Red: MagnolialesFamilija Magnoliaceae Rod Magnolia Magnolia grandiflora Magnolia denudata Magnolia liliflora Magnolia X soulangeana Magnolia stellataRod Liliodendron Liriodendron tulipiferaRed Laurales Familija CalycantaceaeRod Calycanthus Calycanthus floridus Calycanthus occidentalisRod Chimonanthus Chimonanthus praecoxFamilija Lauraceae Cinnamomum camphora Laurus nobilisRed Ranales Familija LardizabalaceaeRod Akebia Akebia quinataFamilija RanunculaceaeRod Clematis Clematis vitalba Clematis flammula Clematis x jackmanii (C. viticella x C. lanuginosa)

Familija Berberidaceae Berberis vulgaris Berberis thunbergii Berberis gagnepainii Berberis julianae Mahonia aquifoliumRed Hamamelidales Familija Hamamelidaceae Liquidambar styraciflua Parrotia persica Corylopsis spicataFamilija PlatanaceaeRod Platanus Platanus orientalis Platanus occidentalis Platanus acerifolia

ANGIOSPERNMAE Obuhvata zimzelene i listopadne vrste drvea, bunja i povijua, sa oko 226000 predstavnika podeljenih u 2. klase: Dicotiledones = biljke klijaju sa dva kotiledona (klicina listia) i Monocotiledones.RED MAGNOLIALESFamilija Magnoliaceae obuhvata 10 rodova sa oko 100 vrsta rasprostranjenih u jugoistonoj Aziji i Severnoj Americi. Kao dekorativne vrste kod nas se sreu predstavnici rodova Magnolia i Liriodendron. U rodu Magnolia ima oko 80 vrsta sa dalekog istoka i Amerike. RED LAURALES Familija Chimonantus Familija Calycantaceae obuhvata 2 roda sa 6 vrsta koje rastu u Severnoj Americi i Istonoj Aziji. Rod Calycanthus (gr. calix aica i anthos cvet, odnosi se na istu boju ainih i kruninih listia)Familija Lauraceae obuhvata zimzelene ili listopadne vrste koje u svim delovima sadre aromatina ulja. Familija obuhvata 45 rodova sa oko 1000 vrsta koje rastu u tropskim i subtropskim predelima. RED RANALES Familija Lardizabalaceae Familija Ranunculaceae obuhvata uglavnom zeljaste biljke (Ranunculus, Helleborus i dr.) a od drvenastih za nas je interesantan Rod Clematis (ime gr. klema vitica, raeljka, loza)Obuhvata uglavnom drvenaste penjaice ili uspravne polubunove, sa naspramnim prostim, trolanim ili perasto deljenim listovima. Cvetovi su u cvastima ili pojedinani, dvopolni ili jednopolni. aini listii su krunicoliki i obojeni. Ima ih od 4-8. Pranici brojni. Plodovi ahenije, sa kraom ili duom dlakavom pernicom. U rodu oko 230 vrsta.

FAMILIJA BERBERIDACEAE Rasprostranjena je u srednjoj i junoj Evropi i na Balkanskom poluostrvu. Kod nas se javlja u asocijaciji Carpinetum orientalis serbicum, obino na krenim terenima. Red Hamamelidales obuhvata za nas znaajnije familije: Hamamelidaceae i Platanaceae listopadnog drvea i bunja.Familija HamamelidaceaeCorylopsis korilopsisime: Corylus leska i opsis izgled, jer lii na lesku.)Rod obuhvata listopadno drvee i bunje sa jajastim, na vrhu zailjenim, obodom nazubljenim listovima i istaknutim nervima na naliju. Cvetovi su miriljavi, uti, u viseim grozdovima, aina cev srasla za plodnik. Ima 5 kruninih listia i 5 pranika. Plod aura. Cvetaju u prolee pre listanja. U rodu ima 12 vrsta poreklom iz istone Azije i sa Himalaja.

Familija PlatanaceaeRod Platanus (ime: platys irok, odnosi se na list. Rod obuhvata visoko listopadno drvee sa glatkom korom koja se ljuti u tankim ljuspama. Listovi spiralno rasporeeni, prosti, na dugim peteljkama, renjeviti od 3,5,7 renjeva. Cvetovi jednopolni u glaviastim cvastima. Muke cvasti uto-zelene a enske crvenkaste. Plodne glavice se sastoje od mnogobrojnih oraica koje pri osnovi imaju uperke dlaica).

Red Urticales Familija Ulmaceae Obuhvata listopadno drvee i bunje sa prostim naizmenino postavljenim listovima, po obodu dvostruko testerastim, sa perastom nervaturom. Cvetovi jednopolni ili dvopolni, pojedinani ili u glaviastim cvastima. Plod krilata oraica ili kotunica. Obuhvata 15 rodova sa oko 150 vrsta. Za nas je od interesa rod Ulmus, Celtis i Zelkova. U rodu Ulmus oko 45 vrsta koje su zastupljene u severnoj i umerenoj zoni.

Rod Ulmus Ulmus minor (U. carpinifolia, U. campestris) Ulmus glabra (U. scabra, U. montana) Ulmus effusa (U. laevis, U. pedunculata) Ulmus pumilaRod Celtis Celtis (latinski naziv za koprivi, obuhvata oko 70 vrsta listopadnog drvea i zimzelenog drvea). Rasprostranjen je uglavnom u mediteranskom podruju june Evrope, severne Afrike i Male Azije na istoku do Kavkaza. Kod nas raste na stanitima sveze Ostryo-Carpinion orientalis a u predelu erdapa kao tercijerni relikt izgrauje zajednicu sa orahom (as. Celto-Juglandetum). Dobro uspeva na rastresitim zemljitima lakeg mehanikog sastava, suvim krenjakim i toplim terenima.

Celtis australis Celtis occidentalisRod Zelkova Zelkova carpinifolia (Z. crenata)

Familija Moraceae Obuhvata veliki broj rodova oko 66 sa preko 1400 vrsta, preteno tropskih i subtropskih krajeva. Za nas su interesantni rodovi Morus, Brussonetia, Maclura i FicusRod Morus Morus alba Morus nigra Morus rubraRod Brussonetia Brussonetia papyriferaRod Maclura Maclura aurantiaca (M. pomifera)Rod Ficus Ficus carica Red Casuarinales

Red Casuarinales obuhvata samo jednu Familiju Casuarinaceae ijedan Rod Casuarina.Ime roda u vezi slinosti dugih viseih granica sa perjem australijskog noja kazuara. U rodu oko 30 vrsta kserofilnog drvea i grmlja iz Australije, Indije i severne Afrike. Grane su ibolike, sa prljenasto rasporeenim ljuspastim liem koje podsea na etinare i rastavi (Equisetum). Cvetovi jednostavni, jednopolni, muki u terminalnim cilindrinim resama sastoje se od 1. pranika i 4 ljuspasta listia. enski su u glaviastim cvastima bez perigona. Plodovi podseaju na iarice nekih etinara. familija CasuarinaceaeRod Casuarina Casuarina equisetifolia

Familija FagaceaeRed FagalesRod FagusObuhvata visoko listopadno drvee sa glatkom beliastosivom do sivom korom, sa prostim naizmeninim listovima jednodomo je drvee sa mukim cvetovima skupljenim u loptaste cvasti, na dugim drkama, sa duboko useenim perigonom na 4 do 7 delova. enski cvetovi od 2-4 sakupljeni su u loptaste cvasti, obavijeni su omotaem, kupulom, takoe su na dugim drkama (perigon 3-6 delova). Zrela kupula odrvenela, pokrivena konastim ekinjastim ili loptiasto proirenim stipulama, otvara se na 4 dela. Plod trouglast oraica (bukvica).Rod Fagus obuhvata 8 vrsta.

Fagus moesiacaRod Castaneakesteni (ime roda po gradu Kastan-u u Tesaliji)Listopadno drvee sa prostim listovima, izdueno lancetasti, na krajevima grubo nazubljenim, rasporeenim spiralno spiralno u dva reda. Jednodomo drvee sa sitnim mukim cvetovima sakupljenim u loptaste cvasti i grupisanim u klasove duge 5-20cm. enski cvetovi su pri osnovi mukog klasa veinom po 3 sakupljeni u loptaste dihazije, obavijene kupulom. Zrela kupula loptastog oblika, odrvenela, sa bodljama na povrini, puca na 4 dela. Plod ahenija, kesten, ima ostatke perigona i stubia. Rod obuhvata 12 vrsta Castanea vescaRod QuercusListopadno ili zimzeleno drvee, ree bunje sa oko 500 vrsta, spiralno rasporeenim prostim renjevitim i nazubljenim listovima celog oboda i spiralno rasporeenim pupoljcima. Na dugim izbojcima pri vrhu pupoljci su nagomilani, pokriveni sa vie ljuspi a sr petougaona. Areal u umerenoj zoni severne hemisfere. Kod nas su hrastovi zastupljeni sa 10 vrsta, a neki od njih su najvanije umsko drvee.Jednodome biljke sa jednopolnim cvetovima. Muki cvetovi su uvidu resa, enski pojedinani ili po nekoliko sedei, na proirenoj cvetnoj drci. Muke rese su cilindrine, i na vrhovima su prologodinjih granica. enske cvasti razvijaju se na ovogodinjim izbojcima, pojedinani ili po nekoliko.

I Sekcija SuberObuhvata zimzelene vrste koje imaju kupule sa unazad povijenim ili slabo prilepljenim ljuspama Quercus cocciferaII Sekcija Cerris Listopadne ili poluzimzelene vrste sa dugim stipulama na kupuli Quercus macedonica (syn. Q. trojana) Quercus cerrisIII Sekcija MesobalanusKora stabla dosta ispucala, stipule na kupulama sitne ili umereno krupne, prilegle ili malo odvojene.

Quercus farnetto (Q. frainetto, Q. conferta) Quercus hungarica, Q. pannonicaIV Sekcija LepidobalanusObuhvata uglavnom listopadne vrste, plod zri prve godine, ljuspe na kupuli prilegle uz kupulu.

Quercus robur (Q. pedunculata) Quercus petraea (Q. sessilis, Q. sessiliflora) Q. pubescens (syn. Q. lanuginosa) Quercus ilexV Sekcija Erythrobalanus

Quercus borealis (Q. rubra)Red BetulalesFamilija Betulaceae Betula pendula (syn. Betula verrucosa, Betula alba) Alnus glutinosa Alnus incanaFamilija CorylaceaeObuhvata rodove: Carpinus, Ostrya i Corylus. Carpinus betulus Carpinus orientalis Ostrya carpinifolia Corylus colurna Corylus avellana Corylus maximaRed JuglandalesFamilija Juglandaceae Pterocarya pterocarpa (syn. P. faxinifolia, P. cucasica) Juglans regia Juglans nigra

Red Cariophyllales Familija Nictaginaceae Bougainvillea spectabilisRed Polygonales Polygonum baldchuanicum Red ThealesFamiljia Theaceae Camellia japonicaRed Tamaricales Familija TamaricaceaeTamarix ime po reci Tamaris u Pirinejima. Oko 75 vrsta u junoj Evropi, severnoj Africi i Aziji. Kserofiti, heliofiti i halofiti. Pogodni su za biomelioracije, za zatitne pojaseve na suvim zemljitima, peskovima i slatinama. Medonosne vrste. Kora i lie sadre u znatnoj meri tanin.

Tamarix africana Tamarix parvifolia Tamarix gallica Tamarix pentandra (syn. T. Pallasii) Tamarix tetrandra Red SalicalesRod PopulusIme roda od gr. papallamai = treperiti u vezi sa lako pokretljivim liem. Rod obuhvata oko 100 vrsta (Jovanovi, 150 Vukievi ili 110 Kolesnikov) iskljuivo drvea, u umerenom i hladnijem podruju severne hemisfere. Lie na granama naizmenino rasporeeno, lisna peteljka dugaka, esto bono spljotena pa lie treperi (jasika, trepetljika). Granice imaju petougaonu sr. Pupoljci za razliku od predstavnika roda Salix pokriveni sa vie ljuspi, krupni, esto smolavi i miriljavi. Dvodome vrste. Muke i enske cvasti pre listanja, u vidu resa, visee, opraivanje vetrom. Cvasti na prologodinjim granicama. Pojedinani cvetovi u pazuhu jedne brakteje (priperka, zatitne ljuspe). Za razliku od vrba ove ljuspe su kod topola manje vie useene po obodu. Muki cvetovi od 4-50 pranika, koji su pri dnu opkoljeni peharastim perigonom. enske cvasti manje zbijene, cvet sa jednim tukom, bez nektarija. Plod viesemena aura, puca na 2 ree 3-4 dela. Od vrbove se razlikuje to pri dnu ima sasueni, okruglast perigon. Seme sa dlaicama koje su neprijatne za okolinu. Razmnoavanje generativno za belu topolu i jasiku je najefektniji metod masovnog razmnoavanja, seme klija posle 24 asa. Razmnoavanje vegetativno.Kod nas od prirode rastu samoniklo u biljnim zajednicama u nizinama, u uskom pojasu pored reka. Prema mogunosti gajenja: nizinske, brdske i planinske. Uglavnom su u nizijskim aluvijalnim umama kao edifikatori (P. alba i P. nigra, brojni kultivari i klonovi, bela i siva topola do 600m u manjim populacijama i kao usamljena stabla). U planinama samo jasika Populus tremula na poaritima, seinama I raznim istinama kao pionirska vrsta.Izraena varijabilnost lista na istom stablu (po formi i veliini) u zavisnosti od fertilnih izbojaka i od poloaja grana.Jednodome topole se retko sreu.Treba koristiti muka stabla. Javljaju se kao cenjeno drvo koje se iroko primenjuje u ozelenjavanju. Raste brzo, dostie ogromne dimenzije, imaju lepu kronju, u jesen dugo ouvaju listove, ive 100 i vie godina, podnose vazduh zagaen dimom, prainom i otrovnim gasovima. Razmnoavanje zrelim reznicama i korenovim reznicama. Koriste se za ozelenjavanje ulica, trgova, bulevara, u alejnim zasadima, grupama I soliterima, u vrtovima i parkovima, u vidu zatitnog zelenila naselja, industrijskih podruja, poljozatitnih pojaseva, na obalama reka, sprudova, kanala. Drvo je cenjeno za proizvodnju papira, za drale (lopate, aove). Osim osnovnih vrsta, u kulturama su jako zastupljene hibridne topole.

Sekcija Leuce (bele topole i jasike) Populus tremula jasika, trepetljika Populus alba bela topola Populus bachofenii Bahofenova topola Populus alba var. bolleana (P. Bolleana, P. alba var. pyramidalis) piramidalna bela topola Populus canescens (P. hybrida) siva topolaSekcija Aigeiros crne topole Populus nigra crna topola, jagnjed, janj Populus nigra cv. Italica (P. nigra var. italica, P. pyramidalis, P. fastigiata) jablan Populus deltoides amerika crna topola Populus X euramericanaSekcija Tacamahaca Miriljave topole Populus simonii (P. Przewalski, P. Brevifolia) Simonijeva topola Populus X berolinensis berlinskla topolaRod SalixSalix iva na ruskom Ukljuuje sasvim male vrste (visine od nekoliko cm), preko bunja 3-5m, do visokog drvea od 25-30m, sa prenikom stabla do 2m, sa retkom razgranatom kronjom kod nekih predstavnika sa alosnim oblikom. Kora mladih grana glatka. Pupoljci sa jednom zatitnom ljuspom. Listovi su spiralni osim kod Salix purpurea, gde su naspramni. Listovi sa zaliem koje je trajno ili opada a kod nekih ostaju do kraja vegetacije (Salix caprea). Oblik lista razliit, od linearnih do uskolancetastih i eliptinih ili okruglastojajastih. Dvodome biljke. Muki i enski cvetovi su sakupljeni u cvasti rese (mace), koje se formiraju u pazuhu bonih pupoljaka, na prologodinjim granicama. Muki cvetovi od 2 ree 3-5 (12) pranika i 1-2 lezdice (nektarije). enski cvetovi od izduenog tuka i 1-2 nektarije pri osnovi tuka. Plod aura. Puca na dva dela, semena mnogo, sa gustim belim dlaicama. Cvetaju pre listanja, sa razvijenim listovima i posle listanja. Seme veine vrsta sazreva u maju. Postoji veliki broj hibrida nastalih spontano u prirodi. Kao visoko drvo rastu bela i krta vrba.Neke podnose dugotrajno potapanje a druge na suvim peskovitim i drugim zemljitima. Odlikuju se brzim rastom, posebno u mladosti, i velikim zahtevima prema svetlosti. Razmnoavaju se zimskim reznicama jer seme gubi klijavost ve 10 dana po sazrevanju.Pojedinani cvetovi su u pazuhu jedne brakteje (priperka, zatitne cvetne ljuspe) koji je kod vrba celog oboda. Na cvetitu se nalaze od 1-2 lezdice (nektarije) koje privlae insekte (medonosne vrste). Muki cvetovi od 2-12 pranika, enski sa po jednim izduenim tukom. Plod aura, puca na dva dela.

Imaju veliku upotrebnu vrednost (drvo, vlakno, tanin, za umske melioracije i u parkovskoj arhitekturi).

Salix alba bela vrba Salix triandra (S. amygdalina) bademasta vrba Salix pentandra (S. laurifolia) praljika, lovor vrba Salix viminalis (S. longifolia) koaraka, krta vrba Salix elaeagnos (S. incana) siva vrba Salix purpurea rakita Salix cinerea barska iva Salix caprea iva Salix rosmarinifolia ruzmarinolisna vrba Salix matsudanaRed BicornesFam Ericaceae Rhododendron sp. Rhodon gua, dendron drvo, u vezi sa crvenim cvetovima mnogih vrsta. U rodu oko 400-600 vrsta zimzelenog i listopadnog bunja sa arealom na planinskim masivima Evrope, Azije i Amerike. Listovi su naizmenini, sa peteljkom, celog oboda, esto nagomilani na vrhu grana. Cvetovi u titastim grozdovima, terminalno stojei. Krunica rairena, zvonasta, levkasta ili cevasta 5-delna. Pranika 5-10. Plod je aura koja puca na 5-10 delova. Gajene vrste Rh. hybridum su preteno zimzelene, kalcifobne, zahtevaju kisela zemljita, duboka i svea i veu relativnu vlagu u vazduhu. Na zapadu jako cenjeni za primenu na parkovskim povrinama. Arbutus unedo planika, jagodnjak Arbutus andrachne (A. integrifolia) grka planika Calluna vulgaris vrit, vres Erica sp. Erica gr. U vezi sa lomljivou drveta nekih vrsta Oko 600 vrsta sa arealom u junoj Africi i Mediteranu, nekoliko vrsta u srednjoj i severnoj Evropi. Zimzeleno nisko iblje sa vrlo sitnim liem, stojeim, u prljenovima. Krunica je iste duine ili dua od aice, zvonasta, okruglasta ili cevasta. Boja cvetova bela, ruiasta, crvena (Erica carnea - crnjua). Cveta zimi, od januara do maja. Erica arborea u Primorju, Erica verticillata cvetovi crvenkasti, Erica multiflora. Izdvojeno je mnogo hortikulturnih formi po obliku, krupnoi i boji cvetova. Za razliku od vresa dobro uspeva na krenjakim, karbonatnim zemljitima, a pogodna je za alpinume i kamenjare.

Vaccinium myrtilus Vaccinium uliginosum Vaccinium vitis idaeaRed ThymelaealesFam ThymeaeaceaeRod Daphne Daphne blagayana Borika, Blagajev likovac, jeremiak Daphne laureola Daphne mezerum hajduka oputa, likovacRed EbenalesFam. Ebenaceae Dyospyros kaki kakijevac, kaki, japanska jabuka Dyospyros virginiana virdinijski dragun Diospyros lotus dragunRed MalvalesFam. Malvaceae Hibiscus syriacus sirijski hibiskus, sirijska ruaFam. TiliaceaeRod TiliaListopadno drvee sa prostim listovima srcastog oblika, spiralno rasporeenim, na krajevima otro nazubljenim, sa uglavnom asimetrinom osnovom i izvuenim vrhom. Cvetovi dvopolni, sa 5, ree 4 slobodna ili delom srasla aina listia, isto toliko i kruninih koji su sakupljeni u cvasti, sa priperkom (braktejom) do polovine sraslom sa drkom cvasti. Cvetovi miriljavi i medonosni. Plod jednosemena oraica (sinkarpna oraica). Rod sadri oko 40 vrsta u umereno hladnim i umereno toplim rejonima severne hemisfere, a ustanovljeni su i brojni hibridi. Veoma cenjene umske vrste i vrste za ozelenjavanje. Imaju lepu, gustu kronju, koja moe da se oblikuje. Otporne su prema tetoinama (gljivicama, insektima). esto su saene oko manastira i u naseljima kao sveto drvo starih slovena.

Tilia tomentosa (T. argentaea) bela, srebrnasta lipa Tilia petiolaris (T. Tomentosa var. petiolaris, T. alba) Tilia cordata (T. parvifolia) sitnolisna, kasna lipa Tilia platyphyllos (T. grandifolia) krupnolisna, rana lipa Tilia vulgaris (T. intermedia, T. europaea) Tilia americana amerika lipa Tilia caucasica (T. rubra, T. dasystila) kavkaska lipa Tilia euchlora zelena lipa, krimska lipaRed EuphorbialesFam. Buxaceae Buxus sempervirens imir Red Rosales Fam. Rosaceae Familija obuhvata trave, bunje ili drvee, listopadno ili zimzeleno, sa prostim ili sloenim listovima, sa zaliem, sa jednopolnim cvetovima, pojedinanim ili skupljenim u cvasti, sa 4-5 krunina listia. Kod nekih predstavnika se ne razvijaju krunini listii. Plod aura, oraica, meak, kotunica, bobica, jabuast ili zbirni. Veoma brojna familija koja ukljuuje oko 120 rodova i oko 2000 vrsta, koje rastu irom sveta, prvenstveno u umerenom klimatu. Mnogi predstavnici su veoma upotrebljivi kao umske vokarice a takoe imaju i dekorativno svojstvo.

Podfam. Spiroidae Rod spireaListopadno bunje sa prostim listovima. Cvetovi sloeni u grupama, gronjama, metlicama, a cvetovi beli, ruiasti ili crveni. Suruice sa belim cvetovima cvetaju u prvoj polovini leta, a sa ruiastim i crvenim u drugoj polovini leta ili jeseni. Ima oko 80 vrsta u umerenoj zoni Severne hemisfere. Postoje i brojni hibridi nastali u prirodi ili u kulturi, kontrolisanom hibridizacijom. Physocarpus opulifolia (syn. Spiraea opulifolia) Spiraea x vanhouttei Spiraea thunbergii Spiraea japonica (syn. Spiraea callosa) Spiraea douglasii Rod rhodotiphus bun iz Japana i Kine od 2-5m visok, sa uspravni i naspramnim listovima dugim od 4-8cm koji su obodom dvostruko otro testerasti, sa lica goli, tamno-zeleni a sa nalija svetlozeleni. Cvetovi su pojedinani, bele boje, prenika do 5cm. Ima po 4 aina i krunina listia. Cveta maja-juna. Plod je smea, sjajna kotunica, zadrava se tokom zime Rhodotypos scandens (syn. Rhodotypos kerrioides) Rod Kerria Listopadni bun iz Japana i Kine visine do 2m. Grane su zelene, ibolike, a listovi spiralno rasporeeni, dughuljasto-ovalni, od 5-10cm dugi, dvostruko testerasti. Cvetovi od 5 kruninih listia, ute boje. Cveta aprila-maja. Plod kotunica, crnomrka. Uspeva u polusenci. Kod nas veoma gajena. Kerria japonica Pleniflora sa punim cvetovima. Kerria japonica Podfam. RosoideaePraktino je opisano samo nekoliko najinteresantnijih divljih rua,a mnogobrojne su gajene sorte rua prema njihovoj sloenoj klasifikaciji. Rod rua sadri uspravne bunove ili puzavice listopadne, manji broj vrsta zimzelenih. Listovi su neparno perasti od 3-9 listia a cvetovi jednopolni sa 5 osnovnih kruninih listia, sa brojnim pranicima, pojedinani ili u gronjama, grozdovima razliite boje. Plod je viesemena oraica sa unutranjim vlaknastim sadrajem, sedea ili na drci obavijena mesnatom ili dlakavom cvetnom loom, okruglastog ili jajastog oblika, najee crvene boje. Predstavlja prirodan izvor vitamina C, posebno plodovi (ipak), za spravljanje ajeva. Imaju razgranat korenov sistem, te podnose suve terene.

Rod RosaRod rosa obuhvata oko 400 vrta divljih rua rasprostranjenih na severnoj hemisferi, a gaji se preko 20.000 sorti. Grane sadre bodlje, a ne trnove. Veliki broj divljih rua svrstano je u sekcije, a najvanije gajene rue svrstane su u brojne grupe. Brojne vrste rua rastu od prirode u umerenom i toplom klimatu Severne polulopte. Gajene rue se smatraju kraljicom cvea i veoma su cenjene u kulturi. Kao umske vrste kod nas se ne sreu.

Sec. Canina (Rosa canina)Sec. Synstylae (Rosa multiflora)Sec. Indicae (Rosa chinensis, syn. Rosa indica)Sec. Gallicanae (Rosa gallica)Sec. Rugosa (Rosa rugosa)Najvanije grupe gajenih ruaI Rosa polyantha (R. Hybrida polyantha)II Rosa floribundaIII Rosa thea hybridaIV Rue penjaice puzaviceV Climbing rueVI Niske i visoke rue stablaiceVII Grmolike i divlje rueVIII Minijaturne ili bebi rue

Rod RubusGrane su uglavnom sa bodljama i traju ove godine a u drugoj godini doonose plodove. Plod zbiran sa brojnim kotunicama.

Rubus idaeus malinaPodfamilija PrunoideaeRod Amygdalus Amygdalus triloba (Prunus triloba) Amygdalus communis (Prunus amygdalus) badem Amygdalus nana (Prunus nana) patuljasti badem Laurocerasus officinalis (Prunus laurocerasus) lovorvinja, zelenieRod Padus od Padus obuhvata listopadno drvee i grmlje, cvetovi sitni, grupisani u cvasti na vrhovima jednogodinjih izbojaka. Plod sitna kotunica.

Padus racemosa sremza, trpika Padus serotina (Prunus serotina) kasna sremza Padus serotina (Prunus serotina) kasna sremza Podfamilija PrunoidaeCerasus serrulata (syn. Prunus serrulata) japanska vinja Cerasus mahaleb (syn. Prunus mahaleb) raeljka Cerasus avium (syn. Prunus avium) divlja trenja Prunus cerasifera (syn. Prunus myrobalana) danarika Prunus spinosa crni trn, trnjina Cvetovi sa jednim tukom. Plod jednosemena kotunica. Podfamilija PomoideaeRod Chaenomeles Listopadni ili poluzimzeleni bunovi ili nisko drvee, obino sa zaliem. Cvetovi su pojedinani ili u titovima. Otvaraju se pre ili po olistavanju. Kruninih i ainih listia po 5 i preko 20 pranika. Plod jabuast. Veoma dekorativna biljka koja se na zelenim povrinama koristi u vidu solitera, u grupama i kao iva ograda. Za nas je interesantna japanska dunja Chaenomeles japonica japanska dunja ROD CRATEGUS Ime u vezi sa tvrdim drvetom, obuhvata oko 900 vrsta bunja ili niskog drvea, koje uglavnom poseduje trnove, sa prostim nazubljenim ili renjevitim liem i listolikim zaliem. Entomofilne vrste. Cvetovi dvopolni u gustim gronjama, ree pojedinani. aica i krunica sa po pet listia. Prividni plod gloginja, jestiv, jajast ili okruglast, sa jednom ili vie kotica u sebi. Neke vrste su este u naim umama a neke su introdukovane.

Crataegus crus-galli Crataegus oxyacantha viesemeni glog Crataegus monogyna (syn. C. oxyacantha ssp. Monogyna) jednosemeni beli glog Crataegus nigra (syn. C. melanocarpa var. polyphylla) crni glogROD COTONEASTERListopadni ili zimzeleni bunovi, ree drvee, sa listovima celog oboda. Cvetovi su beli ili ruiasti u cvastima ili pojedinani. Plodovi su sitni, crveni ili crni, sa nekoliko kotunica. Mnoge vrste su veoma dekorativne kako u pogledu cvetanja tako i u vreme sazrevanja plodova. Plodovi dugo ostaju na granama to ovim vrstama daje dekorativnost. Rastu sporo, dobro podnose senku, nemaju posebne zahteve u odnosu na zemljite. Podnose niske temperature i suu. U parkovskoj arhitekturi imaju iroku primenu u vidu solitera i u grupama, ivim ogradama, bordurama, ardinjerama, pa i na kamenitim mestima. Ima oko 40 vrsta u itavom svetu.

Cotoneaster horizontalis - polegla dunjarica Cotoneaster salicifolius vrbolisna dunjarica Cotoneaster dammeriRod Pyracantha Pyracantha coccinea (syn. Cotoneaster pyracantha)

Podfamilija PomoideaeIme je dobio zbog ukusa plodova jer ima sorbinske kiseline.Obuhvata preko 80 vrsta drvea i bunja severne hemisfere. Lie stoji naizmenino, prosto je ili neparno perasto. Cvetovi su u gronjama. Prividni plod moe da bude razliite boje. Sorbus ruski rjabina.

Rod Sorbus Sorbus aria mukinja Sorbus torminalis brekinja Sorbus aucuparia jarebika Sorbus domestica oskorua Sorbus scandica (syn. Sorbus intermedia)Rod Malus Malus floribunda japanska jabukaRod Pirus Pirus communis (P. piraster) divlja krukaRed CunonialesRod Pittosporum Pittosporum tobiraRed SaxifragalesFam. SaxifragaceaeHydrangea macrophylla (syn. H. opuloides, H. hortensis) - hortenzijaRod PhiladelphusPhiladelphus coronarius pajasminRod DeutziaDeutzia scabra (syn. D. crenata) Deutzia gracilisRod RibesIme ribes po arapskom imenu za rodObuhvata oko 150 vrsta veinom listopadnog bunja, zastupljenog u hladnim i umerenim oblastima Severne polulopte i na Andima. Ovi bunovi esto imaju trnove. Listovi su spiralno rasporeeni, prosti i obino renjeviti. Cvetovi su jednopolni ili dvopolni, obino sa 5 kruninih listia, nalaze se u grozdovima, ree pojedinani. Krunini listii su manji od ainih. Plod je sonsa viesemena bobica.

Ribes nigrum crna ribizla Ribes aurea zlatna ribizla Ribes grosularia ogrozd

Red Fabales Fam MimosaceaeAcacia sp., Mimosa sp., Albizia sp. Listovi parno ili dvostruko perasto sloeni. Zalie moe biti preobraeno u trnove. Cvetovi veinom uti, u glavicama ili klasovima, jednopolni ili dvopolni. Mahuna koasta ili odrvenela, nekada puca.

Acacia decurrens Mimosa pudica stidljiva mimoza Albizia julibrissin (Acacia nemu)Fam. Cesalpinaceae Cercis siliquastrum judino drvo Cercis canadensis Ceratonia siliqua roga Gleditsia triacanthos glediija, trnova Gimnocladus dioicus gimnokladus, gvozdeno drvo Fam. Fabaceae (Papilonaceae) leptirnjae Papilio leptirObuhvata zeljaste biljke, bunje i drvee sa sloenim, obino neparno perastim listovima. Cvetovi jednopolni od 5 listia (zastavica, 2 krila, laica 2 donja krunina listia), 10 pranika slobodnih. Obuhvata oko 350 rodova. Za nas su interesantni predstavnici rodova: Spartium, Lespedeza, Laburnum, Petteria, Caragana, Colutea, Wistaria, Amorpha, Sophora, Robinia.

Spartium junceum uka, brnistra Lespedeza bicolor lespedeza Laburnum anagyroides (L. vulgare, Cytisus laburnum) zlatna kia, negnjil, tilovina Petteria ramentacea tilovina Caragana arborescens Sibirska karagana Colutea arborescens pucalina Wisteria sinensis (Glicine chinensis) Amorpha fruticosa (A. perforata) bagrenac, ivitnjaa Sophora japonica sofora Robinia pseudoacacia bagrem Robinia hispida Red Myrtales Fam Lythraceae Lagerstroemia indica - lagerstremija Punica granatum nar, ipak, mogranjFam. MyrtaceaeEucaliptus sp. Eucaliptus globulus Myrtus communisRed ElaeagnalesFam Elaeagnaceae Elaeagnus angustifolia (E. hortensis) dafina Elaeagnus argentea (E. commutata) srebrnolisna dafina Hippophae rhamnoides vuji trnRed Rutales (Terebinthales)Fam Anacardiaceae Cotinus coggygria (Rhus cotinus) obian ruj Rhus typhina (R. hirta) kiseli ruj Rhus coriaria grozdasti ruj Pistacia sp. Rod sadri oko 20 vrsta koje rastu u Sredozemnoj oblasti, Srednjoj Aziji i severnoj Americi. Ime roda izvedeno od grkih rei pix ili pissa smola i akeomai leiti, s obzirom na upotrebu smole od P. lentiscus. Vegetativni organi sadre smone kanale. Listopadno ili zimzeleno drvee i bunje. Listovi perasti. Cvetovi su sakupljeni u metlaste cvasti, dvopolni. Muki cvetovi su sa 3-5 pranika, na kratkim filamentima i sa nerazvijenim tukom. enski cvetovi su od 2-5 ainih listia, dok krunini listii odsustvuju. Plod kotunica okruglog ili jajastog oblika sa jednim semenom, i suvim spoljanjim slojem semenjaom Pistacia lentiscus trlja Pistacia terebinthus smrdljikaFam SimarubaceaeRod Ailanthus Ailanthus glandulosa (A. altissima) pajasen, kiselo drvoFam Meliaceae Melia azedarach melija, oenaica, himalajska melijaFam. Rutaceae Ptelea trifoliata ptelea Phellodendron amurense felodendron amurski

Red Sapindales (Therebinthales)Fam. Sapindaceae Koelreuteria paniculata kelreuterijaFam Hippocastanaceae Aesculus hippocastanum divlji kesten Aesculus pavia (A. rubra) Aesculus X carnea (A. rubicunda) Aesculus parvifolia (A. macrostachya)

Red Sapindales (Therebinthales)Fam. Aceraceae Rod AcerLatinski Acer otar, iljat odnosi se na renjeve listova. Obuhvata oko 150 vrsta u Evropi, Aziji, Severnoj Americi.Listovi naspramni, obino renjeviti. Cvetovi hermafroditni ili jednopolni. aica i krunica 4-5 lana. Plod dve krilate oraice.

Acer tataricum elja Acer pseudoplatanus javor Acer heldreichii planinski javor Acer obtusatum gluha, javorac Acer dasycarpum (A. saccharinum) srebrnolisni javor Acer platanoides mle Acer monspessulanum maklen Acer campestre - klen Acer negundo (Negundo fraxinifolia) pajavac, jasenoliki javor Acer rubrum crveni javor Acer ginnala Acer palmatum japanski javorRed CornalesFam. CornaceaeRod Cornus Cornus mas dren Cornus sanguinea (Thelycrania sanguinea) svib Cornus alba (Thelycrania alba) sibirski dren

Red CelastralesFam. Aquifoliaceae Ilex aquifolium boikovina, zelenikaFam. Celastraceae Evonymus europaea (E. vulgaris) Evonymus japonicus japanska kurika Evonymus verrucosus bradaviasta kurika Evonymus fortunei kineska kurika var. radicansFam. Staphylaceae Staphylea pinnata klokoika Red RhamnalesFam. Rhamnaceae Paliurus spina-christi (P. aculeatus) draa, vukodrica Fam. VitaceaeRod Vitis Vitis vinifera vinova loza Vitis silvestris divlja loza Rod Ampelopsis Ampelopsis aconitifolia (A. dissecta)Rod Parthenocissus Parthenocissus quinquefolia (Ampelopsis quinquefolia) Parthenocissus tricuspidataFam. Apocynaceae Nerium oleander lijander, oleanderRed GentianalesFam. Loganiaceae Buddleia variabilis (B. davidii) - budlejaConversation started

18/09/2013 12:50Lidija uster1) Navedi rodove familije Fabeceae2) Spartium junceum uka, brnistra3) Lespedeza bicolor lespedeza4) Laburnum anagyroides (L. vulgare, Cytisus laburnum) zlatna kia, negnjil, tilovina5) Petteria ramentacea tilovina6) Caragana arborescens Sibirska karagana7) Colutea arborescens pucalina8) Wisteria sinensis (Glicine chinensis)9) Amorpha fruticosa (A. perforata) bagrenac, ivitnjaa10) Sophora japonica sofora11) Robinia pseudoacacia bagrem12) Robinia hispida

2) Navedi sekcije roda Quercus i koje vrste u koju sekciju spadajuSuber: Quercus cociferaCeris: Quercus ceris, Quercus macedonicaMesobalanus: Quercus hungaricaLepidobalanus: Quercus robur, Quercus petrea, Quercus pubescens, Quercus ilexErithrobalanus: Quercus borealis

3) Koji je Quercus u ravnnici, tj. kod nas najzastupeljeniji.Quercus robur 4) Koji Quercus je najkserotermniji Quercus farneto5) Opisi habitus Q. robur-a , koji je sinonim za Q.robur , sta tj. sinonim znaci tj. na sta se odnosi ,botanicki sta je plod kod hrasta Ima razgranat korenov sistem i vrlo granatu iroku kronju sa kolenasto savijenim granama. Kora starijih primeraka je izbrazdana podunim i poprenim brazdama. Granice u gole sa okruglastim pupoljcima. PEDUNCULATAList je obrnuto jajast, na vrhu zaobljen sa zaobljenim renjevima, pri osnovi se zavrava uvasto ili asimetrino. Drka ploda dosta duga 5-8cm (pedunculata). Cveta sa listanjem aprila-maja. ir sazreva septembra oktobra iste godine a kupula pokriva 1/3 do 1/2 ira. Oblik ira izdueno jajast 20-40mm, sa vidljivo uzdunim prugama kod sveeg ira.Primenjuje se kao soliter ili na zelenim povrinama. Najea je autohtona vrsta hrasta na zelenim povrinama kod nas. Jednosemena sirkapna orasica.

6) Navedi biljke kojima se vrsi vertikalno ozelenjavanje, redom koje smo uciliClematis vitalba, Clematis flamula, Clematis jackmani, Boungainvinela spectabilis, Polyganum balduchuanicum, Viscum album, Lorantus europeus, Rod Vitis: Vitis vinifera, Vitis silvestris, Ampelopsis aconitifolia, Partenocisus quenqefolia, Partenocisus tricuspidata,

7) Navedi dvodome biljke koje smo ucili i u koje oni rodove i familije spadaju, kad koja cveta Laurus nobilis, Lauraceae, Morus alba Moraceae, Brousonetia papirifera Moraceae, Maclura aurantica Moraceae, Populus, Salix salicaceae, Acer negundo i Acer platanoides AceraceaeNavedi nekoliko biljaka sa naspramnim listovima i u koje rodove i familije one spadaju, kad koja cvetaEvonymus europea Celastraceae, Phellodendron amurense Rutaceae 9) Navedi rodove familije Oleace Jasminum, Olea, Ligustrum, Forzicija, Fontensija, Siringa, Fraxinus, 10) Koja forzicija je endemit Balkana , a koja forzicija je kod nas najzastupljenijaForsucia europea je endemit, Forsiciae x intermedia je najzastupljenija. 11) Jorgovan kad cveta i koliko listica u krunici pojedinacnog cveta ima jorgovan, sta je plod kod jorgovana ? Dvopolni, uspavane metlice 25cm, ljubicasti, beli rozi, maj, visesemena dvooka caura smedja puca na dva dela sjajna, skoro pravougaona12 Koje Fraxinuse smo ucili ,od ta tri koji je mezofilan, koji je kserofilan, a koji je u humidnim uslovima, kakav je cvet kod Fraxinus ornus-a, koje boje i kad cveta, koji je botanicki sta je plod kod Fraxinusa?Fraxinus angustifolia, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus dvopolni, casica i krunica u slozenim metlicastim cvastima beli, mirisu i cvetaju u maju, ahenija sa krilom i ostaje preko zime13) Koja vrsta u familiji Fabace vazi za najlepsu puzavicu? Kakava je gradja cveta vrsta familije Fabace? Kod koje vrste familije Fabace je cvet najredukovaniji po gradji , opisi tu vrstu( kad cveta, opisi plod te vrste) i gde smo je videli? Sinonim za naziv te vrste i sta on znaci? Gradja cveta: od 5 krunicnih listica zastavica dva krilca i ladjica sa 10 prasnika. Wisteria sinensis je nalepsa.

14) Navedi neku vrstu punog cveta i kako se na latinskom kaze puni cvet?

Kaze se plena, Hibiscus siriacum, Crategus oxycantha, Deutzia scabra, Punica granalum15) Naucni naziv vrsta se sastoji od cega( treba da se kaze od imena roda i imena vrste), sta ime vrste u tom nam govori ? Ko je uveo takavu nomenklaturu i kakva je to nomenklatura? Ime roda i imena vrste, govori nam o nekoj karakteristici vrste, grandiflora velik cvet, multiflora mnogo cvetna, recimo hibiscus siriacum, o poreklu.. Carl line naziv roda i opis vrste. Binarna nomenklatura16) U nazivu Betula verrucosa sta verrucosa znaci, kojoj familiji ova vrsta pripada i navedi koje rodove jos obuhvata familija Betulaceae ? ( po ovome kako smo mi ucili obuhvata jos samo rod Alnus ,a po nekoj staroj botanickoj obuvata i rod Corylus) Bradavicasti izrastaji su verucosa, betilaceaem Betula i alnus, a po starom i corilus.