Astronomske Nobelove nagrad e: Adekvatno predstavljanje najstarije nauke ?

43
Milan M. Ćirković Astronomska opservatorija Beograd Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu Future of Humanity Institute, Oxford University e-mail: mcirkovic @aob.rs 17. V 2012. ASTRONOMSKE NOBELOVE NAGRADE: ADEKVATNO PREDSTAVLJANJE NAJSTARIJE NAUKE?

description

Astronomske Nobelove nagrad e: Adekvatno predstavljanje najstarije nauke ?. Milan M. Ćirković Astronomska opservatorija Beograd Prirodno -mate matički fakultet Univerziteta u Novom Sadu Future of Humanity Institute, Oxford University e-mail: mcirkovic @aob.rs 17 . V 2012. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of Astronomske Nobelove nagrad e: Adekvatno predstavljanje najstarije nauke ?

Milan M. Ćirković

Astronomska opservatorija Beograd

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu

Future of Humanity Institute, Oxford University

e-mail: [email protected]

17. V 2012.

ASTRONOMSKE NOBELOVE NAGRADE:

ADEKVATNO PREDSTAVLJANJE NAJSTARIJE NAUKE?

ASTRONOMIJA I ASTRONOMSKE NAUKE• Dve grupe srodnih disciplina:

• „Tradicionalni“ partneri: meteorologija, klimatologija, geodezija, geofizika, spektroskopija, matematička kosmologija...

• Interdisciplinarne oblasti: nuklearna astrofizika, astrohemija, astrobiologija, planetarna geologija...

• Istinska istorija nauke ne priznaje disciplinarne granice

• Specifična epistemologija i metodologija

• Organizaciono klasifikovana u fizičke

ili matematičko-fizičke oblasti

NOBELOVE NAGRADE• Alfred Nobel (1833-1896)

• Originalne nagrade: fizika, hemija, medicina, književnost, mir

• Prve dodeljene 1901: Vilhelm Rendgen, Jakobus van‘t Hof, Emil fon Bering, Sili Pridom, Anri Dinan

• Propozicije: najviše 3 dobitnika, po najviše 2 osnova, ne dodeljuje se posthumno

• Novčana nagrada jako varira (poslednjih godina oko 10 miliona kruna ≈ 1 miliona evra)

• Pozitivna diskriminacija empirijske nauke

• Brojne predrasude...

1936: KOSMIČKI ZRACI

• Victor Franc Hess (1883-1964): “za otkriće kosmičkog zračenja“

• Ključna otkrića između 1911 i 1913

• Usavršeni instrumenti za detekciju zračenja

• Letovi u balonu do 5,3 km visine (često i noću, uz veliki rizik)

• Rešenje misterije porekla jonizujućeg zračenja!

• Miliken: „kosmički zraci“

• Nakon Anschluss-a 1938, Hess emigrira u SAD gde do kraja života radi na Fordham univerzitetu

• Hans Albrecht Bethe (1906-2005): “za doprinos teoriji nuklearnih reakcija, a posebno za razjašnjenje stvaranja energije u zvezdama”

• Rođen u Strazburu, u nemačkoj jevrejskoj porodici

• Učenik Arnolda Zomerfelda u Minhenu

• 1933. emigrira najpre u V. Britaniju, a potom u SAD

• Na univerzitetu Cornell predavao skoro 70 godina (!)

• Nuklearna astrofizika, teorija polja, „Beteova biblija“, αβγ...

• SN1987A

• Analiza nesreće u Černobilju...

• Brojne parodije, popularni članci...

1967: IZVOR ENERGIJE ZVEZDA

BETEOV (CNO) CIKLUS

1974: RADIO ASTRONOMIJA• Martin Ryle (1918-1984) i Antony Hewish (1924-): „za njihov

pionirski rad u radio astronomiji: Rajl za izum tehnike aperturne sinteze, a Hjuiš za odlučujuću ulogu u otkriću pulsara“

• Aperturna sinteza omogućava korišćenje velikih interferometara (od 1950-tih radio, a od 2000-tih i optičkih)

• Jedan od velikih skandala u istoriji nagrade...

OPTIČKA APERTURNA SINTEZA

• Otkriće pulsara učinila je zapravo Džozelin Bel (Jocelyn Bell Burnell)

• Ser Fred Hojl (i drugi): nagrada Hjuišu je skandalozni No-Bell...

• Hjuiš čak nije ni verovao da je signal autentičan!

• Objavljeni rad ima 5 autora, Hjuiš bio prvi, a Belova drugi autor

• Primer zloupotrebe rukovođenja i mentorisanja, diskriminacije prema ženama u nauci

KONTROVERZA

1978: KOSMIČKA MIKROTALASNA POZADINA

• Arno Allan Penzias (1933) i Robert Woodrow Wilson (1936) za „otkriće kosmičkog mikrotalasnog pozadinskog zračenja“

• Kontroverza: slučajno otkriće bez adekvatne interpretacije?

• Diki i Pibls 1965. objašnjavaju stvar• Svako može da čuje mikrotalasno

pozadinsko zračenje!• Ostatak epohe rekombinacije, oko

380 hiljada godina nakon Velikog praska...

• Gamov? Diki i Pibls?

1983: ZVEZDE I NUKLEOSINTEZA• William Alfred "Willy" Fowler (1911–1995) „za teorijske i

eksperimentalne studije nuklearnih reakcija koje dovode do nastanka hemijskih elemenata“ i Subrahmanyan Chandrasekhar ( சுப்பி�ரமணி�யன் சந்தி�ரசேசகர்) (1910–1995) „za teorijske studije fizičkih procesa ključnih za strukturu i evoluciju zvezda“

• Značajna nepravda (Fowler potvrdio): izostavljanje ser Freda Hojla

• Čandra(šekar): najuniverzalniji astrofizičar ikada

• Čandra vs. Edington

• Beli patuljci, hidrodinamika, crne rupe, istorija nauke...

• Izvrstan organizator: urednik ApJ 20 god.

• Karl Segan: „Šta znači istinska elegancija naučio sam od Čandrašekara.“

B2FH TEORIJA

ČANDRAŠEKAROVA GRANICA: KLJUČ ZA SUDBINU ZVEZDA

1993: BINARNI PULSAR• Joseph Hooton Taylor, Jr. (1941) i Russell Alan Hulse

(1950) „za otkriće nove vrste pulsara koje je otvorilo nove mogućnosti za proučavanje gravitacije“

• 1974: PSR B1913+16

• Period 0.05902999792988 sekundi... i raste!

• Emisija gravitacionih talasa

2002: NEUTRINSKA I RENDGENSKA ASTRONOMIJA• Rikardo Đakoni (1931): „za pionirske doprinose

astrofizici, koji su doveli do otkrića kosmičkih rendgenskih izvora“

• Masatoši Košiba ( 小柴 昌俊 ) (1926) i Rejmond Dejvis (1914–2006) „za detekciju kosmičkih neutrina„

Neobično uspešni graditelji instrumenata!

CHANDRA X-RAY OBSERVATORY

• Za “otkriće spektra crnog tela i anizotropija kosmičke mikrotalasne pozadine”

Džon Mater (1945) Džordž Smut (1945)

2006: COBE

2011: TAMNA ENERGIJA!

• Za “otkriće ubrzanog širenja svemira kroz posmatranja udaljenih supernovih”

Sol Perlmuter (1959)Brajan Šmit (1967)

Adam Ries (1969)

“PROŠIRENI” HABLOV ZAKON

SVE U SVEMU...• 18 astronomskih laureata iz fizike (

9,4%)

• Posle 2. sv. rata: 11,8%

• Poslednjih 25 godina: 16%

• U poslednjih par decenija godina trend od približno 1 u 5 godina.

• Manje od ulaganja, više od personala!

• Favorizovani posmatrači (15/18)

• Brojni drugi nobelovci „usput“ doprineli astronomiji: Ajnštajn, Pol Dirak, Lav Landau, Hans Alfven, Stiven Vajnberg...

NAGRADE IZ HEMIJE RELEVANTNE ZA ASTRONOMIJU

Harold C. Urey (1934): „za otkriće deuterijuma“

Paul Crutzen, Mario Molina i Sherwood Rowland (1995): „za rad u atmosferskoj hemiji, sa naglaskom na formiranje i raspad ozona”

Gerhard Herzberg (1971): „za doprinos spektroskopiji“

JURI: PIONIR PLANETARNIH NAUKA I ASTROBIOLOGIJE

• Otac astrohemije i paleoklimatologije• Doprineo razvoju teorija nastanka planeta i satelita• Sudari Zemlje sa kometama i asteroidima?• Sa Milerom prvi sintetisao aminokiseline u simuliranoj

primordijalnoj atmosferi Zemlje

NOBELOVAC ZA MIR ZNAČAJAN ZA ASTRONOMIJU

• Андрей Дмитриевич Сахаров (1921–1989), laureat 1975

• „za ubedljivu odbranu neotuđivih ljudskih prava kao temelja istinske i trajne međunarodne saradnje“

• „Otac sovjetske hidrogenske bombe“

• 1967-1986 u zatvoru, kućnom pritvoru ili progonstvu

• Izumitelj tokamaka

• Prva teorija bariogeneze (1967): objašnjenje asimetrije materije i antimaterije

• Habl: otkriće galaksija, širenje svemira

• Edington: struktura zvezda

• Lemetr, Gamov: Veliki prasak

• Oort: galaktička dinamika

• Zeljdovič, Ostrajker, Pibls: stvaranje strukture

• Bekenštajn, Hoking i Penrouz: termodinamika crnih rupa

• Gut, Linde: kosmološka inflacija

KO JE ZASLUŽIVAO, A NIJE DOBIO?

HVALA NA PAŽNJI!