AsteranaeMagnolianaeANITA Car

yoph

ylla

nae

Cer

atop

hylla

nae

Ran

uncu

lana

ePr

otea

nae

Troc

hode

ndra

nae

Bux

anae

Lilianae RosanaeMyr

otha

mna

nae

Ber

berid

iops

idan

ae

Sant

alan

ae

bazalneeudikotiledone

eudikotiledonesredišnje eudikotiledone

bazalne eudikotiledone

4%

Rosanae54%

Asteranae32 %

ostale

Relativni omjer broja vrsta u pojedinim evolucijskim linijama eudikotiledona

10%

NA

DR

ED

Myr

tale

s

Cro

ssos

omat

ales

Zygo

pylla

lles

Vita

les

Mal

vale

s

Sapi

ndal

es

Picr

amni

ales

Ros

ales

Cuc

urbi

tale

s

Ger

alni

ales

Faga

les

Cel

astr

ales

Faba

les

Mal

pigh

iale

s

Oxa

lidal

es

Hue

rtea

les

Bra

ssic

ales

Nadred: RosaneaeEuroside I, fabide Euroside II, malvide

RE

D

red FagalesFagaceaeBetulaceae(incl.:Carpinaceae, Corylaceae)Casuarinaceae,Juglandaceae,Myricaceae,Nothofagaceae,Ticodendraceae

Veličina. Oko 8 rodova sa 620-750 (-900) vrsta, a najveći je rod Quercus(350-450)

Por. Fagaceae - bukve

Ekonomsko značenje. - drvna industrija- pluto (hrast plutnjak, Quercus suber) - tanini, osobito iz kore (Quercus, Castanea)- mnoge vrste imaju hortikulturnu vrijednost.

Rasprostranjenost. Gotovokozmopolitska, izuzev tropskih dijelovaJužne Amerike i Južne Afrike.

Juglans regia - orah

P∞A∞ (muški cvijet)P4 G(2) (ženski cvijet)

Quercus robur Fagus sylvatica

Castanea sativa

- jednodomne biljke, cvjetovi sujednospolni u cvatovima

- rodovi: Castanea – kesten (A), Fagus -bukva (B), Quercus - hrast (C),

- plodovi (jednosjemeni orah) unutar dihazija su obavijeni kupulom (odrvenjelacvjetna os) s kojom zajedno tvore skupne plodove poznate kao bukvica, kesten ili žir

- cvatovi su obično rese (amentum) adihazij

P3+3 G(3);P∞ A∞

- ekonomski i ekološki najvažnije drvenaste biljke naših šuma

Castanea sativa - pitomi kesten

Fagus sylvatica - bukva

Fagus sylvatica - bukva

Q. coccifera - oštrikaQ. ilex - crnikaQ. pubescens - medunacQ. petraea - kitnjakQ. robur – lužnjakQ. cerris - cer Quercus robur

Quercus ilex

Q. ilex - crnika

Por. Betulaceae - breze

sastavljene rese

- biljke jednodomne- cvjetovi jednospolni formiraju

i dihazije, a oni dalje

- joha

- breza

- ljeska

- grab

plod: okriljeni orah (samara)

P2 A2 (muški cvijet)G(2) (ženski cvijet)

Betula pendula - breza

Coryllus avellana - lijeska

Carpinus betulus - grab

Carpinus orientalis - bjelograbić

Ostrya carpinifolia

Alnus glutinosa – crna joha

Alnus incana – bijela joha

Ostrya carpinifolia - crni grab Carpinus betulus

Myr

tale

s

Cro

ssos

omat

ales

Zygo

pylla

lles

Vita

les

Mal

vale

s

Sapi

ndal

es

Picr

amni

ales

Ros

ales

Cuc

urbi

tale

s

Ger

alni

ales

Faga

les

Cel

astr

ales

Faba

les

Mal

pigh

iale

s

Oxa

lidal

es

Hue

rtea

les

Bra

ssic

ales

Nadred: RosaneaeEuroside I, fabide Euroside II, malvide

RE

D

red Malpighiales

Achariaceae, Balanopaceae, Bonnetiaceae, Caryocaraceae, Chrysobalanaceae, Clusiaceae = Guttiferae, Ctenolophaceae, Elatinaceae, Euphorbiaceae,Goupiaceae, Humiriaceae, Hypericaceae, Irvingiaceae, Ixonanthaceae, Lacistemataceae, LinaceaeLophopyxidaceae, Putranjivaceae, Malpighiaceae, Ochnaceae, Pandaceae, Passifloraceae, Peridiscaceae, Phyllanthaceae , Picrodendraceae , Podostemaceae, Rhizophoraceae, Salicaceae,Violaceae

Porodica Salicaceae - vrbe

Veličina. 4 roda s oko 350 vrsta (u nas 2 roda s oko 35 vrsta), uglavnom dvodomne

Rod Populus –tople, evolucijski primitivniji, anemofilanPopulus alba - bijela topolaP. nigra - crna topolaP. tremula - jasika

Rod Salix – vrbe, evolucijski odvedeniji, entomofilanSalix alba - bijela vrbaS. caprea - vrba ivaS. cinerea - barska vrbaS. babylonica - žalosna vrba

Rasprostranjenost. Općenito kozmopolitska, hladna i umjerena područja sjeverne hemisfere uz vlažna i poplavna staništa.

muški cvijet A2

muška macaženska maca

plod tobolac

ženski cvijet: G(2)

Rod Salix - vrba

nektarij

porodica Euphorbiaceae – mlječike

E. helioscopia

pricvjetni list(uloga ocvjeća)

nektarij

muški cvat (kovrčica)

apetalni ženski cvijet

cijatiji unutar dihazija i pleiohazija !

A1

G(3)

Euphorbia cyparissias -uskolisna mlječika

- najznačajniji rodovi u HR: Euphorbia, Ricinus, Mercurialis (54 vrste)

(Uromyces pisi - hrđa graška)stvaranja pseudocvata Mercurialis perennis -

višegodišnji prosinac Ricinus communis

Euphorbia characias ssp. wulfenii - velika mlječika

Euphorbia spinosa - trnovita mlječika

Euphorbia helioscopia - suncogled

Euphorbia fragifera –jagodasta mlječika

Porodica Violaceae - ljubice

Viola odorata - mirisava ljubica

Veličina. 22 roda s oko 900 vrsta (u Hrvatskoj 20 vrsta)

Hortikulturno značenje (Viola) i dobivanje eteričnih ulja (V. odorata)Rasprostranjenost. Kozmopolitska, hladna do tropska područja

Viola tricolor - maćuhica

Prašnici

nektarijski privjesak

Plod: lokulicidni tobolac

K5 C5 A5 G(3)