· Analiza rezultata upitnika pokazala je sukladno specifičnostima zemalja partnera srazmjerno...
Transcript of · Analiza rezultata upitnika pokazala je sukladno specifičnostima zemalja partnera srazmjerno...
1
2
3
4
Impresum
Pacemaking the education and employment: answers to new challenges and
opportunities
Nakladnik:
Pučko otvoreno učilište Koprivnica
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek
Za nakladnika:
Josip Nakić Alfirević, prof.
Grafičko oblikovanje naslovnice: Artra d.o.o., Koprivnica Naklada: 200 primjeraka Koprivnica, ožujak 2018. godine Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
5
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
6
SADRŽAJ:
7 PREDGOVOR
8 PARTNERI
10 UVOD
11 REZULTATI ISTRAŽIVANJA
7
PREDGOVOR
Ova brošura pod nazivom „Rezultati istraživanja“ razvila se unutar Erasmus+ KA2. Rezultati
istraživanja jedan su od izlaznih rezultata projekta „Pacemaking the education and employment:
answers to new challenges and opportunities“.
Partneri u projektu bili su Pučko otvoreno učilište Koprivnica (Republika Hrvatska), Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (Republika Hrvatska), Spoleczna Akademia Nauk (Poljska), Infor Elea (Italija), Slovo 21 (Češka Republika), MBM Training and Development Center lTD (Velika Britanija), Vilnius „Židinio“ (Litva). Glavna svrha istraživanja bila je dobivanje relevantnih podataka o anketiranim pravnim subjektima, ispitanicima, problemima zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina u anketiranim pravnim subjektima u zemljama partnera. Analiza rezultata upitnika pokazala je sukladno specifičnostima zemalja partnera srazmjerno širok spektar podataka koji omogućuju njihovu daljnju upotrebu ne samo u području tematike ovog projekta, nego i za daljnju upotrebu u mogućim daljnjim projektima ili u svakodnevnoj praksi. Upitnik je kreiran od strane Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica kao vodećeg partnera i nositelja projekta, u suradnji s ostalim partnerima. Želio bih se zahvaliti svima ostalima koji su na bilo koji način doprinijeli ovoj brošuri, kao i onima koji su pomogli oko njezinog nastajanja.
Josip Nakić Alfirević
8
PARTNERI
VODEĆI PARTNER/NOSITELJ PROJEKTA Pučko otvoreno učilište Koprivnica (Republika Hrvatska) www.pou-kop.hr
Pučko otvoreno učilište jedno je od suvremenih otvorenih učilišta (Open University) u Republici Hrvatskoj koje
djeluje i radi po uzoru na modele europskih otvorenih sveučilišta. Provodi programe osposobljavanja odraslih
po obrazovnim sektorima.
OSTALI PROJEKTNI PARTNERI: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (Republika Hrvatska) www.foozos.hr
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti obrazuje buduće magistre primarnog obrazovanja, sveučilišne prvostupnike i magistre ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te prvostupnike kineziologije. Fakultet provodi i program pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe u sklopu Odsjeka za cjeloživotno obrazovanje.
Spoleczna Akademia Nauk (Poljska) www.san.edu.pl
Sveučilište društvenih znanosti najveća je privatna obrazovna ustanova u Poljskoj. Sveučilište nudi
širok spektar preddiplomskih i majstorskih programa, MBA i doktorski studij te jedinstveni američki
magisterijski program u suradnji sa Sveučilištem Clark.
Infor Elea (Italija) www.inforelea.academy
INFOR ELEA provodi programe koji obuhvaćaju sljedeće korporativne funkcije: uprava i financije,
kontrola i revizija, ljudski resursi, komunikacija i vodstvo, marketing i prodaja. Programi su usmjereni
i na razvijanje osobnih vještina, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te upravljanje
internetom.
Slovo 21 (Češka Republika)
www.slovo21.cz
Slovo 21 provodi kulturne projekte za romsku zajednicu i strance koji žive u Češkoj Republici. Glavni
ciljevi organizacije štite ljudska prava, njeguju toleranciju, bore se protiv rasizma i ksenofobije te
podržavaju obrazovanje, zapošljavanje i integraciju manjina.
9
MBM Training and Development Center lTD
(Velika Britanija)
www.mbmtraining.uk
Akademija za odgoj i obrazovanje MBM radi na unapređenju inkluzivnog obrazovanja općenito, a
osobito u obrazovanju nastavnika: poboljšanje stručnog usavršavanja u nastavi i podizanje
atraktivnosti učiteljske profesije.
Vilnius „Židinio“ (Litva) www.zidinio.vilnius.Im.It
Vilnius „Židinio” gimnazija je gimnazija za odrasle koja se bavi primarnim, sekundarnim i dodatnim
programima obrazovanja u litavskom jeziku.
10
UVOD
Osnovni ciljevi istraživanja, njihovi rezultati te njihova analiza usmjereni su prvenstveno na relevantne
podatke dobivene upitnikom kao odabranom metodom istraživanja.
Upitnik se sastojao od 20 pitanja, ispunjavao se putem online obrasca uz mogućnost višestrukih odgovora.
Istraživanjem je obuhvaćeno 300 anketiranih poslodavaca s konačnim brojem realiziranih upitnika po
zemljama:
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:
59 55 50 45 42 36 287
Pitanja iz upitnika odnose se 4 osnovna područja:
1. Pravni subjekti
2. Ispitanik
3. Problematika zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina
4. Problematika zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina u zemljama partnera.
Naglasak u istraživanju bio je na problematici zapošljavanja, trenutnog stanja te socijalne uključenosti
pripadnika ciljnih skupina (Roma, azilanata, migranata).
Dodana vrijednost istraživanja ogleda se u mogućnosti korištenja širokog spektra dobivenih odgovora na
pitanja u upitniku za potrebe različitih dionika koji se bave pitanjima i problematikom povezivanja područja
obrazovanja i zapošljavanja.
Izlazni rezultati upitnika proizašli iz raznolikosti i specifičnosti pojedine zemlje partnera pružaju dragocjene
podatke koji mogu utjecati na politike, kao i na strateška i akcijska planiranja u području obrazovanja i
problematike tržišta rada u najširem smislu kako u zemljama partnera, tako i za ostale zainteresirane
subjekte.
11
1. PRAVNI SUBJEKT
1.1. Sektor pravnog subjekta
Sektor pravnog subjekta Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:
Primarni sektor (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, lov)
6 8 8 8 4 1 35
Sekundarni sektor (industrija, rudarstvo, energetika, građevinarstvo, brodogradnja, proizvodni obrti)
8 8 6 13 8 4 47
Tercijarni sektor (trgovina, promet, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i financijske usluge, uslužni obrti)
13 12 11 11 9 10 66
Kvartarni sektor (uprava, znanost, školstvo, zdravstvo, sudstvo, obrana, kultura, sport)
24 18 12 6 14 13 87
Kvintarni sektor (informatičke djelatnosti)
4 6 8 7 4 0 29
Neki drugi 4 3 5 0 3 8 23
287
Grafički prikaz ukupnog broja svih pravnih subjekata (u svim državama) grupiranim po vrstama sektora:
35
47
66
87
2923
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Tercijarni sektor (trgovina, promet,
turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i
financijske usluge, uslužni obrti)
Sekundarni sektor (industrija, rudarstvo,
energetika, građevinarstvo, brodogradnja,
proizvodni obrti)
Primarni sektor (poljoprivreda,
ribarstvo, šumarstvo, lov)
Kvartarni sektor školstvo, zdravstvo,
sudstvo, obrana, kultura, sport)
Kvintarni sektor (informatičke djelatnosti)
Neki drugi
12
1.2. Brojčani prikaz zaposlenika
Broj zaposlenih osoba Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:
Ukupan broj zaposlenih 2283 1536 2529 1526 5784 2788 16446
Prosječan broj zaposlenih 38,69 27,93 50,58 33,91 137,71 77,44 61,05
Ukupan broj zaposlenih osoba u 287 pravnih subjekata koji su anketirani je 16446.
Grafički prikaz broja zaposlenih u pravnim subjektima grupiranih po državama:
Najveći broj zaposlenika u pravnim subjektima koji su anketirani po državama je u Litvi te iznosi
5784 osobe od ukupno 16446 osoba.
Hrvatska2283
Engleska1536
Poljska2529
Italija1526
Litva5784
Češka2788
13
1.3. Pripadnost manjinama Od anketiranih pravnih subjekata tražila se informacija o ukupnom broju zaposlenih osoba koje spadaju u manjine :
Pripadnost manjini Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:
Broj pripadnika etničkih manjina
86 377 413 150 920 189 2135
Broj Roma 32 104 18 7 3 38 202
Broj migranata 7 441 84 132 7 179 850
Broj azilanata 0 12 26 5 4 4 51
Broj invalidnih osoba 32 33 87 62 54 30 298
Ukupan broj pripadnika manjina:
157 967 628 356 988 157 3536
Ukupan broj osoba koje pripadaju određenoj manjini je 3536 odnosno 21,50% od ukupnog broja
zaposlenih osoba u svim anketiranim pravnim subjektima.
Grafički prikaz ukupnog broja pripadnika manjina grupiranih po vrstama manjina:
Grafički prikaz ukupnog broja pripadnika manjina grupiran po anketiranim državama:
2135
202
850
51
298
0 500 1000 1500 2000 2500
157
967
628
356
988
440
0 200 400 600 800 1000 1200
Broj invalidnih osoba
Broj azilanata
Broj pripadnika etničkih manjina
Broj Roma
Broj migranata
Češka
Litva
Italija
Poljska
Engleska
Hrvatska
14
2. ISPITANIK 2.1. Spol
Spol Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:
Ženski 34 34 22 15 22 26 153
Muški 25 21 28 30 20 10 134
287
Grafički prikaz odnosa ženskog i muškog spola u anketiranim državama:
Grafički prikaz spola po anketiranim državama:
Ženski53%
Muški47%
34 34
22
15
22
2625
21
2830
20
10
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka
Ženski Muški
15
2.2. Stupanj stručne spreme
ISCED 1-8 Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno:
ISCED 1: Niži razredi osnovne škole 0 0 1 0 0 0 1
ISCED 2: Osnovna škola 1 0 1 3 0 1 6
ISCED 3: Srednja škola 12 5 4 8 0 9 38
ISCED 4: Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja / obrazovanja odraslih
4 3 6 1 4 1 19
ISCED 5: Završen stručni studij (u trajanju kraćem od tri godine)
3 2 4 3 2 0 14
ISCED 6: Završen stručni studij (u trajanju od najmanje tri godine)
7 16 12 25 14 10 84
ISCED 7: Završen diplomski sveučilišni studij
27 26 18 2 21 15 109
ISCED 8: Završen poslijediplomski sveučilišni studij
5 3 4 3 1 0 16
287
Grafički prikaz stupnja stručne spreme prema ISCED-u po državama:
Iz grafikona je vidljivo da u Hrvatskoj, Engleskoj, Poljskoj, Litvi i Češkoj najviše prevladava
ISCED 7: Završen diplomski sveučilišni studij stupanj obrazovanja; dok u Italiji najviše prevladava
ISCED 6: Završen stručni studij (u trajanju od najmanje tri godine).
25
2726
18
21
15
0
5
10
15
20
25
30
ISCED 1: Niži razredi osnovne škole
ISCED 2: Osnovna škola
ISCED 3: Srednja škola
ISCED 4: Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja / obrazovanja odraslih
ISCED 5: Završen stručni studij (u trajanju kraćem od tri godine)
ISCED 6: Završen stručni studij (u trajanju od najmanje tri godine)
ISCED 8: Završen poslijediplomski sveučilišni studij
ISCED 7: Završen diplomski sveučilišni studij
Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka
16
Grafički prikaz ukupnog stupnja stručne spreme u anketiranim državama prema ISCED-u:
Najveći broj ispitanika u anketiranim poslovnim subjektima ima završen diplomski sveučilišni studij
(109), dok najmanji stupanj obrazovanja (niži razredi osnovne škole ) ima samo 1 ispitanik.
1
6
38
19
14
84
109
16
0 20 40 60 80 100 120
ISCED 1: Niži razredi osnovne škole
ISCED 2: Osnovna škola
ISCED 3: Srednja škola
ISCED 4: Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja/obrazovanja odraslih
ISCED 5: Završen stručni studij (u trajanju kraćem od tri godine)
ISCED 6: Završen stručni studij (u trajanju od najmanje tri godine)
ISCED 8: Završen poslijediplomski sveučilišni studij
ISCED 7: Završen diplomski sveučilišni studij
17
2.3. Dob
Dob Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno: Ukupno
u %
do 30 godina 9 6 8 3 4 14 44 15,33%
31-40 godina 17 25 18 7 19 11 97 33,80%
41-50 godina 16 15 17 15 10 6 79 27,53%
50 i više godina 17 9 7 20 9 5 67 23,34%
100%
Grafički prikaz dobi anketiranih osoba:
Prosječna dob u anketiranim državama:
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Prosječna dob
Prosječna dob: 43 40 41 50 41 37 42
Grafički prikaz prosječne dobi ispitanika po anketiranim državama:
Prosječna dob ispitanika iznosi 42 godine. Najviša prosječna dob ispitanika je u Italiji (50
godine) dok je najmanja prosječna dob ispitanika u Češkoj (37 godina).
do 30 godina15,33%
31-40 godina33,80%
41-50 godina27,53%
50 i više godina23,34%
4340 41
50
4137
0
10
20
30
40
50
60
Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka
18
2.4. Stavovi ispitanika 2.4.1. Stav o uspješnosti pravnog subjekta
Uspješnost poslovnog subjekta
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno u %
Vrlo uspješno 13 9 2 7 4 10 45 16%
Uspješno 43 44 20 38 29 22 196 68%
Neuspješno 3 1 9 0 2 2 17 6%
Ne mogu procijeniti 0 1 19 0 7 2 29 10%
100%
Grafički prikaz uspješnosti pravnih subjekata u anketiranim državama:
U svim anketiranim državama pravni subjekti u većini smatraju svoj pravni subjekt uspješnim.
Najveća uspješnost pravnih subjekata je u Engleskoj (44). U Poljskoj je, u odnosu na druge
anketirane države, najveći broj anketiranih osoba koje ne mogu procijeniti uspješnost pravnog
subjekta (19).
Uspješno 43
Uspješno 44
Uspješno 20
Uspješno 38
Uspješno 29
Uspješno 22
Ne mogu procijeniti 19
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka
Vrlo uspješno Uspješno Neuspješno Ne mogu procijeniti
19
Grafički prikaz odnosa uspješnosti pravnih subjekata u anketiranim državama:
Najveći broj ispitanika (68%) smatra svoj pravni subjekt uspješnim dok 16% smatra svoj pravni
subjekt vrlo uspješnim.
2.4.2. Utjecaj ekonomske krize na rad pravnog subjekta
Utjecaj ekonomske krize Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno
Naše poslovanje ne opterećuje kriza
9 22 17 7 9 16 80
Otežava, ali se snalazimo na tržištu
25 28 24 29 23 16 145
Uglavnom opterećuje 17 5 5 8 9 3 47
U velikoj mjeri 8 0 4 1 1 1 15
287
Grafički prikaz utjecaja ekonomske krize na rad pravnog subjekta u svim anketiranim državama:
Prema grafičkom prikazu vidljivo je da ekonomska kriza globalno opterećuje rad pravnih subjekata
u anketiranim državama (navedeno smatra 145 poslovnih subjekata ).
Vrlo uspješno 16%
Uspješno 68%
Neuspješno 6%
Ne mogu procijeniti 10%
80
145
47
15
0
20
40
60
80
100
120
140
160
Naše poslovanje ne opterećuje
kriza
Otežava, ali se snalazimo na tržištu
Uglavnom opterećuje U velikoj mjeri
20
Grafički prikaz utjecaja ekonomske krize na rad pravnih subjekata grupiranih po anketiranim državama:
Ekonomska kriza opterećuje rad u svim anketiranim državama, ali u Hrvatskoj opterećuje rad
pravnih subjekata u velikoj mjeri (8).
2.4.3. Ključna problematika u funkcioniranju pravnog subjekta (mogućnost više odgovora)
Ključni problemi u funkcioniranju poslovnog subjekta Broj odgovora Ukupno
Kultura i ponašanje zaposlenika 43 5,30%
Nedostatak izvora financiranja 84 10,34%
Malo tržište 58 7,14%
Nedostatak državne podrške 88 10,84%
Utjecaj politike na ekonomiju 67 8,25%
Nesigurni uvjeti poslovanja, tj. generalno loše poslovno okruženje 40 4,93%
Korupcija 35 4,31%
Snažna konkurencija 107 13,18%
Nelojalna konkurencija 45 5,54%
Nedovoljno osposobljena radna snaga 39 4,80%
Nedostatak i/ili neefikasnost Zakona 61 7,51%
Državna podrška nekim poslovnim subjektima na štetu ostalih 52 6,40%
Nedostatak inicijative, motivacije i inovativnosti 30 3,69%
Nedostatak vještina u rukovođenju 21 2,59%
Ne postoje problemi 42 5,17%
Ukupno 812 100,00%
25
28
24
29
23
16
8
0
4
1 1 1
0
5
10
15
20
25
30
35
Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka
Naše poslovanje ne opterećuje kriza Otežava, ali se snalazimo na tržištu
U velikoj mjeri Uglavnom opterećuje
21
Grafički prikaz ključnih problema u funkcioniranju pravnih subjekata u svim anketiranim državama:
Ključni problemi u funkcioniranju pravnih subjekata u svim anketiranim državama su snažna
konkurencija (13,18%), nedostatak državne podrške (10,84%), nedostatak izvora financiranja
(10,34%) i utjecaj politika na ekonomiju (8,25%).
5,30%
10,34%
7,14%
10,84%
8,25%
4,93%
4,31%
13,18%
5,54%
4,80%
7,51%
6,40%
3,69%
2,59%
5,17%Ne postoje problemi
Nedostatak vještina u rukovođenju
Nedostatak inicijative, motivacije i inovativnosti
Državna podrška nekim poslovnim subjektima na štetu ostalih
Nedostatak i/ili neefikasnost Zakona
Nedovoljno osposobljena radna snaga
Nelojalna konkurencija
Snažna konkurencija
Korupcija
Nesigurni uvjeti poslovanja, tj. generalno loše poslovno okruženje
Utjecaj politike na ekonomiju
Nedostatak državne podrške
Malo tržište
Nedostatak izvora financiranja
Kultura i ponašanje zaposlenika
22
2.4.4. Socijalna odgovornost pravnog subjekta u odnosu na ciljne skupine
Ocjena 1
Loše 2
Prihvatljivo 3
Dobro 4
Vrlo dobro 5
Izvrsno Ukupno
Osigurava topli obrok 77 34 69 49 58 287
Vodi računa o uvjetima rada zaposlenih 8 17 57 104 101 287
Redovno uplaćuje poreze i doprinose zaposlenima 11 8 44 60 164 287
Poštuje zakonom propisano radno vrijeme 8 17 48 63 151 287
Informira zaposlene o njihovim pravima iz radnih odnosa 12 17 57 71 130 287
Omogućava fleksibilno radno vrijeme zaposlenima 17 25 61 79 105 287
Ima posebne mjere zaštite od povreda na radu 21 18 66 83 99 287
Dodatno plaća prekovremeni rad 20 24 62 85 96 287
Vodi računa o zdravstvenom stanju svojih zaposlenih 13 16 59 94 105 287
Dodjeljuje premije i posebne nagrade za postignuća na radu 35 33 65 79 75 287
Provodi politiku jednakih prava 8 15 56 69 139 287
Ukupno 230 224 644 836 1223 Ukupno u % 7,29% 7,10% 20,24% 26,48% 38,74% 100,00%
Grafički prikaz socijalne odgovornosti pravnih subjekata u svim anketiranim državama u odnosu na ciljne
skupine:
77
8
11
8
12
17
21
20
13
35
8
34
17
8
17
17
25
18
24
16
33
15
69
57
44
48
57
61
66
62
59
65
56
49
104
60
63
71
79
83
85
94
79
69
58
101
164
151
130
105
99
96
105
75
139Provodi politiku jednakih prava
Dodjeljuje premije i posebne nagrade za postignuća na radu
Vodi računa o zdravstvenom stanju svojih zaposlenih
Dodatno plaća prekovremeni rad
Ima posebne mjere zaštite od povreda na radu
Omogućava fleksibilno radno vrijeme zaposlenima
Informira zaposlene o njihovim pravima iz radnih odnosa
Poštuje zakonom propisano radno vrijeme
Redovno uplaćuje poreze i doprinose zaposlenima
Vodi računa o uvjetima rada zaposlenih
Osigurava topli obrok
1 - Loše 2 - Prihvatljivo 3 - Dobro 4 - Vrlo dobro 5 - Izvrsno
23
Grafički prikaz socijalne odgovornosti po ocjenama u odnosu na ciljne skupine u svim anketiranim državama:
Iz navedenog grafikona vidljivo je da postoji socijalna odgovornost pravnih subjekata prema ciljnim
skupinama.
7,29% 7,10%
20,40%
26,48%
38,74%
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
35,00%
40,00%
45,00%
1 - Loše 2 - Prihvatljivo 3 - Dobro 4 - Vrlo dobro 5 - Izvrsno
24
3. PROBLEMATIKA ZAPOŠLJAVANJA PRIPADNIKA CILJNIH SKUPINA 3.1. Izraženost problema zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina
Problemi pri zapošljavanju
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
Da, to je izražen problem 18 0 6 3 3 3 33 11,50%
Da, ali nije izražen 17 17 15 27 15 8 99 34,49%
Problem ne postoji 19 35 15 15 7 23 114 39,72%
Ne znam, nemam stav 5 3 14 0 17 2 41 14,29%
287 100,00%
Iz tablice je vidljivo da je u Hrvatskoj zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina vrlo izražen problem
(18) dok u Engleskoj većina ispitanika smatra da problem ne postoji (35).
Grafički prikaz problema pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina u svim anketiranim državama:
Prema grafičkom prikazu vidljivo je da pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina problem ne
postoji u 39,72% ispitanika, dok 11,50% ispitanika smatra da je to izražen problem.
14,29% ispitanika ne zna ili nema stav o problemu zapošljavanja ciljnih skupina.
11,50%
34,49%
39,72%
14,29%Ne znam, nemam stav
Problem ne postoji
Da, ali nije izražen
Da, to je izražen problem
25
3.2. Ključne mjere pravnih subjekata za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)
Ključne mjere za zapošljavanje
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
Savladavanje jezične i kulturološke barijere pripadnika ciljnih skupina
20 24 20 31 28 12 135 30,96%
Dodatno kvalitetno osposobljavanje za potrebna znanja i vještine
30 18 21 28 21 16 134 30,73%
Uključivanje ostalih lokalnih, regionalnih i nacionalnih dionika u pružanju pomoći pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina
22 2 11 8 7 2 52 11,93%
Smanjivanje razine društvenih predrasuda prema pripadnicima ciljnih skupina
27 22 19 13 11 23 115 26,38%
Ukupno 436 100,00%
Prema tablici vidljivo je da ispitanici iz Hrvatske (99) imaju najviše ključnih mjera koje su potrebne
za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina.
Grafički prikaz ključnih mjera pravnih subjekata za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina u anketiranim
državama:
Najčešće ključne mjere za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina su savladavanje jezične i
kulturološke barijere (30,96%) i dodatno kvalitetno osposobljavanje za potrebna znanja i
vještina (30,73%).
30,96%
30,73%
11,93%
26,38%Smanjivanje razine društvenih predrasuda prema pripadnicima
ciljnih skupina
Uključivanje ostalih lokalnih, regionalnih i nacionalnih dionika u
pružanju pomoći u zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina
Dodatno kvalitetno osposobljavanje za potrebna znanja i vještina
Savladavanje jezične i kulturološke barijere pripadnika ciljnih
skupina
26
3.3. Barijere pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora) Što Vas brine pri zapošljavanju ciljnih skupina?
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
To što bi mi na neki način zamjerili prijatelji, rodbina i poslovni partneri
5 0 3 8 6 1 23 4,98%
Zato što bi to bilo loše za imidž našeg pravnog subjekta
8 0 6 11 2 4 31 6,71%
To što bi zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina izazvalo negodovanje zaposlenih u našem pravnom subjektu
8 1 7 4 4 1 25 5,41%
To što ne bih u njih imao povjerenja
8 0 10 22 7 1 48 10,39%
To što ne bih bio siguran da će odgovorno obavljati posao
20 2 10 15 13 2 62 13,42%
To što bih ja ili netko u našem pravnom subjektu njima morao posvetiti posebnu pažnju
14 0 12 24 11 3 64 13,85%
To što bi ih bilo potrebno dodatno osposobljavati za posao
21 2 14 20 13 3 73 15,80%
Ništa od navedenog 20 51 20 1 17 27 136 29,44%
Ukupno 462 100,00%
Iz tablice je vidljivo da je najveći postotak od ponuđenih odgovora ništa od navedenog (29,44%)
što govori da poslodavci nemaju velike prepreke pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina.
Kao najveće prepreke pri zapošljavanju ciljnih skupina su dodatno osposobljavanje za posao
(15,80%), činjenica da im moraju posvetiti posebnu pažnju (13,85%) i da neće biti sigurni da
će odgovorno obavljati posao (13,42%).
Grafički prikaz: Što poslodavca najviše brine pri zapošljavanju pripadnika ciljnih skupina:
4,98%
6,71%
5,41%
10,39%
13,42%
13,85%
15,80%
29,44%Ništa od navedenog
To što bi ih bilo potrebno dodatno osposobljavati za posao
To što bih ja ili netko u našem pravnom subjektu njima morao
posvetiti posebnu pažnju za posao
To što ne bih bio siguran da će odgovorno obavljati posao
To što ne bih u njih imao povjerenja
To što bi zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina izazvalo
negodovanje zaposlenih u našem pravnom subjektu
Zato što bi to bilo loše za imidž našeg pravnog subjekta
To što bi mi na neki način zamjerili prijatelji, rodbina i poslovni
partneri
27
4.PROBLEMI ZAPOŠLJAVANJA PRIPADNIKA CILJNIH SKUPINA U ZEMLJAMA PARTNERA 4.1. Položaj pripadnika ciljnih skupina u zemljama partnera u odnosu na zemlje EU
Položaj u Vašoj zemlji Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno
Bolji 7 34 4 1 1 2 49
Lošiji 28 1 8 18 9 14 78
Jednak 4 9 21 25 10 8 77
Ne znam, ne mogu procijeniti 20 11 17 1 22 12 83
287
Iz tablice je vidljivo da u Hrvatskoj položaj ciljnih skupina u odnosu na ostale zemlje EU položaj
lošiji (28), u Engleskoj ispitanici su odgovorili da je položaj u njihovoj državi bolji (34, ) dok u Italiji
smatraju da je položaj jednak (25) kao i u ostalim zemljama.
Grafički prikaz položaja pripadnika ciljnih skupina u anketiranim državama u odnosu na ostale zemlje EU:
Bolji17%
Lošiji 27%
Jednaki27%
Ne znam, ne mogu procijeniti
29%
28
Grafički prikaz položaja pripadnika ciljnih skupina po zemljama u odnosu na ostale zemlje EU:
Iz grafikona je vidljiv položaj pripadnika ciljnih skupina u odnosu na ostale zemlje EU:
• Hrvatska - lošiji položaj
• Engleska - bolji položaj
• Poljska – jednak položaj
• Italija - jednak položaj
• Litva - ne znam, ne mogu procijeniti
• Češka - lošiji položaj
34
28
14
21
25
22
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Bolji Lošiji Jednaki Ne znam, ne mogu procijeniti
Litva Italija Poljska Engleska Hrvatska Češka
29
4.2. Diskriminacija pripadnika ciljnih skupina
Diskriminacija pripadnika ciljnih skupina
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno u %
Da 22 1 7 5 5 10 50 17,42%
Djelomično 22 20 13 35 21 23 134 46,69%
Ne 6 31 10 4 4 2 57 19,86%
Ne znam, ne mogu procijeniti
9 3 20 1 12 1 46 16,03%
287 100,00%
Iz tablice je vidljivo da pravni subjekti u Hrvatskoj smatraju da su pripadnici ciljnih skupina
diskriminirani (22), dok pravni subjekti u Poljskoj, Češkoj i Litvi smatraju da su djelomično
diskriminirani. Ispitanici u Engleskoj (31) smatraju da pripadnici ciljnih skupina nisu
diskriminirani.
Grafički prikaz koliko su općenito diskriminirani pripadnici ciljnih skupina u anketiranim državama:
Da17,42%
Djelomično46,69%
Ne19,86%
Ne znam, ne mogu procijeniti
16,03%
30
4.3. Razlozi teže zapošljivosti pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)
Razlozi težeg zapošljavanja Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno
Ukupno u %
Zbog nedovoljne razine vještina i znanja
36 24 20 5 24 9 118 15,86%
Zato što su lijeni i neradnici 4 0 9 1 8 4 26 3,49%
Zato što nemaju prijatelje i poznanstva koja bi im pomogla da nađu posao
15 2 6 2 5 7 37 4,97%
Zato što se tradicionalno bave nekim drugim poslovima
17 11 14 29 3 4 78 10,48%
Zato što je njihova filozofija života i rada drugačija
23 7 16 34 14 12 106 14,25%
Zato što oni sami ne žele i/ili se ne trude da se zaposle
19 2 10 13 13 6 63 8,47%
Zato što zajednica općenito ima negativne stavove i predrasude prema ciljnoj skupini
32 2 13 7 13 21 88 11,83%
Zato što tržište rada nije spremno za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina
17 0 12 11 15 10 65 8,74%
Zbog jezične barijere 21 34 22 33 31 22 163 21,91%
Ukupno 744 100,00%
Prema odgovorima ispitanika razlozi zbog kojih se pripadnici ciljnih skupina teže zapošljavaju su vezani uz
jezičnu barijeru (21,91%), nedovoljnu razinu vještina i znanja (15,86%) te zato što je njihova filozofija života
i rada drugačija (14,25%).
Zanimljiv je podatak da jedino Engleska u dva pitanja ima nula (0) odgovora: Zato što su lijeni i neradnici Zato
što tržište rada nije spremno za zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina
31
Grafički prikaz osnovnih razloga zbog koji se pripadnici ciljnih skupina teže zapošljavaju u anketiranim
državama:
15,86%
3,49%
4,97%
10,48%
14,25%
8,47%
11,83%
8,74%
21,91%Zbog jezične barijere
Zato što tržište rada nije spremno za zapošljavanje pripadnika
ciljnih skupina
Zato što zajednica općenito ima negativne stavove i predrasude
prema ciljnoj skupini
Zato što oni sami ne žele i/ili se ne trude da se zaposle
Zato što je njihova filozofija života i rada drugačija
Zato što se tradicionalno bave nekim drugim poslovima
Zato što nemaju prijatelje i poznanstva koja bi im pomogla da nađu
posao
Zato što su lijeni i neradnici
Zato što imaju nedovoljnu razinu vještina i znanja
32
4.4. Mjere za uspješnije zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)
Što bi država mogla poduzeti za uspješnije zapošljavanje
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
Omogućiti veće šanse za uključivanje u društveni život
30 22 19 21 23 20 135 17,67%
Medijski posvetiti puno veću pažnju u cilju savladavanja predrasuda i diskriminacije prema njima
23 3 14 8 13 21 82 10,73%
Omogućiti veći pristup tržištu rada putem dodatnih osposobljavanja
40 12 25 9 22 17 125 16,36%
Omogućiti veću razinu subvencioniranja, kreditiranja i drugih oblika državne potpore
15 12 20 10 8 6 71 9,29%
Omogućiti pristup svim oblicima školovanja
25 4 12 17 15 15 88 11,52%
Omogućiti lakše samozapošljavanje
16 6 11 18 14 9 74 9,69%
Dopunski motivirati za daljnje obrazovanje
29 12 13 32 16 20 122 15,97%
Omogućiti potpunu percepciju tržišta rada i njihovih pravila
21 3 10 1 16 16 67 8,77%
Ukupno
764 100,00%
Prema odgovorima vidljivo je da je u svim anketiranim državama najveća potreba da se pripadnicima ciljnih
skupina omogući veća šansa za uključivanje u društveni život (17,67%). U Hrvatskoj je najveća potreba da
im se omogući veći pristup tržištu rada putem dodatnih osposobljavanja (40).
33
Grafički prikaz konkretnih državnih mjera za uspješnije zapošljavanje pripadnika ciljnih skupina u anketiranim
državama:
17,67%
10,73%
16,36%
9,29%
11,52%
9,69%
15,97%
8,77%Omogućiti potpunu percepciju tržišta rada i njihovih pravila
Dopunski motivirati za daljnje obrazovanje
Omogućiti lakše samozapošljavanje
Omogućiti pristup svim oblicima školovanja
Omogućiti veću razinu subvencioniranja, kreditiranja i drugih oblika
državne potpore
Omogućiti veći pristup tržištu rada putem dodatnih
osposobljavanja
Medijski posvetiti puno veću pažnju u cilju savladavanja predrasuda i diskriminacije prema njima
Omogućiti veće šanse za uključivanje u društveni život
34
4.5. Samoinicijativa pripadnika ciljnih skupina u cilju lakšeg
zapošljavanja/samozapošljavanja
(mogućnost više odgovora)
Što bi sami pripadnici ciljnih skupina trebali poduzeti u cilju lakšeg zaposlenja
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
Sami se više angažirati u traženju posla.
35 13 17 15 25 18 123 15,26%
Sami se interesirati i angažirati u traženju i prepoznavanju vlastitih prilika za zapošljavanje/samozapošljavanje.
22 10 14 5 13 16 80 9,93%
Odgovornije se odnositi prema poštivanju društvenih i zakonskih normi.
25 18 23 23 16 10 115 14,27%
Sami se angažirati u smanjivanju razine predrasuda i diskriminacije prema njima putem uključivanja u društvenu zajednicu poštujući njezine norme i pravila.
24 10 16 1 18 18 87 10,79%
Manje se samosažalijevati i više potruditi u traženju posla.
15 12 11 13 12 8 71 8,81%
Više se angažirati u dokazivanju vlastitih radnih i životnih vrijednosti u cilju savladavanja predrasuda prema njima.
23 11 12 22 17 14 99 12,28%
Jačati vlastitu samosvijest o svojim stvarnim mogućnostima i sposobnostima da se bave autohtonim tradicionalnim poslovima.
19 8 19 14 12 11 83 10,30%
Jačati vlastitu samosvijest o potrebi usvajanja novih radnih i životnih vrijednosti prihvaćanjem suvremenih alata.
23 10 12 15 11 8 79 9,80%
Više se angažirati u samozapošljavanju uz traženje alternativnih izvora pomoći u tome od strane države.
13 14 16 4 15 7 69 8,56%
Ukupno 806
100,00%
Iz ankete je vidljivo da pravni subjekti smatraju da bi se pripadnici ciljnih skupina trebali sami se više
angažirati u traženju posla (15,26%) i da odgovornije se odnositi prema poštivanju društvenih
i zakonskih normi (14,27%).
35
Grafički prikaz što bi konkretno sami pripadnici ciljnih skupina trebali poduzeti u cilju lakšeg zapošljavanja/
samozapošljavanja:
15,26%
9,93%
14,27%
10,79%
8,81%
12,28%
10,30%
9,80%
8,56%Više se angažirati u samozapošljavanju uz traženje alternativnih
izvora pomoći od strane države.
Jačati vlastitu samosvijest o potrebi usvajanja novih radnih i
životnih vrijednosti prihvaćanjem suvremenih alata.
Jačati vlastitu samosvijest o svojim stvarnim mogućnostima i
sposobnostima da se bave autohtonim tradicionalnim poslovima.
Više se angažirati u dokazivanju vlastitih radnih i životnih
vrijednosti u cilju savladavanja predrasuda prema njima.
Manje se samosažalijevati i više potruditi u traženju posla.
Sami se angažirati u smanjivanju razine predrasuda i diskriminacije
prema njima putem uključivanja u društvenu zajednicu poštujući
njezine norme i pravila.
Odgovornije se odnositi prema poštivanju društvenih i zakonskih
normi.
Sami se interesirati i angažirati u traženju i prepoznavanju vlastitih
prilika za zapošljavanje/samozapošljavanje
Sami se više angažirati u traženju posla.
36
4.6. Mjere za uspješno rješavanje problema nezaposlenih ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)
Mjere kojima se mogu uspješno rješavati problemi nezaposlenih ciljnih skupina
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
Porezne olakšice pravnim subjektima koja zapošljavaju pripadnike ciljnih skupina
39 30 25 12 26 11 143 20,55%
Posebne mjere koje bi olakšale i/ili pojeftinile osnivanje poslovnih subjekta koji zapošljavaju ciljne skupine
20 19 22 13 16 4 94 13,51%
Dodatna stručna obuka nezaposlenih
41 23 24 20 15 25 148 21,26%
Neposredno financiranje zapošljavanja pripadnika putem subvencija
18 11 21 15 5 3 73 10,49%
Povoljniji krediti poslovnim subjektima za poticaje u zapošljavanju
13 13 18 11 6 2 63 9,05%
Smanjenje ukupne stope poreza i doprinosa za zapošljavanje
19 9 16 20 11 14 89 12,79%
Posebne mjere i pomoć pripadnicima ciljnih skupina u samozapošljavanju i/ili osnivanju vlastitih pravnih subjekata
18 10 10 8 13 2 61 8,76%
U našoj državi ne postoji problem nezaposlenosti
2 5 6 1 3 8 25 3,59%
Ukupno 696 100,00%
Prema odgovorima je vidljivo da u svim anketiranim državama mjere kojima se mogu uspješno
rješavati problemi nezaposlenih ciljnih skupina su dodatna stručna obuka nezaposlenih (21,26%)
i porezne olakšice pravnim subjektima koja zapošljavaju pripadnike ciljnih skupina (20,55%).
37
Grafički prikaz mjera kojima se mogu uspješno rješavati problemi nezaposlenih ciljnih skupina:
20,55%
13,51%
21,26%
10,49%
9,05%
12,79%
8,76%
3,59%U našoj državi ne postoji problem nezaposlenosti
Posebne mjere i pomoć pripadnicima ciljnih skupina u
samozapošljavanju i/ili osnivanju vlastitih pravnih subjekata
Smanjenje ukupne stope poreza i doprinosa za zapošljavanje
Povoljniji krediti pravnim subjektima za poticaje u zapošljavanju
Neposredno financiranje zapošljavanja pripadnika putem subvencija
Dodatna stručna obuka nezaposlenih
Posebne mjere koje bi olakšale i/ili pojeftinile osnivanje pravnih
subjekata koji zapošljavaju ciljne skupine
Porezne olakšice pravnim subjektima koja zapošljavaju pripadnike
ciljnih skupina
38
4.7. Ključna područja problematike zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina (mogućnost više odgovora)
Ključna područja vezana uz problem zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina
Hrvatska Engleska Poljska Italija Litva Češka Ukupno Ukupno
u %
Obrazovanje 47 30 23 29 20 18 167 21,83%
Aktivna politika zapošljavanja
23 37 26 8 20 8 122 15,95%
Motivacija 23 24 16 31 17 16 127 16,60%
Opća percepcija pripadnika ciljnih skupina
27 4 18 7 17 19 92 12,03%
Asimilacija 6 0 20 2 2 5 35 4,58%
Integracija 25 16 19 39 22 19 140 18,30%
Socijalizacija 37 1 6 11 14 13 82 10,72%
Ukupno 765 100,00%
Iz tablice je vidljivo pa su ključna područja vezana uz problem zapošljavanja pripadnika ciljnih
skupina obrazovanje (21,83%), integracija (18,30%), motivacija (16,60%) te aktivna politika
zapošljavanja (15,95%).
Grafički prikaz ključnih područja vezanih uz problem zapošljavanja pripadnika ciljnih skupina:
21,83%
15,95%
16,60%
12,03%
4,58%
18,30%
10,72%Socijalizacija
Integracija
Asimilacija
Opća percepcija pripadnika ciljnih skupina
Motivacija
Aktivna politika zapošljavanja
Obrazovanje
39
40