Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4

download Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4

of 19

Embed Size (px)

Transcript of Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4

  1. 1. BGD HRVATSKA, ZAGREB FOCAL POINT FOR CROATIA Boidar Dedu 17.12.2013.
  2. 2. Human Development Report Croatia 2008, UNDP Croatia A CLIMATE FOR CHANGE Climate change and its impacts on society and economy in Croatia Recommendations: Improve data availability Improved modelling of environmental ana economic systems Coordination of the activities of various actors Integration of climate into planning Involve and engage for Croatian public Integracija klime u planiranje Kako se planovi rade za narednih 20 do 30 godina i dalje, klima i klimatske promjene trebaju biti ukljueni kao faktor. To ukljuuje razvoj prostornih planova na obali kako bi se smanjila opasnost od dizanja morske razine, ciljanje subvencija u poljoprivredi s ciljem smanjenja klimatske ranjivosti, prostornog ureenja i planiranje energetike s ciljem smanjenja emisije, ali i uzeti u obzir promjene ekolokih uvjeta okolia, biti spremni nositi se sa zdravstvenim problemima koji mogu nastati od toplinskih valova, i mnogim drugim podrujima.
  3. 3. PROCJENA RANJIVOSTI OD KLIMATSKIH PROMJENA Republika HRVATSKA Svibanj 2012. Zavia imac, Ksenija Vitale Utjecaji klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj Jo je uvijek vrlo nejasno kako tono globalno zagrijavanje utjee na trenutne uvjete u Republici Hrvatskoj. Ali neki pokazatelji klimatskih promjena su prisutni u svim sektorima, kao to su ee i intenzivnije sue, oborine, pojava novih vrsta i novih vektorskih bolesti, poveanje temperature zraka i mora itd. Vidljivi znakovi klimatskih promjena su na primjer godinje razlike u prirodu usjeva, poveanje broja smrtnih sluajeva kod kroninih bolesnika, podizanje razine mora, produljenje turistike sezone, te razvoj novih turistikih destinacija radi promjena u lokalnoj klimi. Istraivai povezuju te promjene s klimatskim promjenama, ali bez daljnjih opsenih istraivanja to nije mogue potvrditi. 2.3.3. Poplave Na podruju Hrvatske postoji veliki rizik od poplava jer je Hrvatska smjetena unutar dunavskog bazena i jer je pod snanim utjecajem savskog i dravskog bazena. Drugi problem predstavljaju urbana podruja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s loim prostornim planiranjem uzrokuju poplave iako postoji i zatita od poplava. Veliki postotak betonskih i asfaltnih povrina i lo sustav kanalizacije u koji dolaze otpadne vode kao i kinica znaajni su faktor kod uzronika poplava u urbanim podrujima. Prema procjenama, 15% hrvatskog teritorija na podruju je sklonom poplavama, ne ukljuujui obalna podruja na kojima postoji rizik od drugaije vrste poplavljivanja uzrokovane kiom, morem ili kombinacijom tih imbenika.
  4. 4. KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ Klima i klimatske promjene Dravni hidrometeoroloki zavod, Gric 3, HR-10000 Zagreb Odjel za klimatoloka istraivanja i primijenjenu klimatologiju capka@cirus.dhz.hr, http://meteo.hr WWF MEDPO Climate Change Adaptation Workshop, Croatia, Zagreb, Sljeme, Dec 3-4, 2012 Klimatski scenariji A2 scenarij: kontinuiran porast stanovnitva (~10 mlrd do 2050.) dominantan regionalni ekonomski razvoj ali sporiji nego u drugim grupama scenarija neprekidan porast koncentracije CO2 u 21. stoljecu osobito u drugoj polovici stoljea Uoene klimatske promjene u HR: Oborina: regionalno vee razlike nego kod temperature promjene u koliinama (porast / smanjenje) poveana podruja pogodena suom porast uestalosti jakih kinih dogaaja (ekstrema ili udjela ukupne koliine od jake oborine)
  5. 5. JAVNA ODVODNJA u RH Direktiva o proiavanju komunalnih otpadnih voda 91/271/EU KRITERIJI I STANDARDI Prikupiti i proiavati otpadne vode Stupanj proiavanja ovisi o veliini aglomeracije i osjetljivosti prijemnika otpadnih voda Podruje prikupljanja je aglomeracija a korisnici se prikazuju u ES Rokovi su odreeni prema prioritetima i ovise o veliini aglomeracije i osjetljivosti podruja
  6. 6. Osjetljivost podruja RH
  7. 7. Osjetljivost sliva, veliina aglomeracije i rokovi ispunjenja obaveze
  8. 8. ROK ISPUNJENJA ZAHTJEVA AGLOMERACIJE BROJ 31.12.2018. (5 godina) Beli Manastir, Belisce, Bjelovar, akovec, Daruvar, Djakovo, Donja Dubrava, Dubrovnik, Imotski, Ivanic Grad, Karlovac- Duga Resa, Kastela-Trogir, Koprivnica, Krizevci, Kutina, Lanterna, Lipik-Pakrac, Nasice, Nova Gradiska, Opatija-Lovran, Osijek, Porec-Jug, Porec-Sjever, Pozega, Pula-Centar, Rijeka, Rovinj, Rugvica, Samobor, Savudrija, Sibenik, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Split-Solin, Umag, Varazdin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vrbovec, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zapresic, Zupanja 47 31.12.2020. (7 godina) Bibinje-Sukosan, Biograd, Glavnicica, Ivanec, Jastrebarsko, Jelsa-Vrboska, Knin, Krapina, Labin, Makarska, Mali Losinj, Malinska-Njivice, Metkovic, Mursko Sredisce, Nin, Novigrad Istarski, Novska, Petrinja, Pirovac-Tisno-Jezera, Pleternica, Pula-Sjever, Slatina, Vela Luka, Velesevec, Vir, Vrsar 26 31.12.2023. (10 godina) Andrijaevci, Babina Greda, Banjole, Bapska, Baska, Baska Voda, Batrina, Bedekovina, Belica, Benkovac, Beravci, Betina-Murter, Bilice, Blato, Bol, Bosnjaci, Brckovljani, Brela, Brodski Stupnik, Buje, Buzet, Cacinci, Cavtat, Cazma, Cerna, Cestica, Cres, Crikvenica, Dalj, Davor, Delnice, Dicmo, Djurdjevac, Donja Zdencina, Donji Andrijevci, Donji Kraj, Donji Kraljevec, Donji Miholjac, Draganic, Draz, Drnis, Drzimurec, Dubrava, Dugi rat, Dvor, Ernestinovo, Fuzine, Garcin, Garesnica, Gat, Glina, Gola, Gorican, Gospic, Gracac, Gradac, Gradec, Gradina, Gradiste, Greda, Grubisno Polje, Gudovac, Gundinci, Gunja, Hercegovac, Hum na Sutli, Hvar, Ilok, Ivankovo, Jadranovo, Jakovlje, Jaksic, Jalzabet, Janjina, Jarmina, Jasenak, Josipdol, Kali, Kaptol, Klimno-ilo, Knezevi Vinogradi, Komiza, Konjscina, Korcula, Kostrena, Koka, Kotoriba, Kraljevica, Krapinske Toplice, Krasic, Kriz-Novoselec, Krk, Kruevo, Kutjevo, Lekenik, Lepoglava, Lipovec Lonjski, Lipovljani, Lopar, Ludbreg, Lumbarda, Luzani, Mala Buna, Mali Zdenci - Veliki Zdenci, Malostonski zaljev, Mandre, Marija Bistrica, Marina, Marjancaci, Markusica. Martinscica, Medulin, Mimice, Moscenica, Moscenicka Draga, Muc, Necujam, Nijemci, Novalja, Novi Grad, Novi Jankovci, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novigrad Podravski, Novo Selo na Dravi, Nustar, Ogulin, Okucani, Omis, Omisalj, Opuzen ,Orahovica, Orebic, Oriovac, Otocac, Otok, Otok (Vinkovci), Pag, Pasman, Paukovec, Pazin, Petlovac, Petrane, Petrijevci, Pitomaca, Plitvicka jezera, Ploce, Podbrest, Podgora, Podravske Sesvete, Podstrana, Podturen, Polonje, Popovaca, Posedarje, Postira, Pregrada, Preko, Premantura, Pridraga, Primoten, Privlaka, Promajna-Krvavica, Pucisca, Punat, Punitovci, Rab, Rabac, Rajevo Selo, Rasa, Razanac, Rogoznica, Rovisce, Selce, Semeljci, Senj, Skabrnje, Skradin, Slano, Slavonski Samac, Slunj, Smokvica-Brna, Spisic Bukovica, Starigrad Zadarski, Staro Petrovo Selo, Suhopolje, Sunja, Supetar, Supetarska Draga, Susine-Djurdjenovac, Sutivan, Sveti Ivan Zelina, Sveti Martin na Muri, emovec, Tkon, Tovarnik, Trilj, Trpanj, Tucepi, Turcisce, Ugljan, Varazdinske Toplice, Veli Losinj, Velika, Veliki Bukovec, Viljevo, Vinisce, Virje, Vis, Vladislavci, Vodice, Vodjinci, Voloder, Vrbanja, Vrbovsko, Vrgorac, Vrpolje, Zaton, Zlatar, Zubovici Kustici, Zupa Dubrovacka 221
  9. 9. Od ukupno 761 aglomeracije obuhvatiti e se 294 aglomeracije veih od 2000 ES; Na njima e se potvrditi i usvojiti novo koncepcijsko rjeenje u skladu sa mogunostima krajnjeg korisnika, te odrediti potrebna veliina ureaja za proiavanje otpadnih voda; Oekuje se ulaganje od 3.191 Milijarde ; Planira se izgradit 294 ureaja za proiavanje, cca 12.111 km kanalizacijskih kolektora, te rekonstruirati postojee; Izvan obuhvata PPVK, a nakon 2023.god., na preostalih 467 aglomeracija nalazit e se oko 1,4 Mil ES na malim i individualnim sustavima odvodnje. Veliine aglomeracija vs osjetljivost podruja
  10. 10. Opcije adaptacija sustava odvodnje na klimatske promjene Fizike (graevinske)mjere Infiltracija oborine Razdvajanje mjeovitog u razdjelni sustav Poveanje dimenzija kolektora Preljevanje Bazeni Lokalni spremnici Kontrola i regulacija Koritenje sustava ulica
  11. 11. Mogui naini regulacije dotoka oborinske vode u sustav odvodnje
  12. 12. Prioriteti akcija temeljeni na analizi rizika RIZIK je kombinacija vjerojatnosti pojave nepovoljnog (ekstremnog) dogaaja (npr. prekid rada UPOV ili crpnih stanica, plavljenje podruma, isputanje opasnih tvari, greke u upravljanju / SCADA) i veliine posljedica (npr. tete na objektima, osobne povrede ljudi, smrad, kanjenje prometa, pomor riba i dr.) koje taj dogaaj moe imati na ljude, ili okoli. Matematiki izraeno, RIZIK = VJEROJATNOST x POSLJEDICE
  13. 13. Rizik od poplava u urbanom prostoru Grad mora pruiti odreenu razinu sigurnosti od poplava izazvanih ekstremnim oborinama ili dizanjem razine mora. Grad mora ustanoviti mjere pripravnosti na nepredviene (ekstremne) dogaaje (Contingency planning) Grad mora imati jasne procedure prije, za vrijeme i poslije ekstremnih oborina ili poplava
  14. 14. Organizacija BGD CSEE
  15. 15. PRIJEDLOG ZAKLJUAKA: Kao punopravna lanica EU, Republika Hrvatska obvezala se potovati i provoditi relevantne EU Direktive posebno vezane za ekoloke standarde i zatitu ovjekova okolia. Republika Hrvatska obavezna je potovati odrednice Europske Direktive o klimatskim promjenama i djelovati u smislu provoenja aktivnosti s ciljem umanjenja i adaptacije na klimatske promjene. BGD koncept kao paneuropski odgovor na klimatske promjene i svijest o potrebi adaptacije i ublaavanja negativnih utjecaja klimatskih promjena u urbanom prostoru primjenom novog koncepta planiranja i relizacije mjera adaptacije i ublaenja potencijalnih teta, prihvatljiv je za Hrvatsku strunu javnost i Institucije kao i Lokalnu samoupravu i kao takav predstavlja logino opredjeljenje u kojem struna i najira javnost mora i moe oekivati kvalitetena dugorona rjeenja vezana na vodenu infrastrukturu te organizaciju i ureenje gradskih povrina i urbanih pro