih instalacija

Na tržištu nekretnina Energet-ski certifikat (u daljem teksti En Cert) zgrada i dijelova zgrada od 1. srpnja ove godine je zakonska obveza u Republici Hrvatskoj.

Stambena zgrada ili prostor se svr-stava u jedan od 8 razreda energetske potrošnje od A+(≤ 15 kWh/m2a) do G (>250 kWh/m2a) temeljem spe-cifi čne godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne kli-matske podatke po kvadratu korisne površine.

Nestambena zgrada ili prostor se svrstava u jedan od 8 razreda ener-getske potrošnje od A+(≤ 15 %) do G (>250 %) temeljem relativne vri-jednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje u %, a omjer je godišnje potrebne energije grijanje za referentne klimatske podatke po kva-dratu korisne površine i dopuštene specifi čne godišnje potrebne toplin-ske energije za grijanje.

U budućnosti će se u En Certu oba-vezno osim energije potrebne za gri-janje navoditi potrebna energija za hlađenje, za pripremu tople vode, za rasvjetu i ostale sustave zgrade, sve s ciljem izračuna ukupne potrošnja energije u zgradi do razine primarne energije. Na taj način će se ustanoviti i emisija CO2 potrebna za proizvodnju utroška energije, što će se na kraju naplatiti od korisnika, odnosno vla-snika.

En Certom se predočuju energetska svojstva zgrade ovisno o izvedbi i samoj zemljopisnoj lokaciji zgrade. Zgrade ovisno o godini gradnje, dakle samoj izvedbi, imaju uglavnom oče-kivani energetski razred. Na potroš-nju energije imaju utjecaj i različiti tehnički sustavi koji troše energiju u zgradi, način njihovog korištenja, kao i navike korisnika.

Energetski pregled je postupak kojim se temeljem snimka stanja zgrade i sustava koji troše energiju, računa distributera za potrošnju energije tije-kom zadnje 3 godine i proračuna do-bivaju podaci za analizu. Metodologi-ju energetskog pregleda propisalo je Ministarstvo graditeljstva i prostor-nog uređenja (MGIPU). Nakon analize stanja potrošnje energije predlažu se konkretne mjere za povećanje energetske učinkovitosti postojeće zgrade. U energetskom pregledu su-djeluju obavezno ovlašteni stručnjaci iz područja arhitekture, građevinar-stva, elektrotehnike, elektronike i strojarstva. O energetskom pregledu sastavlja se Izvješće propisano Me-todologijom i dostavlja se MGIPU.

Investitor ili vlasnik zgrade dužan je ovlaštenoj osobi koja provodi ener-getski pregled osigurati sve podatke za neomatan rad, a osobito: podatke o potrošnji energije u zadnje 3 godi-ne, tehničku dokumentaciju o susta-vima koji se pregledavaju, izvješća o prethodnim energetskim pregledima, o redovitim pregledima i servisima, slobodan pristup sustavima, razgovor s korisnicama o načinu koirištenja energije u zgradi. Distributeri energije

i vode za zgrade dužni su bez naknade dostaviti podatke kojima raspolažu u roku od 30 dana od dan zaprimanja zahtjeva.

Izmjenama Pravilnika o energetskim pregledima građevina i energetskom certifi ciranju zgrada (»Narodne no-vine« br. 29/13) dopušteno je da se Proračuni propisani Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certifi ciranju zgrada (»Narodne novine« br. 81/12) koji se provode prema Metodologiji provo-đenja energetskog pregleda građevi-na, u dijelu koji se odnosi na prora-čun i modeliranje toplinskih gubitaka za stvarne uvjete korištenja, odnosno potrebne (isporučene) energije, u su-stavima grijanja, pripreme potrošne tople vode, hlađenja, ventilacije, dje-lomične klimatizacije i klimatizacije, te potrebne energije za rasvjetu, pro-vode nakon 30. lipnja 2013. Propisi iz područja energet-ske učinkovitostiPropisi koji su na trenutno na snazi iz područja energetskog certifi ciranja su:

• Zakon o učinkovitom korištenju energije i neposrednoj potrošnji Narodne novine 152/08, 55/12

• Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sek-toru Narodne novine 69/12

• Pravilnik o kontroli energetskih certifi kata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevi-na, Narodne novine 81/12

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certifi ciranje zgrada, Narodne no-vine 81/12, 64/13

• Pravilnik o energetskim pregledi-ma građevina i energetskom cer-tifi ciranju zgrada, Narodne novine 81/12 , 29/13

• Metodoogija• AlgoritamPropisi o energetskim pregledima građevina i energetskom certifi ciranju zgrada kao energetskoj učinkovitosti iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, objavljuju se na njihovim web stranicama www.mgipu.hr i stalno ažuriraju.

Obveze od 1.srpnja 2013. koje prozilaze iz propisa

Energetski certifi kat se izdaje za zgra-de ovisno o namjeni korištenja, a di-jele se na:

SZ Stambene zgrade: s jednim stanom i sa dva ili više stano-va,

NSZ Nestambene zgrade različite namjene

Nestambene zgrade se dalje dijele prema namjeni na zgrade uredske namjene, obrazovne namjene, bolni-ce, hoteli, sportske građevine, zgrade veleporodaje i maloprodaje, ostale nestambene zgrade,

Nestambene zgrade se još označa-vaju znamenkom, npr. NSZ24 = ugo-

stiteljsko turistički objekt, s ciljem realnije usporedbe različitih zgrada po namjeni

Izdavanje energetskog certifi kata nije potrebno za nove i postojeće zgrade kao i uporabne cjeline u zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup a koje imaju uporabnu korisnu površinum manju od 50 m2, Zgrada javne namjene ili samostalna uporabna cjelina koja se koristi za javnu namjenu, od 1. srpnja 2013, ako ima ukupnu korisnu površinu

veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m², mora imati EnCert zgrade izložen na mjestu jasno vid-ljivom posjetiteljima zgrade, obično kod glavnog ulaza u zgradu. Javno se izlažu 1. stranica na kojoj je strelicom na energetskoj skali ozna-čen energetski razred zgrade i 3. stra-nica koja koja sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod postojećih zgrada, odnosno pre-poruke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunje-nje energetskih svojstava zgrade kod novih zgrada (vidi sliku).

Za izradu i javno izlaganje EnCert od-govoran je Vlasnik zgrade, a korisnik zgrade dužan je omogućiti njegovu izradu i javno izlaganje. Rok važenja EnCerta je 10 godina.

Energetski pregled se obavezno pro-vodi za zgradu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti, javnu rasvjetu, zgrade javne namjene neto površine veće od 500 m2 (od 9.srpnja 2015 veće od 250 m2), zgrade ili dijelove zgrada koje podlije-žu obvezi energetskog certifi ciranja, sustave grijanja u zgradama s kotlom ukupne nazivne snage 20 kW i veće, sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama ukupne nazivne snage 12 kW i veće. Energetski pregled se pro-vodi svakih 5 godina.

Redoviti energetski pregled sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage većom od 100 kW obvezno se

provodi svake dvije godine od dana dostave izvješća o redovitom pre-gledu, a kod plinskih kotlova svake 4 godine.

Obavezni su redoviti godišnji pregle-di sustava grijanja, sustava grijanja i hlađenja kao i sustava klimatizacije po drugim propisima. Kod redovitog pregleda sustava grijanja potrebno je izvršiti potrebna mjerenja od ovlašte-ne osobe prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša kojim se uređuje obavljenje djelatnosti praće-nja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora.

Kod kupoprodaje i iznajlmljivanja zgra-da, poslovnih prostora od 1. srpnja 2013. potrebno je priložiti En CERT. Vlasnik zgrade dužan je prilikom prodaje, iznajmljivanja, leasinga ili davanja u zakup zgrade ili njene sa-mostalne uporabna cjelina osigurati energetski certifi kat i dati ga na uvid potencijalnom kupcu, unajmljivaču ili zakupoprimcu.

En Cert je sastavni dio ugovora o ku-poprodaji.

Kod oglašavanja u medijima zgrada koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup ili njihovih samo-stalnih uporabna cjelina, se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine cjeline.

Prije početka uporabe nove zgrade odnosno puštanja u pogon potrebno je osigurati i En CERT, to se odnosi i na stare zgrade koje nemaju uporabnu dozvolu.Energetsko certifi ciranje i energetski pregledi zgrada i ostalih građevina koje troše energiju nije nepotreban i suvišan trošak. Nakon ovih postu-paka i provedene stručne analize, moraju se ustanovti mjere kojima se postiže energetska učinkovitost u zgradi. Primjenom ovih mjera postiže se višestruka korist, jer angažmanom projektanata, proizvođača različitih sustava zgrade i izvođača vlasnik od-nosno korisnik zgrade smanjuje troš-kove za energiju investicijom koja u konačnici mora biti znatno manja od dosadašnjih troškova za energiju.

Zgrada x nova postojeća Vrsta i naziv zgrade NSZ4 – Ugostiteljsko turistički objekt - Hotel tip GARNI K.č. k.o. Adresa Mjesto Zagreb Vlasnik / investitorMjes agreb

prema Direktivi 2010/31/EU

Izvođač Godina izgradnje 2013

Ene

rget

ski c

ertif

ikat

za

nest

ambe

ne z

grad

e

QH,nd,rel % Izračun

45,55 � 15

� 250

> 250

� 200

� 150

� 100

� 50

� 25

A+

GFEDCBA

Podaci o osobi koja je izdala certifikat Ovlaštena fizička osoba Ovlaštena pravna osoba B.M.P. d.o.o. Imenovana osoba Mihajlo Vuković. dipl.ing. Registarski broj ovlaštene osobe P-43/2010 Broj energetskog certifikata Regi oj

Datum izdavanja/rok važenja 3.4.2013 / 3.4.2023 Potpis

izdavanja važenja

Podaci o zgradi AK [m2] 2614,66 Ve [m3] 8170,80 f0 [m-1] 0,29 H'tr,adj [W/(m2K)] 0,41 Q''H,nd,ref [kWh/(m2a)] 25,46

B

Prijedlog mjera

- za postojeće zgrade: prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane - za nove zgrade: preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade

1. Kontinuirano pratiti utrošak energenata

2. Redovito održavanje (servisiranje i podešavanje) termotehničkog sustava grijanja i hlađenja, najmanje jednom godišnje, osobito prije njegove sezone. 3 Jednom godišnje stručna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka. 4. Smanjiti neželjene toplinske dobitke od osunčanja u ljetnom razdoblju korištenjem sjenila (zastora), ugraditi grilje na način dogovoren s glavnim projektantom. . 5. Spriječiti pregrijavanje prostorija iznad projektne temperature grijanja češćom kontrolom i regulacijom rada termotehničkog sustava

6. U što većoj mjeri koristiti prirodno dnevno svjetlo.

7. Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore u zimskom razdoblju podizanjem sjenila (zastora) i otvaranjem grilja kada se ugrade.

8. Kod odabira svih novih trošila birati sa boljim energetskim razredom.

9. Koristiti štedne žarulje umjesto običnih.

10. Zagrijavati prvi spremnik PTV, a drugi samo po potrebi.

11. Ugraditi solarni sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.

12. U sezoni hlađenja održavati projektnu temperaturu od 25-26 0 C, odnosno maksimalno najviše 7 0C nižu od vanjske..

13. Redovito (jednom mjesečno) čistiti filtere ventilokonvektora.

14. Ne hladiti prostorije u kojima nitko ne boravi.

15. Prazne sobe samo temperirati.

16.

17.

18.

19.

8

obrtnikdimnjaèar

::

RazgovorsgospodinomStjepanomCrljenom, vlasnikomdimnjaèarskogobrta”Dimiæ”

NagradnaigraOdgovor na nagradno pitanje 16. broja glasi c) 20

Buderus sportsku torbu osvojili su: Ivica Ćurković - Koprivnica, Alen Peteh - Pula, Belec Štefanija - Velika Gorica. Čestitamo!

Nagradno pitanje za DIM broj 17:

Ako mjerimo analizatorom dimnih plinova na mjernom mjestu zraka potrebnog za izgaranje, vrijednost CO2 mora biti:

a) 0,0-0,2%b) 20-21 %c) podatak nije bitan

Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu:Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza Branimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključ-no do 15.01.2014. a troje čitatelja s točnim odgovorom osvajaju Buderus metar.

Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju po-štom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isklju-čeni su iz nagradne igre. Buderus metar

UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM”

Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja tek-sta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije.

Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail dim@hr.bosch.comDirektor: Javier Pareja Gonzales • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.;

Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj. • Fotografi ja: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka • Časopis DIM je besplatan. Izlazi 3 puta godišnje. • prosinac 2013. im

pres

sum

Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.

Gos. Stjepan Crljen, vlasnik

DIM: Gospodine Crljen, predstavite nam za početak ovog razgovora svoju tvrtku. Kako ste ušli u ovaj posao, koliko dugo radite, koje područje pokrivate, kako ste postali dimnjačar?

SC: Dimnjačarski obrt „Dimić“ u vlasništvu Stjepana Crljena osnovan je 1994 god. nakon zatvaranja poduzeća Dimnjak u kojem sam počeo raditi 1987 god, kao šegrt nakon završene srednje građevinske škole, smjer dimnjačar. U samom početku, dimnjačarski obrt zapošljavao je jednog radnika , da bi danas u obrtu radilo 6 radnika. Dimnjačarski obrt bazirao se isključivo na dimnjačarskim poslovima, kojima se bavim zadnjih 26 godina, te sam u tom razdoblju stekao i zvanje „majstor dimnjačar“. Od samog osnutka, obrt radi na području grada Zagreba, općina Medvešćak. Zanimanje dimnjačara izabrao sam sasvim slučajno, jer u mojem slavonskom selu Šumeću, odakle dolazim u Zagreb na školovanje, već su bila tri dimnjačara, drugi razlog je taj da sam odrastao u siromašnoj obitelji gdje mi roditelji nisu mogli priuštiti svakodnevno putovanje u Slavonski Brod na školovanje pa me je stric povukao sebi u Zagreb, gdje sam upisao srednju Građevinsku školu Zvonko Brkić za smjer dimnjačar.

DIM: Zanimanje dimnjačar često asocira na čađu i čišćenje dimnjaka, međutim slika poslova se značajno promijenila. Što su sve zadaci današnjeg modernog dimnjačara?

SC: Bez obzira na veliku plinofi kaciju i moderne tehnologije sve čišćeg loženja, i dalje su ostali korisnici koji lože na tkz. prljava goriva, tekuće i kruto. Stoga dimnjačar i dalje mora nositi crnu uniformu, žičanu četku (štoser), štrik s kuglom, partviš, ključeve i šernu, a ne može posao dimnjačara obavljati u bijeloj kuti s laptopom ispod ruke, kako neki misle. Jasno je da je tehnologija grijanja i ložišta otišla naprijed, te su stoga i sami dimnjačari bili prisiljeni

uložiti znatna sredstva u svoja znanja i nabavu novih aparata, čime je poboljšana sigurnost i kvaliteta usluge, te samim tim i sigurnost korisnika.

DIM: Jeste li zadovoljni položajem dimnjačara u Hrvatskoj?

SC: Ovo je pitanje vrlo delikatno i moram vam reći da sam jako razočaran sa sadašnjim položajem dimnjačara u Hrvatskoj. Kako da budem zadovoljan sa stanjem dimnjačara u Hrvatskoj, kada pravila i propise donose lokalne samouprave koje za mišljenje struku ništa ne pitaju. U struku su došli takozvani menadžeri, koje nije briga za sigurnost korisnika usluge nego samo za fi nancijsku korist. Moram naglasiti da je dimnjačarska služba komunalna djelatnost i da bi, kao takva, trebala brinuti da svojim poštenim radom anulira mogućnost požara, trovanje stanara, eksplozije. Nadalje, dimnjačar bi trebao biti glavni akter što se tiče struke, a ne, kao sada, komunalni redar, koji se postavlja iznad struke i uzima si ovlasti koje mu nisu propisane zakonom o komunalnom gospodarstvu. Žalosno je za dimnjačarsku struku da nad 23 koncesionara, koliko radi u gradu Zagrebu, mora provoditi kontrolu 5 komunalnih redara. Još je žalosnije, da u struci imamo preko noći novonastale majstore dimnjačare koji nemaju ni dimnjačarsko odijelo, a kamoli da znaju složiti osnovni dimnjačarski alat.

DIM: Na koje probleme najčešće nailazite?

SC: Problema u dimnjačarskoj struci ima toliko puno da bi se mogli napisati elaborati, a najčešći problemi su stari dotrajali zidani dimnjaci koji više ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete za priključenje novih ložišta, prekobrojan broj priključaka na jedan dimnjak, nova stolarija s gumenim brtvama (što onemogućava dovoljan dotok svježeg zraka potrebnog za siguran rad atmosferskih ložišta), strujni ventilatori, kuhinjske nape i klima

uređaji, a u zadnje vrijeme i akutna pojava sve većeg broja fasadnih uređaja koji niču kao gljive poslije kiše. Jedan od češćih problema također je nalaz o ispravnosti dimnjaka, oko čega se često sukobljavamo s korisnikom. Ako mi utvrdimo neku neispravnost na dimnjaku, te predložimo njegovu sanaciju, gotovo 60% ljudi reagirat će na nas ljutnjom , jer mu to stvara dodatne i nepredviđene troškove. U tom smislu je posve nevjerojatno da im tog trena uopće nije na pameti njihova vlastita sigurnost, a svi dobro znamo kakve se štete i tragedije mogu izroditi iz neispravnog dimnjaka. Sigurno ćete se složiti da ti isti ljudi nikada ne bi doveli u sumnju negativan nalaz liječnika ili automehaničara ako im ovaj priopći da s njihovim zdravljem ili automobilom nešto nije u redu. Najnoviji problemi nastali su s distributerom plina GPZ-om koji pune plinsku instalaciju u novogradnjama na osnovu zapisnika od nadzornog inženjera i na takav način degradiraju dimnjačarsku struku.

DIM: Očekujete li pozitivne pomake ulaskom Hrvatske u EU?

SC: Ulaskom u EU smatram da neće doći do bitnog poboljšanja u struci, osim ako se na nivou Države ne donese jednaki Zakon o dimnjačarstvu, kao što je to praksa u državama EU. Ovdje moram napomenuti da je poslovni odbor sekcije dimnjačara grada Zagreba u suradnji sa svojim članovima sekcije, gradom Zagrebom, Bosch-om i Plinoservisom Kuzman prevelo njemački zakon o dimnjačarstvu, koji je pročišćen i spreman za objavu i usuglašavanje u mjerodavnim ustanovama. No, postoje određene strukture ljudi koje jednostavno ne žele da to izađe na vidjelo dana.

DIM: Svakodnevno ste u komunikaciji s krajnjim korisnicima plinskih uređaja i kotlova na kruto gorivo. Jesu li ljudi svjesni opasnosti od ugljičnog monoksida?

SC: Svakim dolaskom kod naših

korisnika na obavljanje dimnjačarske usluge, obavezno upozoravamo na sve opasnosti od ugljičnog monoksida koji je tihi ubojica bez boje, okusa i mirisa, ali nažalost, potpuna svijest o tome što pričamo svojim korisnicima višestruko se poveća kada se u sredstvima javnog informiranja izađe natpis o tragičnom događaju trovanja ugljičnim monoksidom, te nakon takvog natpisa slijede višestruki pozivi napokon osviještenih i zabrinutih građana za sigurno korištenje svojih ložišnih uređaja. Većina ljudi, nažalost, i dalje razmišlja kako se tragedija uvijek događa „nekom drugom“

DIM: Je li posao dimnjačara atraktivan za mlade ljude?

SC: Moram prije svega reći da je dimnjačarski posao tradicionalno zanimanje staro preko 500 godina, koje, samim tim, ima svoju povijest i pravila kako se dimnjačar mora ponašati i nositi dostojanstveno svoju crnu uniformu. Svi mladi ljudi uvijek su dobrodošli u zvanje dimnjačara, ali moraju poštivati pravila. Nažalost, to se u dosadašnjoj praksi baš i nije pokazalo u puno slučajeva kao dobro i kvalitetno rješenje jer se mladi ljudi odlučuju na zanimanje dimnjačar na nagovor roditelja radi stipendije koju dobiju od grada Zagreba za građene Zagreba i ostalih lokalnih samouprava za područje Republike Hrvatske, te nagrade za praksu koju dobiju od obrtnika koji ih izučava. Da bi priča bila žalosnija, ti mladi ljudi dolaze na praksu kod obrtnika s kojim su sklopili ugovor o naukovanju, i tek onda počinju muke po Mateju za obrtnika jer je mladim ljudima u javnosti krivo interpretirana dimnjačarska struka.

DIM: Kako vidite svoj osobni razvoj i razvoj svoje tvrtke?

SC: Razvoj svog obrta i mene kao dimnjačara vidim i dalje u struci u kojoj ću se i dalje usavršavati i pratiti novu tehnologiju ložišta, educirajući se kada god se pruži prilika putem seminara, prezentacija i ostalog.