Bosnjaci, od nacertanija do memoranduma

download Bosnjaci, od nacertanija do memoranduma

of 213

  • date post

    01-Jan-2016
  • Category

    Documents

  • view

    343
  • download

    3

Embed Size (px)

description

Historija

Transcript of Bosnjaci, od nacertanija do memoranduma

  • Hamdija Sarkinovic

    BOSNJACI OD NACERTANIJA

    DO MEMORANDUMS

    hdavac Muslimansko nacionalno

    vijece Sandzaka

    Za izdavaca dr Sulejman Ugljanin

    Urednik mr Ramiz Crnisanin

    Lektor Safet Sijaric

    Priprema "Studio MOUSE" - Podgorica

    J

    Stampa "SLOG" - Podgorica

    Tiraz 600

    Hamdija Sarkinovic

    BOSNJACI OD NACERTANIJA

    DO MEMORANDUMS

    MNVS

    Podgorica 1997.

    http://www.plbih.org

  • PREDGOVOR

    "Kad se Bosna IHercegovina izstoljetna sna prenula na zivot, politicise Srbi i rekose bosnjacima "Amo k noma, vi ste Srbi!" kad to opazise Hrvati, pohitase i oni rekose Bosnjacima: "Nek Srbima vec k noma, vi ste Hrvati!".

    Al Bosnjaci... kad vidjese "o cemu se radi" tad jednostavno, logicno sasma logicno dodose do zakljucka: "ni amo hi tamo vec svak za se".

    Ild Bogdanov, Bosnjastvo, 1895

    U ovoj knjizi se u najkracim crtama obraduju velikosrpski nacionalni i drzavni prograrai i projekti, od "Nacertanija" Ilije Garasanina do "Memoranduma" Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kroz programe se "odslikava" istorija bosnjackog naroda, koja je bila stravicna, uzasna i krvava, jer je jedino njemu u Evropi ospo-ravano sve sto je drugim narodima bilo dozvoljeno - od prava na sopstvenu drzavu. prava na ime, kulturu i drugih prava - pocev - od Osmanlija pa do danasnjih dana.

    Nad Bosnom ibosnjackim narodom su stalno drugi polagali "istorijska prava". Tako Srbi govore da je "Bosna vjekovima srpska zemlja", a Hrvati da je Bosna "oduvijek njihova". Austrija i Madarska su bile zivotno zainteresovane da Bosnu i Hercegovinu, kao i Sandzak zadrze u svom posjedu, a iste pretenzije je na teritor-ijama izvan Bosne pokazivala i Albanija polazuci na njima kao i ostali "istorijska prava".

    Svi navedeni "pretendenti" zaboravili su da su Bosnjaci autohton narod na prostorima gdje oduvijek postoje sa svojom etnogenezom, svijescu o pripadnosti, sa svojim pismom, kulturom, umjetnoscu. obicajima i idr. Iako jos nemaju "ni jedno sinteticko djelo o svojoj etnogenezi, nemaju uradenu politicku historiju, nemaju historiju knjizevnosti, historiju novinarstva. historiju drustvene misli, historiju umjetnosti, historiju slikarstva, nije jos obradenjezik, mitologija, folklor. arhitek-tura...")

    U jugoslovenskoj literaturi se zastupa teza da su Bosnjaci u Bosni i Hercegovi-1. Alija Isakovic, "O nacionaliziranju Mustimana", Globus, Zagreb, 1990., St. 12

    5

    http://www.plbih.org

  • ni i na drugim podrucjima Jugoslavije islamizirani Srbi, i da je proces islamizacije izvrsen krajera XVII vijeka. Ove teze polaze od toga da nastanak Bosnjaka uglavn-om svode na pojavu izbjeglickog stanovnistva iz okolnih zemalja krajem XVII i u XVIII vijeku, sto ne odgovara istini, jer je medu tim doseljenicima bilo dosta onih ciji su se preci iselili iz Bosne pocetkom tridesetih godina XVI vijeka.

    Ovakve teze su lansirane na osnovu radova koje je iznio prota Milan Kara-novic, koji je za svoje argumente uzeo predanje da su svi Bosnjaci porijeklom iz Anadolije.ato potkrepljuje"cinjenicomdajeprateciihumasikadaizlazeizdzamije da svi imaju mongolijanski izgled: "... velikih jabucica... preplanula lica i nesto razrokih ociju. Ponajvise ih je cosavih, cekinjave i retke brade, krupnih konjastih zuba..." : ) Ovi teoreticari koji pokusavaju da ospore bilo kakvuvezu Bosne sabogu-milstvom imaju za cilj da Bosnjacima ospore slovensko porijeklo da bi ih i dalje svojatali i kao "svoj" narod brze istrijebili i asimilirali. Isti je slucaj i sa bosnjackim narodomuSandzakuina drugim prostorima Jugoslavije gdjepreovladujenenaucno misljenje da svi Bosnjaci "u Crnoj Gori osim nekolikekuce porijeklom iz Azije, vode porijeklo od pravoslavnih Srba, odnosno Crnogoraca" 3 ) , te da ih je narod nazivao opstim imenom Turci.

    Bosnjaci u Bosni i Hercegovini i u zapadnoj Crnoj Gori vode porijeklo od bogumila-krstjana sto se sa sigurnoscu moze provjeriti iz deftera, u kojima se tre-tiraju odvojeno od krscana, pravoslavnih i katol ika. Krstjani se nigde ne poistovjecuju sa katolickim i s pravoslavnim stanovnistvom izuzev u nekim slucajevima sa "gebrima" i "kafirima" i to iskljucivo kada se daje zbir nemusliman-skih poreskih obveznika. Termin "krstjanin" u defterima nije isto sto i katolik i pravoslavac, jer se pod pojmom krstjanin u defterima podrazumijeva predstavnik bosanske crkve i posebno su se biljezili u turskim katastarskim defterima i posebno su oporezivani za razliku od pravoslavnih i katolika i uvijek se javljaju kao vlasnici odredenog zemljista.

    Prema defterima moze se zakljuciti da su bogumili presli na islam u XIV i XV vijeku, u vrijeme dok je bosanska crkva pokrivala skoro citavo podrucje Bosne i Hercegovine sve do 1463. godine. Masovna islamizacija bogumila je izvrsena u XV i dijelom u XVI vijeku i djelimicno u XVII vijeku, kada su na islam prelazili pored bogumila i pravoslavni i katolici sve do kraja XVII vijeka. Proces hriscanizacije Slovena u Bosni pod uticajem slovenskih ucitelja Cirila i Metohija je u Bosni je izvrsen u IX i X vijeku.

    "Medutim,... bilo je to jako povrsno i nedovoljno jer je stanovnistvo nastavilo 2. Pounje u Bosanskoj Krajini. Naselja 20, str. 331-332. 3. Dr. Jovan Bojovic, 0porijeklu Muslimana u Crnoj Gori, Mostovihr. 138. Podgorica, 1996,

    str. 76.

    6

    sa ranijim vjerskim ili kucnim paganskim obicajima. pa hriscanstvo... nije moglo da uhvati korjene. U ovome treba traziti pojave vjere bosanske, kojoj su od njihovih suparnika hriscana davata razlicita imena: patareni, bogumili, katari, bugari, babu-ni i slicno. 4 ) U XII vijeku se u Bosni formirala autokefalna Vjera bosanska kako bi se narod rijesio stalnog uplitanja Rima i madarskih vlada u unutrasnje stvari Bosne i to u periodu poslije sto godina od kako se hriscanstvo podijelilo na istocnu i zapadnu crkvu. Na ovaj nacin se Kulin Ban nasao izmedu Vukana Nemanjica, Kneza Duklje (Crne Gore) i ugarskog kralja Emerika, jer se bosanska vjera sirila uprkos svemu. Vjernici Vjere bosanske "krstjani" su se nazivali "dobri krscani", "dobri ljudi", smatrajuci svoju vjeru jedinom pravom vjerom. Drugi su ih nazivali Patareni (kao u Italiji gdje su bili Patareni ili Pathariste, u Francuskoj Cathari ili Albigenezi, ili u Bugarskoj Bogumili..." 5 )Vjera bosanska je bila stalno proganjana, ali bez veceg uspjeha jer ju je narod prozvao svojom vjerom koja je bila snazno uporiste bosanske vlastele kako u obezbjedivanju njihovih feudalnih interesa, tako i u odbrani zemlje od pokusaja ugarskih kraljeva da porobe Bosnu. No, koliko god je vrsen pritisak, Vjera bosanska je sve vise dobijala pristalica pa su u XIV vijeku neki "heretici" sjeverne Italije dolazili u Bosnu "da savrseno i potpuno nauce vjersko ucenje od ljudi koji tamo borave". 6 )

    Do sukoba pravoslavne crkve sa Vjerom bosanskom dolazi 1326.godine osva-janjem Huma, jer su za srpsku crkvu bosanski jeretici bili neprijatelji krsta. Pravo-slavna crkva nije imala nikakav uticaj na bosanskom dvoru, a ni pravoslavna ni katolicka crkva nijesu imale svoje predstavnike prilikom krunisanja bosanskih vla-dara zbog velikog uticaja Vjere bosanske. Kada je izumrla dinastija Nemanjica 1371. godine kralj Tvrtko je zauzeo dio srpske teritorije i 1377. godine se krunisao za kralja "Srbljen i Bosnom", a 1390. godine i kraljem "Dalmacije i Hrvatske". 7 )

    Primanje islama se smatralo izdajom narodnih ideja, zbog toga sto je napustana starareligija-hriscanstvoi da to predstavljahuljenje"pradjedovske vjere". Medutim, sto se tice Bosnj aka Bosne i Hercegovine oni su na islam presli od bogumila, progon-jenih i od zapadne i od istocne crkve.

    Ali, jos niko nije okvalifikovao "izdajstvom" napustanje stare slovenske religije i primanje hriscanstva, jer je i primanje hriscanstva bilo po ovoj istoj logici izdaja "narodnihideala",postojeprimanjehriscanstvapodrazumijevalodrzavno-politicko podjarmljivanje od strane nosioca hriscanstva. Povezanost izmedu primanja

    4. Fadil Ekmecic, Bosna, Kratka popidama povijest .sa prilozima, Libraire Ecmecic, Pariz, 1993. str. 18.

    5. Isto, st. 25. 6. Isto, st. 25. 7. Isto, st. 28.

    7

    http://www.plbih.org

  • hriscanstva i priznavanje vizantijske vlasti dovoljno je poznata iz najranije istorije Juznih Slovena o kojoj Konstantm Porfirogenet pise "priznavanje vizantijske vlasti od strane juznoslovenskih plemena je bilo praceno kristijanizacijom." On prop-ovijeda da se za vladanje Mihajla II (880-829), osnivaca amorijske dinastije, drzavni poslovi isli vrlo lose, tako da je diiava bila dovedena do ruba propasti ." 8 )

    Po ovoj teoriji proizilazilo bi da su 1 Srbi, Crnogorci, i drugi narodi izdali "pradjedovsku vjeru". Naime, lozu Nemanjica zapoceo je raski zupan, izbjeglica iz Zahumlja Bijela l . ' ros ' . koji je imao dva sina Cedomila i Tjehomira. Tjehomir je imao cetiri sina: Zavida, Stracimira, Pravoslava i Nemanju. Nemanja je preuzeo vlat od oca Tjehomira i vladao od 1168-1195. 1 0 ) i "novoroden je krsten u rimokatolickoj vjeri". u )

    Prema tome, nema sustinske razlike izmedu primanja hriscanstva povezanog sa priznanjem vizantijske vlasti sa primanjem islama i turske drzavne ideje. Zanim-ljivo je da su prilikom definitivne hriscanizacije kao i islamizacije trazene i dobijane odredene koncesije politicise prirode: kod hriscanizacije da car postavlja arhonte iz sredina pokorenih plemena, a prilikom islamizacije da se putem skolovanja o drzavnom trosku Bosnjaci osposobljavaju u upravljanju drzavom i uopce njihovu afirmaciju u javnom zivotu turske drzave". 1 2 )

    Na podrucju Sandzaka su se od srednjeg vijeka odvijale dvije etnogeneze, i to na srpskom dijelu etnogeneza Rascana, a na crnogorskom dijelu Dukljana (Zecana) Crnogoraca. Raska je naziv za srednjovjekovnu Srbiju koji oznacava Rasku kao podloznicku zemlju pod vrhovnom vlascu Bugara, Makedonaca, Dukljana i Vizan-tinaca, te ce s