Dental tribune rujan 2014. - br. 3

ISSN 1849-4862

The World’s Dental Newspaper · Croatian Edition

Hrvatska, rujan 2014. - godina VII br. 3 www.dental-tribune.com

stranica 24

MINISTARSTVO ZDRAVLJAIntervju sa Sinišom Vargom

Što ministar zdravlja kaže o novom modelu ugovaranja u dentalnoj medicini i reformama u zdravstvu

stranica 18

SPECIJAL: SUVREMENE TEHNOLOGIJEOpskrba implantoprotetskog pacijenta u jednom posjetu

Streloviti napredak CAD/CAMtehnologije omogućava skrbna potpuno novoj razini

stranica 16

STRESNeel Kothari piše o stresu u dentalnoj profesiji

Je li veći rizik od samoubojstava među doktorima dentalne medicine mit ili stvarnost?

Promjene u dentalnoj medicini odvraćaju buduće generacijeSve veći troškovi za edukaciju djeluju poput barijere, kažu doktori dentalne medicine

Povećanje troškova edukaci-je uz pad financijskih poticaja odvraćaju buduće generacije od ulaska u struku, reklo je 74 po-sto doktora dentalne medicine u nedavno provedenome istra-živanju u Engleskoj. Istraživa-njem koje je proveo Wesleyan utvrđeno je kako 31 posto dok-tora dentalne medicine ne bi preporučilo svoju profesiju ono-me tko je na početku karijere, a 40 posto njih da opet imaju mogućnost, ne bi ponovno oda-bralo isto zanimanje.

Šezdeset četiri posto stomato-loga navelo je kako su zabrinuti zbog porasta troškova i manje dobiti. Njih 45 posto zabrinuto je zbog neprestanih promjena i re-forma u zdravstvenome sustavu,

dok 37 posto njih navodi kako je razlog njihovoj zabrinutosti razvoj korporativne dentalne medicine. Ti rezultati ne iznenađuju nakon najave prijedloga u Engleskoj da se doktorima dentalne medicine za pripravničkoga staža smanje plaće.

Predlaže se rez gotovo od osam posto, što bi osjetili pripravni-ci koji s jednogodišnjim stažom počinju u rujnu 2014. godine i plaćom od 28 076 funta, što je manje gotovo za 2000 funta od plaće onih koji trenutačno zavr-šavaju.

Britanska udruga doktora den-talne medicine (BDA) to je na-zvala ‘napadom na najmlađe i najugroženije članove struke’ i istaknuli su kako mnogobrojni studenti dentalne medicine di-

plomiraju i nakon toga ostaje im veliki dug. To znači kako su već u početku suočeni s izazovom kako upravljati financijama i lansirati karijeru. BDA je stoga pokrenuo peticiju kako bi se suprotstavio prijedlozima. VODEĆI SVJETSKI STRUČNI

STOMATOLOŠKI ČASOPISDENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL

HRVATSKO IZDANJE

ZA VIŠE INFORMACIJA O PRETPLATI NA ČASOPIS NAZOVITE +385/1 62 51 990 ILI KLIKNITE NA WWW.DENTALMEDIA.HR

Zubi postaju novi pokazatelj društvenog statusa, naveo je so-ciolog Malcolm Gladwell. Pisac “Davida i Golijata“ smatra kako će pretilost i loši zubi odsad sve više određivati status i ugroziti mogućnost uspinjanja na druš-tvenoj ljestvici, a ne više toliko rasa i spol.

Za “The Times“ je izjavio sljede-će: “To je način na koji funkcionira današnje društvo, sve je veći jaz iz-među podobnih i nepodobnih. Pro-

blemi sa zubima i pretilošću osnova su za donošenje površnih zaklju-čaka o ljudima.” Dodao je kako će vlasnicima loših zuba biti uskraćen

pristup određenim radnim mjesti-ma, što smanjuje njihovu priliku u pogledu uspjeha.

To je u skladu s anketom koju je prošle godine proveo “Vision Critical“ kojom je utvrđeno kako vlada mišljenje kako ljudi s bjeljim zubima zarađuju u prosjeku 10 000 funti više nego što to zapravo čine. Ispitanici smatraju kako bijeli zubi mogu utjecati na to da izgledaju i do pet godina mlađe i povećati mogućnost zapošljavanja i do 10 posto.

Zubi su novi simbol društvenoga statusa

Nekome na početku karijere 31 posto doktora dentalne medicine ne bi preporučilo svoje zanimanje

2 Dental Tribune Croatian Edition Novosti

RIJEČ UREDNICE

Dragi čitatelji!Od izrade prvih zubnih nado-

mjestaka CAD/CAM tehnologijom prošlo je gotovo trideset godina. U početku, korištenje te tehnologije u dentalnoj medicini bilo je novost te je za stvaranje prihvatljivog pro-izvoda bilo potrebno mnogo vre-mena. Od tada, razvojem opreme, materijala i softvera, digitalizirana dentalna medicina podignuta je na novu razinu. Za izradu savršenih nadomjestaka važno je standardi-zirati postupke. U manualnoj izradi događaju se mnoge pogreške koje su neizbježni dio ljudske naravi. Ljud-ske oči i ruke nisu predvidive kada je riječ o procjeni dimenzija, kutova i ostalih parametara koji pridonose zadovoljavajućem rezultatu. Raču-nala su tu, nesumnjivo, u predno-sti. Stoga integracijom CAD/CAM tehnologije u svoj rad, ordinacije

dentalne medicine i laboratoriji šte-de vrijeme, pospješuju se terapije i osigurava se preciznost kao nikada do sada.

CAD/CAM tehnologija, među-tim, nije ograničena samo na izra-du zubnih nadomjestaka. Dodatni primjeri primjene digitaliziranih postupaka su planiranje implan-toprotetske terapije kombinacijom podataka dobivenih CBCT-om i intraoralnim skenerima, čime se omogućava izrada kirurških šablo-na za preciznu kontrolu položaja implantata, funkcionalna dijagno-stika virtualnim artikulatorima te ekstraoralni skenovi kao osnova za planiranje protetske terapije. Retro-gradno planiranje postaje dio sva-kodnevne prakse, osobito u složeni-jim postupcima. Dentalni implantati dobar su primjer jer terapijski ishod uvelike ovisi o temeljitoj dijagnostici

i dobro razrađenom planu terapije. Koncepti virtualnih zuba, virtualne okluzije i virtualnog artikulatora sada su putem CAD/CAM tehnolo-gije dobili poveznicu s individual-nim implantatnim nadogradnjama i nadomjestcima od cirkonij-oksida, titana ili ostalih materijala. Pacijen-ti, osim toga, imaju jedinstvenu pri-liku unaprijed vidjeti željeni ishod terapije i izravno iskusiti prednosti tehnološkog napretka.

Digitalna tehnologija nesumniji-vo je ključna u pogledu održivosti suvremene ordinacije dentalne me-dicine i zubotehničkog laboratorija. Nove tehnologije, međutim, ne čine nas automatski boljim kliničarima ili dentalnim tehničarima. Nije do-voljno oslanjati se samo na uređaje i zaboraviti na važnost ljudskog as-pekta. Uređaji i tehnologije samo su onoliko dobri koliko je dobra osoba koja upravlja njima. Jesmo li spremni pratiti brzinu napretka? Br-zina razvoja računalne tehnologije nije usklađena s razinom edukacije većine korisnika. U svoju praksu možemo implementirati mnogo no-vih informacija i tehnologija samo

uz odgovarajuću stručnost. Stoga u ovome izdanju DTI-a posvećenom suvremenim tehnologijama u den-talnoj medicini želimo pridonijeti širenju znanja i informacija. Odluku o primjeni tehnologije i tome želite li biti pionir ili radije koristiti “do-kazane” metode pak prepuštamo vama.

Nadam se kako ćete pronaći nešto zanimljivo i korisno za svoju praksu.

UrednicaDr. sc. Slađana Milardović Ortolan, dr. med. dent.Zavod za fiksnu protetikuStomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebue-mail: [email protected]

The World’s Dental Newspaper · Croatian & BiH Edition

Uređaji i tehnologije samo su onoliko dobri koliko je dobra osoba koja upravlja njima

RIJEČ UREDNICE

LICENSING BY DENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL PUBLISHER - TORSTEN OEMUSGROUP EDITOR - Daniel Zimmermann[[email protected]]

+49 341 48 474 107

CLINICAL EDITOR - Magda WojtkiewiczONLINE EDITOR - Yvonne Bachmann; Claudia DuschekCOPY EDITORS - Sabrina Raaff; Hans MotschmannPUBLISHER/PRESIDENT/CEO - Torsten OemusCHIEF FINANCIAL OFFICER - Dan WunderlichBUSINESS DEVELOPMENT MANAGER - Claudia SalwiczekEVENT MANAGER - Lars HoffmannMARKETING SERVICES - Nadine DehmelSALES SERVICES - Nicole AndräEVENT SERVICES - Esther WodarskiMEDIA SALES MANAGERS - Matthias Diessner (Key Accounts); Melissa Brown (International); Peter Witteczek (Asia Pacific); Maria Kaiser (North America); Weridiana Mageswki (Latin America); Hélène Carpentier (Europe)ACCOUNTING - Karen Hamatschek; Anja Maywald; Manuela HungerEXECUTIVE PRODUCER - Gernot Meyer

©2014, Dental Tribune International GmbH.All rights reserved.

Dental Tribune makes every effort to report clinical information and manufacturer’s product news accurately, but cannot assume responsibility for the validity of product claims, or for typographical errors. The publishers also do not assume responsibility for product names or claims, or statements made by advertisers. Opinions expressed by authors are their own and may not reflect those of Dental Tribune International.

DENTAL TRIBUNE INTERNATIONALHolbeinstr. 29, 04229, Leipzig, GermanyTel.: +49 341 4 84 74 302Fax: +49 341 4 84 74 [email protected]

REGIONAL OFFICESASIA PACIFICDental Tribune Asia Pacific LimitedRoom A, 20/F, Harvard Commercial Building, 105–111 Thomson Road, Wanchi, Hong KongTel.: +852 3113 6177 | Fax: +852 3113 6199

THE AMERICASTribune America, LLC116 West 23rd Street, Ste. 500, New York, NY 10011, USATel.: +1 212 244 7181 | Fax: +1 212 224 7185

CROATIAN EDITIONVLASNIK LICENCEDental Media Grupa d.o.o. Kolodvorska 1A,, 10410 Velika Gorica

IZDAVAČDental Media Grupa d.o.o.Tel.:+385 (0)1 6251 990, Fax: +385 (0)1 7897 [email protected]

DIREKTORSanela Drobnjak, dipl.oec.

GLAVNI UREDNIKDr. sc. Slađana Milardović Ortolan, dr. med. dent.

GRAFIKAFingere d.o.o.

PRIJEVODDr. sc. Slađana Milardović Ortolan, dr. med. dent.

LEKTORMirta Hrga, Profesor

MARKETINGDental Media Grupa d.o.o.

TISAKRadin print d.o.o.

NAKLADA4000 primjeraka

Slijedeće izdanje Dental Tribune-a izlazi u prosincu 2014.

DTI - VLASNIČKA STRUKTURATVRTKA, NAKLADNIKDental Media Grupa d.o.o.

MATIČNI BROJ02293749, OIB: 82547088036

ODGOVORNA OSOBA NAKLADNIKASanela Drobnjak, dipl.oec.

SJEDIŠTE NAKLADNIKAKolodvorska 1A,, 10410 Velika Gorica

TELEFON I TELEFAKS NAKLADNIKATel.: 01/ 6251 990; fax: 01/ 7897 008

E-POŠTA I WEB-STRANICA NAKLADNIKAwww.dentalmedia.hr, [email protected]

VLASNIK NAKLADNIKA I POSTOTAK UDJELA U VLASNIŠTVUDental Media Grupa d.o.o., 100% vlasništvo

NAZIV MEDIJADental Tribune International

VRSTA MEDIJAtiskani

“Consumers International“ i “World Obesity Federation“ po-zvali su međunarodnu zajednicu na razvoj globalnih konvencija u borbi protiv negativnoga utjecaja hrane po zdravlje, slično kao što postoji pravni okvir za duhansku industriju.

Kažu kako je pretilost trenutač-no veći globalni zdravstveni rizik nego cigarete s obzirom na to da je broj umrlih od posljedica pretilosti porastao od 2,6 milijuna u 2005. godini do 3,4 milijuna u 2010. godini. Organizacije zahtijevaju od vlada da uvedu političke mjere kojima bi se potrošačima trebalo pomoći da donose zdravije izbore. U to bi moglo biti uključeno stav-ljanje slika na ambalažu namirnica sa štetnim posljedicama kao što je pretilost, slično kao na kutijama cigareta, strože kontrole reklami-ranja namirnica i obvezno ozna-čavanje nezdravih prehrambenih proizvoda.

Generalna direktorica “Con-sumers Internationala“ Amanda Long kazala je: “Razmjeri utjecaja nezdravih namirnica po zdravlje

potrošača usporediv je s utjecajem cigareta. U industriji namirnica i pića odbijaju učiniti značajnije pro-mjene, a vlade se osjećaju nespo-sobnima ili ne žele poduzeti ništa. Jedini mogući odgovor za globalnu zajednicu je okvirna konvencija i pozivamo sve vlade da ozbiljno razmisle o našoj preporuci. Ako

to ne učine, riskiramo desetljeća opstrukcije industrije i ponavljanje katastrofalne zdravstvene krize pro-uzročene pušenjem.”

Direktor “World Obesity Fede-rationa“ dr. Tim Lobstein kazao je: “Da je pretilost zarazna bolest, mi-lijarde dolara ulagale bi se u njezino stavljanje pod kontrolu. Međutim,

budući da je pretilost uvelike pro-uzročena prekomjernim konzumi-ranjem masnih i slatkih namirnica, nedostaje volja kreatora politike da stanu na kraj interesima proizvođa-ča koji promiču te namirnice. Vlade moraju uložiti zajednički napor i nešto poduzeti, a mogućnost za to bila bi okvirna konvencija.

Hrana bi trebala podlijegati regulaciji poput duhana, tvrde zdravstveni stručnjaciPrehrambena industrija trebala bi biti regulirana poput industrije duhana, tvrde međunarodni stručnjaci

3NovostiDental Tribune Croatian Edition

Novim istraživanjem se poka-zalo kako je broj hospitalizacija zbog oralnih infekcija koje bi se mogle spriječiti u porastu. Ana-lizom nacionalnih podataka istraživači su utvrdili kako je broj pacijenata hospitaliziranih zbog dentalnih apscesa, infekci-je koje okružuju korijen zuba, što je uobičajena posljedica ne-liječena karijesa, u znatnome porastu u posljednjih deset go-dina.

U istraživanju su istraživači Sto-matološkoga fakulteta Sveučilišta u Tuftsu i na Harvardu analizirali podatke pacijenata hospitaliziranih od 2000. do 2008. godine. Pronašli su kako je u SAD-u 61 500 hospi-talizacija bilo primarno povezano s periapikalnim apscesima.

U “The New York Timesu“ online navodi se kako je godišnji broj hospitalizacija porastao za više od 40 posto od 5757 u 2000.

godini na 8141 u 2008. godini. Znanstvenici su utvrdili kako je u 89 posto slučajeva bila riječ o hit-nim hospitalizacijama. Boravak u bolnici u prosjeku je trajao 2,96 dana, a dob pacijenta u prosjeku je bila 37 godina. Više od 18 posto pacijenata nisu imali zdravstveno osiguranje. Dodatno je utvrđeno

kako je 66 pacijenata zbog te in-fekcije umrlo u bolnici.

Istraživanje pod nazivom “Is-hodi hospitalizacija zbog periapi-kalnih procesa od 2000. do 2008 godine: Longitudinalna analiza trendova“ objavljeno je u rujan-skome izdanju časopisa “Journal of Endodontics.“

Broj hospitalizacija zbog dentalnih apscesa u porastu

Adelaide, Australija: Prema nedavnim novinskim izvješći-ma, australski doktori dentalne medicine morali su izvaditi sve zube dvadesetopetogodišnjaku zbog pretjeranog konzumiranja sokova. Mladić je u protekle tri godine, navodno, pio i do osam litara soka na dan.

Prema pisanju u online novina-ma “Adelaidenow,“ bio je ovisan o zaslađenim napitcima i ignori-rao je česta upozorenja doktora dentalne medicine o mogućem štetnom utjecaju sokova na njego-vo oralno zdravlje. Rekao je kako je pio šest do osam litara soka na dan.

Njegova ovisnost ne samo što je utjecala na ozbiljno propadanje zuba, ostalo mu je samo trinaest žvačnih jedinica, već je izazvala i sepsu. Stanje je poboljšano tek na-

kon što su mu zubi izvađeni i na-domješteni umjetnima, izvijestili su u “Adelaidenow“.

U nedavno obavljenome istraži-vanju provedenome na uzorku od 16 500 djece u Australiji pokaza-

lo se kako više od 50 posto djece u državi popije bar jedan sok na dan. Zdravstveni stručnjaci u skla-du s tim zahtijevali su da zaslađe-ne napitke obilježe upozorenjima o mogućem propadanju zuba.

Australac zbog sokova ostao bez ijednoga zuba

Dok se poštovanje mjera kontrole infekcije u japan-skim ordinacijama dentalne medicine u posljednje vrijeme poboljšalo, čini se kako većina doktora dentalne medicine i dalje oklijeva kada je riječ o li-ječenju pacijenata oboljelih od HIV-a/AIDS-a.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici Odjela zdravstve-nih istraživanja na Sveučilištu u Hyogou među praktičarima koji rade u predgrađu Tokija otkrili su kako je samo svaki treći spre-man liječiti pacijente oboljele od te bolesti.

Također je utvrđeno kako su ispitanici koji se pridržavaju standarda kontrole infekcije i pri-mjenjuju mjere opreza kao što su nošenje maske ili zaštitinih ruka-vica tijekom rada, bili spremniji liječiti pacijente oboljele od HIV-a/AIDS-a.

Znanstvenici su 2011. godi-ne proveli istraživanje na 2100

doktora dentalne medicine među kojima su većina bili muškarci stariji od 50 godina i radili su u polivalentnoj praksi.

Rezultati, iako lošiji u uspo-redbi s drugim razvijenim drža-vama, ipak su iskorak u odnosu na anketu iz 1996. godine, prema kojoj je samo 15 posto doktora dentalne medicine bilo spremno liječiti pacijente oboljele od te bolesti.

Prema brojkama Nacionalno-ga instituta za zarazne bolesti u Tokiju, ukupan broj oboljelih od HIV-a/AIDS-a u Japanu 2012. godine premašio je 20.000, s konstatntnim brojem novih in-fekcija na godinu. U izvješću objavljenome prošle godine, me-đutim, navodi se kako velik broj novoinficiranih nije primijećen.

Predviđa se kako će se preva-lencija HIV-a/AIDS-a upetero-stručiti do 2040. godine, pogoto-vo u visokorizičnim skupinama, ako se ne uvedu nove mjere u javnome zdravstvu.

Odbijanje liječenja pacijenata oboljelih od HIV-a/AIDS-a

4 Dental Tribune Croatian Edition Specijal: Suvremene tehnologije

Pojavljivanjem bilo koje nove tehnologije, osim troškova i rizi-ka, važno je uzeti u obzir i nje-zine prednosti. U slučaju trodi-menzionalnog slikovnog prikaza intra i ekstraoralnih struktura, prednosti su očigledne jer tera-peutu i pacijentu omogućavaju bolje kliničko iskustvo.

Trodimenzionalna snimka klini-čarima omogućava uočiti anatom-sku strukturu iz različitih kutova. Također može pomoći u dobivanju boljega uvida u koštane strukture kako bi se utvrdio položaj korije-na susjednih zuba, pronašli kanali ili frakture korijena te omoguća-va preciznije mjerenje anatom-skih struktura. Te snimke također olakšavaju postavljanje dijagnoze i planiranje terapije. Nadalje, pove-ćavaju uspješnost liječenja omogu-ćavajući terapeutu veću predvidi-vost i samopouzdanje u pripremi za ekstrakcije, procjeni korijena i usađivanju implantata.

Trodimenzionalni slikovni pri-kazi u dentalnoj medicini također se odlikuju ponovljivošću, dajući brze i precizne slike koje su konzi-stentne i stoga pouzdane. Korište-nje 3D snimaka terapeutu omogu-ćava sveobuhvatni pogled, dajući mu uvid u određena stanja područ-ja od interesa kako bi lakše odre-dio je li potrebno liječenje. Zbog jasnoga prikaza detalja pacijenti mogu biti sigurniji u liječnikovu odluku. Osim toga, korištenje sli-kovnih tehnika pacijentu olakšava razumijevanje razloga liječenja te mu daje osjećaj veće uključenosti u odlučivanje o vlastitom zdravlju.

Jedan od uređaja je “Gendex GXDP-700“ koji kliničarima omogućava planiranje predvidivih ishoda liječenja iskorištavanjem moćnoga 3D softvera za analizu i simulacijskih alata. Osim toga, korisnici mogu kontrolirati izlože-nost zračenju i veličinu snimljenog područja korištenjem fleksibilnog vidnog polja kako bi se zadovolji-

le individualne potrebe pacijenta i liječnika. “GXDP-700“ također nudi mogućnost nadograđivanja sustava.

Rendgenske snimke, uključu-jući 3D tehnike (CBCT), daju brz i neinvazivan odgovor na mnoga klinička pitanja. Dentalne CBCT snimke daju trodimenzionalne in-formacije u odnosu na dvodimen-zionalne informacije koje daju kon-vencionalne rendgenske snimke.

To može pomoći u postavljanju dijagnoze, planiranju terapije i pro-cjeni određenih stanja. Dentalni CBCT treba koristiti samo tada kada su potrebne kliničke informa-cije koje se ne mogu dobiti nijed-nom drugom slikovnom tehnikom. Zabrinutost zbog izloženosti zra-čenju veće su za mlađe pacijente jer su oni osjetljiviji na ionizirajuće zračenje.

Za više informacija o korištenju, prednostim i rizicima CBCT-a posjetite www.kavo.com/MEA

Prednosti 3D slikovnih prikaza

Mogućnost ispitivanja kranio-facijalne anatomije s pomoću tro-dimenzionalnih slika dobivenih kompjutoriziranom tomografi-jom stožastih zraka (CBCT), na-vodi se kao novi zlatni standard u oralnoj kirurgiji. Suradnik DTI-a razgovarao je s profesorom Stefanom Haßfeldom s Odjela za oralnu i maksilofacijalnu kirur-giju Sveučilišta u Dortmundu, Njemačka, o novoj tehnologiji i njezinoj budućnosti.

Prof. Haßfeldu, prema va-šem mišljenju, je li se CBCT nametnuo kao standard u den-talnoj medicini?

CBCT u dentalnoj medicini koristi se više od deset godina i od tada je standardni postupak za mnoge indikacije. Unatoč tom razvoju, sumnjam kako će tradi-cionalni radiološki postupci za-starjeti u skorije vrijeme. Mislim kako će se CBCT koristiti kao pomoćno sredstvo, tj. nadopuna u složenijim postupcima.

Jedno od područja na koji-ma se koristi CBCT planiranje je implantoprotetske terapije. Koja su ostala područja pri-mjene?

Danas se tehnologija uvelike koristi u složenim postupcima u oralnoj i maksilofacijalnoj kirur-giji. Na primjer, CBCT-om redo-vito pregledavamo velike ciste i duboko impaktirane treće kut-njake. Njegova uporaba također može biti od koristi u dijagnosti-ci bolesti maksilarnoga sinusa, traumatologiji i ispravljanju ano-malija i disgnatija.

Koji potencijal ima ta tehno-logija što se poboljšanja rezul-tata liječenja tiče?

U odnosu na tradicionalne rendgenske snimke CBCT omo-gućava detaljnu procjenu ljudske

autonomije i patologije u tro-dimenzionalnome prostoru. To može biti vrlo korisno u planira-nju liječenja i procjeni područja koja predstavljaju kirurški rizik, kao što su područja u blizini ži-vaca, zuba ili krvnih žila. U mno-gim slučajevima možemo znatno smanjiti operativni rizik i prido-nijeti boljemu planiranju zahvata.

Proizvođači navode kako je količina zračenja pacijenta CBCT-om znatno manja. Sla-žete li se s tom tvrdnjom?

Ne mogu se složiti s time zato što što u usporedbi s tradicio-nalnim rendgenskim snimkama CBCT obično ima veću količinu zračenja. Informacije su zapra-vo oprečne. Ako se snima veli-ki broj pojedinačnih snimaka iz različitih kutova, CBCT može imati manje količine zračenja u nekim iznimnim slučajevima.

Je li to jedini nedostatak te tehnike u usporedbi s tradici-onalnim radiološkim postup-cima?

Budući da CBCT ima razli-čito polje indikacija, uspored-ba s tradicionalnim tehnikama nije prikladna. Međutim, doista

postoje neki nedostatci poput visokih količina zračenja i troš-kova, kao i manje rezolucije u usporedbi s konvencionalnim snimkama.

Koju će ulogu u budućnosti CBCT imati u ordinacijama?

CBCT će se ukorijeniti u or-dinacijama, osobito u onima s naglaskom na kirurške zahvate, za rješavanje specifičnih pitanja u složenijim slučajevima. Iz svih navedenih razloga, tradicionalne radiološke metode neće nestati. Panoramska rendgenska snimka, na primjer, omogućava izvrstan pregled cjelokupne čeljusti za orijentacijske kliničke preglede uz minimalni trud i relativno malu količinu zračenja. Ciljana snimka još ima najveću rezolu-ciju za gledanje detalja. Stoga CBCT predstavlja samo dodatnu opciju slikovnoga prikaza u sva-kodnevnoj praksi.

Hvala na ovom razgovoru.

TRADICIONALNI RADIOLOŠKI POSTUPCI NE NESTAJU POJAVOM CBCT-ACBCT će se ukorijeniti u ordinacijama, osobito u onima s naglaskom na kirurške zahvate, za rješavanje specifičnih pitanja u složenijim slučajevima

RAZGOVOR S PROF. DR. SC. STEFANOM HASSFELDOM, NJEMAČKA

U mnogim slučajevima možemo znatno smanjiti operativni rizik i pridonijeti boljemu planiranju zahvata

6 Dental Tribune Croatian Edition

6a 6b

dr. Alejandro Lanis & Orlando Álvarez del Canto, Čile

Uvođenje digitalnih skenera površine na područje dentalne medicine i jednostavnost prije-nosa podataka zatvaraju krug u stvaranju takozvanog potpuno “virtualnog pacijenta” s optimi-zacijom digitalnog tijeka terapij-skog postupka.1 Nešto što je pri-je nekoliko godina zvučalo kao znanstvena fantastika, danas je moguće zahvaljujući tehnološ-kom napretku koji je integriran u dentalnu medicinu. Protetski, kirurški, radiološki i laborato-rijski svjetovi isprepleću se na sofisticiranim digitalnim platfor-mama, što je omogućeno uvozom podataka dobivenih digitalnim skenerima površine i DICOM podataka u softvere za kirurško i protetsko planiranje.2-4 Potpuna digitalizacija informacija o paci-jenatu i mogućnost njihova kom-biniranja kliničarima daje neko-liko prednosti i mijenja način na koji pacijenti percipiraju invaziv-ne stomatološke zahvate. Zbog svojih prednosti u omogućavanju personaliziranog liječenja, intra-oralni skeneri za digitalne otiske i softveri za kiruršku simulaciju koristit će se kao temeljne tehno-logije za dijagnostiku, planiranje, liječenje i prevenciju.5

Prikaz slučajaPedesetopetogodišnja zdrava

pacijentica došla je u našu or-dinaciju želeći nadoknaditi zub u donjoj čeljusti. Žalila se na gubitak lijevog donjeg kutnjaka (zub 36), zbog vađenja obavlje-noga prije nekoliko godina na-kon neuspješnog endodontskog liječenja. Nakon kompletne dija-gnostičke evaluacije, uključujući kliničku i fotografsku analizu, snimljen je CBCT lijeve strane

donje čeljusti uređajem “Pro-Max 3D s“ (“Planmeca,“ Slike 1. i 3a). U istom posjetu digitalnim skenerom “TRIOS“ (“3Shape,“ Slike 2. i 3b do d), skenirana je površina lijeve strane gornje če-ljusti, lijeve strane donje čeljusti i oba zubna luka u maksimalnoj interkuspidaciji kako bi se dobili međučeljusni odnosi. Nakon što su prikupljene sve dijagnostičke informacije, dogovoren je termin za sljedeći dan.

Digitalni podaci prikupljeni skenerom i DICOM datoteke dobivene CBCT-om prenijete su u “Implant Studio“ softver (“3Shape“), u kojoj inovativna tehnika prepoznavanja prostora omogućava stvaranje 3D super-pozicije stvarne intraoralne si-tuacije i radioloških slika. Alat za dizajniranje nadomjestaka uključen u “Implant Studio“ ko-rišten je za nacrt funkcionalne i estetski virtualne krunice s ide-

alnim protetskim položajem na rekonstruiranoj slici površine (Slike 4a. do d). Nakon konač-ne procjene krunice definiran je trodimenzionalni položaj implantata koji osigurava naj-povoljniji protetski i kirurški rezultat, poštujući vitalne struk-ture kao što su donji alveolarni živac i krvne žile. Dizajnirana virtualna krunica korištena je kao radiološki predložak (Slika 5.). Planiranje se može provesti

Skraćivanje vođene kirurške implantacijekombiniranom primjenom CBCT-a i digitalnih skenera površine

Slika 4a. Lateralni prikaz digitalnoga nacrta krunice Slika 4b. Lateralni prikaz maksile i mandibule u maksimalnoj interkuspidaciji s virtualnom krunicom Slika 4c. Okluzalni prikaz virtualne krunice Slika 4d. Lateralni prikaz virtualne krunice Slika 5. Trodimenzionalni prikazi položaja implantata iz različitih perspektiva. Obratite pozornost kako je nacrt virtualne krunice korišten kao digitalni radiološki predložak Slika 6a. Planiranje implantacije provodi se pomoću intraoralnog skena površine Slika 6b. Evaluacija plana pomoću CB 3D rekonstrukcije Slika 7a. Lateralni prikaz nacrta kirurške šablone. Zelena linija označava rub šablone. Slika 7b. Narančasti cilindar označava pristupni kanal za vijak budućega

Slika 1. ProMax 3D s CBCT jedinicom (izvor fotografije www.planmeca.com) Slika 2. Digitalni skener površine (“TRIOS Cart solution““3Shape“) (izvor fotogra-fije: www.3Shape.com) Slika 3a. CBCT snimka lijevoga kvadranta mandibule Slika 3b. Sken površine bezubog područja sa susjednim zubima Slika 3c. Digitalna rekonstrukcija lijevoga mandibularnoga kvadranta nakon skeniranja površine Slika 3d. Digitalna rekonstrukcija zubnih lukova u maksimalnoj interkuspidaciji

1 2 3a

3c

3b

3d

7a 7c7b 7d

4a 4c 4d4b

5

Specijal: Suvremene tehnologije

7Dental Tribune Croatian Edition

korištenjem intraoralnog skena površine, a provjera se istovre-meno može provesti CBCT 3D rekonstrukcijom, osiguravajući optimalan položaj implantata uz izbjegavanje fenestracije ili de-hiscijencije kosti (Slike 6a. i b).

Odabran je “Tapered Internal implantat“ (“BioHorizons,“ 4.6 mm × 10,5 mm, Ø platforme 4,5 mm). Nakon što je određen željeni položaj implantata, di-zajnirana je virtualna kirurška šablona (Slike 7a. do d). Nacrt je u STL formatu (Slike 8a do c), poslan u centar za 3D printa-nje gdje je za dva sata izrađena kirurška šablona (“Objet Ede-

n260V,“ “Stratasys,“ Slika 9.). Šablona je isprobana na modelu kako bi se provjerilo postoje li nepravilnosti što se dosjeda tiče ili kirurškog pristupa prije steri-lizacije (Slika 10a.). Sljedećega dana pacijentica je došala u našu ordinaciju radi kirurškog za-

Skraćivanje vođene kirurške implantacijekombiniranom primjenom CBCT-a i digitalnih skenera površine

9


C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas A5 Ordinacija.ai 1 9/3/14 12:10 PM

10a 10b

10c 10d

Slika 10a. Preoperativna provjera kirurške šablone na studijskom modelu Slika 10b. Kirurška šablona postavlje-na na radnom polju Slika 10c. Obre-zivanje mekoga tkiva Slika 10d. Odstra-njivanje izrezanoga mekoga tkiva

NASTAVAK NA STRANI 8 ➤

8c

8a

8b

nadomjestka. Slika 7c. Virtualna 3D rekonstrukcija kirurške šablone pokazuje pristupni kanal za vijak budućeg nadomjestka Slika 7d. Kirurška šablona i smjer uvođenja implantata iz kose perspektive Slika 8a. Lateralni prikaz konačnoga nacrta kirurške šablone Slika 8b. Okluzalni prikaz konačnoga nacrta kirurške šablone Slika 8c. Procesuirane slike (STL format), spremne za 3D printanje Slika 9. Objet Eden260V 3D printer (izvor fotografije: www.stratasys.com)


Slika 11a. Indeks promjera 2 mm pozicioniran u glavnome cilindru kirurške šablone Slika 11b. Za početak osteotomije korišteno je pilot svrdlo promjera 2 mm. Slika 11c. Konusno svrdlo promjera 4,1 mm korišteno je za proširivanje osteotomije Slika 11d. Prikaz osteotomije bez kirurške šablone Slika 11e. “Tapered Internal“ implantat na driver svrdlu s indeksom za označavanje dubine Slika 11f. Vođeno usađivanje implantata Slika 12a. Implantat smješten u konačni položaj Slika 12b. Postavljen pokrovni vijak Slika 12c. Mali transplantat vezivnoga tkiva apliciran je bukalno kako bi se stvorila gušća i deblja keratinizirana sluznica oko implantata Slika 12d. Postoperativna periapikalna rendgenska snimka implantata

12a

12c

12b

12d

11a

11d

11b

11e

11c

11f

hvata. Nakon ispiranja usta 0,12 postotnim klorheksidi-glukona-tom (“Oralgene,“ Laboratorios Maver), dvije minute i pripre-me kirurškog polja, na bezubo područje apliciran je lokalni anestetik (područje zuba 36), bukalnom, krestalnom i lingval-nom infiltracijom (2 postotni lidokain hidroklorid i 1:100.000 epinefrin). Nakon nekoliko mi-nuta, kirurška šablona stavljena je na svoje mjesto i kroz glavni cilindar izrezana je sluznica pro-mjera 4,6 mm na 1200 okretaja u minuti. Šablona je zatim uklo-njena te je izrezano meko tkivo uklonjeno elevatorom i stavljeno u fiziološku otopinu (Slike 10b. do d). Kirurška šablona vraćena je na svoje mjesto i pilot svrdlom dužine 21 mm i promjera 2 mm provedena je inicijalna osteoto-mija na 1200 okretaja u minuti. Budući da je debljina kirurške šablone bila 10 mm, stvarna du-bina preparacije bila je 11 mm

(Slike 11a. i b). Postupak je po-novljen konusnim svrdlima pro-mjera 2,5 mm i dužine 21 mm, promjera 3,2 mm i dužine 21 mm, promjera 3,7 mm i dužine 21 mm i na kraju svrdlom pro-mjera 4,1 mm i dužine 21 mm (Slika 11c.).

Kirurška šablona zatim je uklonjenja kako bi se provjeri-lo ležište (Slika 11d.). Šablona je potom vraćena pa je monti-rano driver svrdlo promjera 4,6 mm (Slika 11e.). Implantat je postavljen kroz glavni cilindar na 15 rpm i 50 Ncm okretnoga momenta (Slika 11f.). Nakon što je implantat bio na konačnoj du-bini (Slika 12a.), postavljen je pokrovni vijak (“BioHorizons,“ 4,5 mm × 3 mm) (Slika 12b.). Mali transplantat vezivnoga tki-va dobiven na početku zahvata stavljen je bukalno kako bi se povećao volumen mekoga tkiva i debljina preostale keratinizira-ne sluznice (Slika 12c.). Nisu bili

potrebni šavovi. Postoperativna rendgenska snimka korištena je za procjenu konačnog položaja implantata.

ZaključakKombinacija digitalnih povr-

šinskih skenova i CBCT snimki za virtualno planiranje usađiva-nja implantata može se koristiti za sigurnu i učinkovitu, neinva-zivnu računalno vođenu implan-taciju. “Implant Studio“ prak-tična je realizacija te inovativne tehnologije i može znatno smanji-ti opseg preoparativnih priprema i trajanje zahvata, dok se kirurška preciznost zadržava. U tome spe-cifičnom kliničkome stanju raču-nalno vođena priprema postupka i sam kirurški zahvat nisu trajali više od dva dana, čime je skraće-no vrijeme čekanja koje je inače svojstveno klasičnim sustavima za planiranje.

Pozivamo sve one koji su za-interesirani za tu inovativnu teh-

nologiju da posjete našu kliniku i edukacijski centar za CAD/CAM u Santiagu u Čileu, gdje će sudionici biti uključeni u stvarne kliničke slučajeve, uživo će biti nazočni kirurškim demonstra-cijama i pohađati predavanja o

vođenim operacijskim postup-cima te CAD/CAM kirurškim i restaurativnim tehnologijama.

Napomena uredništva: Popis literature na zahtjev dostupan kod izdavača

O autorima

Alejandro Lanisdiplomirao je na Sveučilištu Valparaiso i ma-gistrirao na po-dručju maksilofa-cijalne kirurgije i implantologije na

Sveučilištu u Čileu. The Internati-onal Team for Implantology (ITI) odabrao ga je kao ITI stručnjaka za Sveučilište u Michiganu u SAD-u. Radi u Santiagu, u Čileu, a posebno se posvetio dentalnim implantati-ma, protetici i estetskoj dentalnoj medicini. Može se stupiti u kontakt na [email protected].

Orlando Álvarez del Cantodiplomirao je na Sveučilištu u Čileu i stu-panj magistra znanosti stekao je na području implantologije

i oralne rehabilitacije na Andrés Bello Sveučilištu u Čileu. Docent je na Katedri za dentalnu implanto-logiju na Universad del Desarrollo, Čile. Radi u Santiagu, a posvetio se dentalnoj implantologiji, protetici i estetskoj dentalnoj medicini. Može se stupiti u kontakt na [email protected].


SUVREMENE TEHNIKE SLIKOVNOG PRIKAZA U ENDODONCIJI

Prof. Hideaki Suda, Medicinski &Stomatološki fakultet Tokio, Japan

Osim intraoralnih rendgen-skih snimki i ortopantomogra-ma, u endodontskoj terapiji danas su dostupne razne teh-nike slikovnog prikaza. Više od toga, podatci dobiveni s po-moću dentalnog mikroskopa postaju sve važniji. “Što bolje vidiš, to bolje radiš,” slogan je u suvremenoj endodonciji.

Dentalni mikroskop savršen je alat koji pomaže u rješavanju en-dodontskih problema. Koristan je, primjerice, u odstranjivanju slomljenih instrumenata i mate-rijala za punjenje kanala, prona-laženju ulaza u kanale, popravku perforacija, dijagnozi frakture zuba, procjeni marginalne cjelo-

vitost ispuna, olakšava preciznu manipulaciju u periradikularnim kirurškim postupcima i čišćenju dubokih karijesa te omoguća-va evaluaciju čistoće kanalnoga sustava. Yoshioka i sur. (2002.), na primjer, izvijestili su kako je uspješnost otkrivanja ulaza u korijenske kanale pod mikro-skopom znatno veća u usporedbi golim okom. Također je utvrđeno kako su lupe relativno neučinko-vite u usporedbi s mikroskopom.

Osim toga, kompjutorizira-na tomografija (CT) postaje sve popularnija među specijalistima endodoncije, osobito u procjeni složenih slučajeva i za rješava-nje problema koji se pojave tije-kom endodontskog liječenja. U

nedavno provedenoj online an-keti među aktivnim članovima Američkog udruženja endodo-nata u SAD-u i Kanadi (Dailey i sur. 2010. godine), potvrđena je veća uporaba (34,2 posto) CBCT-a. Međutim, zbog svoje visoke doze zračenja, potreb-no je pomno razmatranje prije postavljanja indikacije za CT snimku. Posljedično je projektni tim Japanske udruge za dentalne znanosti predstavio izvješće o korištenju CT-a u dentalnoj me-dicini, a zajednički stav zauzele su Američka udruga endodonata i Američka akademija za oralnu i maksilofacijalnu radiologiju. Kombinirana upotreba dental-nog mikroskopa i CT-a za apiko-tomiju odobrena je kao napredna dentalna tehnika, a od 1. veljače 2013. godine u sedam dentalnih

klinika primjenjuje se ta tehno-logija.

Optička koherentna tomogra-fija (OCT) slikovna je tehnika visoke rezolucije koja omoguća-va prikaz bioloških tkiva na mi-krometarskoj razini. Uvedena je 1991. godine i koristi infracrvenu svjetlost koja se reflektira o unu-tarnju mikrostrukturu bioloških tkiva (Shemesh i sur. 2008. go-dine). Postoje izvješća o njezinoj uporabi za intrakanalne slikov-ne prikaze i dijagnozu okomitih fraktura korijena (Yoshioka i sur. 2013. godine), i perforacije. Budući da je OCT neinvazivna metoda bez zračenja, može biti vrlo korisna u endodontskoj dija-gnostici i liječenju.

“Što bolje vidiš, to bolje radiš” slogan je u suvremenoj endodonciji

Koncept digitalnih studijskih mo-dela često se spominjao – osobito u ortodontskim krugovima – kao rje-šenje problema prostora potrebnog za skladištenje sadrenih modela. Kada bi se model mogao skenirati u tri dimenzije uz visoki stupanj toč-nosti, elektronički pohraniti i zatim u bilo koje vrijeme izvući, potreba za fizičkim prostorom za pohranu modela potencijalno bi se mogla eliminirati. Iako je bilo govora o tome, malo je toga učinjeno kako bi se postigla realna rješenja.

Postoji usluga skeniranja modela, međutim, ako pogledate sitna slova o uvjetima poslovanja, katkad čak ne posjedujete prava na skenove svojih modela. Praktičnija alternati-va bila bi ta da možete skenirati stu-dijske modele u svome laboratoriju umjesto da ih šaljete na skeniranje drugoj osobi.

Digitalni modeli imaju mnoge prednosti. Lako se izrađuju, jeftini su, točni, cijene pohrane su male, a prijenos je jednostavan. Možete po-hraniti više od 800 kompleta mode-la na jednom DVD-R disku. Vanj-ska memorija od 500 GB mogla bi sadržavati 100.000 setova modela, što je mnogo bolje nego sobe i sobe pune studijskih modela.

Radio sam s digitalnim modeli-ma neko vrijeme i iskušao sam ne-koliko raznih sustava koji su dostu-pni na tržištu. Nedavno sam otkrio novi sustav za digitalne modele s mnogobrojnim korisnim funkcija-ma, a cijena je pristupačna.

Sustav za skeniranje “Maestro“ sačinjen je od digitalnog 3D ske-nera i raznih programa, tako da možete skenirati zubne modele, manipulirati podacima na razne

načine i onda jednostavno podijeliti te podatke tako da bilo tko sa sof-tverom za pregled bilo gdje može vizualizirati digitalne modele.

Sustav koristi obrasce svjetlosti i dvije digitalne kamere za mjerenje površine modela u tri dimenzije. Projiciranje uskog snopa svjetlo-sti na trodimenzionalnu površinu proizvodi liniju osvjetljenja koja se može koristiti za točnu geometrij-sku rekonstrukciju oblika površine. To je temelj skeniranja strukturira-nim svjetlom, koje u ovom slučaju ne koristi lasere, tako da je potpuno sigurno za korištenje za bilo koga. Također se odlikuje velikom preci-znošću i brzinom rada. Taj tip ske-niranja koriste mnogi CAD/CAM proizvođači i tehnologija je provje-rena.

Uz program “Maestro Easy Den-tal Scan“ model se jednostavno stavlja u skener i pritiskom dugme-ta počinje skeniranje. Detaljnijim proučavanjem programa otkrivaju se kompleksnije dodatne funkcije. Mogu se skenirati krunice i mostovi na modelu te se obuhvaća do osam bataljaka u jednom skenu. Digital-na pohrana modela nije ograničena samo na ortodonciju, može se kori-stiti i u dijagnostici, za rasprave i za čuvanje bilo kojih zubnih modela.

Nakon skeniranja gornjeg i do-njeg modela, snimaju se i u okluziji, a međučeljusni odnosi generiraju se potpuno automatski. Modeli se mogu skenirati u različitim među-čeljusnim odnosima poput centrič-ne relacije, centrične okluzije, pro-truzije i konstrukcijskoga zagriza.

Uz “Easy Dental Scan“ može se obaviti serijsko skeniranje. U mnogim sustavima odmah nakon

završetka skeniranja slijedi obra-da, što zahtijeva mnogo vremena. Serijskim skeniranjem može se na brzinu skenirati nekoliko modela, a obradu dovršiti poslije.

Uz “OrthoStudio“ program pri učitavanju modela prate ga sve in-formacije iz baze pa se točno zna o čemu je riječ. Alati omogućavaju dodavanje virtualnih ortodontskih baza koristeći razne popularne ku-tove, uključujući ABO 2013, mje-renje širine zuba i luka, okluzijsko mapiranje, mnogostruke preglede, snimanje, ispisivanje itd. Najnovi-jom inačicom programa “OrthoStu-dio“ obavljaju se složeni digitalni dijagnostički postupci.

“Ortho Studio Viewer“ slabija je-inačica, ali dostatna je za korištenje digitalnih modela u svakodnevnoj dijagnostici. U preglednik su uvr-šteni alati za mjerenje širine zuba i zubnih lukova, okluzijsko mapira-nje, mnogostruki pregledi, snima-nje, ispisivanje itd.

Digitalnim pohranjivanjem studijskih modela štedi se prostor i novac

O autoru

Terry Whittyodržava predavanja u svojoj državi i inozemstvu na razne teme na području dentalne tehnologije i znanosti o materijalima i ima zu-botehnički laboratorij u Sydneyu gdje su specijalizirani za high-tech dentalne proizvode. Koristi najnovije tehnologije poput u intra i ekstraoralnoga skeniranja, CAD/CAM-a i 3D ispisa u svim grana-ma dentalne medicine. Njegovi tekstovi objavljeni su u raznim međunarodnim časopisima. Može se stupiti u kontakt na www.trulinedental.com.au.

11Dental Tribune Croatian Edition Specijal: Suvremene tehnologije

European Association for Osse-ointegration (EAO), nedavno je ažurirao svoje smjernice o primje-ni dijagnostičkih slikovnih postu-paka u dentalnoj implantologiji koje sada obuhvaćaju i kompju-toriziranu tomografiju stožastom zrakom (CBCT), u svrhu imple-mentacije načela najniže razumne količine zračenja te optimiziranja konvencionalnih radioloških po-stupaka i novih metoda.

Komentar profesora Keitha Hor-nera sa Sveučilišta u Manchesteru u Velikoj Britaniji:

CBCT je najznačajniji razvoj tehnika dentalnih slikovnih po-stupaka u posljednjih 25 godina. U stomatološku praksu donio je presječne slike i postoje očigledne koristi u dentalnoj implantologiji. Pojavila se, međutim, i zabrinutost zbog doza zračenja koje su obično veće u usporedbi s konvencional-

nim radiološkim snimkama. Kada se spomene riječ zračenje, obično svatko diže uzbunu. Jedno od naj-češćih pitanja koje postavljaju dok-tori dentalne medicine jest kolika je količina zračenja u jednoj radi-ološkoj pretrazi (npr. ortopanto-mogram), u odnosu na drugu (npr. CBCT). Na to gotovo nije moguće odgovoriti jer tu postoji široki ras-pon mogućih količina zračenja ra-zličitih vrsta radioloških pretraga, što je posljedica razlika u opremi, različitih receptora, vidnog polja i tako dalje. U nedavno objavljenim preglednim radovima pokazano je kako je količina zračenja kod CBCT-a obično za red veličine veća nego kod konvencionalnih dentalnih radioloških postupaka. Stoga su zdravstveni rizici zbog izloženosti zračenju proporcional-no veći; iako se možda možemo tješiti činjenicom da rizik opada porastom životne dobi pacijenta,

a da su mnogi implantološki pa-cijenti u starijim dobnim skupina-ma.

Temelji zaštite pacijenata od zra-čenja su opravdanost i optimizacija. Opravdanost znači kako izloženost rendgenskim zrakama pacijentu u konačnici mora donijeti veću korist nego štetu. To podrazumijeva kako bi radiološko dijagnostički postu-pak trebao biti “propisan” za svako-ga pacijenta pa se stoga slikanje ne bi smjelo provoditi bez odgovaraju-će povijesti bolesti i kliničkoga pre-gleda. Važna pomoć u donošenju odluke o opravdanosti su referalni kriteriji u obliku kliničkih smjer-nica koje se u najboljemu slučaju temelje na čvrstim znanstvenim dokazima ili, gdje nema dokaza, na konsenzusu. Optimizacija znači kako bi izloženost zračenju trebalo biti što je moguće manja. Kako se količina zračenja smanjuje, kakvoća slike opada, ali smanjenje zračenja

do točke gdje je kakvoća slike za-dovoljavajuća čini važnu strategiju, kao i rezanje veličine vidnoga polja.

Što možemo zaključiti? CBCT je izvrstan tehnološki napredak, ali to ne znači kako ga treba koristiti on-dje gdje bi bila dostatna konvencio-nalna rendgenska snimka ili dobar klinički pregled. Moramo biti svje-sni toga kako su regulatorna tijela koja se bave zračenjem u Europi svjesna problema CBCT-a u stoma-tološkoj praksi i da imaju otvorene oči u pogledu toga kako se koristi ta tehnologija. Najbolji način da pokažemo kako smo savjesni kori-snici CBCT-a je da slijedimo načela opravdanosti i optimizacije. To zna-či kako se CBCT koristi samo onda ako će dati odgovor na pitanje na koje se ne može odgovoriti drugim metodama koje uključuju manje ili nikakvo zračenje.

Kad koristimo CBCT, nikada ne smijemo samo “pritisnuti dugme”

i koristiti standardnu ekspoziciju za svakoga, već moramo prilago-diti parametre izloženosti na razinu koja daje adekvatnu kakvoću slike i koristi najmanje moguće vidno po-lje. Ti jednostavni koraci uvjerit će naše pacijente kako djelujemo u nji-hovu najboljem interesu, a to je ono što uistinu želimo, zar ne?

Korištenje CBCT-a u implantologiji prema načelima opravdanosti i optimizacije

O autoru

Keith Hornerprofesor je za oralne i maksilofaci-jalne slikovne postupke na Stomatološkom fakultetu Sveu-

čilišta u Manchesteru. Surađivao je na reviziji EAO smjernica za uporabu dijagnostičkih slikovnih postupaka u dentalnoj implanto-logiji.

Niskofrekventna elektroma-gnetska polja, koja proizvode obični dentalni uređaji poput električnih četkica za zube i po-limerizacijskih svjetiljki, pred-stavljaju potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje, izvijestili su istraživači sa Stomatološkog fa-kulteta Nippon, Niigata, Japan.

U istraživanju, čiji su rezul-tati nedavno objavljeni u časo-pisu “Journal of Electrical and Electronic Systems“ u SAD-u,

pronašli su kako ti uređaji indu-ciraju znatne električne struje, ne samo u nekoliko metalnih intrao-

ralnih restauracija, nego i u zubi-ma.

Dok su učinci tih struja, posebi-

ce oni dugoročni, umnogome ne-poznati, dokazano je kako imaju ulogu u razvoju sustavnih bolesti poput leukemije i tumora središ-njega živčanoga sustava, naveli su istraživači. U ustima mogu utje-cati na koroziju metalnih restau-racija i potaknuti razvoj alergija na metale te pacijentu prouzročiti nelagodu. Izlaganje pacijenata tim uređajima treba izbjegavati ili smanjiti, među ostalim mjera-ma uvođenjem novih sigurnosnih standarda ili unapređenjem su-

vremene tehnologije.Istraživači su pomoću multime-

tra mjerili električne struje prou-zročene magnetskim poljima u približno pet električnih četkica za zube dostupnih u prodavaoni-cama i u trima polimerizacijskim svjetiljkama u rasponu od 1 do 2 000 Hz. Struje su otkrivene na dentalnim restauracijama izrađe-nima od raznih metala, pri tomu su cirkonijske bravice imale naj-veću sklonost indukciji struje, kao i ljudska tvrda tkiva.

ISTRAŽIVAČI UPOZORAVAJU NA MAGNETSKA POLJA OKO DENTALNIH UREĐAJA


Koja je cijena napretka u dentalnoj medicini i vrijedi li to platitiAutor Sebastian Saba, glavni urednik DTI Kanada

U proteklih deset godina došlo je do znatnoga napretka u svim granama dentalne medicine. Ne-što se može smatrati istinskim poboljšanjem za pacijenta, a u ostalome je riječ o marketinškim trikovima koji glume napredak.

Na području implantologije, pri-mjerice, učinjen je znatni napredak u dizajnu implantata. To je zapravo jedno od rijetkih područja dental-ne znanosti gdje su poboljšanja i potrebe temeljene na retroaktiv-nim analizama koje opravdavaju smjer u kojemu se kreće napredak.

Postojala je potreba za pojed-nostavljenjem dizajna proizvoda i njihova korištenja. Postojala je potreba za promjenom makro i mikrotopografskoga dizajna im-plantata kako bi se ubrzala oseoin-tegracija i osigurala dugogodišnja stabilnost. Postojala je i potreba za promjenom oblika veze s implan-tantnom nadogradnjom da bi se osigurala predvidiva, dugotrajna, stabilna veza i kako bi se omogu-ćilo korištenje cementiranih nado-mjestaka. Sve te promjene ostvare-

ne su uz potvrdu znanosti. S druge strane, neke promjene

u dentalnoj medicini možda nisu dostatno znanstveno obrazložene. Svake godine na tržište se izbacuju novi adhezivi ili posrednici veze. Mnogi od njih na tržištu ne ostanu dostatno dugo kako bi se ispitali dugoročni rezultati.

U dentalnoj medicini obično se smatra da novi proizvodi automat-ski podrazumijevaju nove i pobolj-šane formule. Unatoč postojanju veznih posrednika 9. i 10. genera-cije, znanost ipak pokazuje kako 4. generacija (dvokomponentni sustavi), ostvaruje najbolju vezu. Što je onda poboljšano? Učinkovi-tost proizvoda zasigurno nije, nego

samo način rukovanja. Mnogi da-našnji sustavi su jednokomponen-tni, a neki su i samojetkajući kako bi se ubrzao postupak primjene. Čini se kako je pojednostavljenje načina primjene marketinški važ-nije od učinkovitosti proizvoda. To je današnja realnost u vezi s mno-gim proizvodima.

Također je došlo do marketinške eksplozije CAD/CAM tehnologije. Svaka tvrtka promovira vlastitu inačicu te tehnologije. CEREC stroj koristi CAD/CAM kako bi kliničaru omogućio izradu kruni-ce i/ili inlaya u ordinaciji u jedno-me posjetu.

Nema sumnje kako pacijenti vole koncept doći samo jedanput

i bez mnogo komplikacija dobi-vaju nadomjestak. Ako kritički usporedimo CAD/CAM s našim “konvencionalnim postojećim teh-nologijama i metodama,” u nekim aspektima tehnologije i dalje po-stoje nedostatci. Primjerice, estet-ski činitelj uporabu u ordinaciji uglavnom ograničava na stražnje zube.

U odnosu na to jasno se uočava-ju prednosti CAD/CAM sustava u laboratorijskoj primjeni. Konven-cionalne metode lijevanja velikih konstrukcija, da spomenemo samo neke, imale su mnoga ograničenja, kao što su izobličenje, cijena i sla-bost legure. Danas se korištenjem nove tehnologije mogu izbjeći ta-kva ograničenja te se stvaraju vr-hunske konstrukcije bez nedosta-taka konvencionalne tehnologije. Troškovi proizvodnje su jednaki ili manji.

Još jedan primjer napretka koji udobnost stavlja ispred poboljša-nja učinkovitosti su laseri i instant izbjeljivanje u ordinaciji. U jednom nezavisnome istraživanju (“Clini-cal Research Association“), poka-zalo se kako pristup izbjeljivanja u ordinaciji nije tako učinkovit kao sustavi izbjeljivanja kod kuće.

Izbjeljivanje laserom u ordinaciji rezultiralo je lošijim postizanjem željene boje u odnosu na sustave za kućnu primjenu. Sustav za primje-nu u ordinaciji doveo je do dehidri-racije zuba pa su zbog toga kratko razdoblje zubi bili svjetliji.

Zbog čega kliničari kupuju ta-kve sustave? Čini se kako to ima više veze s oglašavanjem i marke-tingom nego s učinkovitošću pro-izvoda.

Stoga se postavlja pitanje okre-će li se dentalna medicina sve više prema dobiti umjesto prema zdrav-lju, što je njezina primarna uloga?

Postoje kliničke prednosti u po-gledu mnogih novih tehnologija, međutim, izrabljuju li se one iz po-grešnih razloga? Jesu li prednosti vrijedne mijenjanja kliničkoga pri-stupa? Jesu li “nove i poboljšane” tehnologije od kliničke koristi ili su samo marketinški trik?

Najbolji putokaz ostaje dobrobit pacijenta. Ako nova tehnologija omogućava poboljšani proizvod, veće stope uspješnosti, smanjenje troškova i brže jednostavnije lije-čenje pacijenta, onda imate odgo-vor. Ako ne, onda treba propitati tko ima koristi od primjene tih skupih marketinških igračaka.

Manfred Kern

Digitalno intraoralno skenira-nje za praksu bez otisaka, virtual-ni dizajn modela i artikulacija na Windows sučeljima, biogeneričko oblikovanje žvačnih ploha inteli-gentnim softverom, brza izrada prototipova i 3D ispis modela samo su mali dio pitanja kojima se u po-sljednje vrijeme bave u sve većem broj znanstvenih i stručnih radova u kontekstu CAD/CAM tehnologi-je. “Konvencionalna” CAD/CAM tehnologija za obradu cirkonij-ok-sidne keramike već je odavno stigla u dentalne laboratorije i sada nam predstoje daljnji evolucijski koraci.

Gledajući samo nekoliko godi-na unazad, u prvom planu još su bile rasprave o preciznosti dosjeda, isplativosti i razumljivosti korištenja. Kakvoća CAD/CAM nadomjestaka smatrala se upitnom i bilo je samo nekoliko “pionira” koji su se tom te-mom bavili i znanstveno. Za to vrije-

me došlo je do velikih promjena. Od neodlučnog stava i čekanja kako će se sve to razvijati, računalno izrađeni nadomjestci sada su prihvaćena stan-dardna procedura.

Mnoge tvrtke ulažu goleme svote u daljnji razvoj te tehnologije. To ilu-strira raspon ponude skenera, softve-ra i glodalica na posljednjem IDS-u.

CAD/CAM tehnologija na probi

Dok je dosad tek mali broj kliniča-ra i profesionalnih udruženja zauzelo jasan stav o razvoju digitalne tehnolo-gije u dentalnoj medicini, Njemačko društvo za stomatološku protetiku i biomaterijale (DGPro) na 46. simpo-ziju u Eisenachu, pod vodstvom prof. Matthiasa Kerna, Sveučilište u Kielu, i glavnih govornika dr. Svena Reicha, RWTH Aachen, i doc. dr. sc. Floria-na Beuera, LMU München, održalo je kompetentni forum na kojem je CAD/CAM tehnologija ispitana u praksi i laboratoriju. Prof. Reich koji ima veliko iskustvo s ordinacijskim

(“chairside”) CAD/CAM sustavima (“CEREC,“ “Sirona“), dokazao je kako se triangulacijskim postupkom mjerenja (“Bluecam,“ “Omnicam“), dobivaju vrlo dobri rezultati za po-jedinačne nadomjestke. Odstupanja u preciznosti su od 40 do 80 mikro-na, što nema klinički značaj i u gra-nicama je vrijednosti nadomjestaka izrađenih na temelju elastomernih otisaka (polietera). Veća preciznost ne može se postići ni s pomoću di-gitalnih NC glodalica niti konven-cionalnim postupcima lijevanja. Dr. Heike Rudolph, Sveučilište u Ulmu, na temelju vlastitih mjerenja potvr-dila je kako video i laserski sustavi za skeniranje (“Lava COS“ skener, “3M ESPE;“ “iTero Align Techno-logy“), daju slične rezultate. Prednost tih postupaka je što se set podataka, a time i preparacija, mogu kontrolirati na zaslonu u visokoj rezoluciji, manj-kavosti ponovno skenirati, ubacivati fotografije pacijenta (linija osmijeha, boja zuba), te se podatci mogu slati dentalnom tehničaru online. Dakle,

DIGITALNO-ANALOGNI DIJALOG

1

2

Slika 1. Dugoročni provizoriji okluzalnih ljuskica od čvrstih polimera izrađenih CAD/CAM tehnologijom (tehnička izvedba: Josef Schweiger, LMU München) (izvor: Edelhoff) Slika 2. CBCT s virtualno pozicioniranim implantatom i impor-tiranom CAD konstrukcijom suprastrukture za planiranje operacije i pripremu protetske suprakonstrukcije. (fotografija: SiCat/Ritter)


1-Year Clinician PerformanceVolume 26, No.2 SYNERGY D6

1.130 zł

Dr. med. dent. Mario J. BesekSwiss Dental Center, Zürich, Švicarska

Za razliku od komercijalno raspoloživih „estet-skih kompozita”, SINERGY D6 je pojednostavljen sustav za svakodnevnu primjenu koji zahtijeva manje napora, ali stvara usporedive ili bolje re-zultate. Na raspolaganju je šest dentinskih nijansi koje se međusobno stapaju tako da je potrebno manje pojedinačnih boja. Tajna je u snazi kamele-onskog učinka s uravnoteženim opacitetom i ho-mogeniziranom translucencijom koji omoguć-avaju estetsko oponašanje boje prirodnog zuba. Dvije caklinske boje - univerzalna i opalescentna

- upotpunjuju sustav te se po potrebi mogu sloje-vito aplicirati.

Konzistencija je optimalno prilagođena korisniku za što jednostavnije modeliranje i obradu.

Ukratko, SINERGY D6 je održiv, višenamjenski su-stav koji uspješno proizvodi estetske rezultate u prednjem i stražnjem segmentu zubnog niza uz primjenu jednostavnih tehnika.

Navedene cijene su važeće do 30.11.2014. godine ili do isteka zaliha. U cijene je uračunat PDV.

Zastupnici za HR:

a-MATIC d.o.o.Prišlinova 27, 10090 ZagrebTel: 01/ 34 35 072, fax: 01/ 34 35 073Mob: 098 380 641E-mail: [email protected]

CRODENT d.o.o.Kalinovica 3, 10000 ZagrebTel: 01/ 38 38 188E-mail: [email protected]

S.D. Informatika d.o.o.A. Štampara 8a, 10410 Velika GoricaTel: 0800 323 222, Tel: 01/ 63 70 40Fax: 01/ 63 70 41E-mail: [email protected] www.sdinformatika.hr

SYNERGY® D6 beauty made simple

• Idealno rukovanje• Vrhunska estetika• Izvrsna mogućnost poliranja

SYNERGY D6 TUBE + ONE COAT 7.0UVODNI SET 3 tube kompozita (A1/B1, A2/B2, A3/D3), ključ boja, 5 ml One Coat 7.0, 50 microbrush kistova, dodatci + SwissFlex probni set

3244

SYNERGY D6 NASTAVCI + ONE COAT 7.0 UVODNI SET

20 NASTAVAKA PO 5: A1/B1, A2/B2, A3/D3, ENAMEL, UNIVERSAL, KLJUČ BOJA, 5 ml One Coat 7.0, 50 microbrush kistova, dodatci + SwisFlex probni set

3243

SYNERGY D6 LIMITED EDITION 13 TUBA

Po 5 tuba (A2/B2, A3/D3)Po 1 tuba (A3.5/B3, A4/C3, Enamel Universal), ključ boja

6001 4361

SYNERGY D6 LIMITED EDITION130 NASTAVAKA

Po 50 nastavaka (A2/B2, A3/D3)Po 10 nastavaka (A3.5/B3, A4/C3, Enamel Universal),Ključ boja

6001 4362

1.987,00 kn

797, 00 kn

797, 00 kn

juč boja 1.987,00 kn

kliničar i dentalni tehničar u nekoliko minuta mogu razmijeniti informacije o planiranom postupku.

Prof. dr. Bernd Wöstmann, Sve-učilište Gießen, naveo je kako na konvencionalnim otiscima često po-stoje pogreške koje se tijekom izrade kumuliraju pa je na gotovom nado-mjestku često potrebno dugotrajno ubrušavanje. Sadreni modeli koji se dobivaju putem konvencionalnih otisaka također sadrže ta odstupa-nja te se digitalnim skeniranjem u laboratoriju prenose u procesnom lancu. Stoga je prema mišljenju prof. Wöstmanna apsolutno svrsishodno digitalni otisak premjestiti u usnu šupljinu. Otiske za mostove velikih raspona, međutim, još se preporuču-je uzimati konvencionalno; digitalni otisci cijele čeljusti još imaju tenden-ciju odstupanja od oko 100 mikrona.

Doc. dr. sc. Florian Beuer i dr. Jan-Frederik Guth, Sveučilište u Münchenu, s dentalnim tehničarom Björnom Maierom demonstrirali su uporabu digitalne tehnologije za “vertikalno podizanje zagriza i pro-mjenu okluzije,” kao i za proizvodnju implantatnih suprakonstrukcija. Za okluzalne ljuskice za podizanje za-griza intraoralnim skenerom mogu se skenirati okluzalne plohe i nakon toga se privremene, tanke restaura-cije (do 0,3 mm debljine, glođu od polimera velike čvrstoće (Slika 1.). Nakon duljega razdoblja nošenja i navikavanja neuralnog sustava, mogu se izraditi definitivne ljuskice od liti-jeva disilikata. To pokazuje kako se proizvodni lanac može znatno skra-titi primjenom digitalne tehnologije.

U implantologiji CBCT čini temelj koji omogućava importiranje računa-lo dizajnirane protetske konstrukcije (Slika 2.), i točno određivanje položa-ja implantata, nagiba implantatne na-dogradnje i dizajna krunice unaprijed (Slike 3. i 4.). Računalna tehnologija omogućava obradu novih materijala (oksidne, hibridne keramike, polime-ra), uz mogućnost reproduciranja re-zultata u bilo kojem trenutku. Među-tim, uočava se kako se procesni lanac digitalne implantoprotetike još sastoji od polovičnih rješenja. Tako je kod višečlanih mostova nošenih implanta-tima još indiciran prijenos s pomoću laboratorijskih analoga i elastomernih otisaka sa “stvarnim” modelom. Na-dalje, virtualne konstrukcije nadopu-njavaju se konvencionalnim “wax up“ modelima kako bi se poboljšala pred-vidivost rezultata, ali se koriste i kao komunikacijski alat. Konstrukcije s prečkom i teleskopi također još ovise o konvencionalnim metodama.

Za i protiv digitalne tehnologije

U raspravi za i protiv digitalne tehnologije utvrđeno je kako su vrlo iskusni implantolozi i protetičari još uglavnom vjerni konvencionalnim postupcima; u odnosu na to mladi doktori dentalne medicine otvoreni su za promjene i svjesni su kako će u budućnosti računalo potpomognu-te tehnike otvoriti nove mogućnosti u protetici. Zaključeno je kako kri-vulja učenja za svladavanje digitalne tehnologije zahtijeva mentalni i prak-

tični napor. Što prije se počne, nove tehnike prije će se moći primijeniti u vlastitoj praksi. Vlasnici laboratorija, međutim, uglavnom su već uložili u CAD/CAM tehnologiju kako bi za-dovoljili ulogu partnera i savjetnika za svoje klijente. Ostalo je otvoreno pitanje isplativosti digitalne tehnolo-gije u protetici u usporedbi s konven-cionalnim metodama. O tome će sva-kako biti potreban dijalog jer CAD/CAM tehnologija u praksi se može nametnuti samo ako se dokaže viso-ka kvaliteta i ekonomska isplativost - u korist pacijenata.

43

Slika 3. Virtualna konstrukcija implantatne nadogradnje i keramičke krunice na implantatu s određivanjem smjera uvođenja i nagiba (sustav“ Omnicam“) (izvor: “Sirona“) Slika 4. Nacrt implantatne nadogradnje na virtualnome modelu (sustav “3Shape“), za izradu od ZrO2 ili titana. (izvor: Ackermann/Neuendorff).


Imamo veliki luksuz da uočimo oglas u časopisu, dobijemo ponudu na e-mailu ili pohađamo tečaj traj-ne izobrazbe o novom proizvodu, tehnici ili usluzi, a zatim odmah ili već sljedećeg dana možemo kre-nuti u akciju. Ako smo vidjeli novi materijal, jednostavno napišemo narudžbu laboratoriju s kojim su-rađujemo i očekujemo kako ćemo ga dobiti u najkraćem roku.

Razmislite o jadnom dentalnom tehničaru na drugom kraju grada, koji je možda prvi put čuo za metodu koju želite koristiti za izradu svojega nado-mjestka ili za poseban novi materijal ili kombinaciju jednoga i drugoga. Upamtite, laboratorijska narudžba je odobrenje za rad i ako vi nešto napiše-te, laboratorijski tehničar mora se pri-državati toga. Ako se predomislimo, jednostavno zatražimo nešto drugo. Siguran sam kako se tehničari katkad osjećaju kao da pokušavaju uhvatiti vlastiti rep sa svim novim materijali-ma, tehnikama i zahtjevima. Razmi-slite o ulaganju u materijale, sustave, edukaciju i krivulju učenja koja ih čeka svaki put kad se pojavi novi ma-terijal.

CAD/CAM tehnologija zahtijeva uključenost svih sudionika. Proi-zvođači dentalnih materijala trebaju ulagati u tehnologiju, metodologiju i dizajn proizvoda, kao i u evoluciju materijala kako bi predstavili novi materijal za CAD/CAM obradu. Za-tim, u suradnji, stručnjaci za CAD (computer-aided design = računalno potpomognuto dizajniranje), i CAM (computer-aided manufacturing = ra-čunalno potpomognuta proizvodnja), moraju raditi tim materijalom dok ne dobiju konzistentne, optimalne rezul-tate. Za to su potrebni vrijeme i trud. Samo oni materijali koji su se dokaza-li kroz ekonomsku evaluaciju i klinič-ku validaciju uz dokazanu potražnju stići će na cilj, tj. do softvera CAD sustava i glodalica CAM sustava te na kraju u usta naših pacijenata.

CAD/CAM također zahtijeva da terapeut preuzme više kontrole nad svim aspektima skrbi za pacijenta; zahtijeva više razmišljanja o odabiru pravog materijala. CAD/CAM za-htijeva razmišljanja o cjelokupnom restaurativnom i estetskom procesu prije početka rada – sve to ide u prilog boljem kliničaru u cjelini. Što više la-boratorija i ordinacija ulaže u digital-nu dentalnu medicinu, veća je korist za sve. U potpunosti sam za “svakod-nevnu digitalnu dentalnu medicinu.” Imam sustav za digitalne otiske i or-dinacijski (“chairside“) CAD/CAM

sustav, E4D Dentist (Slika 1.). Još ne postoji samo jedan sustav kojim se mogu zadovoljiti sve indikacije koje imamo u dentalnoj medicini. Moj stav je da odabirem tehnike i materijale in-dividualno, ovisno o slučaju, umjesto da kao kompromis koristim jedan sustav koji daje ili vrlo malo ili sve. Osobno u svojoj ordinaciji (ordinacija specijalizirana za protetiku u Mon-tereyu, Kalifornija), sve pojedinačne nadomjestke izrađujem korištenjem “E4D Dentist“ sustava.

Kad se prvi put susrećete s CAD/CAM tehnologijom za ordinacijsku primjenu, dobivate mogućnost po-boljšati svoj način razmišljanja o re-staurativnoj skrbi. Bez sumnje ćete biti bolji dijagnostičar i kliničar jer gledate preoperativno stanje i svoju preparaciju na velikome zaslonu, ali ćete biti i sigurniji u donošenju odluka kada što učiniti u različitim klinič-kim situacijama. S obzirom na broj dostupnih restaurativnih materijala, donosit ćete informiranije odluke za svakog pojedinog pacijenta. Korište-njem “E4D Dentist“ sustava imate pristup brojnim u praksi dokazanim materijalima (blokovima), bilo s “Ivo-clar Vivadent“ ili “3M ESPE“ logom, tako da točno znate što dobivate. S obzirom na šarolik spektar mogućno-sti, možete odabrati najbolji materijal za danu kliničku situaciju. Slijedi brzi pregled onoga što je dostupno.

Smole U kategoriji smola postoji opcija

odabrati “Paradigm MZ100“ blok proizvođača “3M ESPE.“ Taj blok sadrži keramičke čestice prosječne veličine od 0,6 mikrona s umreženim monomerima i zbog toga se odlikuju idealnom otpornošću na trošenje, čvr-stoćom i radiopacitetom, što su važni kriteriji za primjenu u stražnjem se-gmentu. Uporaba smola za indirek-tne nadomjestke zahtijeva adhezivno cementiranje. Osobno u ustima imam onlay od “MZ100“ na zubu 16.

U usporedbi s nadomjestcima pro-izvedenima u ordinaciji CAD/CAM tehnologijom od konvencionalne gli-nične keramike, nadomjestci od smole “Paradigm MZ100“ pokazali su bolju usklađenost boje nakon deset godi-na.1 U istome istraživanju pokazalo se kako nema razlike u marginalnoj kakvoći, kakvoći površine, anatom-skome obliku, pojavnosti karijesa ili osjetljivosti. Autori su zapravo zaklju-čili kako su inlayi od toga materijala imali jednako dobre performanse kao i keramički. U in vitro istraživanju, gdje je ispitivan zamor materijala na okluzalnim ljuskicama,2 “Paradigm

MZ100“ imao je znatno veću otpor-nost (stopostotni opstanak nakon 185 000 ciklusa do 1400 N opterećenja), u odnosu na CAD/CAM gliničnu kera-miku (0 posto preživljavanja).

Smolasta nano keramikaNova kategorija za CAD/CAM teh-

nologiju u ordinaciji smolasta je nano keramika koja se pojavila uvođenjem novoga “Lava Ultimate“ bloka. Taj materijal definira novu kategoriju, smolastu nano keramiku, koja ima neka jedinstvena i korisna svojstva. Svi znamo kako su “3M ESPE“ i nje-gov brend “Lava“ postali sinonimom za cirkonij-osidne nadomjestke. “Lava Ultimate“ materijal sadrži mješavinu triju punila: nano čestice cirkonija i si-licija koje tvore klastere, individualno vezane nano čestice silicija i individu-alno vezane nano čestice cirkonija.3

“Lava Ultimate“ sadrži oko 79 posto masenog udjela smjese punila koja ojačava visoko umreženi polimerni matriks polimeriziran posebnim pro-cesom. Rezultat je jedinstveni blok s indikacijom za nadomjestke izrađene u ordinaciji. Indicirana je za cijeloku-pni spektar trajniih nadomjestaka koji se cementiraju adhezivno, uključujući krunice, onlaye, inlaye i ljuskice. Ma-terijal je idealan za nadomjestke na implantatima (Slike 2. i 3.), zbog svoje velike čvrstoće od 200 MPa (veće od konvencionalnih gliničnih blokova i obložne keramike koja se koristi za metal-keramiku), i relativno niskog modula elastičnosti.

Sa stajališta upravljanja vremenom, uporaba smola ili smolastih kerami-ka omogućava brže glodanje i nema potrebe za dodatnim korakom poput sinteriranja. Kao znak potpunoga povjerenja u tu novu kategoriju ma-terijala “3M ESPE“ nudi jedinstveno desetogodišnje jamstvo na korištenje

“Lava Ultimate“ blokova. “3M ESPE Lava Ultimate“ blok raspoloživ je u osam nijansi i dvama stupnjevima translucencije (LT i HT).

StaklokeramikaU kategoriji staklokeramika s

“E4D Dentist“ sustavom na dohvat ruke imate dvije najpopularnije kera-mike u povijesti dentalne medicine, “IPS Empress CAD“ i “IPS e.max CAD“ u obliku blokova. Oni se mogu koristiti zajedno ili odvojeno, ovisno o kliničkome stanju, za postizanje iznimnih estetskih rezultata. Ovdje je prikazan primjer kombinacije oba-ju sustava “IPS Empress (12 - 22)“ i “e.max CAD“ (13 i 23) (Slike 4. do 6.).

Keramika ojačana leucitima“IPS Empress“ keramika pota-

knula je estetsku revoluciju, a osob-no imam gotovo petnaestogodišnje kliničko iskustvo s tim materijalom, najprije u tehnici prešanja, a sada glodanjem “IPS Empress CAD“ blokova. “IPS Empress CAD“ blo-kovi dostupni su u dvama stupnje-vima translucenciije (LT i HT), i kao iznimno koristan “IPS Empress CAD Multiblok.“ “IPS Empress CAD Multiblok“ odlikuje se različi-tom prozirnošću i intenzitetima boje koji se izmjenjuju od cervikalnoga područja prema incizalnome.

Koordinirani softver “E4D Den-tist“ sustava (“DentaLogic“), omo-gućava jednostavno pozicioniranje vašega nadomjestka u bloku, najprije virtualno kako bi se prilagodili boja i stupanj translucencije. Klinička do-kumentacija, verifikacija i sigurnost korištenja “IPS Empress“ sustava po-tvrđeni su dugoročnim podatcima.4

Litij-disilikatna keramika“IPS e.max“ keramika je visoke

čvrstoće od 360 do 400 MPa, što de-finira novu razinu bezmetalnih nado-mjestaka. Dok obložne keramike (za metalne, cirkonij-oksidne ili stakloke-ramičke potporne konstrukcije), ima-ju čvrstoću od 100 do 120 MPa, “IPS e.max CAD“ omogućava izradu mo-nolitnih nadomjestaka koji se odupiru lomovima i “chippingu“ više od osta-lih slojevito izrađenih nadomjestaka. U komparativnome istraživanju gdje je ispitivana izdržljivost i otpornost slojevitih nadomjestaka izrađenih la-boratorijski i monolitnih “IPS e.max“ restauracija, kod potonjih rjeđe je doš-lo do lomova i bili su trajniji.5

“IPS e.max CAD“ blokovi imaju jedinstveno obilježje da se distribu-iraju u djelomice kristaliziranoj fazi (plave do ljubičaste boje). To znači kako se nakon glodanja nadomjestci od “IPS e.max CAD“ blokova moraju do kraja kristalizirati u dvorazinskim keramičkim pećima (npr. “Programat CS“), prije konačne isporuke. Pred-nost cjelokupnog postupka jest što se izglodani nadomjestci od “IPS e.max CAD“ keramike mogu isprobati u ustima i mogu se provjeriti kontakti prije konačnoga pečenja i karakteri-zacije. To konačni nadomjestak čini predvidivim i konzistentnijim.

Uvođenjem “DentaLogic softve-ra verzije 2.0“ dostupne su dodatne boje za “chairside“ uporabu. “IPS e.max Impulse“ predstavio je pet no-vih nijansi, tri “Value“ i dvije “Opal“ nijanse. Zbog različite svjetline “Va-lue“ blokovi omogućavaju savršenu integraciju s okolnim zubnim tkivom. “Opal“ blokovi kliničarima omo-gućavaju oponašanje prirodne opa-lescencije, što je poželjno za prednje nadomjestke. “Opal“ blokovi idealni su za izradu konvencionalnih i tankih ljuskica. Nadomjestci od “IPS e.max CAD“ keramike mogu se cementirati

Blokovi za ordinacijske CAD/CAM sustaveDoktori dentalne medicine u posljednje vrijeme su razmaženi u pogledu materijala za izravne i neizravne restauracije

Slika 1. Ordinacijski CAD/CAM sustav (Fotografija: Dr. Curtis Jansen) Slike 2. i 3. “Lava Ultimate“ idealan je materijal za implantne suprastrukture Slike 4. do 6. “IPS e.max CAD“ i “IPS Empress CAD“ osiguravaju čvrstoću i ljepotu za estetski izazovne slučajeve


1

4

2

5

3

6


IMAMO SVE ŠTO VAM SRCE POŽELI!Materijali i oprema za stomatologiju

ST

OM

AT

OL

OG

IJA

U ovoj smo godini za Vas

proširili ponudu materijala i

opreme za stomatologiju po vrlo

povoljnim cijenama. Nudimo

vam i stručnu podršku te radne

tečajeve na temu preparacije

zuba, otiskivanja,kompozitnih

ispuna, endodoncije itd., u

našem edukacijskom centru u

sjedištu tvrtke Interdent d.o.o

u Celju.

INTERDENT d.o.o · Vinogradski odvojak 2d · 10431 SVETA NEDELJA · HRTel: +385(01) 3873 - 644 · [email protected] · http://www.interdent.hr

adhezivno ili konvencionalno, ovisno o vrsti nadomjestka u skladu s prepo-rukama.

AkrilatIako je cijena zlata dosegla najvišu

cijenu svih vremena6, ako vas nostal-gija i/ili zabrinutost zbog raspoloživo-ga prostora, dizajna ruba ili jednostav-no sklonosti materijalu vuče prema nadomjestcima s metalnom osno-vom, još možete iskoristiti prednosti digitalnoga skeniranja i dizajniranja uz pojednostavljeni proces metalnih (zlatnih) nadomjestaka. BOB (“Burn Out Block“) proizvođača “D4D Technologies“ građen je od potpuno izgoriva akrilata, a može se odabrati za bilo koju vrstu preparacije koja se zatim skenira i računalno se dizajnira predložak nadomjestka koji se šalje u laboratorij na ulaganje, izgaranje i lije-vanje (ili prešanje) (Slike 7. i 8.).

ZaključakCAD/CAM sustavi kliničarima

su omogućili novu razinu kontrole u dentalnoj medicini. Od postavljanja dijagnoze do preparacije i odabira materijala, kliničari sada imaju mo-gućnost odabira među raznim ma-terijalima s dokazanim kliničkim performansama za neusporedivu učinkovitost i produktivnost. Skupine materijala poput smola, smolastih ke-ramika i staklokeramika suvremeno-me terapeutu mogu ponuditi rješenja za većinu situacija kad su indicirane krunice i mostovi na licu mjesta, u vlastitoj ordinaciji.

Napomena: Popis literature na zahtjev dostupan kod izdavača.

O autoru

Dr. Curtis Jansendiplomirao je i specijalizirao stomatološku protetiku na Stomatološko-me fakultetu Sveučilišta Juž-

ne Kalifornije (USC). Predavao je i bio je voditelj implantologije na Odjelu restaurativne dentalne me-dicine. Sada ima vlastitu ordina-ciju specijaliziranu za protetiku i dentalni laboratorij u Montereyu, Kalifornija. [email protected]

Slike 7. i 8. BOB (“Burn Out Block“), omogućava virtualno dizajniranje lijevanih zlatnih nadomjestaka

Valja istaknuti kako je za uspješno korištenje bilo koje vrste bezmetalnih materijala (smola, smolastih kerami-ka, staklokeramika), ključno pridrža-vati se smjernica za preparaciju. To jednostavno podrazumijeva stvara-nje dostatnoga prostora za odgova-rajući materijal - obično 1,5 - 2 mm okluzalno (2 mm za nadomjestke na implantatima), i 1 mm aksijalno; pravokutnu ili zaobljenu stepenicu;

zaobljene unutarnje prijelaze – stepe-nica mora biti vidljiva! Svim sadaš-njim sustavima za digitalno snimanje može se snimiti samo ono što oni “vide”, a ako klinički ne možete vi-djeti rubove, ne morate ni pokušavati uhvatiti ih digitalno; najprije trebate osigurati da ih adekvatno prikažete pravilnim tehnikama odmicanja me-koga tkiva. Kod svih materijala pre-paracija je od ključne važnosti!

Zabrinutost su izrazili oni bez iskustva s tim sustavima o estetskim ograničenjima monolitnih nadomje-staka ili ograničenoj trajnosti povr-šinske karakterizacije bezmetalnih nadomjestaka. Treba istaknuti kako često dentalno svrdlo skida povr-šinsku glazuru, a ne prirodno troše-nje; treba samo hodati 2 000 godina starim pločama u Europi kako biste shvatili prirodnu fuziju glazirana

materijala s keramičkom bazom. Odgovarajući dizajn, interokluzij-

ski registrat i obraćanje pozornosti detaljima u korištenju različitih sof-tverskih paketa, uz repliciranje vir-tualnoga nacrta od keramike nakon odabira točne boje i stupnja translu-cencije, brzo oslobađa bilo kakve sumnje kad je riječ o estetici te pred-nosti „chairside“ postupaka čini oči-glednima.

NAPOMENA: PREPARACIJA JE KLJUČNA

7

8

16 Dental Tribune Croatian Edition Menadžment

dr. Kamran Zamanian i Ceren Altincekic, Kanada

U Europi na području stoma-tološke protetike i CAD/CAM uređaja trenutačno postoje dvije suprotne struje koje će odrediti budućnost tih segmenata. S jed-ne strane ne nazire se kraj krize u eurozoni. Južnoeuropske drža-ve kao što su Španjolska, Italija i donekle Francuska proživljava-ju usporavanje u gospodarstvu koje se negativno odražava na razvoj industrije. S druge stra-ne tehnološke inovacije, tj. CAD/CAM uređaji poput intraoralnih skenera i manjih, ali učinkovitijih glodalica, doživljavaju procvat. Očekuje se kako će taj trend pre-vladati i da će se države polagano oporavljati od ekonomske krize te će nove tehnologije oživjeti tržište.

Potpuno keramički i metal-keramički nadomjestci dominiraju u stomatološkoj protetici na europskom tržištu

Na europskom tržištu sve po-pularniji su potpuno keramički nadomjestci zbog svojih estetskih svojstava. U 2012. godini segment potpune keramike dosegnuo je rast za više od 5 posto i tako čini tre-

ćinu svih prodanih krunica i mo-stova. Očekuje se kako će se udio potpuno keramičkih nadomjestaka do 2019. godine izjednačiti s metal-keramičkima. Nadomjestci od ne-plemenitih legura čine najveći dio svih krunica i mostova zbog pristu-pačnije cijene. U sljedećih nekoli-ko godina oni će ostati na razini od oko 42 posto. Poluplemeniti i viso-koplemeniti materijali sve više će se potiskivati jer njihova pozitivna svojstva poput biokompatibilnosti i izdržljivost sve uspješnije opona-šaju drugi manje skupi materijali, kao što je legura kobalt-kroma. Plemeniti metali poput zlata koji se koriste za dentalne nadomjestke u proteklom desetljeću doživjeli su znatno povećanje cijene. Kako se smanjuje njihova uporaba, tako će ti metali početi gubiti tržišni udio u segmentu stomatološke protetike.

Novim tehnologijama počinju se brisati granice koje razdvajaju razne skupine materijala prema indikacijama i vrsti nadomjestaka. Kompozitni materijali postaju sve popularniji jer kombiniranju naj-poželjnija svojstva svojih sastojaka. Novi proizvodi, kao što su translu-centni cirkonij ili hibridne kera-mike uz prirodni izgled obećavaju povećanu otpornost.

Veća potražnja za tim proizvodi-

ma utjecat će na porast cijena kvali-tetnih protetskih usluga. Poskuplje-nje će se uravnotežiti sve jeftinijim uvozom iz država kao što su Kina, Tajvan i Maroko. Sve u svemu, se-gment stomatološke protetike u Eu-ropi doživjet će blagi porast cijena do 2019. godine zbog kvalitetnijih krunica i mostova od novih estetski poboljšanih i robustnih materijala.

Intraoralni skeneri za digitalne otiske postaju sve popularniji na europskome tržištu

Intraoralni skeneri za uzimanje digitalnoga otiska sve više privla-

če jednaku pozornost kliničara i dentalnih tehničara zahvaljujući njihovoj jednostavnosti uporabe, neinvazivnosti i odnedavno priu-štivosti. Intraoralni skeneri novije generacije omogućavaju uzimanje otisaka bez korištenja pudera ili pasta, što postupak čini mnogo bržim i manje napornim za paci-jente. Nakon što je uzet otisak, ko-risnik može mijenjati sliku onako kako to želi, a zatim je poslati u laboratorij na glodanje. Povećanje broja intraoralnih skenera na trži-štu proizvođače prisiljava da nude otvorene softvere koji korisnicima omogućavaju da slobodno odaberu

gdje će glodati nadomjestak. Svi navedeni aspekti intraoralne ske-nere čine atraktivnom investicijom podjednako za stomatološke ordi-nacije i za laboratorije.

U sljedećih nekoliko godina pro-daja intraoralnih skenera dosegnut će dvoznamenkastu stopu rasta. Kliničari će se sve više odlučivati za te skenere umjesto “chairside” sustava zbog njihove dostupnosti i praktičnosti. Cijene skenera bit će još niže i stoga će biti još dostupniji. Prosječna prodajna cijena intrapla-narnih skenera 2012. godine bila je nešto viša od 28.000 eura, što je svota koju si uglavnom mogu priuštiti srednje veliki laboratoriji i kliničari.

Glavni konkurent na tome tržištu je “Sirona “. Tvrtka ima više od 20 godina iskustva na području intra-oralnih skenera. Svojim najnovijim proizvodom “CEREC Omnicam“ uvela je novu tehnologiju skenira-nja u boji, što dentalnom tehničaru omogućava skenirati prirodnu boju zuba trodimenzionalno. Sličan pro-izvod izbacio je i “3Shape“ na IDS-u u Kölnu 2013. godine. “Trios Co-lor“ može skenirati i snimiti zube i gingivu brzo, realno i vrlo detaljno. Intraoralni skeneri očigledno posta-ju novim standardom u dentalnim ordinacijama.

AKTUALNA ZBIVANJANA PODRUČJU STOMATOLOŠKE PROTETIKE

I CAD/CAM UREĐAJA U EUROPI

Amann Girbach Ceramill

Unatoč brojnim prednostima povezanima sa činjenicom da ste doktor dentalne medicine, uvijek sam osjećao kako je naša profesi-ja usamljena. Stres zbog svakod-nevna donošenja teških odluka i potencijalnih tužba dostatan je da vas uvijek drži u napetosti, ali stres zbog borbe s nekliničkim organizacijama i zakonodavstom, jednostavno je dovoljan da isiše dušu iz bilo koje osobe.

Stephen Hudson jedanput mi je rekao kako je posebice važno da s pacijentom izgradite dobar odnos “nitko te ne tuži ako s njim imaš blizak odnos.“ U to vrijeme pri-stojno sam kimnuo glavom praveći se da se slažem, međutim, kako je vrijeme prolazilo, osjetio sam da je ta izjava ostavila duboki dojam na

mene i kako od tada pokušavam poboljšati svoj odnos s pacijentima. Ne znam hoće li to smanjiti budući rizik od pritužba ili parnica, ali za-sigurno mogu reći kako sam stvorio sretnije radno okruženje.

Od početka studija na Stoma-tološkom fakultetu uvijek su mi govorili kako među doktorima dentalne medicine postoji najvi-ši postotak samoubojstava među svim profesijama. Nisam siguran u to je li to u potpunosti istina, me-đutim, mnogi autori bavili su se pitanjem samoubojstava i istaknuli su relativno veliku prevalenciju. U pregledu literature, koji su Sancho i Ruiz 2010. godine objavili u časo-pisu “International Dental Journal,“ bavili su se pitanjem je li rizik od samoubojstava među stomatolozi-ma mit ili stvarnost i zaključili su:

‘U literaturi sustavno nailazimo na veći postotak samoubojstava među doktorima dentalne medicine nego u ostalim zanimanjima.’

U tim istraživanjima nedostaje znanstvena težina i potrebna su nova u koja bi se uvrstile demografske varijable, postojanje psihičkih bo-lesti prije odabira profesije, činitelj prigode, stresori koji se ne odnose na posao i naglasak na mjere potreb-

ne kako bi se u pogledu zanimanja smanjio rizik od samoubojstva.

U prosincu prošle godine dr. Ka-math počinio je samoubojstvo nakon što je osjećao kako ga “muče i zlo-stavljaju” nadležna zdravstvena tijela zbog vođenja papirologije u svojoj ordinaciji u Leedsu. Državno zdrav-stveno osiguranje vodilo je istražni postupak protiv doktora Kamatha. Zbog istrage dr. Kamath, otac troje djece, plašio se za svoju karijeru i kako će izgubiti povjerenje koje je stjecao godinama. Nakon dviju ma-njih pritužba nadležno vijeće odluči-lo je provesti reviziju na 30 pacijena-ta u ordinaciji i dr. Kamath počinio je samoubojstvo samo pet dana na-kon sastanka s dužnosnicima.

U izjavi pročitanoj pred sudom supruga dr. Rajni Prasad opisala je kako se par osjećao nakon njihova

sastanka s povjerenstvom: “Moj suprug i ja bili smo pod velikim stresom i osjećali smo se vrlo ranji-vima zbog mučenja i zlostavljanja bez ikakve podrške. Potreba za po-drškom je apsolutno nužan dio naše struke i zaista sam umorna od toga da se govori kako su stomatolozi in-teligentni i da će se snaći svaki put kad se provode promjene propisa na našu štetu. U školi nas ne uče kako procijeniti rizik od legionele ili zbog čega mislim da je lakše pri-stupiti mojemu bankovnom računu online, nego ažurirati i provjeriti svoje mirovinske doprinose. Umje-sto toga nas uče o temeljima klinič-ke dentalne medicine. Uistinu mi smeta kad se od doktora dentalne medicine zahtijeva da svoj profesi-onalni integritet stave iznad svega, a nitko ih ne podržava u tome’.

Stres u dentalnoj profesijiNeel Kothari piše o stresu povezanim sa zanimanjem doktora dentalne medicine

17Dental Tribune Croatian Edition Menadžment

O autorima

Dr. Kamran Zamanianpredsjednik tvrtke iData Research Inc.

Ceren Altincekicanalitičar istraživanja tržišta, iData Research Inc.

iData Research Inc. je međuna-rodna tvrtka za istraživanje tržišta usmjerena na tržišnu inteligenciju za medicinske proizvode, dental-nu i farmaceutsku industriju.

U segmentu CAD/CAM blokova je dvoznamenkasti porast

Za CAD/CAM blokove 2012. godina bila je dobra godina unatoč učincima dugotrajne krize u euro-zoni. Iako su cijene blokova ostale stabilne ili su bile u blagome padu zbog velike konkurencije s azijsko-ga tržišta, dvoznamenkasti porast u pojedinačnoj prodaji nadoknadio je pojeftinjenje jer je u tom segmentu u 2012. godini zabilježen porast za više od 10 posto. Porast u segmen-tu blokova potaknut je povećanjem prodaje CAD/CAM sustava, osobi-to onih namijenjenih ordinacijama, tj. “chairside“ sustava. Oni imaju integriranu glodalicu koja od blo-kova glođe nadomjestke. Budući da je prodaja “chairside“ sustava znatno porasla te se takvo kretanje predviđa do kraja 2019. godine, u segmentu blokova uslijedit će sli-čan trend.

Većina krunica glodanih od CAD/CAM blokova pomoću “cha-irside“ sustava izrađena je u pot-punosti od keramičkih materijala. Većina nadomjestaka proizvedena je od cirkonij-oksida jer u dental-nim laboratorijima i dalje izrađuju većinu protetskih radova. U 2012. godini više od polovice CAD/CAM segmenata bile su zastuplje-ne cirkonijske krunice, a ostalo su bili potpuno keramički i akrilatni/kompozitni proizvodi. Očekuje se kako će do 2019. godine potpuno keramički blokovi činiti barem polovinu svih prodanih blokova. Taj trend u skladu je sa sve većom potražnjom za potpuno keramič-kim nadomjestcima i tehnološkim postignućima koji keramičke na-domjestke čini otpornijima i pri-rodnijega su izgleda nego ostali materijali.

AmannGirrbach i Dental Wings među zvijezda u usponu u segmentu CAD/CAM sustava

U segmentu CAD/CAM sustava zbivaju se novi dramatični trendo-vi. Manje, jeftinije i učinkovitije glodalice prikladne za glodanje raznih materijala zauzimaju svoje mjesto u dentalnim laboratorijima raznih veličina, pa čak i u nekim ordinacijama dentalne medicine.

“AmannGirrbach“ ostvario je veliki napredak svojim sloganom “tvrtka u kući”, promovirajući

neovisnost o laboratoriju zahva-ljujući pristupačnijim uređajima za glodanje. Budućnost softvera skenera je u otvorenim sustavima koji stvaraju datoteke koje se mogu poslati u bilo koji svjetski centar za glodanje. “Dental Wings“ ostvario je veliki napredak ponudom tih otvorenih softvera i pristupačnih skenera za laboratorij i ordinaciju. Ekskluzivnim partnerstvom s tvrt-kama “Straumann“ i “3M ESPE“ “Dental Wings“ teži stvaranju za-jedničkoga globalnoga softvera za razne samostalne skenere.

Osim tih zvijezda u usponu, tvrt-ke kao što su “Sirona,“ “3Shape,“ “3M ESPE“ i “DeguDent“ održava-ju značajan tržišni udio u segmen-tu CAD/CAM sustava. “Sirona“ je vodeća na tržištu ordinacijskih sustava, a “3Shape“ dominira u se-gmentu samostalnih skenera iako ih tvrtke kao što su “3M ESPE,“ “Straumann“ i “Nobel Biocare“ prate u stopu. Očekuje se kako će segment CAD/CAM sustava biti konkurentniji pojavljivanjem novih proizvođača pa će uređaji biti sve pristupačniji i učinkovitiji.

U profesionalnoj karijeri svi ćemo biti u situaciji koja je izvan naše kontrole. Stoga je očigledno zašto je posao doktora detalne medicine vrlo stresan, a vjero-jatno je to bio oduvijek. Teško je prstom pokazati na jedan specifičan dio posla koji podiže razinu stresa, ali prema mojemu mišljenju, neklinička strana do-nosi mnogo više problema nego klinička o čemu smo učili na Sto-matološkom fakultetu.

Većini nas stvaranje sretnog radnog mjesta više je od puke novčane nagrade i, nažalost, bor-ba s mnogobrojnim nametnutim pravilima i zakonima jednostav-no stavlja kandže na ono malo sreće za koju se borimo.

O autorima

Neel Kotharidiplomirao je dentalnu medi-cinu na Sveučilištu u Bristolu 2005. godine, a trenutačno radi u Sawstonu, Cambridge, u ordinaciji High Street Den-tal Practice.

SURGITIPENDOEndodontski nastavak za aspirator za primjenu u korijenskom kanalu 6001 8280

• Specijalno oblikovan nastavak za fl eksibilnost u više smjerova

• Učinkovita aspiracija i dobar pristup korijenskom kanalu

• Dobra preglednost radnog polja• Proizveden u čistoj prostoriji

prema EN ISO 14644 standardu• Nastavak za kanal ISO 60,

unutarnji promjer 0,35 mm 20 kom.

361,00 kn

•Canal Pro Endo Cleaning Pack

6001 912520 × Surgitip Endo 1 × 480 ml Canal Pro NaOCl 3% 10 × ROEKO kist za kanal veličina S 10 × ROEKO kist za kanal veličina M 10 × ROEKO kist za kanal veličina L 1 × ROEKO papirnati štapići # 15 - 40

(200 štapića)1 × ROEKO vatene kuglice # 1 (10 g) 5 × CanalPro Slottend nastavci, 27 ga5 × CanalPro štrcaljke kodirane bojom (crvene)

846,00 kn

Navedene cijene su važeće do 30.11.2014. godine ili do isteka zaliha. U cijene je uračunat PDV.

Zastupnici za HR:

a-MATIC d.o.o.Prišlinova 27, 10090 ZagrebTel: 01/ 34 35 072, fax: 01/ 34 35 073Mob: 098 380 641E-mail: [email protected]

CRODENT d.o.o.Kalinovica 3, 10000 ZagrebTel: 01/ 38 38 188E-mail: [email protected]

S.D. Informatika d.o.o.A. Štampara 8a, 10410 Velika GoricaTel: 0800 323 222, Tel: 01/ 63 70 40Fax: 01/ 63 70 41E-mail: [email protected] www.sdinformatika.hr


dr. Josef Kunkela, Češka

Donedavno bi moji pacijen-ti potpunu obradu, uključujući keramičku krunicu ili most, u jednom posjetu smatrali znan-stvenom fantastikom. CAD/CAM tehnologija napredovala je strelo-vitom brzinom i omogućava skrb na potpuno novoj razini.

U ovom prikazu slučaja opisan je postupak kojim se omogućava liječenje pacijenta koji je iz nekog razloga ostao bez zuba. U jednom posjetu pacijentu se može usaditi implantat s pomoću kirurške ša-blone koja se izrađuje na zahtjev, “dok čekate.“ Nadalje, u istom po-sjetu može se obaviti modeliranje individualne implantatne nado-gradnje ili postavljanje solidne ti-tanske nadogradnje s privremenom ili trajnom keramičkom krunicom, ovisno o indikaciji i dijagnozi.

Kirurška šablona koja se izra-đuje dok pacijent čeka (“CEREC Guide, “Sirona“), nevjerojatno ubr-zava cjelokupni proces zahvaljuju-ći preciznom određivanju položaja implantata na trodimenzionalnoj CBCT snimci s pomoću “GA-LAXIS“ i “GALILEOS Implant“ softvera za vizualizaciju (oba “Si-rona“). Štoviše, oni omogućavaju implantaciju tehnikom bez odiza-nja režnja. Imedijatna izrada i pri-mjena kirurške šablone još je važ-nija kod imedijatnog usađivanja implantata nakon vađenja višeko-rijenskih zuba kada je “prostoruč-na“ implantacija iznimno teška (ili gotovo nemoguća).

Osim “CEREC Guidea,“ mo-žemo naručiti i koristiti “CLA-SSICGUIDE“ (“SICAT“), koji je izrađen na temelju klasičnog otiska ili “OPTIGUIDE“ (“SICAT”,) kod kojega je umjesto nagriznih ploča i otiska potreban samo digitalni sken usne šupljine pacijenta koji se uzima “CEREC AC“ skenerom (“Sirona“) i CBCT snimka čeljusti (“GALILEO S” ili “ORTHOP-HOS XG 3D“). Od svih kirurških šablona koje se mogu koristiti, samo se “CEREC Guide“ može izraditi imedijatno u ordinaciji. U ovom prikazu slučaja korišten je upravo “CEREC Guide.“

Klinički prikaz slučajaPedesetopetogodišnji pacijent od-

bio je predloženu ortodontsku terapi-ju kako bi se zub 13 doveo u pravilan

položaj i pri tome stvorio prostor za nadomještanje zuba 12. Pacijent je žvakao na mliječnom zubu 53 koji je izvađen 14 dana prije implantacije.

Na Slici 1. prikazana je prazni-na nastala nakon vađenja zuba 53. Zub 12 je nedostajao, a zub 13 pre-selio se u mezijalni prostor (Slika 2.). Općenito, pacijent je bio zdrav i nije imao nasljednih bolesti. U ovom slučaju terapiju smo počeli uzimanjem konvencionalnog oti-ska čeljusti u kojoj je zub trebao biti nadomješten implantatom. Koristili smo brzo-vezujuću sadru prikladnu za izradu modela (Slika 3.). Referentno tijelo smjestili smo na mjesto planirane implantaci-je na sadrenu modelu kako bi se odredila prava veličina (dostupne su tri veličine: mala, srednja i ve-lika). Referentno tijelo trebalo bi u što većemu obimu popuniti prazni-nu, ali bez zapinjanja između su-sjednih zuba tijekom postavljanja.

Nakon što smo odredili optimal-nu veličinu i navlažili model vo-dom, aplicirali smo termoplastični materijal omekšan toplom vodom kojim smo zahvatili jedan do dva susjedna zuba sa svake strane. Pra-vilno zagrijani materijal doima se staklastim i svojom transparentno-šću ukazuje na interval plastičnosti. Nakon što promijeni boju i postane neproziran, počinje stvrdnjavanje. Dok je materijal još bio topao i pri-lagođen sadrenom modelu, umet-nuli smo referentno tijelo (u ovom slučaju srednje veličine; Slika 4.). Ako je termoplastični materijal još proziran, može se promatrati i pratiti kako se referentno tijelo odnosi prema bezubom prostoru. Korekcije se mogu provoditi sve dok materijal ne postane neprozi-ran. Podminirana mjesta na sadre-nom modelu mogu se prethodno popuniti, primjerice, kompozitnim materijalom (ne voskom, kako bi

Terapija u jednome posjetu primjenom CAD/CAM tehnologije i CBCT-a

1

3 4

2

5

7 8

6

9 10



se omogućilo lakše skidanje ter-moplastičnog stenta s referentnim tijelom s modela. Osobno ne popu-njavam podminirane dijelove kako bih osigurao što veću preciznost. Tijekom provjere koja je uslijedila u pacijentovim ustima mora se čuti karakteristični zvuk “klik.“

Nakon što smo bili zadovolj-ni položajem i retencijom stenta s referentnim tijelom u ustima paci-jenta, snimili smo CBCT uređajem “GALILEOS“ ili “ORTHOPHOS XG 3D.“ Treba osigurati da veći dio referentnog tijela koji i sadrži referenciju, bude usmjeren prema oralno kao što je prikazano na Slici 4., a ne bukalno za snimanje ure-đajem “ORTHOPHOS XG 3D,“ jer postoji mogućnost da se taj dio izreže u vidnom polju od 8 cm × 8 cm. Dok smo čekali da se slika uči-ta na računalu, skenirali smo izgled prostora za implantat na modelu koristeći intraoralni skener (“CE-REC AC“), nakon toga je u softve-ru izrađen nacrt predložene kruni-ce odgovarajućega oblika, veličine i položaja na budućem implantatu.1

Nakon učitavanja CBCT snimke otvorili smo “GALAXIS softver“ i počeli s planiranjem. Prvi je korak pretvaranje nacrta “CEREC“ kru-nice u *. ssi format jer to je jedini format koji “GALAXIS“ softver može očitati (Slika 5.). Točan polo-žaj predložene CAD/CAM krunice na CBCT snimci omogućit će pre-cizno definiranje granica između tvrdog i mekog tkiva (Slike 6. do 8.), i digitalno smještanje implan-tata ispod krunice tako da buduća veza između implantata i krunice preko implantatne nadogradnje bude izvediva protetski (Slika 9.). Nakon što je digitalni implantat prenijet u “GALAXIS,“ potreba za korištenjem “CEREC Guidea“ (ili neke druge tehnike vođenoga kirurškoga postupka), postala je očigledna, u ovom slučaju zbog izrazito koničnog sužavanja kori-

jena susjednih zuba 14 i 13 u pla-niranom implantacijskom prostoru (Slika 10.). Zbog manjka prostora između tih korijena odabrali smo 3,3/8 mm implantat (“SwishPlus”, “Implant Direct“). Nakon digital-nog usađivanja implantata, oda-biremo nastavak i prelazimo na uređivanje vodilice za navođeno bušenje. Nakon odabira te opci-je otvara se novi dijaloški okvir označen kao “referentno tijelo”. Na tom sučelju obilježavamo referen-tne točke. Konačno, dvostrukim klikom na tri najjasnije referentne točke softver automatski traži i određuje preostale referencije (Sli-ka 11.). Dalje se potvrđuje da su referencije pronađene i na 2D i 3D slikama pojavljuje se referentno tijelo (Slika 12.). Referentno tijelo mora točno odgovarati putanji pre-paracije (Slika 13.).

Najvažniji dio izrade “CEREC Guide“ šablone postavljanje je D2 vrijednosti. D2 vrijednost, koja označava dužinu do zaustavlja-nja bušenja, udaljenost je od vrha implantata do vrha šablone. Ako se mjeri dužina svrdla od vrha do stopera, D2 vrijednost bit će ta du-žina minus 1 mm, što je debljina ručice vodilice. U našemu slučaju za korišteni implantat od 8 mm ta vrijednost je 23 mm (24 mm svrdlo minus mm ručica). D1 vrijednost automatski se mijenja s D2 vrijed-nošću (Slika 14.).

Kako bismo mogli nastaviti, po-datke vraćamo nazad na “CEREC AC“ jedinicu u *.cmg ili *.dxd formatu. Nakon otvaranja isprav-ne datoteke u “CEREC“ softveru 4.xx u pregledniku prije glodanja provjerava se nacrt (Slika 15.). Sada možemo umetnuti odgova-rajuću veličinu bloka (u našemu slučaju to je “M”), u jedinicu za glodanje (MCXL na inLab MC XL, “Sirona“), i odabiremo “glo-

11 12 13

14 15 16

17 18

19 20

21 22

23 24

NASTAVAK NA STRANI 20 ➤



danje.” Vrijeme glodanja približno je od 12 do 16 minuta (Slika 16.). Vadimo šablonu iz bloka i pažljivo

uklanjamo spojna mjesta.Zatim iz termoplastičnoga sten-

ta uklanjamo referentno tijelo i s

pomoću skalpela ili svrdla na vrlo niskim brzinama pažljivo izrezuje-mo tanki sloj termoplastičnog ma-

terijala s dna šablone kako bismo omogućili prolaz svrdla. Kada se vodilica za navođeno bušenje umeće u termoplastični stent, važ-no je osigurati da je pravilno okre-nuta u vestibulo-oralnom smjeru (Slika 17.).

Kirurški postupakPočeli smo s anestezijom tkiva

na području oko radnog polja i stavljanjem očišćene i dezinficira-ne “CEREC“ kirurške šablone u usta, nakon toga uslijedila je pro-vjera dosjeda. Šablona mora sjedi-

ti stabilno i ne smije se pomicati preko zuba. Budući da smo izvo-dili tehniku bez odizanja režnja, počeli smo s probijanjem sluzni-ce (Slika 18.). Zatim smo uklo-nili šablonu i s lakoćom odvojili i uklonili izrezano tkivo (Slika 19.). Vratili smo “CEREC Guide“ nazad na svoje mjesto i nastavili dalje bušiti.

Koristeći set vodilica za “Stra-umanna“ (“Sirona CEREC Guide Drill Key Set ST“), počeli smo s M 2,2 ručicom i 2,2 mm pilot svrdlom (Slika 20.), a nakon toga nastavili smo s M 2,8 ručicom i 2,8 mm svrdlom (Slika 21.). Konačno smo uklonili “CEREC Guide“ i ručno umetnuli 3,3/8 mm “ Swis-hPlus“ implantat (Slika 22.).

Privremena opskrbaPričvrstili smo implantatnu na-

dogradnju (“Implant Direct“; Sli-ka 23.), u unutarnji dio implantata i pristupni kanal zatvorili smo teflonskom trakom. Odmah na-kon toga provedeno je intraoralno skeniranje. Budući da se na neza-raslom mekom tkivu ne smije ko-ristiti puder za skeniranje, koristili smo novu “CEREC Omnicam“ kameru bez pudera. Zatim smo na-stavili slijedeći korake “CEREC“ softvera 4.xx (Slika 24.), kako bi-smo izglodali privremenu krunicu od “Lava Ultimate“ bloka (“3M ESPE”, Slike 25. i 26.). Iako je oči-gledno da dentalna medicina nije “Formula 1,“ pacijent je bio vrlo zadovoljan cjelokupnim trajanjem terapije od 115 minuta.

ZaključakNa ovom primjeru prikazan je

tijek izrade “CEREC“ kirurške šablone. Svi zainteresirani za ovaj postupak pozvani su da posjete naš edukacijski centar u Češkoj gdje se uživo mogu vidjeti ope-racije pacijenata i sudjelovati u tečajevima praktične demostra-cije. Za daljnje informacije i ras-porede tečajeva, molimo posjetite www.gototraining.cz.

Važna napomena: Ako imedijatno lijevanje sadrenog modela nije moguće u vašoj praksi, može se koristiti hidroplastični materijal s referentnim tijelom pravilne veličine zajedno s intraoralnim skenom usta za direktno postavljanje u usta bez korištenja sadrenog modela.

25 26

O autoru

Dr. Josef KunkelaČeško društvo za CAD/CAM dentalnu me-dicinuRůžová 41, CZ-37701 Jindřichův

Hradec, Republika ČeškaTel.: +420 737 210 [email protected]



SažetakLiječenje karijesa jedan je od

najizvođenijih zahvata u stomato-loškoj praksi. U takvim slučajevi-ma vrlo je neugodno i za pacijen-ta i za liječnika ako je u kratkom vremenskom razdoblju potreban dodatni zahvat zbog pojave se-kundarnog karijesa. To dovodi do nezadovoljstva pacijenata, osobito kad se radi o visoko kvalitetnim re-stauracijama kao što su keramičke CEREC restauracije, jer je potreb-no daljnje liječenje što za sobom povlači dodatne troškove. Da bi se to izbjeglo, kliničari mogu koristiti suvremene uređaje koji još uvijek omogućavaju primjenu minimalno invazivnih tehnika.

Kod karijesom zahvaćenih zuba, ključno je pitanje jesu li sve bak-terije, uzročnici karijesa uklonjeni iz kaviteta. Ako je odgovor ne, se-kundarni karijes može se pojaviti ispod nadomjestka zbog čega će možda biti potrebno ponoviti za-hvat u kratkom vremenskom raz-doblju. To je i nezgodno i neugodno za pacijenta i terapeuta, posebice kada se radi o visoko kvalitetnim restauracijama.Terapeut ne može svaki put jednostavno zamijeniti keramički nadomjestak koji je ipak nešto skuplji od kompozitnog is-puna, kako bi osigurao dugoročnu lojalnost pacijenta. U isto vrijeme, nepotrebne zahvate također treba izbjegavati. U idealnom slučaju tre-ba osigurati dugoročnu stabilnost nadomjestka uz što manje invaziv-nu intervenciju. U tom smislu da-našnjem kliničaru dostupan je niz tehničkih pomagala. To uključuje, na primjer, uređaje za detekciju ka-rijesa i lasere koji omogućavaju za-hvate praktički bez boli i bez krvi.

Pouzdano otkrivanje karijesa

Postoje tri “konvencionalne” metode za utvrđivanje je li zub za-hvaćen karijesom. Metoda jedan: Vizualna procjena. Nažalost, ova metoda je podložna pogreškama, prije svega zato što promjena boje zuba može biti potpuno prirodna i drugo, zato što je gotovo nemogu-će postaviti pouzdanu dijagnozu u područjima koja su jedva vidljiva. Metoda dva: Metoda bojenja. Boje-nje zahvaćenih područja zuba često nije dovoljno precizno jer je prijelaz između karijesnog i zdravog tkiva prilično nejasan. Metoda tri: Sonda. Ovom metodom tkivo koje je demi-neralizirano zbog napada mikroba te je stoga mekano i trulo može se razlikovati od zdravog zubnog tkiva. Ipak se lažno pozitivna dija-

gnoza ne može isključiti jer postoji i meko zubno tkivo koje nije kari-ozno - moguće je da omekšavanje uznapredovalo više od stvarne raši-renosti bakterija.

SIRONA je 2012. godine na trži-šte izbacila sustav koji pomaže pri pouzdanom otkrivanju karijesa. SI-ROInspect temeljen je na takozva-noj FACE® tehnologiji (“Fluores-cence-Aided Caries Excavation”), koja koristi fluorescentna svojstva zuba: ¨Dok je zdravo tvrdo zubno tkivo prikazano zelenom bojom, inficirani dentin pocrveni kad se obasja ljubičastom svjetlošću. To je zbog spojeva porfirina sadržanim u karijesom zahvaćenom tvrdom zubnom tkivu. Korisnici dobivaju sveobuhvatnu informaciju o stanju zubnog tkiva te su u mogućnosti pouzdano dijagnosticirati karijes. Rizik od sekundarnog karijesa is-pod CEREC nadomjestaka gotovo se može isključiti. Ta tehnologija predstavlja značajan korak naprijed, pogotovo u odnosu na sondu koja jedino može dati informacije o tvr-doći zubnog tkiva točku po točku. FACE® tehnologija ne koristi boje.

Zahvat gotovo u potpunosti bez krvi zahvaljujući diodnom laseru

Okruženje bez krvi iznimno je važno, osobito kod zahvata koji uključuju CEREC, jer preciznost dosjeda i trajnost keramičkih nado-mjestaka u velikoj mjeri ovisi o pre-ciznom optičkom otisku. Krvarenje može dovesti do toga da se granice preparacije ili rubovi zuba ne regi-striraju ispravno. To pak može zna-čiti da nacrt predloženog protetskog rada ne bude optimalan i stoga ne odgovara situaciji u ustima. Kako bi se to spriječilo, laser se može ko-ristiti u terapijama koje uključuju

CAD/CAM u dvije konkretne situa-cije. Prvo, da se po potrebi zaustavi krvarenje - to je potrebno u oko 70 posto slučajeva. Dobar primjer za to je čišćenje subgingivnoga karijesa; u tom slučaju krvarenje ometa vizu-alnu inspekciju kaviteta i korištenje SIROInspecta čini nemogućim. Re-dukcija gingive SIROLaserom zau-stavlja krvarenje, bez potrebe za do-

datnim pomagalima i na taj se način osigurava poboljšana kontrola i ušte-da vremena. Štoviše, taj postupak je daleko ugodniji za pacijente. Diodni laser može se koristiti i tijekom po-stupka preparacije. Uz konvencio-nalne metode hemostaze, gingiva i dalje može prianjati unatoč zaustav-ljanju krvarenja. To znači da se rub preparacije ne prikazuje dovoljno

jasno. U takvim slučajevima teško je precizno odrediti granice preparaci-je na 3D CAD/CAM modelima što može dovesti do pogrešnog izračuna biogeneričkog prijedloga. Kako bi se to spriječilo, rub preparacije može se pratiti s pomoću diodnog lasera baš kao tankom mehaničkom olovkom.

SažetakSIROInspect i SIROLaser Advan-

ce predstavljaju idealnu nadopunu terapijama koje uključuju CEREC, osobito kada je riječ o minimalno in-vazivnim i gotovo bezbolnim zahva-tima. Sustav za otkrivanje karijesa i poticanje zacjeljivanja rana teme-ljen na diodnom laseru doprinijeli su ugodnosti liječenja. Kliničarima je omogućen minimalno invazivan pristup s nenadmašivim osjećajem sigurnosti, a pacijent se može opu-stiti kao nikada prije; uostalom, nisu potrebni naknadni zahvati čime se izbjegavaju dodatni troškovi.

www.sirona.hr

INTEGO PRO. PERFORMANCE YOU CAN RELAY ON. IZVEDBA NA KOJU SE MOŽETE OSLONITI.

Sirona

Inovativna pomagala za liječenje karijesa u kombinaciji s CEREC restauracijama

O autoru

Dr. med. dent. Bernhard Kirnwww.dr-kirn.de

22 Dental Tribune Croatian Edition SFZG

Zašto ste postali sto-matolog?

Od malih sam nogu živio s glaz-bom, posebno klasičnom. U Zadru sam, uz osnovnu i gimna-ziju, pohađao nižu i srednju glazbenu školu. U to je doba vizija moje budućnosti bila vezana za klavir i dirigiranje. Ni danas, za-pravo, ne znam zašto se u mojoj gla-vi odigrala nagla promjena i odluka da ne idem na studij glazbe, već na medicinu. No, prijateljica moje maj-ke, medicinska sestra zubara, po-zvala me da obiđem Dom zdravlja, govoreći kako u Zadru još nema sto-matologa, već samo zubara. Posjet ambulanti i laboratoriju mi se svi-dio, posebno miris metil-metakrila-ta. Eto, 1963. upisujem studij stoma-tologije u Zagrebu. Ipak, u vrijeme studija i kasnije, mnogo sam vreme-na provodio na koncertima klasične glazbe. Još i danas pomislim da sam pogriješio u izboru.

Kako ste se odlučili ostati raditi

na Fakultetu?Kao student spadao sam među

par najuspješnijih, a prvi sam u ge-neraciji diplomirao. Imao sam osi-guran posao u Zadru, ali i ponudu da postanem asistentom prof. R. Gi-ancottija u Rimu. No sudbina je bila drukčija. Doajen protetike, prof. M. Suvin odlazi u mirovinu te je raspi-san natječaj za asistenta Fakulteta, pa tako započinjem akademsku ka-rijeru. Svi u mojoj obitelji radili su u nastavi, pa je odgoj očito odigrao ulogu, te mogu s užitkom reći da vo-lim biti nastavnik.

Bili ste dekan. Što Vas je navelo da se kandidirate?

Kao student bio sam u Klubu de-monstratora i predstavnik u Fakul-tetskom vijeću. Sjećam se čišćenja podruma i rađanja današnje kantine, na čijem sam otvorenju imao čast održati govor pred nastavnicima i studentima Fakulteta. Kao nastav-nik bio sam vrlo aktivan, pa sam se našao u raznovrsnim ulogama na Fa-kultetu i Sveučilištu. Među ostalim, bio sam prodekan i zamjenik dekana (1981.-.1984.), pomoćnik dekana za poslijediplomski studij (1991.-1993.), pa prodekan za nastavu (1993.-1995.). Bio sam kandidat za dekana već 1984. godine, no smatralo se kako sam premlad. Stekao sam mno-ga iskustva u nastavnom, znanstve-nom, stručnom i rukovodećem vidu, a imao sam i samopouzdanja. Kandi-dirao sam se za dekana i bio izabran 1995. Volio sam svoju struku te Fa-kultet i htio doprinositi na domaćem i međunarodnom planu.

Bili ste i prorektor te kandidat za rektora

Sveučilišta u Za-grebu?

Iskustvo prode-kana, dekana, te kao člana Odbora

za nastavu Sveu-čilišta, doveli su do

izbora za prorektora za nastavu Zagrebačkog

sveučilišta. Tu sam dužnost s veseljem obavljao preko četiri go-dine (2002.-2006.), kao i druge: organizator Smotre Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik UV Student-skog centra Sveučilišta, voditelj Koordinacije za reformu obrazova-nja Hrvatske, voditelj Povjerenstva Rektorskog zbora Hrvatske za uči-teljske studije, član Vijeća za viso-ku naobrazbu Ministarstva obrane RH i član Povjerenstva MZOŠ-a za izradbu zakona o studentima. Bio sam i član Vijeća R. Hrvatske za uvođenje državne mature, a na Sve-učilištu organizirao javnu tribinu o državnoj maturi, prvu u Hrvatskoj. Osnovao sam Povjerenstvo za stu-dente s invaliditetom Sveučilišta. Bio sam aktivan u tri važna među-narodna Tempus projekta Sveučili-šta, a 2006. bio i kandidat za rektora Sveučilišta u Zagrebu.

Jeste li imali uzora u Vašoj užoj struci - stomatološkoj protetici te uopće u stomatologiji?

Prof. Suvin mi je bio uzor, a i podržavao me, kao i prof. Njemi-rovskij. U mojoj karijeri protetičara i nastavnika važnu je ulogu imao tadašnji predstojnik Zavoda za sto-matološku protetiku prof. D. Nikšić, posebno u međunarodnom odre-đenju. Podržao je 1981. moj više-mjesečni boravak u Dental School, University of Wales (Cardiff), tada i danas jednom od najboljih stoma-toloških fakulteta u svijetu. Tamo sam često boravio i postao visiting professor (1990.–1994.), što je imalo presudnu ulogu u mom znanstve-nom radu i u međunarodnom polo-žaju. Značajnu je ulogu imao i bivši dekan prof. Lapter, kome sam bio prodekan i zamjenik. Potaknuo je osnivanje Hrvatskog stomatološkog vjesnika, te me predložio za prvog urednika (1995.-1998.). Uređivanje časopisa bilo je za mene tada novo, ali prekrasno i vrlo korisno iskustvo.

Što Vas drži kreativnim, a što posebno motivira da budete uspješni?

Podjednako su mi bliski klinički, nastavni i znanstveni oblici struke, ali i organizacijski. Pristupam poslu s veseljem, volim verbalno i pisa-no izražavanje i komunikaciju, pa vjerujem kako je to važan razlog kreativnosti. Posebno me motivira

pozitivni odnos mlađih kolega i stu-denata prema mome radu i ponaša-nju. Izazov mi je doprinositi ugledu stomatologije u društvu i u akadem-skoj zajednici, u skladu s mojim vri-jednosnim kriterijima.

Na kojem polju stomatologije je postignut najveći napredak i koji je, po Vašem mišljenju, trenutno najveći izazov u toj struci?

Najveći je napredak postignut u području istraživanja novih materi-jala, tehnologija i aparature. U mo-lekularnoj biologiji i biomedicini u tijeku su nova istraživanja, pa i ona kreiranja novih tkiva i organa. Držim da bi puno više vremena trebalo po-svetiti preventivi i očuvanju oralnoga zdravlja, a i više popularizirati ulogu oralnoga zdravlja u kvaliteti općega zdravlja. Samoodržanje i materijalni status privatnog stomatologa, u svi-jetu i u nas, potiskuju etičke norme i brigu za duševno i tjelesno zdravlje

populacije. Smatram kako se treba zalagati za etičnost i medicinsku opravdanost postupaka, kao i za dobru komunikaciju s pacijentima. Treba istisnuti iz prakse mentalitet utrke za novcem, konzumerizam, konfekcijski pristup estetici, uvođe-nje skupih, nepotrebnih i prekomjer-nih zahvata te obmanu pacijenata, a sve pod fiktivnim opravdanjem pro-vođenja „najkvalitetnije“ zdravstve-ne usluge, u „najbolje opremljenoj“ ambulanti.

Što Vi osobno smatrate svojim najvećim uspjehom na polju sto-matologije?

U znanstvenom sam smislu me-đunarodno relevantan uspjeh po-stigao u istraživanju te poboljšanju protetičkih akrilata i materijala za podlaganje proteza, u prvom redu jer sam dugo boravio u V. Britani-ji, rano prepoznavši važnost među-narodnog iskustva. Radovi su mi

citirani u važnim svjetskim časopi-sima, u 13 inozemnih udžbenika i 2 enciklopedije, te u 65 magistarskih i doktorskih radova na svim konti-nentima. Bio sam u povjerenstvima za izbor više profesora u V. Britaniji i Grčkoj, te recenzent doktorata u Finskoj, danas svjetski uvaženim stručnjacima. Osim u više udžbe-nika u Hrvatskoj, recenzent sam i 2 udžbenika iz stomatoloških materi-jala Stomatološkog fakulteta u Beo-gradu. Osim u Cardiffu, bio sam i vi-siting lecturer u School of Dentistry, Oregon Health Sciences University (Portland, SAD). Bio sam i pred-sjednik European Prosthodontic Association. Tako su došla i posti-gnuća u domaćim i međunarodnim institucijama, kao što su: redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije medicin-skih znanosti Hrvatske, Academy of Dental Materials (SAD) i Academy of Dentistry International (SAD).

Postao sam član uredništava u Euro-pean Journal of Prosthodontics and Restorative Dentistry (UK), Journal of Dentistry Research (SAD), Medi-cinski vjesnik (BiH) i Rad HAZU, a recenzent sam i savjetnik časopisa u Hrvatskoj, V. Britaniji, SAD-u, N. Zelandu, Poljskoj, Turskoj i BiH.

Ove ste godine postali i redoviti član HAZU kao prvi stomatolog u povijesti ove institucije. Kako to komentirate?

Taj izbor smatram ogromnim uspjehom, ne samo osobnim već i čitave struke. U 153 godine posto-janja HAZU prvi je puta izabran stomatolog. Osim postignuća dije-lom navedenih u ovome intervjuu, za današnji status u HAZU osobito je značajan moj izbor za člana su-radnika 2006., što se smatra važnim korakom za izbor u zvanje akade-mika. U HAZU sam sudjelovao u donošenju poznate Deklaracije

o znanju (2004.) te u organizaciji skupova Dani Andrije Štampara (2004.) i Međunarodni simpozij o Josipu Jurju Strossmayeru (2005.). Koautor sam knjige o Strossmayeru (2006.). U Akademiji sam organizi-rao 8 skupova iz stomatologije. Ure-dio sam 1 broj časopisa Rad HAZU, prvi puta u HAZU posvećenog stomatologiji, a uredio sam i dva zbornika radova skupova u HAZU. Zamjenik sam glavnog urednika ča-sopisa Rad HAZU i tajnik Odbora za orofacijalne bolesti HAZU. U budućem radu pozornost ću posve-titi nastavku dosadašnjih aktivnosti, isticanju uloge oralnoga zdravlja u okviru općega zdravlja i multidisci-plinarnoj suradnji u biomedicini.

Kako su drugi ocjenjivali Vaš rad i doprinos struci te široj aka-demskoj zajednici?

Uvijek je bilo i bit će osporavanja i podvala, a također podrške, po-hvala i nagrada. Ništa drukčije nije bilo ni u mojoj karijeri. Ako igno-riramo ono prvo, za svoj sam rad dobio mnoga priznanja, od kojih bih izdvojio: Orden Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske za posti-gnuća u zdravstvu (1996.), Award in Recognition for Excellence in Scholarship in Dental Materials (1998., Academy of Dental Materi-als, SAD), Orden Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za posti-gnuća u znanosti (1998.), Nagradu Grada Zagreba za znanost (2012.), Nagradu Grada Zadra za životno djelo (2012.), a posebno mi imponi-ra priznanje - EDSA Honorary Life Member, dobiveno 2008. od Euro-pean Dental Students’ Association (EDSA).

Tko je akademik Jerolimov u slobodno vrijeme?

Osobito volim sport, kojim se ak-tivno bavim od 1953., ponajviše va-terpolom. Dugi niz godina bio sam igrač vaterpolskih klubova u Hr-vatskoj i V. Britaniji. Sada sam član Veteranskog kluba „Stara Sava” iz Zagreba, s kojim sudjelujem na domaćim i međunarodnim natjeca-njima, te pišem knjigu o vaterpolu i „Staroj Savi“. Ranije sam bio tre-ner, vaterpolski sudac i kontrolor VS Jugoslavije, član Uprave HAVK „Mladost”, predsjednik Zbora va-terpolskih sudaca Zagreba i Hrvat-ske, član Međunarodnog odbora VS Hrvatske, član Zdravstvenog odbora HOO-a i dopredsjednik Športskog društva HAŠK „Mladost”. Obo-žavam glazbu, posebno klavirsku i vokalno-instrumentalnu. Dragi su mi humor, druženje s kćerima i unukom te odlasci u Zadar.

Hvala Vam na ovom razgovoru i puno uspjeha u daljnjem radu.

Razgovor s prvim akademikom iz područja stomatologije

Zašto ste postali sto-

i srednju glazbenu školu. U to je doba vizija

Bili ste i prorektor te kandidat za rektora

izbora za prorektora za nastavu Zagrebačkog

23Dental Tribune Croatian Edition HKDM

Ivan Bućan, dr. med. dent.

U Šibeniku je 12. i 13. rujna 2014. godine u organizaciji Hr-vatske komore Dentalne medici-ne održan međunarodni kongres “Ljepota i estetika.“ Mnogobroj-ni doktori dentalne medicine, dentalni tehničari i dentalni asi-stenti i ovoga puta bili su gosti u “Hotelu Ivan“ u hotelskome kom-pleksu “Solaris.“

Dvodnevni susret počeo je 12. rujna 2014. godine demonstracij-skim tečajem “Hijaluronski fileri“ koji je vodila Željka Cabunac, dr. med. dent., spec. ortodoncije i cer-tificirani edukator primjene hija-luronskih filera. Gošća predavačica iz Beograda na pacijenticama je predočila mogućnosti primjene hi-jaluronske kiseline na perioralnome području kao logičnome nastavku estetske rehabilitacije naših pacije-nata. Pod geslom “manje je više” prikazane su mogućnosti korekcije bora i pomlađivanja usana i lica.

Drugi dan kongres je počeo pre-davanjem kolegice Nikoline Lešić, dr. med. dent., o estetici potpunih

keramičkih nadomjestaka pravil-nim odabirom postupaka tijekom oralne rehabilitacije i konačnom izradom nadomjestaka.

Željka Cabunac, dr. med. dent., širemu slušateljstvu izložila je mo-gućnosti primjene hijaluronske ki-seline. Dr. sc. Petra Nola Fuchs, dr. med. dent., izložila je mogućnost zbrinjavanja bezubih pacijenata po-stupkom “All on 4.” Prikazan je ki-ruški i protetski protokol funkcij-ske i estetske rehabilitacije pacijenta unutar dvadeset četiri sata.

Kaja Gmaz, dr. med. dent., svojim je izlaganjem o individualnome pri-stupu oralnoj higijeni - iTOP ukaza-la na važnost oralne higijene u pre-venciji i održavanju oralne higijene te dugoročnoj motivaciji pacijenata. Mag. ing. Alen Stranjik izložio je mogućnosti edukacije i stručnoga usavršavanja za dentalnoga asisten-ta kao nove regulirane profesije u hrvatskome zakonodavstvu.

Prof. dr. sc. Elizabeta Gjorgijev-ska, dr. med. dent., gošća sa Stoma-tološkoga fakulteta Sveučilišta sv. Kiril i Metodij u Skoplju govorila je o nužnosti remineralizacije ca-kline nakon izbjeljivanja zubi i po-

stupcima remineralizacije (pohvala na trudu govorenja na hrvatskome jeziku ).

Doc. dr. sc. Marko Jakovac imao je predavanje o estetskoj i funkcij-skoj rehabilitaciji pacijenata sta-klokeramikom. Na prikazu slučaja ukazao je na mogućnosti staklo-keramike i našim mogućnostima i ograničenjima u crvenoj estetici. Protokol protetske rehabilitacije bio je iznimno jasan i sustavan. Prika-zani su i savjeti iz kliničke prakse.

Prof. dr. sc. Renata Gržić izlo-žila je iznimno važne mogućnosti protetskoga zbrinjavanja prerano-ga gubitka zuba uslijed multiplih ekstrakcija u mliječnoj denticiji. U prikazanim slučajevima pokazan je izniman trud terapeuta u funkcij-skoj i estetskoj rehabilitaciji djece u svrhu sprječavanja kasnijih po-remećaja stomatognatoga sustava, kao i psihičkih problema bezube djece.

Na kraju kongresa s predstavnici-ma Komore održan je okrugli stol o pravnim aspektima u našoj svakod-nevnoj praksi.

Vidimo se u Šibeniku u rujnu 2015. godine.

LJEPOTA I ESTETIKAMEĐUNARODNI KONGRES U ŠIBENIKU 2014.

Stomatološka komora Makedonije kao dio svojih aktivnosti organizira međuna-rodni Kongres K4 u suradnji s Komorama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije.

Uz renomirane predavače, na Kongresu će biti i bogata sajamska ponuda distributera stomatološke opreme i materijala kao i radi-onice i komercijalne prezentacije.

Izložbeni promotivni prostor Kon-gresa je otvoren od 10.10.2014. (od 12h) do 12.10. 2014. (do 12h). Posjet izložbenom promotivnom prostoru bodovan je sa 2 boda, a ulaz je besplatan.Prijava na štandu Stomatološke ko-more Makedonije.

OSOBE ZA KONTAKT:Jasminka [email protected]: +389 78 219 939

Ivana [email protected]: +389 78 213 641

KOTIZACIJADo 30.09.2014. – 100 euraOd 01.10.2014. i na dan Kongresa – 140 euraUplate izvršiti na devizni žiro - račun:00 – 722- 00004028 IBAN MK 07 210 – 7220000402 – 25SWIFT: TUTNMK22

Obavezno navesti točno ime i prezime uplatitelja

7. KONGRES NOVIH TEHNOLOGIJA

Estetska stomatologija - umjetnost i znanostMakedonija, Skopje 10. – 12. Listopada 2014. godine

Generalni sponzor Sponzor

ORGANIZATORI:

Stomatološka komora Makedonije boduje Kongres s 10 bodova

Hrvatska komora dentalne medicine boduje Kongres s 12 bodova

Stomatološka komora FBiH boduje Kongres s 12 bodova

Zdravniška komora Slovenije boduje Kongres s 8 bodova

24 Dental Tribune Croatian Edition Ministarstvo zdravlja

Kakav sustav zdravstva ste pre-uzeli u početku svojega mandata?

Činjenica je kako sadašnjim susta-vom zdravstva nisu zadovoljni niti liječnici niti ostali medicinski djelat-nici niti pacijenti. I to s pravom. Naj-veći krivac za to pogrešne su postav-ke sustava, posebno u dijelu njegova financiranja kojim se daje prednost iznimno štetnoj uravnilovki na svim razinama, što ubija želju za izvrsno-šću i zdravu inicijativu pojedinaca u zdravstvu.

Unatoč tim problemima, kao gra-đani Republike Hrvatske moramo priznati kako uz relativno skromna izdvajanja za zdravstvo u odnosu na ostale europske države ipak imamo usporedivu, a u nekim dijelovima i znatno višu razinu zdravstvene za-štite. To želim očuvati. Zbog toga ću kao ministar loše upravljanje su-stavom konačno postaviti na zdrave temelje na kojima će se zdravstvo promišljati dugoročno i održivo te će tako postojati mogućnost za na-dogradnju.

Cjelokupni radni vijek proveo sam u sustavu zdravstva i imam iskustva u svim njegovim segmentima. Sto-ga sam uvjeren kako u strukturnim potezima, koje smo već i pokrenuli, možemo učiniti mnogo toga na zado-voljstvo svih građana.

Kao ministar zdravlja na što ste usredotočeni?

Prioriteti Ministarstva su izlazak HZZO-a iz Državne riznice i izdva-janju dopunskoga osiguranja u dio-ničko društvo, reformi bolničkoga sustava, smanjivanju liste čekanja, ukidanju smjenskoga rada i novome zapošljavanju liječnika.

Kako bi reforme uspjele, pokrenuo sam komunikaciju sa svim sudioni-cima od liječničkih udruga, udruga pacijenata do zastupnika svih ostalih sudionika uključenih u sustav zdrav-stva. Od svih njih zahtijevam jedino da budu konstruktivni, da zbog par-tikularnih interesa ne zanemaruju svoju odgovornost u sustavu te da u svakodnevnome poslu preuzmu odgovornost ne samo za svoj posao nego i odgovornost za procese u ko-jima sudjeluju.

Što bi se trebalo riješiti Master-planom?

Masterplan je dio javnosti pogreš-no shvatio kao dokument koji ima snagu riješiti problem neracionalno-sti u organizaciji bolničkoga susta-va, kao jednu panaceju za sve naše probleme. To se na žalost ne može ni jednim dokumentom. Masterplan je živi dokument kojime se daju smjer-nice za konkretne aktivnosti, ali koji se i nadograđuje, nadopunjava i ko-jim se u konačnici mjeri napredak re-

aliziranih poteza u bolničkoj mreži. Masterplan smo stoga podijelili na

strateški dio kojim će se definirati strateški ciljevi koje želimo postići reformom bolničkoga sustava, a koji će se donijeti na razini Vlade, i na operativniji dio koji će biti donijet na razini Ministarstva, a kojim smo de-finirali konkretnije mjere i vremen-ski okvir za njihovu realizaciju.

Puno nade polažete u informati-zaciju zdravstvenog sustava. Zbog čega je ona toliko bitna?

Informatizacija cjelokupnog su-stava javnog zdravstva osnova je za bolju koordinaciju i daleko veću troškovnu učinkovitost. Tako danas postoje mnoge e-usluge u okviru eZdravstva koje nisu toliko poznate javnosti jer većinom povezuju i olak-šavaju interne procese unutra samog sustava zdravstva, npr. pružatelja

usluga i HZZO-a, HZJZ, Ministar-stva i dr. Tu su na primjer: eUput-nica u laboratorij i vanbolničkom specijalistu, eNalaz, informatizacija nacionalnih preventivnih programa, portali za ugovorne partnere, ePo-nuda, eShop za dopunsko, ePrijava osiguranja, digitalizacija registra lije-kova, ISL itd.

Tijekom proteklih godinu dana napravljene su brojne informatičke poveznice s ostalim tijelima državne uprave kako bi se smanjilo admini-strativno opterećenje građana i auto-matizirale mnoge usluge. Trenutno je u tijeku 100-njak paralelnih pro-jekata eZdravlja, a najznačajniji su izgradnja eUputnice u bolnice, eOt-

pusnog pisma i elektroničkog zdrav-stvenog zapisa koji će značajno pove-ćati sigurnost i učinkovitost pružanja zdravstvene zaštite.

Ono što je građanima najvažnije, cilj svih tih projekata je maksimalno smanjiti „šetanje s papirima“ jer to usporava sustav što znači da ga čini manje efikasnim. Na kraju, boljom se koordinacijom smanjuju i liste če-kanja.

Prošlo je godinu i pol od uvođe-nja novoga modela ugovaranja u dentalnoj medicini. Zašto je uopće uveden novi model?

Stari sustav ugovaranja loše su oci-jenili svi sudionici provođenja zdrav-stvene zaštite. Doktori su umjesto na rad poticani na prikupljanje što većega broja pacijenata s obzirom na to da se zdravstvena zaštita plaćala putem sustava tzv. “glavarine“ koja

je predstavljala siguran prihod ordi-nacije bez obzira na količinu i kvali-tetu rada. Tim sustavom u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite, u kojoj je potrošni materijal predstavljao znatan dio “glavarine,“ upravo se po-ticalo na manje rada jer je manjom količinom rada trošak u ordinaciji bio manji.

Kakvi su sadašnji rezultati toga projekta?

S obzirom na relativno kratko vremensko razdoblje od uvođenja novoga modela ugovaranja i praće-nja pokazatelja, u prosjeku 50 posto ugovornih doktora zadovoljilo je za-dane pokazatelje učinkovitosti (KPI

- upućivanje na specijalističko-kon-zilijarnu zdravstvenu zaštitu, udio preventivnih postupaka najmanje od 20 posto u ukupnom izvršenju postu-paka u djelatnosti), dok je 95 posto ugovornih doktora zadovoljilo ba-rem jedan od utvrđenih pokazatelja kvalitete (QI - zabilježen zubni status uz pregled pacijenta, savjetovanje u peer skupini).

Koje su prednosti novoga mode-la ugovaranja za pacijente?

Osnovna prednost novog mode-la ugovaranje je zdravstvena zašti-ta usmjerena na osiguranu osobu - pacijenta. Uvođenjem dodatnih mogućnosti putem tzv. 5 zvjezdica, osiguranoj osobi sustav omogućava pružanje dodatnih usluga poput e - naručivanja, naručivanja u zadano-me terminu, dostupnost u slučaju hit-nosti, a doktor je posebno vrednovan

u slučaju zdravstvenoga zbrinjavanja osoba s posebnim potrebama i u slučaju organiziranja skupnoga/spe-cifičnoga savjetovališta. Uvođenjem i posebnim vrednovanjem preven-tivnih programa osigurat ćemo bu-dućnost zdravije nacije, a uvođenjem mogućnosti rada u skupnoj praksi većega broja ugovornih doktora po-većat ćemo i dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda.

Što se htjelo postići uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP), pokazatelja kvalitete (QI) i ključnih pokazate-lja uspješnosti (KPI)?

Osnovna svrha uspostave novoga

sustava ugovaranja i prihodovanja zdravstvene zaštite i uvođenje DTP-a podizanje je kvalitete zdravstvene zaštite tako da učinkovitost i kvali-teta postanu mjerljivi i vrednovani i potaknu doktore u njihovu daljnjemu radu, što je u skladu s planom da se liječnike potakne na veću inicijativu u novome sustavu.

Novi sustav osmišljen je tako da maksimalno stimulira liječnike den-talne medicine u radu preventive, koja je godinama bila potpuno zane-marena, a zahvaljujući novome na-činu ugovaranja prvi put u povijesti Republike Hrvatske imat ćemo zabi-lježen zubni status (tzv. KEP indeks), cjelokupne populacije, što će biti os-nova za izradu plana i programa pre-ventive na državnoj razini.

Što vam kažu doktori dentalne medicine, jesu li zadovoljni?

Doktori dentalne medicine među prvima su prepoznali sve prednosti novoga modela, a u prilog tome je či-njenica kako ukupno od 1 954 timo-va ugovorenih u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne), samo jedna doktorica nije prihvatila nove uvjete i nije potpisala ugovor po novome modelu ugovaranja.

Nadalje, posebna prednost dana je kroz mogućnost zapošljavanja dodatnoga doktora dentalne medici-ne u uvjetima udruživanja u skupnu praksu najmanje sedam ordinacija dentalne medicine. Posao dodatnoga doktora je provođenje preventivnih mjera i aktivnosti kod opredijelje-nih osiguranih osoba, posebno dje-ce i mladih, što dodatno unapređuje zdravstveni sustav.

Kakva je bila suradnja HZZO-a s Hrvatskom komorom dentalne medicine i Hrvatskim stomatološ-kim društvom pri uvođenju novo-ga modela? Je li postojao konsen-zus?

Suradnja je bila na visokoj profe-sionalnoj razini od prijedloga do ko-načnih rezultata.

Kakvi su planovi u dentalnome zdravstvu za 2015. godinu?

U predstojećemu razdoblju cilj je pratiti kvalitetu rada ugovornih partnera na najjednostavniji način - projektiranjem odgovarajućih pa-nela. Uz to je u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u planu izrada panela za prvi dentalno-medicinski pregled djece do navršene treće go-dine, preventivni ponovni dentalno-medicinski pregled unutar 12 mjese-ci djece do 18. godine, pečatni ispun ili preventivni ispun na zdravim pr-vim kutnjacima, dentalni status kod šestogodišnjaka i KEP indeks kod dvanaestogodišnjaka.

MINISTAR ZDRAVLJA PRIM. SINIŠA VARGA, DR.MED.DENT.SPEC. U RAZGOVORU ZA STOMATOLOŠKI ČASOPIS DENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL

Za reformu zdravstva najvažnija je komunikacija s liječnicima

U predstojećemu razdoblju cilj je pratiti kvalitetu rada ugovornih partnera na najjednostavniji način - projektiranjem odgovarajućih panela


Cristiane Meira Assunção, Joanna Tatith Pereira, Renata Schlesner Oliveira & Dr Jonas de Almeida Rodrigues, Brazil

UvodU posljednjih nekoliko godina pro-

vedena su mnoga istraživanja o klinič-koj primjeni lasera u dentalnoj medici-ni. Istodobno su se javile mnogobrojne organizacije koje podupiru korištenje lasera na tom području. U posljednjih nekoliko desetljeća laserska terapija u dentalnoj medicini primjenjuje se kao alternativa ili dodatak konvencional-nim postupcima. U ovom radu dan je osvrt na sljedeće teme: primjena lasera u prevenciji i dijagnostici karijesa, lije-čenju tvrdih i mekih tkiva te parodon-tološkim i endodontskim postupcima. Veliki istraživački napori ulažu se u proširenje indikacija za primjenu la-

sera u dentalnoj medicini. Očekuje se kako će laser postati bitna komponen-ta stomatološke opreme.

Iako se tehnologija u prošlosti sma-trala složenom uz ograničenu moguć-nost primjene u kliničkoj dentalnoj medicini, primjećuje se porast svije-sti o korisnosti lasera u suvremenoj ordinaciji dentalne medicine. Laser se može koristi kao dodatak ili alter-nativa konvencionalnim pristupima.1 Kada se uspoređuje primjena lasera s konvencionalnim terapijama, treba uzeti u obzir tri važna aspekta: sigur-nost, učinkovitost i djelotvornost. S etičkog stajališta važno je pri donoše-nju kliničkih odluka oslanjajati se na najbolje dostupne znanstvene dokaze.2

Primjena lasera u dijagnostici

Najčešće korištene metode za otkri-

vanje karijesa su vizualni i rendgenski pregled.3 Međutim, vizualni pregled je subjektivna metoda i ovisi o zna-nju i kliničkom iskustvu onoga tko je primjenjuje.3-6 U nekoliko istraživanja pokazalo se kako rendgenski pregled ima malu osjetljivost na nekavitirane lezije.3, 7-9

Zbog toga su razvijene metode na temelju fluorescencije u svrhu ot-krivanja okuzalnih i aproksimalnih

karijesnih lezija, npr. “DIAGNOdent 2095“ (“KaVo,“ LF; Slike 1a. do 1b.), i “DIAGNOdent 2190“ (LF pen, Sli-ke 2a. i 2b.). Djeluju na istom prin-cipu: laserska dioda emitira crvenu svjetlost valne duljine 655 nm, a fo-todetektor kvantificira fluorescenciju koju reflektiraju bakterijski metaboliti (fluorofori), u karijesnoj leziji pa se prikazuju vrijednosti fluorescencije u rasponu od 0 do 99.3,9. U istraživanju u kojem se procijenjivala uspješnost vizualne metode, rendgenskog pregle-da i metoda na temelju fluorescencije u otkrivanju okluzalnoga karijesa na mliječnim zubima pronađeno je kako su vizualna metoda i “VistaProof“ fluorescentna kamera (“Dürr Dental,“ FC), imale veću točnost u otkrivanju karijesnih lezija u caklini i dentinu, dok je vizualna metoda u kombina-ciji s LF, LF pen i FC bolje otkrivala dentinske lezije na okluzalnim povr-šinama mliječnih zuba bez statistički značajne razlike među njima.3

U drugome istraživanju uspore-đivala se učinkovitost metoda na temelju fluorescencije (FC, LF i LF pen), rendgenskoga pregleda i još jedne vizualne metode pod nazivom “International Caries Detection and Asessment System“ (ICDAS) II na okluzalnim plohama. U tom istraži-vanju pokazalo se kako kombinacija ICDAS-a i snimki zagriza u traku (bite wing), daje najbolje rezultate u prepoznavanju karijesa na okluzalnim površinama.9

Prevencija karijesa Jačanje otpornosti cakline

U prošlosti se u nekoliko in vitro istraživanja pokazalo kako se primje-nom lasera može postići poboljšanje otpornosti cakline na demineraliza-ciju. U slijepome in vitro istraživanju Ana i sur. 2012. godine1 usporedili su učinak profesionalne primjene fluorida s primjenom lasera na de-mineraliziranu caklinu te formiranje i zadržavanje fluorida. U istraživanju se pokazalo kako je u objema metoda-ma povećana otpornost cakline i nisu zabilježene nuspojave. Veća koncen-tracija retiniranoga materijala sličnoga kalcijevu fluoridu utvrđena je u sku-pini gdje je primijenjen laser. Formi-ranje i zadržavanje kalcijeva fluorida tako su unaprijeđeni laserom.

Valne duljine koje zubna caklina najsnažnije apsorbira su od 9,3 do

9,6 μm CO2 lasera. Smatra se kako je smanjenje otapanja cakline prou-zročeno gubitkom karbonatne faze caklinskih kristala zbog topline koja nastaje kao posljedica zračenja. Reich-mann i sur. su 2011. godine10 pokazali kako kratko pulsirajuće zračenje CO2 lasera valne duljine 9,6 μm uspješno zaustavlja karijes cakline bez ikakvih štetnih utjecaja na pulpu ozračenih zuba. Dugoročni učinak zračenja C02 lasera na otpornost na karijes potvrđe-no je i u ostalim istraživanjima.

Primjena na tvrdim tkivima Uklanjanje karijesa

Dokazi koji idu u prilog učinkovito-sti dentalnih lasera u uklanjanju kari-jesa u usporedbi s rotirajućim instru-mentima su ograničeni. Kako bi se to ocijenilo, proveden je sustavni pregled sedam istraživanja s adekvatnom me-todologijom.8 U dvama istraživanjima je pronađeno kako nema razlike s ob-zirom na vrijeme potrebno za uklanja-nje karijesa i preparaciju kaviteta. U četiri istraživanja utvrdilo se kako je laserom bilo potrebno do tri puta du-lje vrijeme za provođenje navedenih postupaka. U četiri istraživanja prona-đeno je kako nije bilo razlike između lasera i rotacijskih instrumenta kada je riječ o učincima na pulpu. U jednome istraživanju pokazalo se kako kliniča-ri prednost daju svrdlima u odnosu na laser, a u svim istraživanjima pokaza-lo se kako pacijenti daju prednost la-seru. Istaživanjima se pokazalo kako odrasli pacijenti daju prednost laseru, a na temelju povratnih informacija koje su dala djeca, nisu se mogli do-nijeti jasni zaključci. Rezultat ne čudi s obzirom na to da uz primjenu lasera često nije potrebna lokalna anestezija, što cjelokupno iskustvo čini ugodni-jim za pacijenta.10

Endodontski postupci primjenom lasera (dezinfekcija)

Osnovni uzroci neuspjeha endo-dontskoga liječenja su prisutnost po-stojanih mikroorganizama i ponovna kontaminacija korijena zuba zbog nedostatnog brtvljenja.11 Dugoročni uspjeh konvencionalnoga endodont-skoga liječenja ovisi o nekoliko čini-telja, kao što su raznolika i složena anatomija kanalnoga sustava koji se sastoji od sitnih kanala koji se odva-jaju od glavnoga kanala. Taj složeni

Prague exhibition Grounds Holesovice9. - 11. 10. 2014

Professional partners

Media partners

www.pragodent.eu

22nd international dental fair

TOP COMPANIES

FROM THE INDUSTRY

WILL BE PRESENT

Laser nasuprotkonvencionalnoj terapiji

Slika 1a. DIAGNOdent 2095 Slika 1b. Nastavak B za glatke plohe

1a

1b



Rješenje za imedijatne protetske radove i parodontne udlage

Ref. 483 - 3 units with 8.5 cm each

INTERLIG®

Pletena staklenim vlaknima ojačana traka impregrirana svjetlosno polimerizirajućim kompozitom

Svojstva i prednosti: • nisu potrebne posebne škare• ušteda vremena i materijala• velika savojna čvrstoća• jednostavna prilagodba• jednostavno rukovanje: zaštita vlakana od svjetlosti i visoke temperature.

p

.

www.angelus.ind.br

S.D. INFORMATIKA d.o.oPhone: +385 (0)1 6370 040

[email protected]: +385 (0)1 6370 041

www.sdinformatika.hr

Parodontne udlage

Izrada privremenih protetskih radova

Ojačanje velikih restauracija

sustav ne dopušta izravan pristup ti-jekom biomehaničke obrade kanala zbog njihova položaja i promjera.6 Predloženi su novi antimikrobni pri-stupi dezinfekciji korijenskih kanala; u to su uvršteni primjena lasera ve-like snage i fotodinamička terapija koja djeluje preko generacije topline ovisno o dozi. Međutim, osim uništa-vanja bakterija, oni imaju potencijal uzrokovati kolateralnu štetu poput spaljivanja dentina, ankiloze korijena, otapanja cementa, resorpcije korijena i periradikularne nekroze.2

Kako bi se usporedila učinkovitost antimikrobne fotodinamičke terapije sa standardnim endodontskim lije-čenjem i kombiniranim liječenjem u svrhu uklanjanja bakterijskog biofil-ma iz inficiranih korijenskih kanala, provedeno je istraživanje na deset tek izvađenih jednokorijenskih ljudskih zuba kontaminiranih stabilnim bi-oluminescentnim gram-negativnim bakterijama. Utvrđeno je kako se endodontskim liječenjem bakterijska bioluminescencija smanjila za 90 po-sto, dok se fotodinamičkom terapijom bioluminescencija smanjila za 95 po-sto. Kombinacijom je bioluminiscen-cija smanjena do 98 posto, i ono što je najvažnije, ponovni porast bakterija zabilježen 24 sata nakon tretmana bio je manji u kombiniranoj skupini nego u skupinima s individualnim terapi-jama.12 Alternativa konvencionalnim terapijama za poboljšanje dezinfek-cije korijenskih kanala su Nd:YAG i

Er:YAG laseri. U jednome istraživanju procjenjivao se baktericidni učinak Nd:YAG i Er:YAG lasera u eksperi-mentalno zaraženim, zakrivljenim korijenskim kanalima te je zaključeno kako je u ravnim korijenskim kana-lima Er:YAG laser imao baktericidni učinak od 6,4 do 10,8 posto veći nego Nd:YAG laser. Obrnuto, baktericidno djelovanje Er:YAG lasera u zakrivlje-nim korijenskim kanalima bilo je 1,5 do 3,1 posto veće nego Nd:YAG lase-ra.13 Tim rezultatima se sugerira kako je potreban daljnji razvoj endodont-skoga laserskoga nastavka i tehnika kako bi se osigurao uspjeh.

Parodontološki postupci primjenom lasera (dezinfekcija)

Uobičajeni postupci parodontološ-ke terapije su mehaničko struganje i poliranje korijena, što postavlja odre-

đena ograničenja, posebice kada je ri-ječ i o smanjenju bakterija u dubokim džepovima. Kako bi se prevladala ograničenja konvencionalne mehanič-ke terapije, razvijeno je nekoliko do-datnih protokola. Laser je predložen zbog baktericidnoga i detoksikacij-skoga djelovanja i sposobnosti dopira-nja do mjesta do kojih konvencionalni mehanički instrumenti ne mogu.14

U parodontološkoj terapiji mogu se koristiti razni laseri za uklanjanje kamenca, dezinfekciju parodontnih džepova i deepitelizaciju kako bi se potaknula regeneracija.15 U nekoliko istraživanja pokazalo se kako diod-ni laseri valne duljine od 655 do 980 nm mogu ubrzati zacjeljivanje rana olakšavanjem sinteze kolagena, po-ticanjem angiogeneze i povećanjem otpuštanja činitelja rasta. Nadalje, diodni laser in vitro ima baktericidni i detoksikacijski učinak i može spri-

ječiti ablaciju površine korijena, što teoretski smanjuje rizik od uklanjanja normalnoga tkiva.13

Sgolastra sur. 2012. godine14 u svom sistematiziranom pregledu nisu pro-našli znatne razlike za bilo koji ispita-ni parametar (klinička razina pričvrs-tka, dubina sondiranja i promjene u indeksima plaka i gingive). Ti rezultati upućuju na to kako diodni laser kao dodatna terapija uz konvencionalnu nekiruršku parodontološku terapiju nije imala dodatnu kliničku korist. S obzirom na to kako je u analizu uvr-šten mali broj istraživanja, rezultate treba tumačiti s oprezom. Važna pi-tanja koja treba razjasniti su utjecaj pušenja na klinički ishod, učinkovitost dodatnoga korištenja diodnoga lase-ra na mikrobiološki ishod te učinak nuspojava. Za procjenu učinkovitosti dodatnoga korištenja diodnoga lase-ra, kao i odgovarajuće dozimetrije i

postavki lasera potrebna su dodatna istraživanja.

Primjena na mekim tkivimaPostoje mnogi postupci na mekim

tkivima koji se mogu obaviti lase-rom. Dvije su ključne prednosti toga postupka – smanjeno krvarenje tije-kom zahvata i manje postoperativne boli u usporedbi s konvencionalnim tehnikama poput elektrokirurgije. Određeni postupci kod pacijenata s poremećajima krvarenja pogodniji su laserima koji imaju veću hemostatsku sposobnost.5

ZaključakIako su rezultati laserske terapije

slični (glede sigurnosti, učinkovitosti i djelotvornosti), onima dobivenim konvencionalnim metodama, razvi-jene su nove tehnike i uređaji. Laser stoga može biti opravdano terapijsko sredstvo u svakodnevnoj stomatološ-koj praksi.

Napomena: Popis literature dostupan je kod izdavača.

O autoru

Dr. Jonas de Almeida RodriguesStomatološki fakultetFederalno Sveučilište Rio Grande do Sul, Av. Paulo Gama, 110, Por-to Alegre – RGS, [email protected]

Slika 2a. Cilindrični nastavak za okluzalne plohe Slika 2b. Klinasti nastavak za aproksimalne plohe Slika 3. Terapija primarne herpes infekcije infracrvenim laserom u odrasloga pacijenta podvrgnutog kemoterapiji (Therapy XT, DMC).

32a

2b

28 Dental Tribune Croatian Edition Ivoclar Vivadent

Oliver Brix, Bad Homburg/Njemačka

Monolitni nadomjestci od li-tij-disilikatne staklokeramike odlikuju se velikom savojnom čvrstoćom, preciznim dosjedom i optimalnom funkcijom. Litijev disilikat vrlo je popularan materi-jal s obzirom na to da je “nježan” prema antagonistima i jednosta-van za korištenje.

Monolitni litij-disilikatni nado-mjestci (IPS e.max®) postali su sa-stavni dio svakodnevnog rada u zu-botehničkim laboratorijima. Imaju sljedeće prednosti:

• precizno repliciranje voštanog objekta u keramici

• mogućnost stvaranja biomeha-ničke okluzalne plohe tehnikom na-voštavanja

• nema opasnosti od “chippinga” • oponašanje anatomskih detalja,

čak i ako je prostor ograničen • učinkovita izrada. Pri izradi monolitnih nadomje-

staka, dentalni tehničari profitiraju zbog mogućnosti optimalnog opo-našanja individualnog oblika zuba i funkcijskih parametara tehnikom navoštavanja. Navoštani objekt repli-cira se u keramici toplo-tlačnom teh-nikom, tj. tehnikom prešanja ili po-stupkom temeljenom na CAD/CAM tehnologiji. U oba slučaja izrađuje se kopija objekta u vosku. Ipak vjeru-jem da tehnika prešanja omogućava precizniji rad. U ovom članku opisa-na je primjena te tehnike na primjeru izrade gornje stražnje krunice.

Široki raspon IPS e.max Press valjčića omogućava pažljiv odabir svjetline i stupnja translucencije nadomjestka. U svom laboratoriju

obično koristimo valjčiće koji imaju relativno visok stupanj svjetline. To su valjčići Impulse V 1-3 i HT u bo-jama BL3, B1 i A1.

Površinsko bojenje nadomjestka nakon prešanja omogućava opo-našanje zasišćenosti i tona osnov-ne boje prirodnog zuba IPS e.max Ceram Shade i IPS e.max Ceram Essence bojama. Završno pečenje glazure kod kojeg se koristi fluores-centna glazurna pasta (IPS e.max Ceram Glaze FLUO) stvara homo-genu površinu i daje sjaj.

Prešanje nadomjestkaSvi funkcijski i anatomski deta-

lji nadomjestka navoštani su prema morfološkim kriterijima koristeći poseban vosak za toplo-tlačnu teh-niku (ProArt®) (Slike 1. i 2.). Po-

stavljeni su odljevni kanali i voštani objekt je uložen. Zatim je odabrani rastaljeni keramički valjčić potisnut u “kalup”. Kiveta je otvorena i od-ljevni kanali su separirani u skladu s uputama proizvođača. U idealnim slučajevima na prešanim nadomjest-cima potrebne su samo minimalne korekcije, ako ih uopće ima (Slika 3.).

Individualno bojenje površine

Kako bi se prilagodila boja kru-nice preporučuje se korištenje prob-nog bataljka od akrilne smole u boji zuba. Bataljak se izrađuje na temelju boje prirodnog, izbrušenog zuba. U tu svrhu unutarnja površina kruni-ce izolira se vazelinom i zatim se akrilna smola nanosi kistom. Pla-

stični štapić je koristan za pridrža-vanje nadomjestka. Glicerinski gel može se koristiti za sprečavanje ispa-danja krunice s bataljka. Osim toga, ta vrsta gela stvara postepeni prijelaz boja između bataljka i krunice.

U prvom koraku provedena je ka-rakterizacija zuba IPS e.max Shade i Essence bojama. Preporučljivo je primjeniti boje na suhoj krunici kako bi se spriječilo curenje. Zatim su na kvržice aplicirane boje IPS e.max Ceram Shade 1-2 i na rubne grebene IPS e.max Ceram Essence

krema (Slika 4.). Provedeno je ka-rakterizacijsko pečenje. Nakon toga osnovna boja i zasićenost provjereni su i po potrebi pojačani.

Drugo pečenje omogućava preci-zno, ciljano nanošenje boja. Fossa je naglašena Essence pigmentom boje bakra, a najdublja točka naglašena je bojom mahagonija (Slike 5. i 6.).

Nakon što su dovršeni svi detalji vezani uz individualizaciju boje, na-domjestak je bio spreman za pečenja glazure. U tu svrhu FLUO materijal za glazuru iz štrcaljke se aplicira na

ŠTO SE DOGAĐA NAKON PREŠANJA?Karakterizacija monolitnog nadomjestka IPS e.max sustava

Precizno navoštavanje glavni je preduvjet za reprodukciju detalja zuba u keramici

Slike 1. i 2. Vjerna kopija predloška zuba u vosku Slika 3. Repliciranje voštanog objekta u litij-disilikatu (HT valjčić, boja BL3) Slika 4. Zadavaje osnovne boje IPS e.max Ceram Shade pigmentima Slike 5. i 6. Rezultat nakon drugog pečenja pigmenata Slika 7. FLUO materijal za glaziranje raspoređuje se po suhoj žvačnoj plohi Slika 8. Postranične plohe krunice premazuju se tekućom glazurom Slike 9. i 10. Krunica premazana materijalom za glaziranje prije pečenja

1 32

54 6

7 8 9 10

11 12

29Dental Tribune Croatian Edition Ivoclar Vivadent

all ceramic

all you need

www.ivoclarvivadent.comIvoclar Vivadent AGBendererstr. 2 | FL-9494 Schaan | Principality of Liechtenstein | Tel.: +423 / 235 35 35 | Fax: +423 / 235 33 60

“IPS e.max: DIZAJNIRAN ZA ESTETIKU, PRILAGOÐEN BUDUåNOSTI.” Vjekoslav Budimir, Dentalni tehniãar, Hrvatska.

Prema potrebi, klasiËnom tehnikom slojevanja možete doseÊi izuzetno visok nivo estetike. Kao alternativa, tehnika bojanja CAD/CAM restauracija nudi Vam vrlo visoku uËinkovitost. S IPS e.max -om izbor je VAŠ!.

emax_ad_Budimir_croa_A4.indd 1 23.09.11 07:33

Slike 13. do 15. Ovaj kvadrant restauriran monolitnim krunicama predstavlja simbiozu oblika i funkcije s izvrsnim mehaničkim i estetskim svojstvima (klinički rad: prof. dr. Daniel Edelhoff)

O autoru

Oliver BrixInnovative dentaldesign Oliver BrixKisseleffstraße 1a, 61348 Bad Homburg, Njemčka

[email protected]

suhu žvačnu plohu (Slika 7.). Nije preporučljivo koristiti previše tekuću konzistenciju na okluzalnim područ-jima jer bi se fisure i važni detalji mogli izgubiti. Međutim, materijal za postranične plohe krunice trebao bi biti relativno tekuć i aplicira se fi-nim kistom (Slika 8.). Sloj bi trebao biti vrlo tanak i ravnomjeran (Slike 9. i 10.). Zatim je provedeno pečenje nadomjestka s vremenom zadržava-nja od dvije minute i dugotrajnijim hlađenjem na 450 °C (Slika 11.). Načelno se dugotrajno hlađenje pre-poručuje kako bi se spriječilo kon-centriranje naprezanja u pojedinim točkama krunice.

Nakon pečenja glazure sve su ne-pravilnosti uklonjene i nadomjestak je poliran dijamantom pastom (Sli-ka 12.). Kad se monolitne krunice izrađuju u kombinaciji sa slojevanim krunicama - uglavnom u prednjem segmentu - labijalni prijelaz je ka-rakteriziran ili prilagođen tankim slojem dentinskog i incizalnog ma-terijala. Osim toga, važno je postići prirodnu površinsku teksturu. Te dijelove ne bi trebalo glazirati. Oni bi se samo trebali peći u skladu s “atmosferskom” tehnikom.

Zaključak Monolitni nadomjestak od litije-

va disilikata omogućava učinkovito repliciranje navoštanog stražnjeg nadomjestka od keramike. Rizik od “chippinga” je eliminiran. Na-dalje, sitni anatomski detalji mogu se reproducirati, čak i ako je prostor ograničen. Različiti keramički valj-čići i individualne boje osiguravaju individualne estetske rezultate.

Zahvale Ovaj članak opisuje laboratorijske

korake koji su uključeni u izradu prešane monolitne stražnje krunice. U zaključku bih želio istaknuti važ-nost dobre suradnje između dental-nog tehničara i nadležnog doktora dentalne medicine, bez koje djelo kakvo je opisano u ovom članku ne bi bilo moguće. U ovom slučaju želio bih zahvaliti prof. Danielu Edelhoffu (LMU München).

13 14 15

30 Dental Tribune Croatian Edition GC

Dr. Philipp Kober je dok-tor dentalne medicine koji radi u privatnoj ordinaciji u Grazu, Austrija. Podijelio je s nama razmišljanja o najnovi-jim razvojima u restorativnoj dentalnoj medicini u Europi i objasnio kako utječu na nje-gov svakodnevni rad u ordi-naciji dentalne medicine.

S rastom minimalno invaziv-ne dentalne medicine, moderni materijali omogućuju dental-nim stručnjacima očuvati što je više moguće zdravog zuba.

Odabir najpogodnijeg materijala

Posljednjih godina detaljno sam proučavao mogućnosti te-

rapije kompozitima, osobito u prednjem području. Kao rezul-tat toga, isprobao sam različite kompozitne sustave kako bih vidio koje kvalitete materijali posjeduju i koji su bolji u odre-đenim slučajevima, od složene tehnike slojevanja do jednoboj-nih ispuna.

Sustav koji najradije koristim u svakodnevnoj praksi omo-gućuje mi postizanje visoke kvalitete s obzirom na estetiku i funkcionalnost. Po mom mi-šljenju, odabir odgovarajuće marke proizvoda individualan je za svakog doktora dentalne medicine, budući da svatko ima svoj način stjecanja vještine, kao i sposobnost i iskustvo rada s materijalima.

Stoga sam odabrao marku koja nudi široki spektar svoj-stava kompozita (npr. translu-cenciju i mogućnost poliranja boje), što je postalo univerzalno primjenjivo rješenje.

Moja odluka hoću li koristiti slojevanje ili jednobojnu tehni-ku zavisi o svakom pojedinom slučaju, npr. prirodnim svojstvi-ma zubi, kao što su npr. razina translucencije i opacitet.

Odabrana tehnika slojevanja

Općenito za kompozitni ispun trebam dvije do četiri različi-te boje za postizanje prirodnog izgleda. Potrebna mi je uglavnom jedna opakerska dentinska boja, jedna dentinska boja i jedna ca-klinska. U osobito složenom slu-čaju nanosim i dentinske boje za izradu specijalnih prirodnih efe-kata. Za prednje ispune koristim glatki kompozit. Moj odabrani adhezivni sustav je univerzalni materijal i uvijek jetkam caklinu kako bi osigurao bolje spajanje.

Pratim aktualnosti o novim mate-rijalima koji dolaze na tržište i pra-tim razvoje u istraživanju u dentalnoj industriji. Budući da se uglavnom bavim terapijama estetskim kompo-

zitom u praksi i teoriji, raduje me što ću sljedećih godina podijeliti svoje znanje održavanjem niza prezentaci-ja i radionica o kompozitima.

“Objavljeno u „GC Get Connected, ožujak 2013“ ljubaznošću dr. Philipp Kober”

TRENDOVI U RESTAURATIVNOJ DENTALNOJ MEDICINI

Odabir najpogodnijeg materijala

Po mom mišljenju, odabir odgovarajuće marke proizvoda individualan je za svakog doktora dentalne medicine, budući da svatko ima svoj način stjecanja vještine, kao i sposobnost i iskustvo rada s materijalima.

O autoru

Dr. Philipp Koberstekao je kvalifikaciju dentalnog teh-ničara u Grazu, Austrija, 1997. godine. Zatim je studirao

dentalnu medicinu na Sveučilištu u Grazu. Od 2006. godine je kli-nički znanstveni asistent na Za-vodu za ortodonciju i restorativnu dentalnu medicinu na Sveučiliš-noj medicinskoj klinici u Grazu te je i vlasnik privatne ordinacije dentalne medicine. Od 2007. do 2009. godine pohađao je program Curriculum Implantologie Njemačkog društva za implan-tologiju, Njemačka. Trenutačno održava prezentacije i radionice o estetskim kompozitnim ispunima u zemlji i inozemstvu.

TEHNIKA SLOJEVANJA KOMPOZITA:

SLJEDEĆI SLUČAJ PRIKAZUJE TEHNIKU SLOJEVANJA KORAK PO KORAKKorak 1: Za izradu osnovne opakne strukture, koristi se GC G-ænial opakerska dentinska boja AO2. Korak 2: Sloj GC G-ænial dentinske boje A2 nanosi se na linije rasta cakline kako bi se njihova struktura poboljšala. Korak 3: GC G-ænial transparentna boja TE nanosi se između linija rasta cakline za stvaranje efekta dubine. Korak 4: Tanki sloj GC G-ænial caklinske boje JE prekriva cijelo tijelo krunice. Kako bi se izbjegao prekomjerno sivi efekt, treba koristiti vrlo umjerenu količinu boje. Korak 5: Nanosi se GC G-ænial bijela boja za bijeljenje BW za smanje-nje efekta transparentnosti i sivog. Korak 6: Poliranje.

1

4

2

5

3

6

KLINIČKI SLUČAJ:

KOMPOZITNA LJUSKA NA ZUBU 12Korak 1: Stanje nakon preparacije: endodontski tretiran zub s tipičnim diskoloracijama. Korak 2: Obojano pod-ručje prekriveno je opakerom (GC Gradia). Korak 3: Završni izgled nakon dvije godine u mjestu (GC G-ænial).

1

2 3

Informacije i narudžbe:

Albidus d.o.o.R. Cimermana 14, 10 020 ZagrebTel: 01/ 63 10 755, Fax: 01/ 46 18 658E-mail: [email protected] www.albidus.hr

Nova CURAPROX sonična četkica sadržiultra mekana CUREN® vlakna i ergonomskidržač koji omogućava četkanje podkutom od 45 stupnjeva.

Uključuje i set za potpunuoralnu higijenu - Curaprox CPSinterdentalne četkice (07, 09 i 011)i Curaprox Enzycal zubnu pastu.

Zdrav osmijehje uspjeh!

Zdrav osmijeh

Najnježnija soničnačetkica do sada.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

A3 SONIC.pdf 1 9/12/14 1:58 PM


uređaj doći na europsko tržište, nije poznato zbog nekih tehničkih ogra-ničenja i nedostatka distributera. Međutim, i dalje se ispituje moguć-nost primjene te tehnologije u općoj i dentalnoj medicini. Prošle godine, na primjer, u Španjolskoj je prove-dena prva maksilofacijalna operaci-ja potpomognuta tim uređajem.

Potpuno digitalna rješenja već su dostupna u ordinacijama dentalne medicine. “BIOLASE,“ na primjer, u posljednjih nekoliko godina nudi takva rješenja te je uložio velike napore u svoj koncept “Total Tech-nology Solution.“ Osim širokoga spektra dentalnih lasera, američka tvrtka danas ima u ponudi i sofisti-ciranu opremu za slikovne prikaze i CAD/CAM rješenja, kao što je “GALAXY Biomill“ sustav kojim se omogućava digitalna izrada na-domjestaka u ordinaciji.

“Razdoblje usvajanja novih teh-nologija sve je kraće pa će napred-ne tehnologije poput ’Waterlasea’ ubrzo naći svoj put do ordinacija. Kliničari koji neće pratiti napredak i nadograditi svoju opremu, vjerojat-no će početi gubiti pacijente, postati nekonkurentni i zaostajati,” obja-snio je na izložbi izvršni direktor “Bioalasea“ Federico Pignatelli.

Predsjednik Uprave i izdavač “Dental Tribune Internationala“ Torsten R. Oemus potvrdio je tu korporativnu strategiju okrenutu budućnosti i istaknuo važnost digi-talne revolucije:

“Pretvaranje ordinacija dentalne medicine u high-tech igrališta ui-stinu postaje globalni trend koji ima prednosti za pacijente i terapeute. Tehnologija je ono što suvremenu ordinaciju dentalne medicine razli-kuje od uobičajene, povećava se pro-tok pacijenata i unapređuje dijagno-stika i terapijski ishodi, što na kraju dovodi do povećanja prihoda.“

Pozvao je doktore dentalne medi-cine koji nisu sigurni kakvu bi korist u svojoj ordinaciji mogli imati od di-gitalne tehnologije da budu nazočni “Digital Dentistry Showu“ koji će se održati u jesen 2014. godine u sklo-pu Međunarodne dentalne izložbe u Milanu u Italiji. Fokusirajući se isključivo na digitalne proizvode i aplikacije za dentalnu medicinu na jedinstvenome izložbenom prostoru osim najnovijih proizvoda i rješenja vodećih proizvođača, od 16. do 18. listopada u ponudi će biti edukacije u obliku predavanja i webinara. In-formacije o tome što se može oče-kivati i kako se registrirati dostupne su na mrežnoj stranici događaja.

Digitalna tehnologija dentalnu medicinu mijenja zauvijek

Čini se kako uporaba digitalne tehnologije dentalnu medicinu mijenja zauvijek, što se jasno mo-glo vidjeti na ovogodišnjoj Amici di Brugg, dentalnoj izložbi održa-noj u Italiji. Mnogi proizvođači iz cijeloga svijeta predstavili su svo-

je najnovije uređaje i materijale. Nova aplikacija dizajnirana za “Google Glass“ privukla je po-sebnu pozornost posjetitelja.

Naočale su posebno dizajnirane i namijenjene unapređenju kliničko-

ga rada tako što projiciraju infor-macije izravno u terapeutovo vidno polje. Tako kliničari, među ostalim, mogu na daljinu pristupiti pacijento-voj dokumentaciji, otvoriti rendgen-ske snimke ili organizirati termine putem softvera za prepoznavanje

glasa ili “Touchpada“ na slušalici. Proizvođač je kazao kako će aplika-cija omogućiti snimanje fotografija i videozapisa u HD formatu putem ugrađene kamere.

“Google Glass“ trenutačno je dostupan samo u SAD-u. Kad će


Beograd, 15. studeni 2014.BELEXPOCENTAR | Španskih boraca 74 | 11070 Beograd | Srbija

Kotizacija: EUR 110 (do 15.10.2014.) | EUR 135 (nakon 15.10.2014.)Studenti: EUR 50 (do 15.10.2014.) | EUR 60 (nakon 15.10.2014.) Radionice: EUR 60 | Esthetic party (za osobe u pratnji): EUR 40

COmPETENCE iN EsThETiC 2014

BeogradBeogradBeograd

Program PredavanjaVelika dVorana, BeleXPo centar08:00 – 09:00 Registracija 09:00 – 09:10 Pozdravni govor & moderacija

Prof. dr. sc. Aleksandar Todorović (RS)

09:10 – 10:10 Bezmetalna keramika i CAD/CAm tehnologija: idealna kombinacija za vrhunski estetski rezultat Doc. dr. sc. Marko Jakovac (HR) & Michele Temperani (IT)

10:10 – 10:40 Visoko precizni otisci MuDr. Petr Hajný (CZ)

10:40 – 11:20 Ključ uspjeha terapije keramičkim nadoknadama – da li znamo kako, kada i čime?! Dr. med. dent. Igor Ristić (RS)

11:20 – 11:30 Diskusija11:30 – 12:00 Pauza za kavu12:00 – 12:40 svezivanje za dentin: od želja do stvarnosti Assist. Prof. Ziad Salameh (LB)

12:40 – 13:10 Konvencionalni Vs. bulk kompoziti Prof. dr. sc. Vlatko Pandurić (HR)

13:10 – 13:40 Estetska monolitna rješenja Vjekoslav Budimir (HR)

13:40 – 13:50 Diskusija13:50 – 14:45 Pauza za ručak14:45 – 15:45 Promjena zlatnih standarda: predvidljiva imedijatna funkcija

i estetika s modernim dizajnom implantata i restauracija* Prof. Alessandro Pozzi, DDS, PhD (IT)

15:45 – 16:30 implanto-protetska rehabilitacija potpunih bezubosti; od čiste funkcije do potpuno prirodne estetike Dr. med. dent. Damir Jelušić (HR)

16:30 – 16:40 Diskusija16:40 – 17:10 Pauza za kavu17:10 – 17:40 Ljepota jednostavnosti Róbert Zubák (SK)

17:40 – 18:40 Potpuna keramika – timski pristup Jürgen Seger (FL) & Dr. Urs Brodbeck (CH)

18:40 – 18:50 Diskusija

18:50 – 23:30 Esthetic party ... show program & večera & muzika uživo

Program radIonICaMale dVorane, 1. kat - Holiday innDvorana studenica

08:30 – 11:30 Demonstracija: iPs e.max – slojevito modeliranje: umjetnost prirodnog izgleda bezmetalnih restauracija u estetskoj regiji Jürgen Seger (FL)

Dvorana Gračanica

08:30 – 11:30 Radionica: bojenje (karakterizacija), glaziranje i kristalizacija iPs e.max keramičkih blokova Róbert Zubák (SK)

Dvorana Ravanica

08:30 – 11:30 Demonstracija Wieland: 3,2,1...kreni s CAD/CAm tehnologijom! Vjekoslav Budimir (HR)

Dvorana studenica

12:30 – 15:30 Demonstracija CEREC: CAD/CAm u ordinaciji = stomatologija u jednoj posjeti MuDr. Petr Hajný (CZ)

Dvorana Gračanica

12:30 – 15:30 Radionica: Kompozitni kolčići: dugotrajnost i estetika, od traumatologije do restorativne stomatologije Doc. dr sci. Ivana Radović (RS)

međunarodni kongres dentalne estetikePowered by ivoclar Vivadent

stručnim usavršavanjem do napretkaIvoclar Vivadent za Vas ponovno organizira visokoprofesionalnu i kvalitetnu edukaciju s radionicama i predavanjima za doktore dentalne medicine i dentalne tehničare. Međunarodno priznati stručnjaci održati će predavanja iz područja dentalne tehnike, restaurativne dentalne medicine, protetike, implantologije i implantoprotetike.

Prijave i registracija na: - [email protected] Ivan Pogačić 091 431 94 59- ovlašteni Ivoclar Vivadent distributeri:

Dental grupa, Medika, Medical intertrade, Sanitaria dental, Sljeme dental

www.ivoclarvivadent.comIvoclar Vivadent AGBendererstr. 2 | 9494 Schaan | Principality of Liechtenstein | Tel.: +423 / 235 35 35 | Fax: +423 / 235 33 60

regiStriraJte

Se odMaH

*powered by

u teoriji i praksiTečajevi u organizaciji Hrvatskog društva za estetiku lica (HDEL) Hrvatskog liječničkog zbora

HIJALURONSKI FILERI

Informacije i prijave u Hrvatsko društvo za estetiku

lica ( HDEL) putem web stranice www.hdel.hr

e-mail: [email protected]

Medijski pokrovitelj

Kontinuirani radni tečajevi /

početni i napredni (botox)

Teoretski dio tečajeva vode:

• Željko Rotim dr. med. dent.

(predsjednik društva HDEL)

• Siniša Glumičić dr. med. spec.

maksilofacijalne kirurgije

(dopredsjednik društva HDEL)

• Željana Bolanča dr. med. spec.

dermatovenerolog

• Luka Lubina dr. med. dent.

• Iva Klarić dr. med. dent.

Praktični dio tečajeva sa radom na modelima

vode instruktori HDEL društva:

• Željko Rotim dr. med. dent.

• Siniša Glumičić dr. med. spec.

maksilofacijalne kirurgije

Certifikat Hrvatskog društva za estetiku

lica Hrvatskog liječničkog zbora o uspješno

završenom teorijskom i praktičnom inicijalnom

tečaju primjene hijaluronskih filera u

perioralnoj regiji

Svi članovi HDEL društva ostvaruju pravo na

10% popusta na kotizaciju

Svi polaznici tečaja ostvaruju pravo na

godišnju pretplatu za stomatološki časopis

Dental Tribune International (bodovan

od strane HKDM s dva boda za stručnu

edukaciju)

Kotizacije uključuju dva pakiranja

hijaluronskih filera 1,0 ml kao i promotivne

cijene filera za kupnju istih, smještaj u

dvokrevetnoj sobi i svečanu večeru

Dental tribune rujan 2014. - br. 3

Documents

Transcript of Dental tribune rujan 2014. - br. 3