1

Muzej(i) (i) književnosti(i) Museums and LiteratureMeđunarodni simpozijInternational SymposiumZagreb, Muzej Mimara,26. i 27. listopada 2006.Th e Mimara Museum, october 26th and 27th 2006

ZBORNIK SAŽETAKA

COLLECTED SUMMARIES

Muzejski Museumdokumentacijski documentationcentarCentre

Zagreb, 2006.

2

3

Organizator / Organised byMuzejski dokumentacijski centar

Museum documentation Center

Ilica 44, 10 000 Zagreb,

Hrvatska / Croatia

Tel/Phones: +385 1 4847 897 / + 1 4847 914

Fax +385 1 4847 913

e-mail: mdc@info.hr

www.mdc.hr

Organizacijski odbor /

Organisation Committee

Jozefi na Dautbegović

mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić

Simpozij se održava u povodu MDC-ove 25.

izložbe izdavačke

djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija

Hrvatske

The Symposium is held to mark the MDCs

25th exhibition of publising activities by

Croatian museums and galleries

Održavanje ovog simpozija potpomoglo je

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

The Symposium has received the generous

support of the Ministry of Culture of the

Republic of Croatia

Muzejski dokumentacijski centar se zahvaljuje

Muzeju Mimara na potpori u organizaciji i

svim sudionicima simpozija na sudjelovanju

The Museum documentation Centre

extends its gratitude to the Ante nad

Wiltrud Topić Mimara Art Collection

- the Mimara Museum and all the

participants at the Symposium

4

Programski odbor / Programme committee

Alemka Belan-Simić, viša knjižničarka

(Knjižnice grada Zagreba)

dr. sc. Krešimir Čvrljak (Odsjek za povijest

hrvatske književnosti HAZU)

Branimir Donat, književni kritičar i teoretičar

Jozefi na Dautbegović, književnica, viša

arhivska tehničarka MDC-a

dr. sc. Nedjeljko Fabrio, akademik i književnik

dr. sc. Josip Kolanović

mr. sc. Ivan Kosić (Nacionalna i sveučilišna

knjižnica)

Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv)

mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, viša

knjižničarka MDC-a

mr. sc. Velimir Visković, književni kritičar i

teoretičar

Višnja Zgaga, muzejska savjetnica i

ravnateljica MDC-a

5

Međunarodni simpozij Muzej(i) (i) književnost(i)International Symposium Museums and Literature

SADRŽAJ / CONTENTS

Program / Programme .......................... 12

Zbornik sažetaka / Collected summaries ............................................ 26

Mato Artuković: Arhiv obitelji Brlić / The Archives of the Brlić family ................................................. 26

Štefka Batinić / Sonja Gaćina Škalamera: Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskome školskome muzeju / The bequest of Mato Lovrak at the Croatian School Museum ............................................... 30

Mato Batorović: Djelovanje Muzeja grada Iloka u promicanju književnosti i čuvanju književne baštine / Activities undertaken by the Ilok Municipal Museum aimed at promoting literature and preserving the literary heritage ............ 34

Alemka Belan-Simić: Baština u narodnim knjižnicama: rezultati ankete / The heritage in public libraries: survey results ......................... 38

Andrea Benkö: Veza između slike i teksta u žanru književnih izložbi: Studija primjera /How visual image and text are related in the genre of literary exhibition: a case study .......................................... 42

Branka Bezić Filipović: Da se ne zaborave...: o piscima s jadranske obale u prekomorskim zamljama /

6

Lest they be forgotten… about authors from the Adriatic coast overseas .......... 44

Renata Bošnjaković: Muzejska knjižnica i zavičajni književnici / The museum library and native authors .................................................. 46

Vinko Brešić: Kako pospremiti književnost Književnopovjesničarskenapomene o muzealizaciji književnosti / How to store literature A literary historian’s comments about the musealisation of literature ..... 50

Ivanka Bunčić: Zavičajnica Sofi ja Hirtz-Maraković (1885.-1977.)i njezina komedija „Rudo“ /Sofi ja Hirtz-Maraković (1885.-1977.) and her comedy “Rudo“ (The Yoke) ................................ 52

Ksenija Car Ilić: Kroz rukopisnu ostavštinu Vinka Antića do Kamova,Gervaisa, Emina, Barca / Through the legacy of manusctipts by Vinko Antić to Kamov, Gervais, Emin, Barac ............................................ 56

Fani Celio Cega: Zastupljenost francuskih književnikau knjižnici Garganin-Fanfogna / French authors in the Garganin-Fanfogna library ................. 58

Željka Čorak: Visibilia et invisibilia ... 62

Vesna Delić-Gozze: Dubrovački muzeji-Dom Marina Držića: komadić dubrovačke priče / Museums of Dubrovnik - the Home of Marin Držić: a piece of the story of Dubrovnik ......................................... 64

Irena Dlaka: Ostavština Andre Vida Mihičića - intimna zbirka umjetnina i misli / The bequest of Andro Vid

7

Mihičić-an intimate collection of works of art and thoughts ............... 68

Lilijana Domić: Empatija i Logos: Likovna kritika, monografi ja i muzejska publikacija kao književna djela / Empathy and Logos: Art critiques, monographs and museum publications as literary works .............. 72

Branimir Donat: Antikvarijati--predvorja muzeja književnosti / Second-Hand Bookshops-Anterooms of museums of literature.......... ............ 76

Dražen Ernečić: Fran Galović i Muzej grada Koprivnice / Fran Galović and the Koprivnica Municipal Museum ............................. 80

Damjana Fortunat Černilogar: Simon Gregorčič i Ciril Kosmač: muzejske priče književnika uz Soču / Simon Gregorčič and Ciril Kosmač: museum presentations of these two authors ............................. 82

Nikolina Hrust: Usporedba hrvatskih, čeških i slovačkih web stranica muzeja i muzejskih zbirki s temom literarne baštine / A comparison of Croatian, Czech and Slovak web sites of museums and museum collections dealing with the theme of the literary heritage ................................................. 86

Tamara Ilić-Olujić: Muzealnost pjesničko-grafi čkih mapa u Grafi čkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu /The museality of poetic print portfolios in the Collection of prints at the National and University Library in Zagreb ................ 90

Ranka Javor: Baština i promocija hrvatske dječje knjige / The heritage and the promotion of Croatian children’s books .................... 92

8

Josip Kolanović: Spomen-muzeji književnika i književni arhivi / Memorial museums of literary authors and literary archives ............... 94

Boris Koroman: Memorijalna zbirka Mije Mirkovića Mate Balote u Raklju-aspekti muzealizacije književnosti i teksta /Mijo Mirković Mate Balota memorial colleciton in Rakalj: aspect of the musealisation of literature and texts ............................... 98

Ivan Kosić: Rukopisne ostavštine u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice / Manuscript bequests in the Collection of manuscripts and ancient books at the National and University Library in Zagreb ................................. 100

Marijan Kraš: "Muzej" varaždinske književnosti / “The Museum” of Literature in Varaždin ......................... 104

Vlatka Lemić: Izvori za istraživanje književne baštine u hrvatskim državnim arhivima /Sources for the study of the literary heritage in Croatian state archives .................... 108

Melina Lučić: Arhivističko vrjednovanja i obradba osobnih fondova književnika / The archival evaluation and treatment of authors’ personal holdings ............... 112

Mehdija Maglajlić: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine /The Museum of literature and theatre art of Bosnia and Herzegovina .......................................... 116

Mladen Medar: Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar /

9

A part of the legacy of Croatian authors from the Bjelovar region at the Bjelovar Municipal Museum .......... 120

Daniel Miščin / Ervin Šilić: Znanstveni i tehnološki kontekstdigitalizacije ostavštine hrvatskih književnih velikana (od projekta Kranjčević do projekta Matoš) /The scholarly and technological context of the digitalisation of the legacy of Croatian literary greats (from the Kranjčević project to the Matoš project) ................................. 124

Danielle Molinari: Kuća Victora Hugoa u Parizu i Kuća Hauteville u Guernseyu / The Maison de Victor Hugo in Paris and Hauteville House in Guernsey ............ 128

Nedim Mušović: Zbirka Silvija Strahimira Kranjčevića / The Silvije Strahimir Kranjčević collection ............................................... 134

Tatjana Nebesny: Hrvatski književnici u bazi podataka Kalendar godišnjica Knjižnica grada Zagreba / Croatian authors in the database of the Anniversary Calendar of the Zagreb City Library .................... 136

Dubravka Osrečki Jakelić: I kustosi i književnici / Both curators and authors ................... 140

Nina Popova: Stalna književna izložba: struktura izložbe kao odraz poetske misli /Literary permanent display: structure of the exhibition as refl exion of a poetic thought ................................ 142

Snježana Radovanlija Mileusnić: Književna baština u muzejima:rezultati anketnog istraživanja / The literary heritage in museums: results of a survey ................................. 144

10

Dragana Lucija Ratković: Kuća Ivaninih bajki u Ogulinu: prvi regionalni muzej bajkovite baštine i njegova uloga u kreiranju destinacije kulturnog turizma /The house of Ivana’s fairytales in Ogulin: the fi rst regional museum of the farytale heritage and its role on creating a destination for cultural tourism .......... 148

Zorka Renić / Tatjana Kreštan: Preradović na internetu /Preradović on the Internet ................... 152

Dubravka Sabolić: Književna baština u Gradskome muzeju Virovitica / The literary heritage at the Virovitica Municipal Museum ... 156

Zdenko Samaržija: Miroljub na Valpovštini /Miroljub in the Valpovo region ................................ 158

Sani Sardelić: Memorijalna zbirka Petra Šegedina. „Djeca božja“ kao muzeološki izazov / Petar Šegedin memorial collection: The “Children of God”as a museological challenge ................ 160

Erik Schneider / Riccardo Cepach: Muzeji Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu: primjer književne simbioze / The James Joyce & Italo Svevo Museums in Trieste: an example of literary symbiosis ............................................... 164

Vera Sergeevna Biron: Muzej i kazalište / Museum + Theatre ............ 166

Sanjin Sorel: Antologija kao književni muzej / Anthologies as literary museums ............................. 170

11

Heimo Strempf: Književni muzej kao platforma za inicijativu kreativnoga pisanja / A Literary Museum as a Platform for a Creative-Writing-Initiative ................ 172

Elvira Šarić: Marko Marulić i Muzej grada Splita /Marko Marulić and the Split City Museum ...... 174

Vladimir Tolstoy: Muzeji književnosti: Relevantnost klasika za današnje izazove / Literary Museums: Classics` Relevance for the Challenges of Today ................................................ 178

Natalia Tuimebaevna Ashimbaeva: Muzej Dostojevskoga: tradicije i inovacije /Dostoevsky Museum: traditions and inovations .................... 182

Marina Vinaj: Oživljeni svijet Jagode Truhelke: kako iščitati književnost sudjelujući u njoj / The world of Jagoda Truhelka brought to life or how to relate to literature by participating in it ............ 186

Jadranka Vinterhalter: Verbalno/vizualno u suvremenoj umjetnosti / Verbal and visual in contemporary art ............................. 188

Tullio Vorano: Flacius: Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika u Labinu /Flacius: The Memorial collecition of Matija Vlačić Ilirik in Labin ............ 190

Višnja Zgaga: Kako muzealizirati knjigu / književnost / How to musealise a book or literature ............. 192

Adresar / Adresses ............................... 194

12

PR

OG

RA

M /

PR

OG

RA

MM

E

26.1

0.20

06. (

9,00

– 1

8,00

)

Vrije

me

/ Tim

eN

aslo

v / T

itle

Aut

or /

Aut

hor

Ust

anov

a /

Inst

itut

ion

8,00

- 8

,30

Reg

istr

acija

sud

ioni

ka /

Reg

istr

atio

n of

par

ticip

ants

8,30

- 9

,00

Otv

aran

je s

kupa

/ O

peni

ng s

peec

hes

9,

00 -

11,

00I.

U p

otra

zi z

a kn

jižev

niko

m: p

robl

emsk

a pi

tanj

a sa

bira

nja,

obr

ade

i sm

ješt

aja

knjiž

evni

h os

tavš

tina

/ I.

In s

earc

h of

the

aut

hor:

pro

blem

s co

ncer

ning

the

col

lect

ion,

cat

alog

uein

g an

d st

orin

g lit

erar

y be

ques

ts /

mod

erat

or: V

išnj

a Z

gaga

9,00

– 9

,10

Spo

men

-muz

eji k

njiž

evni

ka i

knjiž

evni

arh

ivi /

Mem

oria

l m

useu

ms

of li

tera

ry a

utho

rs a

nd li

tera

ry a

rchi

ves

dr. J

osip

Kol

anov

ić

Zag

reb

/ Z

agre

b

9,10

- 9

,30

Muz

ej D

osto

jevs

koga

: tra

dici

je i

inov

acije

/ D

osto

evsk

y M

useu

m: t

radi

tions

and

inov

atio

nsN

atal

ia Tu

imeb

aevn

a A

shim

baev

a Li

tera

rno-

mem

orija

li m

uzej

Fjo

dora

Dos

toje

vsko

g,

San

kt P

eter

sbur

g, R

usija

/ Fi

odor

Dos

toev

sky

Lite

rary

-Mem

oria

l Mus

eum

, St.

Pete

rsbu

rg, R

ussi

a9,

30 -

9,40

V

isib

ilia

et in

visi

bilia

/ V

isib

ilia

et in

visi

bilia

dr. Ž

eljk

a Č

orak

Inst

itut z

a po

vije

st u

mje

tnos

ti Z

agre

b /

Inst

itute

fo

r th

e H

isto

ry o

f Art

Zag

reb

13

9,40

- 1

0,00

Muz

eji k

njiž

evno

sti:

rele

vant

nost

za

izaz

ove

dan

ašnj

ice

/ Li

tera

ry M

useu

ms:

Cla

ssic

s` R

elev

ance

for

the

Cha

lleng

es

of To

day

Vla

dim

ir To

lsto

y /

Ele

na P

etro

va

Muz

ej-p

osje

d La

va To

lsto

ja J

asna

Pol

jana

, Ya

snay

a Po

lyan

a, R

usija

/ Le

o To

lsto

y M

useu

m-e

stat

e „Y

asna

ya P

olya

na“,

Yas

naya

Pol

yana

, Rus

sia

10,0

0 -

10,1

0A

ntik

varij

ati -

pre

dvor

ja m

uzej

a kn

jižev

nost

i / S

econ

d-H

and

Boo

ksho

ps -

Ant

eroo

ms

of m

useu

ms

of li

tera

ture

Bra

nim

ir D

onat

Zag

reb

/ Z

agre

b

10,1

0 -

10,2

0K

ako

posp

rem

iti k

njiž

evno

st (k

njiž

evno

povj

esni

čars

ke

opas

ke o

muz

ealiz

aciji

knj

ižev

nost

i) /

How

to s

tore

lit

erat

ure

(A li

tera

ry h

isto

rian’

s co

mm

ents

abo

ut th

e m

usea

lisat

ion

of li

tera

ture

)

dr. V

inko

Bre

šić

Filo

zofs

ki fa

kulte

t sve

učili

šta

u Z

agre

bu, Z

agre

b /

Libe

ral A

rts

Col

lege

, Uni

vers

ity o

f Zag

reb,

Zag

reb

10,2

0 -

10,3

0K

njiž

evna

baš

tina

u m

uzej

ima:

rezu

ltati

anke

tnog

is

traž

ivan

ja /

The

lite

rary

her

itage

in m

useu

ms:

res

ults

of

a su

rvey

mr.

Snj

ežan

a R

adov

anlij

a M

ileus

nić

Muz

ejsk

i dok

umen

taci

jski

cen

tar,

Zag

reb

/ M

useu

m D

ocum

enta

tion

Cen

tre,

Zag

reb

10,3

0 –

10,4

0Iz

vori

za is

traž

ivan

je k

njiž

evne

baš

tine

u hr

vats

kim

dr

žavn

im a

rhiv

ima

/ S

ourc

es fo

r th

e st

udy

of th

e lit

erar

y he

ritag

e in

Cro

atia

n st

ate

arch

ives

Vla

tka

Lem

ićH

rvat

ski d

ržav

ni a

rhiv

, Zag

reb

/ C

roat

ian

Sta

te

Arc

hive

s, Z

agre

b

10,4

0 -

10,5

0B

aštin

a u

naro

dni

m k

njiž

nica

ma:

rez

ulta

ti an

kete

/ T

he

herit

age

in p

ublic

libr

arie

s: s

urve

y re

sults

Ale

mka

Bel

an-S

imić

K

njiž

nice

gra

da Z

agre

ba, Z

birk

a B

DI,

Zag

reb

/Z

agre

b C

ity L

ibra

ries,

the

BD

I col

lect

ion,

Zag

reb

14

10,5

0 -1

1,00

Ruk

opis

ne o

stav

štin

e u

Zbi

rci r

ukop

isa

i sta

rih k

njig

a N

acio

naln

e i s

veuč

ilišn

e kn

jižni

ce /

Man

uscr

ipt b

eque

sts

at th

e C

olle

ctio

n of

man

uscr

ipts

and

old

boo

ks a

t the

N

atio

nal a

nd U

nive

rsity

Lib

rary

in Z

agre

b

mr.

Ivan

Kos

ićN

acio

naln

a i s

veuč

ilišn

a kn

jižni

ca, Z

agre

b /

Nat

iona

l and

Uni

vers

ity L

ibra

ry, Z

agre

b

11,0

0 -

11,3

0P

auza

za

kavu

/ C

offe

e br

eak

11,3

0 -1

3,30

II. K

ako

da n

aši k

njiž

evni

ci ž

ive

vječ

no: p

robl

em m

uzea

lizac

ije i

prez

enta

cije

/

II. H

ow t

o m

ake

our

auth

ors

live

fore

ver:

the

pro

blem

s of

mus

ealis

atio

n an

d pr

esen

tatio

n /

mod

erat

or: J

ozefi

na

Dan

tbeg

ović

11,3

0 -1

1,50

Sta

lna

knjiž

evna

izlo

žba:

str

uktu

ra iz

ložb

e ka

o od

raz

poe

tske

mis

li /

Lite

rary

per

man

ent d

ispl

ay: s

truc

ture

of

the

exhi

bitio

n as

refl

exi

on o

f a p

oetic

thou

ght

Nin

a P

opov

a M

uzej

Ann

e A

khm

atov

e u

Kuć

i vod

osko

ka,

San

kt P

eter

sbur

g, R

usija

/ T

he A

nna

Akh

mat

ova

mus

eum

at t

he F

ount

ain

Hou

se, S

aint

Pet

ersb

urg,

R

ussi

a

11,5

0 -1

2,00

Ant

olog

ija k

ao k

njiž

evni

muz

ej /

Ant

holo

gies

as

liter

ary

mus

eum

sdr

. San

jin S

orel

Filo

zofs

ki fa

kulte

t u R

ijeci

, Rije

ka /

The

Lib

eral

A

rts

Col

lege

in R

ijeka

, Rije

ka

12,0

0 -1

2,20

Veza

izm

eđu

slik

e i t

ekst

a u

žanr

u kn

jižev

nih

izlo

žbi:

stud

ija p

rimje

ra /

How

vis

ual i

mag

e an

d te

xt a

re r

elat

ed in

th

e ge

nre

of li

tera

ry e

xhib

ition

: a c

ase

stud

y

And

rea

Ben

köM

uzej

knj

ižev

nost

i Pet

öfi /

Pet

öfi L

itera

ry M

useu

m

Bud

apes

t

15

12,2

0 -

12,3

0Ve

rbal

no /

viz

ualn

o u

suvr

emen

oj u

mje

tnos

ti /

Verb

al a

nd

visu

al in

con

tem

pora

ry a

rtJa

dran

ka V

inte

rhal

ter

Muz

ej s

uvre

men

e um

jetn

osti,

Zag

reb

/ M

useu

m

of C

onte

mpo

rary

Art

, Zag

reb

12,3

0 -1

2,40

Muz

ealn

ost p

jesn

ičko

-gra

fi čki

h m

apa

u G

rafi č

koj z

birc

i N

acio

naln

e i s

veuč

ilišn

e kn

jižni

ce u

Zag

rebu

/ T

he

mus

ealit

y of

poe

tic p

rint p

ortfo

lios

in th

e C

olle

ctio

n of

pr

ints

at t

he N

atio

nal a

nd U

nive

rsity

Lib

rary

in Z

agre

b

mr.

Tam

ara

Ilić-

Olu

jić

Gra

fi čka

zbi

rka

Nac

iona

lne

i sve

učili

šne

knjiž

nice

, Z

agre

b /

Col

lect

ion

of p

rints

at t

he N

atio

nal a

nd

Uni

vers

ity L

ibra

ry, Z

agre

b

12,4

0 -

12,5

0O

stav

štin

a A

ndre

Vid

a M

ihič

ića

- in

timna

zbi

rka

umje

tnin

a i m

isli

/ Th

e be

ques

t of A

ndro

Vid

Mih

ičić

: an

intim

ate

colle

ctio

n of

wor

ks o

f art

and

thou

ghts

Irena

Dla

kaLo

šinj

ski m

uzej

, Mal

i Loš

inj /

Loš

inj M

useu

mM

ali L

ošin

j

12,5

0 -

13,0

0Fl

aciu

s: M

emor

ijaln

a zb

irka

Mat

ije V

lači

ća Il

irika

u L

abin

u /

Flac

ius:

The

Mem

oria

l col

leci

tion

of M

atija

Vla

čić

Ilirik

in

Labi

n

Tulli

o Vo

rano

Nar

odni

muz

ej L

abin

, Lab

in /

Lab

in N

atio

nal

Mus

eum

, Lab

in

13,0

0 -

13,1

0D

ubro

vačk

i muz

eji -

Dom

Mar

ina

Drž

ića:

kom

adić

du

brov

ačke

prič

e /

Mus

eum

s of

Dub

rovn

ik -

the

Hom

e of

M

arin

Drž

ić: a

pie

ce o

f the

sto

ry o

f Dub

rovn

ik

Vesn

a D

elić

-Goz

ze

Dub

rova

čki m

uzej

i Dub

rovn

ik /

Dub

rovn

ik

Mus

eum

s D

ubro

vnik

16

13,1

0 -1

3,20

I kus

tosi

i kn

jižev

nici

/ B

oth

cura

tors

and

aut

hors

mr.

Dub

ravk

a O

sreč

ki J

akel

ić

Muz

ej z

a um

jetn

ost i

obr

t, Z

agre

b /

Mus

eum

of

Art

s an

d C

rafts

, Zag

reb

13,2

0 -

13,3

0A

rhiv

istič

ko v

rjedn

ovan

ja i

obra

dba

osob

nih

fond

ova

knjiž

evni

ka /

The

arc

hiva

l eva

luat

ion

and

trea

tmen

t of

auth

ors’

per

sona

l hol

ding

s

Mel

ina

Luči

ćH

rvat

ski d

ržav

ni a

rhiv

, Zag

reb

/ C

roat

ian

Sta

te

Arc

hive

s, Z

agre

b

13,3

0 –

14,3

0P

auza

za

ruča

k /

Lunc

h br

eak

14,3

0 –

16,0

0III

. Oni

su

naši

sug

rađa

ni! (

1. d

io) /

III.

They

are

our

fello

w c

itize

ns! (

Par

t 1)

mod

erat

or: A

lem

ka B

elan

-Sim

ić

14,3

0 -

14,5

0M

uzej

i Jam

esa

Joyc

ea i

Itala

Sve

va u

Trst

u: p

rimje

r kn

jižev

ne s

imbi

oze

/ Th

e Ja

mes

Joy

ce &

Ital

o Sv

evo

Mus

eum

s in

Trie

ste:

an

exam

ple

of li

tera

ry s

ymbi

osis

Erik

Sch

neid

er /

Ric

card

o C

epac

hM

uzej

Jam

esa

Joyc

ea, T

rst,

Italij

a /

Jam

es J

oyce

M

useu

m, T

riest

e, It

alija

Tršć

ansk

i muz

ej S

veva

, Trs

t, Ita

lija

/ Tr

iest

e Sv

evo

Mus

eum

, Trie

ste,

Ital

ija

14,5

0 -

15,1

0M

uzej

knj

ižev

nost

i i p

ozor

išne

um

jetn

osti

Bos

ne i

Her

cego

vine

/ T

he M

useu

m o

f lite

ratu

re a

nd th

eatr

e ar

t of

Bos

nia

and

Her

zego

vina

Meh

dija

Mag

lajli

ćM

uzej

knj

ižev

nost

i i p

ozor

išne

um

jetn

osti

Bos

ne

i Her

cego

vine

, Sar

ajev

o, B

osna

i H

erce

govi

na

/ M

useu

m o

f Lite

ratu

re a

nd T

heat

re A

rt o

f B

osni

a an

d H

erze

govi

na, S

araj

evo,

Bos

nia

and

Her

zego

vina

17

15,1

0 -

15,2

0O

stav

štin

a M

ate

Lovr

aka

u H

rvat

skom

e šk

olsk

ome

muz

eju

/ Th

e be

ques

t of M

ato

Lovr

ak a

t the

Cro

atia

n S

choo

l Mus

eum

Šte

fka

Bat

inić

/ S

onja

Gać

ina

Ška

lam

era

Hrv

atsk

i ško

lski

muz

ej Z

agre

b /

The

Cro

atia

n S

choo

l Mus

eum

Zag

reb

Hrv

atsk

i ško

lski

muz

ej Z

agre

b /

The

Cro

atia

n S

choo

l Mus

eum

Zag

reb

15,2

0 -

15,3

0O

živl

jeni

svi

jet J

agod

e Tr

uhel

ke: k

ako

išči

tati

knjiž

evno

st

sudj

eluj

ući u

njo

j / T

he w

orld

of J

agod

a Tr

uhel

ka b

roug

ht

to li

fe o

r ho

w to

rel

ate

to li

tera

ture

by

part

icip

atin

g in

it

mr.

Mar

ina

Vin

ajM

uzej

Sla

voni

je, O

sije

k /

Mus

eum

of S

lavo

nia

Osi

jek

15,3

0 -1

5,40

Mar

ko M

arul

ić i

Muz

ej g

rada

Spl

ita /

Mar

ko M

arul

ić a

nd

the

Spl

it C

ity M

useu

mE

lvira

Šar

ićM

uzej

gra

da S

plita

, Spl

it /

Spl

it C

ity M

useu

m,

Spl

it

15,4

0 -

15,5

0Fr

an G

alov

ić i

Muz

ej g

rada

Kop

rivni

ce /

Fra

n G

alov

ić a

nd

the

Kop

rivni

ca M

unic

ipal

Mus

eum

Dra

žen

Ern

ečić

Muz

ej g

rada

Kop

rivni

ce, K

opriv

nica

/ K

opriv

nica

M

unic

ipal

Mus

eum

, Kop

rivni

ca

15,5

0 -1

6,00

Kro

z ru

kopi

snu

osta

vštin

u Vi

nka

Ant

ića

do K

amov

a,

Ger

vais

a, E

min

a, B

arca

/ Th

roug

h th

e le

gacy

of

man

usct

ipts

by

Vin

ko A

ntić

to K

amov

, Ger

vais

, Em

in, B

arac

Kse

nija

Car

Ilić

Nar

odna

knj

ižni

ca i

čita

onic

a, C

rikve

nica

/N

atio

nal L

ibra

ry a

nd R

eadi

ng R

oom

, Crik

veni

ca

16,0

0 -

16,3

0P

auza

za

kavu

/ C

offe

e br

eak

18

16,3

0 -

18,0

0III

. Oni

su

naši

sug

rađa

ni! (

2. d

io) /

III.

They

are

our

fello

w c

itize

ns! (

Par

t 2)

mod

erat

or: S

njež

ana

Rad

ovan

lija

Mile

usni

ć

16,3

0 -1

6,50

Sim

on G

rego

rčič

i C

iril K

osm

ač: m

uzej

ske

prič

e kn

jižev

nika

uz

Soč

u /

Sim

on G

rego

rčič

and

Ciri

l Kos

mač

: m

useu

m a

ccou

nts

of th

ese

two

auth

ors

mr.

Dam

jana

For

tuna

t Čer

nilo

gar

Tolm

insk

i muz

ej, T

olm

in, S

love

nija

/ T

olm

in

Mus

eum

Slo

veni

ja

16,5

0 -

17,0

0Z

avič

ajni

ca S

ofi ja

Hirt

z-M

arak

ović

(188

5.-1

977.

) i n

jezi

na

kom

edija

„R

udo“

/ S

ofi ja

Hirt

z-M

arak

ović

(188

5.-1

977.

) an

d he

r co

med

y “R

udo“

(The

Yok

e)

Ivan

ka B

unči

ćM

uzej

Bro

dsko

g Po

savl

ja, S

lavo

nski

Bro

d / M

useu

m

of th

e B

rods

ko P

osav

lje R

egio

n, S

lavo

nski

Bro

d

17,0

0 -

17,1

0M

irolju

b na

Val

povš

tini /

Miro

ljub

in th

e Va

lpov

o re

gion

Z

denk

o S

amar

žija

Muz

ej V

alpo

vštin

e, V

alpo

vo /

Val

povo

Reg

iona

l M

useu

m, V

alpo

vo

17,1

0 -

17,2

0"M

uzej

" va

ražd

insk

e kn

jižev

nost

i / "

The

Mus

eum

" of

Li

tera

ture

in V

araž

din

Mar

ijan

Kra

šG

rads

ka k

njiž

nica

i či

taon

ica

„Met

el O

žego

vić“

, Va

ražd

in /

Tow

n Li

brar

y an

d R

eadi

ng-R

oom

“M

etel

Ože

govi

ć”, V

araž

din

17,2

0 -

17,3

0A

rhiv

obi

telji

Brli

ć /

The

Arc

hive

s of

the

Brli

ć fa

mily

Mat

o A

rtuk

ović

Hrv

atsk

i ins

titut

za

povi

jest

, Pod

ružn

ica

Sla

vons

ki

Bro

d, S

lavo

nski

Bro

d /

The

Cro

atia

n H

isto

ry

Inst

itute

, Sla

vons

ki B

rod

Dep

artm

ent,

Sla

vons

ki

Bro

d

19

17,3

0 -

17,4

0 M

uzej

ska

knjiž

nica

i za

viča

jni k

njiž

evni

ci /

The

mus

eum

lib

rary

and

nat

ive

auth

ors

Ren

ata

Boš

njak

ović

Zav

ičaj

ni m

uzej

Naš

ice,

Naš

ice

/ The

Naš

ice

Reg

iona

l Mus

eum

, Naš

ice

17,4

0 -

17,5

0K

njiž

evna

baš

tina

u G

rads

kom

e m

uzej

u V

irovi

tica

/ Th

e lit

erar

y he

ritag

e at

the

Viro

vitic

a M

unic

ipal

Mus

eum

Dub

ravk

a S

abol

ićG

rads

ki m

uzej

Viro

vitic

a, V

irovi

tica

/ V

irovi

tica

Mun

icip

al M

useu

m, V

irovi

tica

17,5

0 -

18,0

0D

io o

stav

štin

e hr

vats

kih

knjiž

evni

ka s

bje

lova

rsko

g po

druč

ja u

Gra

dsko

me

muz

eju

Bje

lova

r /

A p

art o

f the

le

gacy

of C

roat

ian

auth

ors

from

the

Bje

lova

r re

gion

at t

he

Bje

lova

r M

unic

ipal

Mus

eum

Mla

den

Med

arG

rads

ki m

uzej

Bje

lova

r, B

jelo

var

/ B

jelo

var

Mun

icip

al M

useu

m, B

jelo

var

18,0

0 –

19,0

0O

rgan

izir

an p

osje

t Mem

orija

lnom

muz

eju

Miro

slav

i B

ela

Krl

eža

/ A

n or

gani

sed

visi

t to

the

Bel

a an

d M

iros

lav

Krl

eža

Mem

oria

l Mus

eum

/ V

odst

vo p

o M

uzej

u: V

esna

Vra

bec

27.1

0.20

06. (

9,00

– 1

3,00

)

9,00

– 1

0,30

IV. K

njiž

evni

k u

novo

m r

uhu:

vir

tual

ni k

njiž

evni

muz

eji;

mul

timed

ijaln

e pr

ezen

taci

je; d

igita

lizac

ija g

rađe

; suv

rem

eni m

uzej

ski p

osta

vi /

IV

. Aut

hors

in a

new

ligh

t: v

irtu

al li

tera

ry m

useu

ms;

mul

timed

ia p

rese

ntat

ions

; the

dig

italis

atio

n of

hol

ding

s; c

onte

mpo

rary

mus

eum

ex

hibi

ts /

mod

erat

or V

latk

a Le

mić

20

9,00

- 9

,10

Usp

ored

ba h

rvat

skih

, češ

kih

i slo

vačk

ih w

eb s

tran

ica

muz

eja

i muz

ejsk

ih z

birk

i s te

mom

lite

rarn

e ba

štin

e /

A c

ompa

rison

of C

roat

ian,

Cze

ch a

nd S

lova

k w

eb s

ites

of m

useu

ms

and

mus

eum

col

lect

ions

dea

ling

with

the

them

e of

the

liter

ary

herit

age

Nik

olin

a H

rust

Zag

reb

/ Z

agre

b

9,10

- 9

,20

Hrv

atsk

i knj

ižev

nici

u b

azi p

odat

aka

Kal

enda

r god

išnj

ica

Knj

ižni

ca g

rada

Zag

reba

/ C

roat

ian

auth

ors

in th

e da

taba

se

of th

e A

nniv

ersa

ry C

alen

dar o

f the

Zag

reb

City

Lib

rary

Tatja

na N

ebes

nyK

njiž

nice

gra

da Z

agre

ba, Z

agre

b /

Zag

reb

City

Li

brar

y, Z

agre

b

9,20

- 9

,30

Zbi

rka

Silv

ija S

trah

imira

Kra

njče

vića

/ T

he S

ilvije

Str

ahim

ir K

ranj

čevi

ć co

llect

ion

Ned

im M

ušov

ićM

uzej

knj

ižev

nost

i i p

ozor

išne

um

jetn

osti

Bos

ne

i Her

cego

vine

, Sar

ajev

o, B

osna

i H

erce

govi

na

/ M

useu

m o

f Lite

ratu

re a

nd T

heat

rical

Art

of

Bos

nia

and

Her

zego

vina

, Sar

ajev

o, B

osni

a an

d H

erze

govi

na9,

30 -

9,4

0Z

nans

tven

i i te

hnol

oški

kon

teks

t dig

italiz

acije

ost

avšt

ine

hrva

tski

h kn

jižev

nih

velik

ana:

(od

proj

ekta

Kra

njče

vić

do

proj

ekta

Mat

oš /

The

sch

olar

ly a

nd te

chno

logi

cal c

onte

xt

of th

e di

gita

lisat

ion

of th

e le

gacy

of C

roat

ian

liter

ary

grea

ts: (

from

the

Kra

njče

vić

proj

ect t

o th

e M

atoš

pro

ject

)

dr. D

anie

l Miš

čin

/ E

rvin

Šili

ćFi

lozo

fski

faku

ltet D

ružb

e Is

usov

e /

Dru

štvo

A.

G. M

atoš

a, To

varn

ik, Z

agre

b /

Col

lege

of L

iber

al

Art

s of

the

Soc

iety

of J

esus

and

the

A. G

. Mat

oš

Soc

iety

, Tov

arni

k, Z

agre

bTv

rtka

Nov

ena,

Zag

reb

/ Nov

ena

com

pany

, Zag

reb

21

9,40

- 9

,50

Pre

rado

vić

na in

tern

etu

/ P

rera

dovi

ć on

the

Inte

rnet

mr.

Zor

ka R

enić

/ Ta

tjana

Kre

štan

Nar

odna

knj

ižni

ca „

Pet

ar P

rera

dovi

ć“, B

jelo

var

/ Th

e “P

etar

Pre

rado

vić”

Nat

iona

l Lib

rary

, Bje

lova

r

9,50

- 1

0,00

Kuć

a Iv

anin

ih b

ajki

u O

gulin

u: p

rvi r

egio

naln

i muz

ej

bajk

ovite

baš

tine

i nje

gova

ulo

ga u

kre

iranj

u de

stin

acije

ku

lturn

og t

uriz

ma

/ Th

e ho

use

of Iv

ana’

s fa

iryt

ales

in

Ogu

lin: t

he fi

rst

regi

onal

mus

eum

of t

he fa

ryta

le

herit

age

and

its r

ole

on c

reat

ing

a de

stin

atio

n fo

r cu

ltura

l tou

rism

Dra

gana

Luc

ija R

atko

vić

Muz

e, d

.o.o

., Z

agre

b /

Muz

e, d

.o.o

., Z

agre

b

10,0

0 -

10,1

0M

emor

ijaln

a zb

irka

Pet

ra Š

eged

ina:

„D

jeca

bož

ja“

kao

muz

eolo

ški i

zazo

v /

Pet

ar Š

eged

in m

emor

ial c

olle

ctio

n:

The

“Chi

ldre

n of

God

” as

a m

useo

logi

cal c

halle

nge

San

i Sar

delić

Gra

dski

muz

ej K

orču

la, K

orču

la /

Kor

čula

Tow

n M

useu

m, K

orču

la

10,1

0 -

10,2

0M

emor

ijaln

a zb

irka

Mije

Mirk

ović

a M

ate

Bal

ote

u R

aklju

: as

pekt

i muz

ealiz

acije

knj

ižev

nost

i i te

ksta

/ M

ijo M

irkov

ić

Mat

e B

alot

a m

emor

ial c

olle

cito

n in

Rak

alj:

aspe

ct o

f the

m

usea

lisat

ion

of li

tera

ture

and

text

s

Bor

is K

orom

anE

tnog

rafs

ki m

uzej

Istr

e, P

azin

/ Is

tria

n E

thno

grap

hic

Mus

eum

, Paz

in

10,2

0 -

10,3

0 D

isku

sija

/ D

iscu

ssio

n

22

10,3

0 -

11,0

0P

auza

za

kavu

/ C

offe

e br

eak

11,0

0 -

13,0

0V.

Knj

ižev

nost

kao

izaz

ov: n

acio

naln

i i m

eđun

arod

ni k

ultu

rolo

ški,

izlo

žben

i i iz

dava

čki p

roje

kti /

V.

Lite

ratu

re a

s a

chal

leng

e: n

atio

nal a

nd in

tern

atio

nal c

ultu

rolo

gica

l pro

ject

s, e

xhib

ition

and

pub

lishi

ng p

roje

cts

/ m

oder

ator

: Snj

ežan

a R

adov

anlij

a-M

ileus

nić

11,0

0 –

11,1

0K

ako

muz

ealiz

irati

knjig

u /

knjiž

evno

st /

How

to m

usea

lise

a bo

ok o

r lit

erat

ure

Viš

nja

Zga

gaM

uzej

ski d

okum

enta

cijs

ki c

enta

r, Z

agre

b /

Mus

eum

Doc

umen

tatio

n C

entr

e, Z

agre

b

11,1

0 -

11,3

0M

uzej

knj

ižev

nost

i kao

pla

tform

a za

inic

ijativ

u kr

eativ

noga

pi

sanj

a /

A L

itera

ry M

useu

m a

s a

Pla

tform

for

a C

reat

ive-

Writ

ing-

Initi

ativ

e

dr. H

eim

o S

trem

pfl

Lite

rarn

i muz

ej R

ober

ta M

usila

, Kla

genf

urt,

Aus

trija

/ R

ober

t Mus

il Li

tera

tur

Mus

eum

, K

lage

nfur

t, A

ustr

ija

11,3

0 -1

1,50

Muz

ej i

kaza

lište

/ M

useu

m +

The

atre

Ve

ra S

erge

evna

Biro

nLi

tera

rno-

mem

orija

lni m

uzej

F. D

osto

jevs

koga

, S

ankt

Pet

ersb

urg,

Rus

ija /

F. D

osto

evsk

y Li

tera

ry-

Mem

oria

l Mus

eum

, St.

Pet

ersb

urg,

Rus

sia

11,5

0 -

12,1

0K

uća

Vic

tora

Hug

oa u

Par

izu

i kuć

a H

aute

ville

u

Gue

rnse

yu /

The

Mai

son

de V

icto

r H

ugo

in P

aris

and

H

aute

ville

Hou

se in

Gue

rnse

y

Dan

ielle

Mol

inar

i K

uća

Vic

tora

Hug

oa, P

ariz

, Fra

ncus

ka /

Mai

son

de V

icor

Hug

o, P

aris

, Fra

ncus

ka

23

12,1

0 -

12,2

0Li

kovn

a kr

itika

, mon

ogra

fi ja

i muz

ejsk

a pu

blik

acija

kao

kn

jižev

na d

jela

/ A

rt c

ritiq

ues,

mon

ogra

phs

and

mus

eum

pu

blic

atio

ns a

s lit

erar

y w

orks

Lilij

ana

Dom

ićU

drug

a G

loba

lna

Hrv

atsk

a, Z

agre

b /

Glo

bal

Cro

atia

Soc

iety

, Zag

reb

12,2

0 -

12,3

0D

jelo

vanj

e M

uzej

a gr

ada

Iloka

na

prom

ican

ju k

njiž

evno

sti

i čuv

anju

knj

ižev

ne b

aštin

e /

Act

iviti

es u

nder

take

n by

the

Ilok

Mun

icip

al M

useu

m a

imed

at p

rom

otin

g lit

erat

ure

and

pres

ervi

ng th

e lit

erar

y he

ritag

e

Mat

o B

ator

ović

Muz

ej g

rada

Ilok

a, Il

ok /

Ilok

Mun

icip

al M

useu

m,

Ilok

12,3

0 -

12,4

0Z

astu

plje

nost

fran

cusk

ih k

njiž

evni

ka u

knj

ižni

ci G

arga

nin-

Fanf

ogna

/ F

renc

h au

thor

s in

the

Gar

gani

n-Fa

nfog

na

libra

ry

dr. F

ani C

elio

Ceg

aM

uzej

gra

da Tr

ogira

, Tro

gir

/Tr

ogir

Tow

n M

useu

m, T

rogi

r

12,4

0 -

12,5

0B

aštin

a i p

rom

ocija

hrv

atsk

e dj

ečje

knj

ige

/ Th

e he

ritag

e an

d th

e pr

omot

ion

of C

roat

ian

child

ren’

s bo

oks

Ran

ka J

avor

Knj

ižni

ce g

rada

Zag

reba

, Hrv

atsk

i cen

tar

za

dječ

ju k

njig

u, Z

agre

b /

Zag

reb

City

Lib

rary

, the

C

roat

ian

Cen

tre

for

Chi

ldre

n’s

Boo

ks, Z

agre

b

24

12,5

0 -

13,0

0D

a se

ne

zabo

rave

... o

pis

cim

a s

jadr

ansk

e ob

ale

u pr

ekom

orsk

im z

amlja

ma

/ Le

st th

ey b

e fo

rgot

ten…

abo

ut

auth

ors

from

the

Adr

iatic

coa

st o

vers

eas

Bra

nka

Bez

ić F

ilipo

vić

Hrv

atsk

a m

atic

a is

elje

nika

, Pod

ružn

ica

Spl

it, S

plit

/ T

he C

roat

ian

Her

itage

Fou

ndat

ion,

offi

ces

in

Spl

it, S

plit

13,0

0 –

Izle

t u L

ukov

dol -

pos

jet M

emor

ijaln

om m

uzej

u Iv

an G

oran

Kov

ačić

/ E

xcur

sion

to

the

Ivan

Gor

an K

ovač

ić M

emor

ial M

useu

m in

Luk

ovdo

l co

nclu

sion

s of

the

sym

posi

um; v

odst

vo: Z

denk

a Fa

bac

25

26

Mato Artuković, viši znanstveni suradnikHrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonski BrodSlavonski Brod

Arhiv obitelji Brlić

Arhiv obitelji Brlić u Slavonskom Brodu kulturna je baština koju je stvorio razvijeni osjećaj sedam naraštaja jedne obitelji u kojoj su se gotovo tristo godina skupljali spisi važni za obitelj, za zavičaj i cijeli narod. U Arhivu je građa nastala u razdoblju 1730.-2000. sačuvana u 119 kutija. Temelj te građe čini korespondencija članova obitelji s osobama izvan obitelji (oko 3000 pisama), korespondencija između pojedinih članova obitelji, dokumentacija važna za obitelj i pojedine članove obitelji (kupoprodajni ugovori, ostavine, gruntovni izvadci, osobni dokumenti: svjedodžbe, skripta, rukopisi, putovnice), zbirke starih dokumenata i rukopisa. Posebno značenje ima korespondencija, a među njom ona Andrije Torquata Brlića (1826.-1868.). Gotovo i nema važnije osobe hrvatskoga kulturnog, književnog i političkog života između 1835.-1870. koja nije zastupljena barem jednim pismom (Vjekoslav Babukić, Gjuro Deželić, Janko Drašković, Ivan Filipović, Ljudevit Gaj, Luka Gučetić, Stjepan Ilijašević, fra Marijan Jaić, Janko Jurković, Josip Jelačić, Franjo Klaić, Miroslav Kraljević, Ivan Kukuljević, Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Matija Mrazović, Ilija Okrugić, Ante Orešković, Metel Ožegović, Vinko Pacel, Ivan Perkovac, Gjuro Pilar, Petar Preradović, Matija Antun Relković, Franjo Rački, Ante Starčević, biskup Josip Juraj Strossmayer, dr Josip Stadler, Bogoslav Šulek, Mato Topalović, Ivan Trnski, Ivan

27

Mato Artuković, senior research associate,The Croatian History Institute, Slavonski Brod Department,Slavonski Brod

The archive of the Brlić family

The archive of the Brlić family in Slavonski Brod represents a cultural heritage created by a developed sense on the part of seven generations of a family in which documents signifi cant for the family, their native region and the entire nation were collected over almost three hundred years. The Archive holds material created in the period between 1730 and 2000, kept in 119 boxes. The basis of the holdings is correspondence between family members with persons outside the family (some 3000 letters), correspondence between individual family members, documents of importance for the family and individual family members (contracts of sale and purchase, bequests, land register records, personal documents: school diplomas, lecture notes, manuscripts, passports), collections of old documents and manuscripts.Correspondence is of special signifi cance, notably the correspondence of Andrija Torquat Brlić (1826-1868). There are hardly any signifi cant individuals from the Croatian cultural, literary or political scene between 1835 and 1870 that are not represented by at least one letter (Vjekoslav Babukić, Gjuro Deželić, Janko Drašković, Ivan Filipović, Ljudevit Gaj, Luka Gučetić, Stjepan Ilijašević, Marijan Jaić, Janko Jurković, Josip Jelačić, Franjo Klaić, Miroslav Kraljević, Ivan Kukuljević, Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Matija Mrazović, Ilija Okrugić, Ante Orešković, Metel Ožegović, Vinko Pacel, Ivan Perkovac, Gjuro Pilar, Petar Preradović, Matija Antun Relković, Franjo Rački, Ante

28

Vončina, Stanko Vraz, barun Ambroz Vraniczany), a od kulturnih djelatnika u Srbiji dopisivao se s Đurom Daničićem, Jovanom Jovanovićem Zmajem, Vukom Stefanovićem Karadžićem, Ilarionom Ruvarcem.Napose ističemo arhiv Ivane Brlić-Mažuranić, građu vezanu za sva razdoblja njezina života, bogatu korespondenciju s roditeljima, članovima obitelji, građu važnu za objavljivanje pojedinih njezinih djela i prijevode njezinih djela na mnogobrojne jezike.Općenito, danas je i ono što je nekada imalo sasvim privatni, obiteljski karakter izuzetno važna građa za rekonstrukciju povijesti jedne građanske obitelji u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Dokumenti pojedinih članova te obitelji (Andrije Torquata Brlića, Ivane Brlić-Mažuranić) po svom su značenju baština nacionalne vrijednosti. Arhiv obitelji Brlić danas je vlasništvo dr. Gilde Ružić iz Rijeke.

29

Starčević, bishop Josip Juraj Strossmayer, Josip Stadler, Bogoslav Šulek, Mato Topalović, Ivan Trnski, Ivan Vončina, Stanko Vraz, baron Ambroz Vraniczany), and he also corresponded with cultural fi gures in Serbia like Đuro Daničić, Jovan Jovanović Zmaj, Vuk Stefanović Karadžić and Ilarion Ruvarac.We need to draw special attention to the archive of Ivana Brlić-Mažuranić, holdings linked with all periods of her life, her large correspondence with her parents and family, as well as holdings important for the publication of her individual works and translations of her works to many languages.Generally speaking, what once had a completely private, family character, now represents exceptionally important material for the reconstruction of the history of a middle-class family in Croatia in the second half of the 19th and the fi rst half of the 20th century. By virtue of their signifi cance, documents relating to individual family members (Andrija Torquat Brlić, Ivana Brlić-Mažuranić) represent a national heritage. The archive of the Brlić family is today the property of Mrs Gilda Ružić, PhD, from Rijeka.

30

Štefka Batinić, dipl. knjižničarkaHrvatski školski muzejZagreb

Sonja Gaćina Škalamera, prof. povijesti i geografi je; arhivistHrvatski školski muzejZagreb

Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskome školskome muzeju

U Stalnom postavu Hrvatskoga školskog muzeja kao zasebna cjelina izložena je ambijentalna i vjerno rekonstruirana radna soba književnika i učitelja Mate Lovraka. Namještaj, knjižnica, uporabni predmeti i fotografi je dio su vrijedne ostavštine poznatog pisca za djecu koju je Hrvatskome školskome muzeju poklonila književnikova kćerka Đurđica Lovrak Vujasinović. Drugi, neizloženi dio ostavštine, ali dostupan javnosti i korisnicima, čine knjige, izvorne fotografi je i osobito vrijedna rukopisna ostavština koja se čuva u Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja kao Osobni fond Lovrak Mato. Arhivski fond sadržava i osobne dokumente, dokumente iz školskog života i javne djelatnosti, originalne rukopise, korespondenciju, novinske isječke, autobiografi je, kritike, prikaze i bibliografi je te ilustrativno gradivo i drugu građu vezanu za Lovrakova djela. Vremenski raspon arhivske građe seže od 1909. do 1974. godine, a smješten je u 37 arhivskih kutija. Osobni fond sređen je prema arhivskim načelima i izrađeno je obavijesno pomagalo-analitički inventar naslovljen Inventar rukopisne ostavštine Mate Lovraka. Posebna vrijednost Lovrakove ostavštine u Hrvatskome školskome muzeju jest

31

Štefka Batinić, librarianThe Croatian School MuseumZagreb

Sonja Gaćina Škalamera, BA archivistThe Croatian School MuseumZagreb

The bequest of Mato Lovrak at the Croatian School Museum

The permanent exhibition at the Croatian School Museum includes a separate section with a faithful reconstruction of the study of the author and teacher Mato Lovrak.The furniture, the library, various objects and photographs are part of the valuable bequest of the well-known children’s author that was given to the museum by the author’s daughter Đurđica Lovrak Vujasinović. The second part of the bequest, which is not on exhibition but accessible to the public and to users, contains books, original photographs and an especially valuable legacy of manuscripts - The Mato Lovrak Personal Holdings - kept at the Collection of Archives at the Croatian School Museum. The archives also hold personal documents, documents relating to school and public activities, original manuscripts, correspondence, newspaper clippings, autobiographies, reviews and bibliographies, as well as illustrations and other material relating to Lovrak’s works. The archive holdings span the period between 1909 and 1974 and are kept in 37 archive boxes. The personal archive has been treated according to archival principles and an analytical inventory has been drawn up (The Inventory of the Manuscript Bequest of Mato Lovrak).Lovrak’s bequest at the Croatian School Museum is especially valuable because of its diversity and, more or

32

njezina raznovrsnost i, uvjetno rečeno, cjelovitost, što nam omogućuje jasniji uvid u način rada i vrijeme djelovanja poznatog književnika. Originalni rukopisi s piščevim “intervencijama”, brojna korespondencija, dokumenti i fotografi je izvori su za interdisciplinarna istraživanja i analize s različitih gledišta. Sama struktura i sadržaj sačuvanoga svjedoče o piscu važnim stvarima, a činjenice da je bio učitelj, popularan pisac za djecu, danas zastupljen u obveznoj školskoj lektiri te da je živio u zgradi Hrvatskoga učiteljskog doma odredile su Hrvatski školski muzej kao logičan izbor za čuvanje njegove ostavštine.

33

less, integral quality, which allows us a clearer insight into the mode of work and the time in which the author worked. Original manuscripts with the author’s “interventions”, a numerous correspondence, documents and photographs are sources for interdisciplinary research and analyses from various aspects. The structure itself and the contents of what has been preserves bear witness to things that were important to the author, and the fact that he was a teacher, a popular children’s author who is still mandatory reading in Croatian schools, and that he lived in the building of the Croatian Teachers’ Hall, have defi ned the Croatian School Museum as the logical choice for keeping his bequest.

34

Mato Batorović, muzejski tehničarMuzej grada IlokaIlok

Djelovanje Muzeja grada Iloka u promicanju književnosti i čuvanju književne baštine

Muzej grada Iloka djeluje od kraja 1952. godine i zavičajnog je tipa. Muzej je osnovala Općina Ilok, a provedba je povjerena Iločaninu, profesoru Josipu Meštroviću (1885.-1977.).Uz muzejske zbirke stvarala se i muzejska knjižnica, koja je većim dijelom nastala darovima ustanova i pojedinaca koji su knjižnici poklonili stručnu literaturu, ali i književna djela. Iz obiteljskih knjižnica donošena su književna djela-izdanja Matice hrvatske, Društva Sv. Jeronima te i djela drugih slavenskih književnosti, a prikupljen je velik broj književnih djela na njemačkom jeziku.U knjižnici su svoje mjesto našla književna i znanstvena djela iločkih autora i to je bio začetak Zavičajne zbirke Ilokiensia. Prikupljanje djela domaćih autora i iločkih izdanja nije bilo sustavno, bili su to pojedinačni darovi samih autora ili nekih drugih darovatelja.Od 1972. godine zavičajna se zbirka počela organiziranije popunjavati. Naime, otada smo po antikvarijatima i iločkim tavanima nabavljali i nalazili djela iločkih autora. S vremenom je u Zbirci zastupljeno oko 60 autora.Muzej grada Iloka na više načina promiče književnost, napose zavičajnu:izdaje djela suvremenih autora: Dragice Barić-Čučuk, Bogdana Mesingera,- od 2000. godine organizira skup Dani Julija Benešića i tiska zbornik tog skupa

35

Mato Batorović, museum technicianIlok Municipal MuseumIlok

Activities undertaken by the Ilok Municipal Museum aimed at promoting literature and preserving the literary heritage

The Ilok Municipal Museum has been active since 1952 as a local history museum. It was founded by the Ilok Municipality, and work on setting it up was entrusted to a native of Ilok, professor Josip Meštrović (1885-1977). The museum includes a library that was created for the most part by donations from institutions and individuals who donated expert literature as well as literary works. Families donated editions by the Croatian Cultural Society, the St Jerome Society and works from other Slav literatures. A large number of literary works in German was also collected.The library also holds literary and scholarly works by authors from Ilok that represent the beginnings of the Local Collection of Ilokiensia. The collection of works by native authors and editions from Ilok was not carried out in a systematic manner, but rather relied on individual donations by authors and others. From 1972 additions to the native collection were made in a more organised way by visiting second-hand bookshops and individual lofts where we managed to fi nd works by authors from Ilok. The collection now holds works by some sixty authors.The Ilok Municipal museum promotes literature, especially native literature, in several ways. It publishes works by contemporary authors: Dragica Barić-Čučuk, Bogran Mesinger.From 2000 it began to organise the symposium Julije Benešić Days and

36

- organizira predstavljanje književnih djela iločkih autora i djela kojih je radnja vezana za Ilok i bliže područje,- organizira književne susrete iločkih autora ili autora koji su tematikom vezani za iločko područje u gradu Iloku i drugim gradovima Hrvatske,- za učenike srednje škole, napose za članove literarne grupe priprema teme o iločkim književnicima i omogućuje uvid u muzejsku građu,- djelatnici Muzeja sudjeluju na skupovima s izlaganjima o iločkim piscima i književnoj građi iz muzejskih zbirki. Djelatnici Muzeja grada Iloka smatraju da je za lokalnu zajednicu bitno čuvati i promicati književno stvaralaštvo domaćih pisaca i književnika te navedene djelatnosti smatraju svojom posebnom zadaćom.

37

publishes collected papers from that symposium:It organises the presentation of literary works by local authors and works that are linked with Ilok and its immediate surroundings;It organises literary gatherings of authors from Ilok or authors whose themes are linked with the Ilok region, both in the town of Ilok and in other Croatian towns:It prepares themes from secondary school students, especially for members of literary groups, relating to authors from Ilok and enables an insight into the museum holdings.The staff of the museum takes part in symposiums with papers about Ilok authors and the literary holdings of museum collections.The staff of the Ilok Municipal Museum believes that it is important for the local community to preserve and promote the literary works of local writers and considers these activities to be their special task.

38

Alemka Belan-Simić, viša knjižničarkaKnjižnice grada Zagreba, Zbirka BDIZagreb

Baština u narodnim knjižnicama: rezultati ankete

Brojne su knjižnične zbirke nastale na temelju ostavština istaknutih književnika te kulturnih, znanstvenih i drugih djelatnika koji su svoje rukopise, korespondenciju i djela donirali knjižnicama u rodnome mjestu ili gradu u kojemu su proveli svoj radni vijek. Opsežnim projektom popisivanja arhivskih fondova i zbirki na području Hrvatske, čiji su rezultati objavljeni 1984. godine, obuhvaćene su arhivske, rukopisne, kartografske i druge zbirke knjižne i neknjižne građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, knjižnici HAZU te tadašnjim znanstvenim knjižnicama u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Splitu i Zadru, dok zbirke u narodnim knjižnicama, osim zbirki Gradske knjižnice u Zagrebu, nisu popisane. U današnjem globaliziranom svijetu upravo su narodne knjižnice prepoznate kao središta koja mogu poticati i sačuvati osjećaj za lokalnu zajednicu, rodoslovlje i povijest mjesta, čiji je identitet često vezan upravo uz život i rad pojedinoga istaknutog književnika. Smatra se da narodne knjižnice mogu pomoći u stvaranju i ustupanju digitalnih sadržaja, utemeljenih na građi koja se nalazi u zbirkama lokalnih knjižnica, muzeja i arhiva. Sustavna suradnja knjižnica, arhiva i muzeja u Hrvatskoj započela je 1997. godine organiziranjem redovitih godišnjih seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture.

39

Alemka Belan-Simić, senior librarianZagreb City Libraries, the BDI collectionZagreb

The heritage in public libraries: survey results

Numerous library collections have been created on the basis of bequests by prominent literary, cultural, scholarly and other names who donated their manuscripts, correspondence and works to libraries in their home towns or towns in which they worked. A comprehensive project of listing archive holdings and collections in Croatia, the results of which were published in 1984, involved archives, manuscripts, maps and other collections of book-related and other hodings at the National and University Library, the HAZU library and the former scholarly libraries in Dubrovnik, Pula, Rijeka, Split and Zadar, while collections in national libraries were not listed apart from those at the Zagreb City Library.In today’s globalised world national libraries are considered to be centres that can promote and preserve a feeling for the local community, the geneaology and the history of a place whose identity is fi rmly linked with the life and work of individual prominent authors. National public libraries can help in the creation and dissemination of digital content based on the holdings in the collections of local libraries, museums and archives.The systematic collaboration of libraries, archives and museums in Croatia began in 1997 with the organisation of annual seminars “Archives, libraries, museums: the possibilities for cooperation in the environment of a global information infrasctucture”. As a result of participation in the seminars, some national libraries began to digitize the holdings of their local collections and work began on the

40

Kao rezultat sudjelovanja na seminarima, neke su narodne knjižnice započele digitalizaciju građe iz svojih zavičajnih zbirki, a započela je i izrada Prijedloga nacionalnog programa digitalizacije AKM građe, u čijoj je trećoj i završnoj fazi planirana izrada portala radnog naziva Hrvatska baština. Kako smatramo da bi sastavni dio takvog portala trebale biti i književne ostavštine u arhivima, knjižnicama i muzejima, željeli smo utvrditi njihovo postojanje, opseg i obrađenost u narodnim knjižnicama. S tim je ciljem sastavljen anketni upitnik i odaslan na adrese narodnih knjižnica u RH, a rezultati provedene ankete bit će predstavljeni na skupu.

41

“Proposal for a national programm of the digitization of holdings in archives, libraries and museums”, whose third and fi nal stage envisions the creation of a portal tentatively called “The Croatian Heritage”.Since we consider that literary bequests in archives, libraries and museums should be a part of this portal, we wanted to determine their existence, scope and level of treatment in libraries. With this aim we created a survey questionnaire and sent it to the addresses of national libraries in Croatia. The results of the survey will be presented at this symposium.

42

Andrea Benkö, kustosicaMuzej književnosti Petöfi ,Budimpešta, Mađarska

Povezanost slike i teksta u žanru knijževne izložbe: studija primjera

Nakon kratkoga pregleda tradicije mađarske muzeologije, govorit ću o mogućnostima i problemima u području književnih izložbi pomoću dva primjera (Spisateljice u mađarskoj književnosti, 1995.; Pisci u revoluciji 1956., 2006.)Ključno je pitanje za književne izložbe vizualizacija tekstova, utjelovljenje piščevih namjera u slikama. To je složen postupak i nije riječ samo o jukstapoziciji teksta i ilustracija nego simbolično predstavljanje sadržaja teksta s fotografi jama, rukopisima i predmetima koji se javljaju kao dijelovi simboličke slike. To promatraču omogućava uključivanje više osjetila u prostoru instalacije. Stvaranje simboličkoga sustava glavni je zadatak kustosa, a kako bi to ostvario potreban je poseban postupak rada gdje je prikupljanje i odabir materijala neodvojivo od oblikovanja instalacije.Moje će izlaganje biti popraćeno ilustracijama.

43

Andrea Benkö, curatorPetöfi Literary Museum,Budapest, Hungaria

How visual image and text are related in the genre of literary exhibition - a case study

After giving a short overview of the tradition of Hungarian literary museology, I will investigate some of the possibilities and problems involved in the genre of literary exhibition, with the help of two examples (Women writers in Hungarian literature, 1995; Writers in the 1956 revolution, 2006).A key issue of literary exhibitions is the question of how texts can be visualised, how the author’s intentions can be captured in images. It is a complex procedure, not a mere juxtaposition of texts and illustrations, but a symbolic representation of a text’s content, with photographs, manuscripts and objects appearing as part of the symbolic image. This enables the viewer to become involved with more of his/her senses in a space of installation. The creation of a symbolic system is the main task of the curator, and in order to achieve this, a special work method is needed where the collection and selection of the material is inseparable from the design of the installation. My presentation will be illustrated with pictures.

44

Branka Bezić FilipovićHrvatska matica iseljenika, Podružnica SplitSplit

Da se ne zaborave... : o piscima s jadranske obale u prekomorskim zemljama

Odlazeći u svijet u potrazi za boljim životom, Hrvati su nosili uspomene iz starog kraja, koje su prenosili na svoju djecu, a mnogi su ih htjeli oteti zaboravu, pa su ih zapisivali. Tako su ih ugradili u literaturu nekih dalekih zemalja. Iako je prostorno distancirana od domovine, ta je literatura dio hrvatske kulturne baštine.Prvi zapisi iz iseljeništva bila su pisma koja su pisana Jurju Kapiću, pokretaču „Pučkog lista“ iz Splita, u kojima su iseljenici opisivali životne uvjete u novim krajevima, a redovito su objavljivana u splitskim novinama krajem 19. stoljeća. Autore tih pisama možemo smatrati prvim dopisnicima.Izložba Da se ne zaborave.... govori o svima koji su otišli s jadranske obale, a latili su se pera, bez obzira na to koliko uspješno, jer ono što nema literarnu vrijednost, ima dokumentarnu ili emocionalnu.Najviše pisaca s jadranske obale javljalo se iz Južne Amerke, samo je u Čileu živjelo dvjestotinjak, među kojima čak devet akademika.Ako nisu pisali pjesme, romane ili priče, naši su iseljenici najčešće opisivali povijest doseljavanja Hrvata u sredinu u kojoj žive ili stručnu literaturu vezanu za svoje zanimanje. Nažalost, rijetki su pisali na hrvatskom jeziku jer se on brzo gubio zbog asimilacije.

45

Banka Bezić FilipovićThe Croatian Heritage Foundation, offi ces in SplitSplit

Lest they be forgotten… about authors from the Adriatic coast overseas

In leaving for distant destinations in search of a better life, Croats carried with them memories of the old country that they handed down to their children, and many of them did not wish to see the memories fade so they wrote them down. In this way they incorporated them into the literature of distand countries. Although distand from home, this literature is still a part of the Croatian cultural heritage.The fi rst written accounts from the emmigrant community were letters written to Juraj Kapić, the founder of the “Pučki list” periodical from Split, in which emmigrants described the life in new lands, and they were regularly published in newspapers in Split at the end of the 19th century. We can consider the authors of the letters to be the fi rst correspondents.The exhibition “Lest they be forgotten” speaks about all those that left the Adriatic coast and took up the pen, regardless of the extent to which they were successful, sind that which does not have a literary value nevertheless has an emotional or documentary value.The largest number of writers from the Adriatic coast wrote from South America, and in Chile alone there were some two hundred of them, including as many as nine academy members.In cases where they did not write poetry, novels or stories, our emmigrants in most cases described the history of the arrival of Croats to the place where they lived or wrote professional literature dealing with their profession. Unfortunately, only rarely did they write in Croatian since they forgot it soon after leaving because of assimilation.

46

Renata Bošnjaković, dipl. knjižničarkaZavičajni muzej NašiceNašice

Muzejska knjižnica i zavičajni književnici

Prezentirat ćemo ustroj podzbirke Znameniti zavičajnici, s osobitim naglaskom na književnicima i njihovim djelima kao posebnom segmentu pisane baštine Zavičajnog muzeja Našice, te predstaviti provođenje muzeološkoga skupljačkog načela s geslom prikupljanja danas za sutra, kao i mogućnosti prezentiranja knjiga/književnika putem izložbi, promocija knjiga i izdavačke djelatnosti.U Zavičajnome muzeju Našice kao jedan od odjela djeluje muzejska knjižnica, koja osim literature za svoje djelatnike prikuplja i svu tiskanu građu koja se tematikom/podrijetlom odnosi na područje teritorijalne kompetencije Muzeja, tj. našički kraj. U bogatoj zavičajnoj zbirci nalazi se raznovrsna tiskana građa, npr. knjižna i neknjižna građa (plakati, kalendari, razglednice, osmrtnice, sitni tisak, audio-vizualna građa, geografske karte i dr.), hemeroteka te arhivska građa pohranjena u Muzeju. Unutar Zavičajne zbirke postoji podzbirka Znameniti zavičajnici, koja sadržava dosjee ljudi podrijetlom ili djelovanjem vezanih za našički kraj. Dosjei se slažu u registratore abecednim slijedom prezimena osobe. Unutar dosjea nalaze se razni tekstovi, rukopisi, sitni tisak, polupublikacije, fotografi je, priznanja, isječci iz periodike (press cliping) i slična građa koja dokumentira život i rad znamenitih zavičajnika. Prikupljena se građa usustavljuje te se izrađuju

47

Renata Bošnjaković, librarianThe Našice Regional MuseumNašice

The museum library and native authors

We will present the structure of the sub-collection Signifi cant Native Persons, with a stress on authors and their works as a special segment of the written heritage of the Našice Regional Museum, and also present the implementation of the museological collecting principle with the motto of collecting today for tomorrow, as well as the possibilities of presenting works and authors through exhibitions, book promotions and publication activities.At the Našice Regional Museum one of the departments is the museum library, which collects not only professional literature for the staff but also all printed materials that thematically deal with the territorial scope of the Museum, the Našice region, or those that were published there. The rich native collection holds various printed materials, for example, books and other publications (posters, calenders, postcards, death notices, small publications, audiovisual materials, maps and so on), a collection of press clippings and archives held in the Museum.The Native Collection holds a sub-collection named Signifi cant Native Persons with records of people whose origins or work link them with the Našice region. The records are kept in fi le folders and arranged alphabetically by surname. The folders contain various texts, manuscripts, small publications, semi-publications, photographs, awards, press-clippings and similar materials that document the life and work of signifi cant natives. The collected material is being systematised and bibliographies and

48

bibliografi je i biobibliografi je navedenih osoba te uputnice za muzejske odjele/zbirke unutar Zavičajnog muzeja Našice ili za fondove izvan Muzeja koji posjeduju građu o određenoj osobi. Do sada je ukupno obrađeno113 ljudi različitih zanimanja i profi la među kojima su i književnici vezani za našički kraj. Zbog važnosti Zavičajne zbirke inzistira se na cjelovitosti fondova, pa se osim prikupljene dokumentacije i bibliografi je književnika, u zbirci nalaze i njihove knjige/publikacije. Kako u zavičajnim muzejima knjižnična jedinica zavičajne građe može imati ulogu muzejskog predmeta, te su publikacije, kao i druga knjižnična građa vezana za određenu osobu i našički kraj, stekle status jedinstvenosti te tako postale muzejskim predmetima.

49

biographies of these persons are being made, as well as directions for museum departments and collections within the Museum or for holdings outside the Museum that hold materials concerning a particular person. So far we have completed the task for 113 people of various professions and profi les, including authors linked with the Našice region.Because of the importance of the collection, we insist on the integral nature of holdings, so that the collection holds not only the documentation and bibliographies of authors but also copies of their works. Since in reginal, native-based museums the library unit of native material can be considered to be a museum object, these publications as well as other library holdings linked with a particular person and the Našice region have gained the status of uniqueness and have thus become museum objects.

50

prof. dr. Vinko Brešić Filozofski fakultet sveučilišta u ZagrebuZagreb

Kako pospremiti književnost Književnopovjesničarske napomene o muzealizaciji književnosti

Tradicionalni pojam muzeja obuhvaća između ostaloga i činjenice iz književnoga života, ponajprije one o piscu i njegovu djelu. U tom smislu i taj se dio kulturne baštine nastoji očuvati kao njezin dokument. U tradicionalnom ustroju muzeja taj je dokument izložak, u arhivu objekt istraživanja, a u knjižnicama nerijetko i jedno i drugo ili samo potrošna roba, ali u sva je tri slučaja isključivo pasivni artefakt. U prilogu se na nekoliko konkretnih primjera iz iskustva i viđenja književnoga povjesničara pokušava upozoriti na potrebu drukčijeg “pospremanja književnosti”, tj. odnosa prema muzealizaciji sadržaja književne institucije, i to s obzirom na moderne tehnološke i globalizacijske fenomene.

51

Professor Vinko Brešić, PhDLiberal Arts College, University of ZagrebZagreb

How to store literature(A literary historian’s comments about the musealisation of literature

The traditional concept of museums includes, among other things, facts from literary life, primarily about an author and his work. In this sence this part of the cultural heritage needs to be preserved as its document. In the traditional structure of museums, this document is the exhibit, in archives it is the object of research, and in libraries it is in many cases both or just a commodity, but in all three cases it is nothing more than a passive artifact. This paper deals with several concrete examples taken from experience as seen through the eyes of a historian of literature and tries to draw attention to a need for a different “storage of literature”, namely a different relationship towards the musealisation of the contents of a literary institution, especially with respect to modern technological phehomena and globalisation.

52

Ivanka Bunčić, viša kustosicaMuzej Brodskog PosavljaSlavonski Brod

Zavičajnica Sofi ja Hirtz-Maraković (Brod na Savi, 1885. - Slavonski Brod, 1977.) i njezina komedija Rudo

U bogatoj kulturnoj riznici Broda uz nesporne velikane pisane riječi koji su svojim djelima obilježili ime grada kao značajnoga kulturnog središta Slavonije i Hrvatske nalaze se i imena Brođana koji su, iako skromnih književnih dosega, nezaobilazni i značajni u stvaranju brodskoga kulturnog identiteta. Takvo je ime i Sofi ja Hirtz-Maraković, učiteljica, slikarica, autorica putopisa, kao i jedine brodske komedije 20. stoljeća Rudo, 1940., čije je postavljanje na scenu bilo značajan kulturni događaj u gradu između dva svjetska rata.Manje poznata zavičajnica, žena osebujna i bogata života, svestranih interesa, izraženog senzibiliteta prema tradicijskim vrijednostima, bliska kazalištu i glumi, želeći sačuvati isječak brodske prošlosti-njegove stanovnike, govor, navike, ...ono malo jednostavno doba, kad je svako svakog poštovao..., kad su svi bili samo Brođani, kao jedna velika porodica živjeli u svojim starim kućama, pod starim daščanim krovovima i gredama..., napisala je komediju Rudo koja govori o životu Brođana na početku 20. stoljeća.U postavljanju komedije na scenu 1940. sudjelovali su članovi najstarijih društava, nositelja društvenog života Broda-Vatrogasno društvo, HPD Davor, Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo, ugledni pojedinci, među kojima

53

Ivanka Bunčić, senior curatorMuseum of the Brodsko Posavlje RegionSlavonski Brod

Sofi ja Hirtz-Maraković (Brod na Savi-1885-Slavonski Brod, 1977) and her comedy “The Yoke”

In the rich cultural treasure-chest of Brod, along with the indisputed greats of the written word whose works marked the name of the town as a signifi cant cultural centre of Slavonia and Croatia, there are names of natives of Brod who, in spite of their modest literary scope, are signifi cant and cannot be overlooked in the process of the creation of the cultural identity of the town. One of these names is that of Sofi ja Hirtz-Maraković, a teacher, painter, author of travelogues, as well as the only comedy written in Brod in the 20th century - “The Yoke”, from 1940, whose performance was a signifi cant cultural event in the town in the period between the two world wars.She is a less well-known native of Brod, a woman with a rich and characteristic life, varied interests, a pronou