Analiza Poslovanja Solaris d.d

53
0 VELEUĈILIŠTE U ŠIBENIKU Predavaĉ: Anita Grubišić, dipl.oec. ANALIZA POSLOVANJA NA PRIMJERU SOLARIS D.D. POMOĆNI MATERIJALI ZA IZUĈAVANJE Šibenik, STUDENI 2010.

description

Analiza Poslovanja Solaris d.d Šibenik

Transcript of Analiza Poslovanja Solaris d.d

  • 0

    VELEUILITE U IBENIKU

    Predava: Anita Grubii, dipl.oec.

    ANALIZA POSLOVANJA

    NA PRIMJERU SOLARIS D.D.

    POMONI MATERIJALI ZA IZUAVANJE

    ibenik, STUDENI 2010.

  • 1

    SADRAJ

    1. UVOD ............................................................................. 2

    2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA ........................ 3 2.1 Svrha, korisnici i znaenje analize ......................................................................... 4

    2.2 Struktura analize .................................................................................................... 5

    2.2.1 Horizontalna analiza ....................................................................................... 5

    2.2.2 Vertikalna analiza ........................................................................................... 6

    2.3 Metode analize ...................................................................................................... 6

    2.3.1 Komparativna analiza...................................................................................... 7

    2.3.2 Analiza trenda ................................................................................................. 8

    2.3.3 Analiza putem pokazatelja .............................................................................. 8

    3. TUMAENJE FINANCIJSKIH IZVJEA ................ 10 3.1.1 Tumaenje pokazatelja likvidnosti ................................................................ 13

    3.1.2 Tumaenje pokazatelja zaduenosti ............................................................... 15

    3.1.3 Tumaenje pokazatelja aktivnosti .................................................................. 17

    3.1.4 Tumaenje pokazatelja ekonominosti .......................................................... 19

    3.1.5 Tumaenje pokazatelja profitabilnosti ........................................................... 20

    3.1.5 Tumaenje pokazatelja investiranja ............................................................... 22

    3.2 Usporedba rezultata financijskih izvjea ............................................................. 24

    4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

    DIONIKOG DRUTVA SOLARIS ................................26 4.1 Horizontalna i vertikalna analiza .......................................................................... 27

    4.2 Pokazatelji likvidnosti .......................................................................................... 30

    4.3 Pokazatelji zaduenosti ........................................................................................ 32

    4.4 Pokazatelji aktivnosti ........................................................................................... 34

    4.5 Pokazatelji ekonominosti ................................................................................... 36

    4.6 Pokazatelji profitabilnosti .................................................................................... 37

    4.7 Pokazatelji investiranja ........................................................................................ 39

    5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O POSLOVANJU

    DIONIKOG DRUTVA SOLARIS ............................... 41 5.1 Poslovanje Solaris d.d. na temelju bilance i rauna dobiti i gubitka ...................... 41

    5.2 Poslovanje Solaris d.d na temelju ocjena boniteta ................................................ 46

    6. ZAKLJUAK.................................................................49

    LITERATURA .................................................................. 51

    POPIS PRILOGA .............................................................. 52

  • 2

    1. UVOD

    Analiza financijskih izvjetaja poduzea zahtjevan je i sloen posao koji zahtijeva

    teorijsko znanje vezano uz odabir odgovarajuih pokazatelja kao i njihovog ispravnog

    tumaenja. Nadalje, do bi se pristupilo financijskoj analizi potrebno je poznavati

    raunovodstvene tehnike koje prethode analizi kako bi se razumjelo kako primjena

    pojedinih raunovodstvenih zahvata utjee na vrijednost podataka u temeljnim

    financijskim izvjetajima.

    Iako se analizom temeljnih financijskih izvjetaja koje su tvrtke sukladno zakonskoj

    regulativi dune objaviti, apriori ne mogu dobiti apsolutno pouzdani pokazatelji

    uspjenosti njihovog poslovanja, financijska analiza istih dobar je poetak svakog dubljeg

    snimanja poslovanja poduzea.

    Cilj ovog rada je analizirati temeljne financijske izvjetaje kako bi se stekao uvid u

    poslovanje hotelska kue Solaris d.d., jedne od starijih hotelskih kua u Dalmaciji koja je

    1996. privatizirana, a koja pokuava repozicionirati svoje mjesto na tritu putem

    ulaganja u podizanje kvalitete smjetajnih jedinica, kao i ostalih popratnih sadraja.

    Rad se kompozicijski sastoji od dva dijela, u prvom dijelu se daju teorijske pretpostavke

    na temelju kojih je analiza poslovanja navedenog poduzea obavljena, dok se u drugom

    dijelu pristupa analizi financijskih izvjetaja Solarisa d.d te daju zakljuna razmatranja o

    poslovanju istog. Rad se uz uvod i zakljuak strukturno sastoji od etiri cjeline koje se

    dalje u skladu s deduktivnim pristupom dijele u podcjeline.

    Osnovne znanstvene metode koritene u pisanju ovog rada su deduktivno-induktivna

    metoda, metoda analize i sinteze kao i znanstvena metoda kompilacije i komparacije.

  • 3

    2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA

    Da bi se osigurao razvoj poduzea, a time i njegov opstanak na tritu potrebno je

    upravljati poslovanjem i razvojem. Upravo u ovome se oituje znaenje analize

    poslovanja poduzea, odnosno analize financijskih izvjea koja zapravo proizvodi

    informacije potrebne za upravljanje.

    Analiza financijskih izvjea prvenstveno je orijentirana na vrijednosne ili novane

    podatke i informacije te je usmjerena na kvantitativne financijske informacije i zbog toga

    se esto naziva i financijskom analizom.

    Poduzee i njegovi poslovni partneri te dobavljai kapitala kreditori i investitori

    obavljaju financijsku analizu. U poduzeu se provodi financijska analiza ne samo zbog

    interne kontrole financijskog poslovanja ve i radi boljeg razumijevanja zahtjeva

    dobavljaa kapitala, sadranih u financijskim uvjetima i izvrenju koje proizlazi iz toga.

    Vrsta analize mijenja se u skladu s posebnim interesima ukljuenih strana.1

    Analiza financijskih izvjea, za potrebe menadmenta, mora obuhvatiti:2

    analizu financijskih rezultata,

    analizu financijskih uvjeta,

    analizu financijske strukture te

    analizu promjena u financijskoj strukturi.

    U ovom kontekstu, analiza financijskih izvjea moe se opisati kao "proces primjene

    razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjea

    pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje"3.

    Uobiajeni postupci te analitika sredstva koja se koriste u analizi su sljedea:

    1 Vukievi, M., Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2006., str. 69 2 ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 156 3 isto

  • 4

    komparativna financijska izvjea koja omoguavaju sagledavanje promjena u

    tijeku vremena (vie obraunskih razdoblja),

    sagledavanje tendencija promjena pomou indeksa,

    strukturna financijska izvjea,

    analiza pomou pokazatelja i

    specijalizirane analize.

    2.1 Svrha, korisnici i znaenje analize

    Analiza financijskih izvjea prvenstveno se izrauje za potrebe menadmenta poduzea,

    s tim da se izvjea za interne potrebe sastavljaju s veom frekvencijom jer to omoguuje

    donoenje objektiviziranih poslovnih odluka.

    Svrha analize za interne potrebe je u tome da se ona koristi kao:

    baza za prognozu buduih uvjeta, te planiranje budueg poslovanja i razvitka,

    baza za pregovore s potencijalnim investitorima i vjerovnicima, te

    instrument interne revizije i kontrole.

    Za informacije koje proistjeu iz analize financijskih izvjea, osim menadmenta,

    zainteresirani su i drugi korisnici, meu kojima se istiu:

    vlasnici,

    kreditori,

    investitore,

    analitiari fuzije i akvizicije poduzea,

    revizori itd.

    Znaenje analize promatra se prvenstveno s gledita upravljanja poslovanjem i razvojem

    poduzea. Analiza prethodi procesu upravljanja, odnosno, prethodi procesu planiranja

    koji je sastavni dio upravljanja. Zadatak analize je upravo u tome da prepozna dobre

    osobine poduzea koje bi se trebale iskoristiti kao prednosti, ali i da prepozna slabosti

    koje se odreenim aktivnostima trebaju ukloniti.

  • 5

    Ovisno o korisniku informacije koja proizlazi iz analize, te o njegovim interesima,

    naglaava se znaenje pojedinih segmenata ukupne analize financijskih izvjea. 4

    Stoga

    je logino da kratkoronog kreditora prvenstveno zanimaju informacije o likvidnosti

    poduzea; dugoronog investitora najvie zanimaju informacije o zaduenosti; dok su

    vlasnici (dioniari) zainteresirani za dugoronu profitabilnost poduzea i njegovu

    sigurnost, itd.

    S druge strane, menadment poduzea zainteresiran je za sve aspekte poslovanja tako da

    je za njega bitna cjelovita analiza financijskih izvjea, a ne samo njeni pojedini

    segmenti.

    2.2 Struktura analize

    Koristei se svim dostupnim financijskim izvjeima, mogue je izraunati mnotvo

    pokazatelja. Svaki analitiar eli imati skup odgovarajuih pokazatelja jer najbolji

    analitiki postupak nije izraunati sve njih (sve pokazatelje), nego prepoznati i odluiti

    koji od njih bi mogli biti korisni u konkretnoj analizi koju analitiar provodi.

    2.2.1 Horizontalna analiza

    Horizontalna analiza se definira kao "analiza financijskih izvjea koja omoguava

    usporeivanje podataka u duem razdoblju, da bi se otkrile tendencije i dinamika

    promjena pojedinih bilannih pozicija (financijskih podataka)"5.

    Uobiajeni postupci i analitika sredstva koja se koriste u horizontalnoj financijskoj

    analizi su:

    komparativni financijski izvjetaji, te

    4 Primjerice, Izvjetaj o dobiti koji se objavljuje za vanjske korisnike uvelike se razlikuje od onoga kojega

    bi trebao imati direktor drutva. informacije o tome gdje se stvara dobiti smatraju se vrlo povjerljivima i

    moraju se drati daleko ne samo od konkurenata, nego i od ulagaa u drutvo., Tracy, J.A., Kako itati i

    razumjeti financijski izvjetaj, Jakubin i sin, Zagreb, 2001., str. 168 5 ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 162

  • 6

    sagledavanje tendencija promjena pomou serije baznih indeksa.

    2.2.2 Vertikalna analiza

    Vertikalna analiza usmjerena je na razmatranje strukture financijskih izvjetaja, te se

    najee definira kao "usporeivanje financijskih podataka (pozicija financijskih

    izvjea) u jednoj godini"6.

    Da bi se provela vertikalna analiza, potrebne su podloge koje omoguuju uvid u strukturu

    bilance i izvjetaj dobiti i gubitka.

    Kad je rije o vertikalnoj financijskoj analizi, strukturni financijski izvjetaji koji se

    temelje na bilanci, usmjereni su na dva vana aspekta:

    1. izvori kapitala poduzea, koji mogu biti kratkorone ili dugorone obveze, i

    vlastiti izvori (vlasnika glavnica), te

    2. iznos ukupnog kapitala poduzea uloen u tekua, fiksna ili ostala sredstva, a

    kombinacija tih ulaganja u razne oblike sredstava odreena je djelatnou koju

    poduzee obavlja.

    2.3 Metode analize

    Kao to je ve navedeno, osnovna svrha analize financijskih izvjea je procjena trenda,

    veliine, dinamike i rizinosti buduih gotovinskih tijekova poduzea. Da bi se postigla

    to cjelovitija i objektivnija slika o perspektivi poduzea ija izvjea se analiziraju,

    potrebno je dobivene rezultate procijeniti s aspekta:

    vremenske dinamike,

    rezultata konkurencije, i

    korporacijske strategije.

    6 ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 164

  • 7

    Analiza izvjea se moe provoditi slijedeim metodama, koje se meusobno

    nadopunjuju i isprepleu, a to su:7

    1. komparativna analiza,

    2. analiza trenda i

    3. analiza putem pokazatelja.

    2.3.1 Komparativna analiza

    Komparativna analiza provodi se usporedbom odabranih financijskih pokazatelja

    poduzea s:

    povijesnim pokazateljima,

    pokazateljima konkurencije, odnosno djelatnosti, te

    planiranim veliinama.

    Usporedba s povijesnim pokazateljima predstavlja i jednu od metoda analize trenda, a

    provodi se usporedbom pokazatelja u dva ili vie uzastopnih izvjetajnih razdoblja.

    Usporedba s pokazateljima konkurencije vri se radi procjene izgleda poduzea u

    budunosti. Moe se vriti usporedbom financijskih pokazatelja poduzea s prosjenim

    pokazateljima za industriju. Ove rezultate treba paljivo tumaiti, ovisno u kakvom stanju

    se industrija nalazi u tom trenutku (npr. ako je u recesiji, rezultati iznad prosjeka nisu

    razlog slavlju).

    Usporedba s planiranim veliinama se bazira na tome da se pokazatelji iz izvjea (dakle,

    ono to je ostvareno) usporeuju s veliinama izraunatim na bazi planskih izvjea (ono

    to je planirano, predvieno).

    7 Vidui, Lj., Financijski menadment, RRiF-plus, Zagreb, 2006., str. 376

  • 8

    2.3.2 Analiza trenda

    Analiza trenda prikazuje kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. esto se koristi

    u kombinaciji s komparativnom analizom.

    Ova analiza se moe provesti izraunom:

    trendnih indeksiranih izvjea (horizontalna analiza) i

    izvjea uobiajene veliine strukturnih izvjea (vertikalna analiza).

    Izvjea koja se koriste prilikom analize trenda (bilanca i raun dobiti i gubitka),

    pripremaju se na nain da se tijekom odreenog razdoblja stavke sukcesivnih izvjea

    podijele sa stavkama iz izvjea koje je odabrano kao bazno ili standardno, odnosno

    prikau se kao viekratnih poetnih stanja danih stavki. Upravo iz ovog razloga,

    objektivnost ocjena dobivenih analizom trenda ovisi o kvalitetno odabranom baznom

    izvjeu.

    2.3.3 Analiza putem pokazatelja

    Analiza putem pokazatelja je najee koritena analiza financijskih izvjea. Ona

    predstavlja prvu fazu financijske analize.

    Analiza putem pokazatelja pokazuje povezanost izmeu rauna u financijskim izvjeima

    i omoguuje vrednovanje financijskog stanja i poslovanja tvrtke, a sve to na nain da

    povezuje stavke iz jednog i/ili dvaju izvjea, odnosno knjigovodstvenih i/ili trinih

    podataka.

    Analizu putem pokazatelja je mogue vriti preko niza razliitih pokazatelja koji su

    svrstani u razliite skupine ovisno o tome koji segment financijskog stanja, ili naina

    poslovanja tvrtke, analiziraju8.

    8 Ovisno o tome koje se odluke ele donijeti naglaava se znaenje pojedinih skupina (tipova) pokazatelja.

    Primjerice, ukoliko se analiza provodi za bankara koji razmilja o tome da li e odobriti kratkoroni kredit

    nekom poduzeu, tada se naglasak stavlja na postojeu financijsku situaciju poduzea i njegovu blisku

    budunost. Zapravo, naglaava se znaenje pokazatelja koji mjere likvidnost. S druge strane, ako se radi o dugoronom financiranju, tada se naglasak stavlja na mo poduzea da stvara prihode i njegovu efikasnost

  • 9

    Temeljne skupine pokazatelja analize financijskih izvjea, su sljedee:9

    1. pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzea da podmiri svoje dospjele

    kratkorone obveze;

    2. pokazatelji zaduenosti mjere koliko se poduzee financira iz tuih izvora

    sredstava;

    3. pokazatelji aktivnosti mjere kako efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse;

    4. pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda, odnosno pokazuju

    koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda;

    5. pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloenog kapitala;

    6. pokazatelji investiranja mjere uspjenost ulaganja u obine dionice.

    Valja naglasiti kao izraunati pokazatelji, bez obzira na to o kojim pokazateljima je rije,

    sami za sebe ne govore mnogo. Da bi se mogao donijeti kvalitetan i to realniji sud o

    tome jesu li veliine pokazatelja zadovoljavajue ili nisu, potrebno je te pokazatelje

    usporediti s odreenim standardnim veliinama koje su u ovom sluaju baza usporedbe.

    poslovanja jer je poznato da neprofitabilna poduzea umanjuju vrijednost imovine i bez obzira na postojeu

    dobru likvidnost, u budunosti nee moi iz ostvarenog poslovnog rezultata podmiriti obveze prema

    dugoronim investitorima. 9 ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 172

  • 10

    3. TUMAENJE FINANCIJSKIH IZVJEA

    Openito govorei, dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva

    osnovna kriterija, a to su:

    1. kriterij sigurnosti i

    2. kriterij uspjenosti, tj. efikasnosti.

    Slika 1. Shematski prikaz povezanosti pokazatelja analize financijskih izvjetaja i

    temeljnih kriterija dobrog poslovanja

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 174

    POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

    Pokazatelji

    likvidnosti

    Pokazatelji

    zaduenosti

    Pokazatelji

    aktivnosti

    Pokazatelji ekonominosti

    Pokazatelji profitabilnosti

    Pokazatelji

    investiranja

    SIGURNOST

    poslovanja

    USPJENOST

    poslovanja

    TEMELJNI KRITERIJI

    DOBROG POSLOVANJA

  • 11

    Kao to je i vidljivo iz gornje slike, pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i aktivnosti mogu

    se smatrati pokazateljima sigurnosti poslovanja. S druge strane, pokazatelji

    ekonominosti, profitabilnosti i investiranja su pokazatelji uspjenosti (efikasnosti)

    poslovanja poduzea. Vidljivo je i da se pokazatelji aktivnosti mogu svrstati i u

    pokazatelje sigurnosti i u pokazatelje uspjenosti. Naime, koeficijent obrtaja sredstava

    (kao jedan od pokazatelja aktivnosti) s jedne strane bitno utjee na likvidnost i

    financijsku stabilnost pokazatelji sigurnosti, a s druge strane utjee i na rentabilnost

    poslovanja pokazatelj uspjenosti.

    3.1 Tumaenje rezultata analize putem pokazatelja

    Kao to je ve navedeno, svrha analize financijskih izvjea je procjena trenutnog stanja

    poduzea te procjena njegove budunosti, odnosno perspektive. Zbog toga se dogaaji

    procjenjuju s aspekta njihovog mogueg negativnog utjecaja na stanje poduzea u

    budunosti.

    Izraunati pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Usporedbom pokazatelja s

    odreenim standardnim veliinama (koje ine bazu usporedbe), moe se donijeti

    kvalitetan sud o tome jesu li veliine nekih pokazatelja zadovoljavajue ili nisu.

    Najee koritene standardne veliine tih pokazatelja su:10

    planirani pokazatelj za period koji se analizira,

    kretanje veliine odreenog pokazatelja tijekom odreenog vremena u istom

    poduzeu,

    veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koje pripada istoj grupaciji, te

    prosjena vrijednost odreenog pokazatelja ostalih poduzea koja pripadaju istoj

    grupaciji.

    Problemi koji se javljaju kod usporedbe pokazatelja poduzea s pokazateljima za

    industriju proizlaze iz:11

    10 ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 174 11 Vidui, Lj., Financijski menadment, RRiF-plus, Zagreb, 2006., str. 400

  • 12

    kvalitete baze koja se uzima kao standard,

    veliine poduzea,

    stupnja diversifikacije poslovanja i

    strategije poduzea.

    Valja napomenuti da je pretpostavka za kvalitetnu analizu na bazi usporedbe s prosjekom

    industrije ta da je industrija efikasna i ujedno prosperitetna. Pokazatelji za industriju

    mogu predstavljati dobre standardne vrijednosti pod pretpostavkom da ciljevi i uvjeti

    poduzea odgovaraju ciljevima i uvjetima industrije, te da industriju ine poduzea koja

    imaju dobar menadment i koja su uspjena.

    Takoer, poduzea se mogu bitno razlikovati u veliini, pa bi u tim sluajevima bilo

    dobro poduzea iz industrije svrstati u podgrupe prema kriteriju veliine, te pokazatelje

    poduzea usporediti s prosjekom podgrupe kojoj poduzee pripada.

    Za poduzea koja posluju u vie industrija, trebalo bi raunati skupine pokazatelja za

    poslovanje odjeljaka koji djeluju u razliitim industrijama, s ijim bi se onda prosjecima

    mogli i usporeivati.

    Ako se govori o procjeni budueg stanja odnosno perspektive poduzea na temelju

    financijskih izvjea tada prognoza financijskih pokazatelja zahtijeva poznavanje mikro i

    makro uvjeta poduzea i njegovih planova. Dakle, onaj tko vri financijsku analizu mora

    procijeniti pruaju li uvjeti u gospodarstvu i industriji, kvaliteta menadmenta i drugi

    potencijali poduzea, bilo organizacijski ili ljudski, garanciju da e se donijeti planovi i

    ostvariti.

    Ocjenjivanju, odnosno procjenjivanju pokazatelja uvijek treba prii paljivo, imajui u

    vidu globalnu sliku. Primjerice, niski pokazatelj likvidnosti ne znai da poduzee nee

    biti u stanju podmiriti svoje obveze. Ukoliko ima rezervni kapacitet zaduivanja, te ima

    dobru profitabilnost i visoki omjer dugotrajne imovine, znai da moe uzeti dugoroni

    kredit za otplatu kratkoronog ili pak prodati imovinu. Takoer, ako tvrtka na bazi

  • 13

    snienja prodajnih cijena (ime si sniava profitnu maru) provodi politiku proirenja

    prodaje, preko visokog obrta ukupne imovine moe ostvariti visoki povrat na vlastiti

    kapital.

    Za neka poduzea raunovodstveni podaci su priblini ekonomskoj realnosti, dok je za

    neka potrebno istraiti brojeve u izvjetaju da bi se temeljito analiziralo njihovo

    financijsko stanje i poslovanje. Knjigovodstveni podaci razliitih poduzea trebali bi biti

    standardizirani, koliko je to mogue, te uzimani oprezno u analitike svrhe zato to

    nijedan omjer ne daje dovoljne informacije za prosuivanje financijskog stanja i

    poslovanja poduzea.12

    Ponekad poduzea pribjegavaju i friziranju13

    financijskih

    izvjea. Veina drutava nije sklona otvoreno izloiti sve injenice. Loe se vijesti ili

    taje ili barem ne iskazuju dovoljno jasno, dok god je to mogue. Oito je da u

    financijskim izvjetajima nedostaje otvorenosti i nepristranosti. Malo je drutava koja su

    potpunim objavljivanjem vlastitih pogreaka i potekoa spremna iznijeti svoje prljavo

    rublje pred javnost. U financijskim izvjetajima postoji mjesto za analizu i komentare

    poslovodstva, ali to su obino prilino ublaene verzije onoga to se dogodilo tijekom

    godine. Dosadanja praksa financijskog izvjetavanja, naalost jasno pokazuje da sve dok

    nadlena tijela ne obveu drutva, malo je onih koja e odreene podatke dobrovoljno

    davati.14

    3.1.1 Tumaenje pokazatelja likvidnosti

    Likvidnost je sposobnost poduzea da nenovane dijelove sredstava pretvara u novani,

    likvidni oblik te kada te transformacije teku bez zastoja, kaemo da je gospodarski

    subjekt likvidan. Dakle, pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzea da podmir i

    12 Vukievi, M. Financije poduzea, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2006., str.71 13 Friziranje (window-dressing) predstavlja primjenu razliitih raunovodstvenih metoda i postupaka kako bi godinji financijski izvjetaj poduzea djelovao to privlanije. Ovaj postupak je legalan ako se odnosi

    na ubrzavanje prihoda i odgaanje rashoda., ili ako je rije o bilanci precjenjivanje imovine ili

    podcjenjivanje imovine; Ivanovi, Z., Financijski menadment, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str.

    76. 14 Tracy, J.A., Kako itati i razumjeti financijski izvjetaj, Jakubin i sin, Zagreb, 2001., str. 167.

  • 14

    svoje dospjele kratkorone obveze. Ovi pokazatelji smatraju se pokazateljima sigurnosti

    poduzea.

    U pokazatelje likvidnosti se ubrajaju:

    1. koeficijent trenutne likvidnosti,

    2. koeficijent ubrzane likvidnosti,

    3. koeficijent tekue likvidnosti te

    4. koeficijent financijske stabilnosti.

    Koeficijent trenutne likvidnosti govori da li je tvrtka u mogunosti da u kratkom

    vremenskom roku pribavi novana sredstva za podmirenje obveza. Pokazatelj bi trebao

    biti vei od 0,5.

    Koeficijent ubrzane likvidnosti govori da li je tvrtka u stanju podmiriti svoje kratkorone

    obveze upotrebom najlikvidnije imovine. Njegova vrijednost mora biti minimalno 1, to

    znai da kratkorone obveze ne bi smjele biti vee od zbroja iznosa novca i potraivanja.

    Ako je pokazatelj visok, znai da treba unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja

    suvika gotovine, pootriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne

    imovine.

    Koeficijent tekue likvidnosti govori da li je kratkotrajna imovina tvrtke barem dvostruko

    vea od kratkoronih obveza. Poeljno je da ovaj pokazatelj bude vei od 2 to znai da

    kratkotrajna imovina mora biti makar dvostruko vea od kratkoronih obveza.

    Previsoki pokazatelj upuuje na slabo upravljanje kratkotrajnom imovinom,

    nekonkurentne zalihe ili slabo koritenje kratkoronih kredita. Ukoliko pokazatelj

    pokazuje silazan trend, upozorava da kratkorone obveze rastu i/ili se kratkotrajna

    imovina smanjuje. Rjeenje moe biti u poveanju ulaganja u neki od oblika kratkotrajne

    imovine ili u reduciranju nekih od oblika kratkoronih obveza.

  • 15

    Tablica 1. Nain izrauna pokazatelja likvidnosti

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Koeficijent trenutne likvidnosti

    novac

    kratkorone obveze

    Koeficijent ubrzane likvidnosti

    novac + potraivanja

    kratkorone obveze

    Koeficijent tekue likvidnosti

    kratkotrajna imovina

    kratkorone obveze

    Koeficijent stabilnosti dugotrajna imovina kapital + dugorone obveze

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 176

    Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje koliko dugo se je dugotrajna imovina

    financirala iz dugoronih sredstava. Ovaj pokazatelj mora biti manji od 1, jer to onda

    ukazuje da se neto radni kapital (razlika izmeu kratkotrajne imovine i kratkotrajnih

    obveza) poveava, a to povoljno utjee na odravanje likvidnosti.

    Kao to je ve navedeno, za pokazatelje likvidnosti (osim menadmenta) ponajvie su

    zainteresirani bankari koji razmiljaju o tome da li da odobre odreeni kratkoroni kredit

    nekom poduzeu. Ujedno, niski pokazatelj likvidnosti ne znai da poduzee nee biti u

    stanju podmiriti svoje obveze. Ukoliko ima rezervni kapacitet zaduivanja, te ima dobru

    profitabilnost i visoki omjer dugotrajne imovine, znai da moe uzeti dugoroni kredit za

    otplatu kratkoronog ili pak prodati imovinu.

    3.1.2 Tumaenje pokazatelja zaduenosti

    Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se poduzee financira iz tuih izvora sredstava.

    Koriste se za procjenu financijskog rizika tvrtke te se smatraju pokazateljima sigurnosti

    poduzea.

    Pokazatelji su odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz vlastitog

    kapitala, a koliko je financirano iz tueg, te je stoga, pomou ovih pokazatelja mogue

    utvrditi omjer vlastitog i tueg kapitala.

  • 16

    Najei pokazatelji su:

    1. koeficijent zaduenosti,

    2. koeficijent vlastitog financiranja,

    3. koeficijent financiranja,

    4. pokrie trokova kamata,

    5. faktor zaduenosti te

    6. stupanj pokria I. i stupanj pokria II.

    Koeficijent zaduenosti pokazuje koliko od ukupnih sredstava je financirano iz tuih

    izvora. Pokazatelj se izraava u postotku, a mora biti manji od 0,5 to onda znai da

    tvrtka nije prezaduena te da je sigurna za ulaganja. Vii pokazatelj znai da je tvrtka

    rizina, da mora plaati vee trokove kamata.

    Koeficijent vlastitog financiranja govori u kojem omjeru vlastita sredstva sudjeluju u

    financiranju poslovanja. Pokazatelj mora bit vei od 0,5, to onda znai da je poslovanje

    financirano s vlastitim sredstvima vie od 50%.

    Koeficijent financiranja pokazuje kolika je rizinost ulaganja u odreeno poduzee. to je

    koeficijent manji, manja je i rizinost, te obrnuto.

    Pokrie trokova kamata pokazuje razmjer u kojem poslovni dobitak moe pasti, a da se

    ne dovede u pitanje plaanje kamata, odnosno govori da li je tvrtka u mogunosti

    podmiriti trokove kamata za kredit kojeg je podignula. Pokazatelj bi trebao biti vei od

    3, a izraava se kao "puta" ili x. to je pokazatelj vei, to je vea sigurnost vjerovnika.

    Meutim, visoki pokazatelj moe znaiti i da financijska poluga nije dovoljno

    iskoritena.

    Faktor zaduenosti pokazuje da li je tvrtka u stanju podmiriti svoje obveze unutar 5

    godina, uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanje dobiti. Manji faktor znai manju

    zaduenost.

    Raunaju se na temelju podataka

    iz bilance

    Raunaju se na temelju podataka

    iz bilance i rauna dobiti i gubitka

  • 17

    Stupanj pokria I. i stupanj pokria II. koriste se za razmatranje pokria dugotrajne

    imovine glavnicom. Stupanj pokria I. (zlatno bankarsko pravilo) govori da li se je

    potovala rona usklaenost, a stupanj pokria II. (zlatno bilanno pravilo) da li se je

    potivala usklaenost s obzirom na vlasnitvo. Pokazatelj stupnja pokria II. uvijek mora

    biti vei od 1 jer je poznato da dio dugoronih izvora, zbog odravanja likvidnosti, mora

    biti iskoriten za financiranje kratkotrajne imovine.

    Tablica 2. Nain izrauna pokazatelja zaduenosti

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Koeficijent zaduenosti

    ukupne obveze

    ukupna imovina

    Koeficijent vlastitog financiranja

    glavnica

    ukupna imovina

    Koeficijent financiranja ukupne obveze Glavnica

    Pokrie trokova kamata dobit prije poreza i kamata Kamate

    Faktor zaduenosti ukupne obveze zadrana dobit + amortizacija

    Stupanj pokria I. glavnica dugotrajna imovina

    Stupanj pokria II. glavnica + dugorone obveze dugotrajna imovina

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 177

    3.1.3 Tumaenje pokazatelja aktivnosti

    Pokazatelji aktivnosti slue za mjerenje efikasnosti poduzea pri koritenju svojih

    raspoloivih resursa. Ovi pokazatelji mogu se smatrati i pokazateljima sigurnosti i

    pokazateljima uspjenosti poslovanja poduzea.

    Pokazatelji aktivnosti upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a u

    njih se ubrajaju sljedei pokazatelji:

  • 18

    1. koeficijent obrta ukupne imovine,

    2. koeficijent obrta kratkotrajne imovine,

    3. koeficijent obrta dugotrajne imovine,

    4. koeficijent obrta potraivanja te

    5. trajanje naplate potraivanja u danima.

    Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje koliko dana je potrebno da se obrne ukupna

    imovina poduzea, odnosno pokazuje kolika je efikasnost tvrtke u koritenju imovine u

    stvaranju rezultata. Ovaj pokazatelj bi trebao biti to vei, a izraava se kao "puta" ili x.

    Ukoliko pokazatelj iznosi (primjerice) 0,8 puta, to znai da tvrtka na jednu kunu uloene

    imovine ostvaruje 0,8 kuna prodaje.

    Koeficijent obrta kratkotrajne imovine nam govori koliko se puta, u tijeku godine dana,

    obrne kratkotrajna imovina. Poeljno je da pokazatelj bude to vei.

    Koeficijent obrta dugotrajne imovine prikazuje kolika je efikasnost koritenja strojeva i

    opreme poduzea te je takoer poeljno da koeficijent bude to vei, dok u industriji

    iznosi oko 1,1. Niski pokazatelj upuuje na mogue probleme u vezi s marketingom, ili

    da tvrtka ima novija postrojenja i opremu koja su nedovoljno iskoritena.

    Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko se novanih jedinica prihoda moe

    ostvariti s 1 kunom uloenom u potraivanja. Poeljna veliina ovog pokazatelja je 3,6.

    Tablica 3. Nain izrauna pokazatelja aktivnosti

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Koeficijent obrta ukupne imovine ukupni prihod ukupna imovina

    Koeficijent obrta kratkotrajne imovine ukupni prihod kratkotrajna imovina

    Koeficijent obrta potraivanja prihodi od prodaje Potraivanja

    Trajanje naplate potraivanja u danima broj dana u godini (365) koeficijent obrta potraivanja

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 178

    Raunaju se na temelju

    podataka iz bilance i rauna

    dobiti i gubitka

  • 19

    Trajanje naplate potraivanja u danima govori koliko dugo poduzee mora ekati prije

    nego dobije gotovinu od prodaje na trgovaki kredit. On reflektira efikasnost naplate

    potraivanja, kreditne politike i aktivnosti menadmenta. Pokazatelj za razdoblje naplate

    u industriji je 100 dana. Visoki pokazatelj moe biti odraz krize nelikvidnosti, loe

    kvalitete robe ili pak liberalne kreditne politike, dok s druge strane, niski pokazatelj moe

    biti odraz restriktivne kreditne politike koja koi prodaju.

    Osim pokazatelja koji su prikazani u tablici, mogue je izraunati i mnoge druge

    koeficijente obrta, kao na primjer koeficijent obrta ukupnih zaliha, koeficijent obrta

    pojedinih vrsta zaliha, a mogue je i izraunati koeficijente obrta potraivanja za svakog

    pojedinog kupca i slino. Pri tome je vano, i s aspekta sigurnosti i s aspekta uspjenosti,

    da je koeficijent obrta to vei broj, jer to onda ukazuje da je vrijeme vezivanja ukupne i

    pojedinih vrsta imovine to krae.

    3.1.4 Tumaenje pokazatelja ekonominosti

    Pokazatelji ekonominosti mjere odnos izmeu prihoda i rashoda te tako pokazuju koliko

    se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

    U ove se pokazatelje ubrajaju:

    1. ekonominost ukupnog poslovanja,

    2. ekonominost prodaje,

    3. ekonominost financiranja te

    4. ekonominost izvanrednih aktivnosti.

    Tablica 4. Nain izrauna pokazatelja ekonominosti

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK Poeljna

    veliina

    Ekonominost ukupnog poslovanja ukupni prihodi ukupni rashodi > 1

    Ekonominost poslovanja (prodaje) prihodi od prodaje rashodi prodaje > 1

    Ekonominost financiranja financijski prihodi financijski rashodi > 1

    Ekonominost izvanrednih aktivnosti izvanredni prihodi izvanredni rashodi > 1

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 179

    Raunaju se na temelju

    podataka iz rauna dobiti i

    gubitka

  • 20

    Odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonominosti

    ili ekonominou ukupnog poslovanja. Za kompleksnije sagledavanje poslovanja, osim

    ovog temeljnog pokazatelja ekonominosti, potrebno je raunati i druge, tzv. parcijalne

    pokazatelje ekonominosti. To omoguava sagledavanje utjecaja parcijalnih

    ekonominosti na ukupnu ekonominost poduzea.

    Poeljno je da pokazatelji ekonominosti budu to vei.

    3.1.5 Tumaenje pokazatelja profitabilnosti

    Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloenog kapitala te tako izraavaju snagu zarade

    tvrtke. Oni pokazuju ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na

    mogunost ostvarenja profita. Iskazuju se u obliku postotka (%).

    Profitabilnost se moe mjeriti:

    1. u odnosu na obujam prodaje (bruto i neto profitna mara) i

    2. u odnosu na ulaganja (profitabilnost imovine i vlastitog kapitala).

    Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su:

    1. bruto profitna mara,

    2. neto profitna mara,

    3. neto rentabilnosti imovine,

    4. bruto rentabilnost imovine,

    5. rentabilnost vlastitog kapitala,

    6. temeljna snaga zarade,

    7. povrat na ukupnu imovinu/ulaganje (ROA ili ROI) te

    8. povrat na vlastiti kapital/dioniku glavnicu (ROE).

    Raunaju se na temelju podataka iz rauna

    dobiti i gubitka

    Raunaju se na temelju podataka

    iz bilance i rauna dobiti i gubitka

  • 21

    Tablica 5. Nain izrauna pokazatelja profitabilnosti

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Neto mara profita neto dobit + kamate ukupni prihod

    Bruto mara profita dobit prije poreza + kamate ukupni prihod

    Neto rentabilnost imovine neto dobit + kamate ukupna imovina

    Bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza + kamate ukupna imovina

    Rentabilnost vlastitog kapitala neto dobit vlastiti kapital (glavnica)

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 180

    Pokazatelj bruto profitne mare odraava politiku cijena koju tvrtka provodi, a ujedno i

    efikasnost proizvodnje, odnosno kontrolu trokova.

    Nizak pokazatelj moe znaiti da se tvrtka opredijelila za poveanje profitabilnosti

    poveanjem obujma (pa e imati i visok obrt imovine i zaliha). Visoki pokazatelj moe

    znaiti da tvrtka eli visokom marom ostvariti visoki profit po jedinici prodaje, rtvujui

    obujam prodaje. Ako se visoka mara ostvaruje visokim cijenama, konkurentnost tvrtke

    moe doi u pitanje, posebno ako nema poseban poloaj na tritu (npr. monopol).

    Pokazatelj neto profitne mare pokazuje kako menadment kontrolira trokove, rashode i

    prihode, pa se koristi kao pokazatelj efikasnosti menadmenta.

    Niski pokazatelj moe biti rezultat relativno niskih cijena ili relativno visokih trokova u

    odnosu na ostvarenu prodaju. Stoga se niska profitna mara moe objasniti borbom za

    zadravanje udjela na tritu, u uvjetima pojaane konkurencije, snienjem cijena ili

    zadravanjem postojeih cijena proizvoda.

    Pri utvrivanju rentabilnosti imovine razlikuje se neto i bruto rentabilnost. I ovdje je, kao

    i kod mare profita, razlika u obuhvatu poreza u brojniku pokazatelja. Stoga, razlika

    izmeu ta dva pokazatelja upuuje na relativno porezno optereenje u odnosu na ukupnu

    imovinu.

    Osim ovih pokazatelja, jo se rauna i rentabilnost vlastitog kapitala, koja je zapravo i

    najznaajnija. Na temelju usporedbe rentabilnosti vlastitog kapitala i rentabilnosti ukupne

    imovine te kamatne stope koja odraava cijenu kotanja tueg kapitala, mogue je doi

    do zanimljivih zakljuaka o stupnju koritenja financijske poluge.

  • 22

    Pokazatelj temeljne snage zarade je dobar pokazatelj za usporednu analizu u sluaju kada

    postoje razlike u stupnju financijske poluge. Vea snaga zarade mogla bi se osigurati

    primjenom programa kontrole trokova te veeg obrta ukupne imovine na bazi

    poveanog obujma prodaje.

    Pokazatelj se rauna kao odnos izmeu EBIT-a i ukupne imovine, gdje je EBIT dobit

    prije oporezivanja uveana za kamate.

    Povrat na ukupnu imovinu pokazuje sposobnost tvrtke da koritenjem raspoloive

    imovine ostvari dobit. Usporedbom ove stope s kamatnom stopom moe se zakljuiti

    isplati li se tvrtki zaduivati, jer je razlika izmeu ROA i kamatne stope financijska korist

    od zaduivanja koja pripada dioniarima.

    Povrat na vlastiti kapital pokazuje snagu zarade u odnosu na ulaganja dioniara (izraena

    prema knjigovodstvenoj vrijednosti), dakle, koliko je poduzee zaradilo na financijskim

    sredstvima koja su uloili dioniari.

    Valja napomenuti da se kod poduzea koje proizvodi proizvode vee rizinosti u odnosu

    na proizvode drugih tvrtki u industriji, javljaju natprosjeni pokazatelji profitabilnosti i

    pokria kamate, te nii pokazatelji zaduenosti.

    3.1.5 Tumaenje pokazatelja investiranja

    Pokazatelji investiranja slue za mjerenje uspjenosti ulaganja u dionice poduzea. Iako

    se posebno ne naglaava, podrazumijeva se da se radi o obinim dionicama. Za izraun

    pokazatelja investiranja, osim podataka iz financijskih izvjea, potrebni su podaci o

    dionicama (o njihovom broju te njihovoj trinoj vrijednosti).

    Najee koriteni pokazatelji investiranja su:

    1. dobit po dionici (EPS),

    2. dividenda po dionici (DPS),

  • 23

    3. odnos isplate dividendi (DPR),

    4. odnos cijene i dobiti po dionici (P/E),

    5. ukupna rentabilnost dionice te

    6. dividendna rentabilnost dionice.

    Dobit po dionici (EPS) i dividenda po dionici (DPS) govori koliko se kuna dobiti ili

    dividendi ostvari po dionici. U pravilu je dobit po dionici vea od dividende po dionici jer

    se dio dobiti zadrava. Meutim, mogua je i obrnuta situacija ali to onda znai da su

    dividende isplaivane iz zadrane dobiti.

    Odnos isplate dividendi prikazuje odnos izmeu dividendi po dionici i dobiti po dionici.

    Odnos cijene i dobiti po dionici pokazuje koliko je trina vrijednost dionice vea od

    dobiti po dionici.

    Ukupna rentabilnost dionice i dividendna rentabilnost dionice su, sasvim sigurno,

    najznaajniji pokazatelji investiranja. To su u biti pokazatelji rentabilnosti vlastitog

    kapitala. No u ovoj situaciji je bitno da vlastiti kapital nije iskazan po knjigovodstvenoj,

    ve po trinoj vrijednosti.

    U normalnim situacijama ukupna rentabilnost je vea od dividendne rentabilnosti, no i

    ovdje je mogu obrnuti sluaj, ali samo ako se dividende isplauju iz zadrane dobiti

    kumulirane u prethodnim obraunskim razdobljima.

    Tablica 6. Nain izrauna pokazatelja investiranja

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Dobit po dionici (EPS) neto dobit broj dionica

    Dividenda po dionici (DPS) dio neto dobiti za dividende broj dionica

    Odnos isplate dividendi (DPR) dividenda po dionici (DPS) dobit po dionici (EPS)

    Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) trina cijena dionice (PPS) dobit po dionici (EPS)

    Ukupna rentabilnot dionice dobit po dionici (EPS) trina cijena dionice (PPS)

    Dividendna rentabilnost dionice dividenda po dionici (DPS) trina cijena dionice (PPS)

    Izvor: ager, K., ager, L., Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 181

  • 24

    3.2 Usporedba rezultata financijskih izvjea

    Sve analize raunovodstvenih podataka obuhvaaju usporedbe. Tvrdnja koja kae da je

    odreeno poduzee "X" zaradilo milijun kuna dobiti sama po sebi nije upotrebljiva,

    gotovo da ni ne govori nita. Ova tvrdnja e postati korisna samo ako i kad se usporedi s

    neim drugim, bilo da se radi o usporedbi s drugim poduzeima iz iste grane, ili da se

    radi o usporedbi sa prologodinjom zaradom poduzea "X".

    Kroz financijska izvjea poduzea mogu se dobit priblino toni opisi stvarnog

    poslovanja i stvarnog stanja u kojem se poduzee nalazi. No pronalaenje odgovarajueg

    standarda s kojim se te stvarne svote mogu usporediti esto je teko.

    Stvarni iznos iz financijskog izvjea moe se usporeivati s etiri tipa standarda, a to su

    sljedei:15

    1. iskustvom,

    2. budetom,

    3. nekim povijesnim iznosom, te

    4. vanjskim mjerilom.

    Analitiari i menaderi postupno izgrauju vlastite ideje o tome to je dobro, a to loe

    poslovanje. Vana prednost koju imaju ljudi s iskustvom je da posjeduju osjeaj o tome

    to su ispravni odnosi u danoj situaciji. Ponekad su ti subjektivni standardi analitiara i

    menadera vaniji od standarda temeljenih na mehanikoj usporedbi.

    Sva poduzea pripremaju budete koji pokazuju kakvo se poslovanje oekuje pod

    postojeim okolnostima. Ako stvarno poslovanje odgovara planiranom, logiki se

    zakljuuje da je poslovanje bilo dobro.

    Usporedba tekueg poslovanja poduzea s prijanjim poslovanjem konzistentna je s

    filozofijom menadmenta o kontinuiranom poboljanju. Takva usporedba ne zadire u

    problem razlika u raunovodstvenoj metodi. Ako se metoda mijenjala, promjena se mora

    objaviti u financijskim izvjeima. U najboljem sluaju, usporedba tekuih svota s

    15 Anthony, R., N., Reece, J., S., Raunovodstvo, Financijsko i upravljako raunovodstvo, RRiF-plus,

    Zagreb, 2004., str. 299

  • 25

    povijesnim svotama istog poduzea moe pokazati samo da je tekue razdoblje bolje ili

    loije od prologa. No to ne moe biti zdrava osnova za prosudbu.

    Kad se jedno poduzee usporeuje s drugima, razlike u okolini i raunovodstvu mogu

    proizvesti ozbiljne probleme u usporeivanju. No ako analitiar uzme u obzir te razlike,

    tada vanjski podaci omoguavaju provjeru poslovanja kod koje je prednost u tome to se

    do njih dolo neovisno.

    Nijedan od navedenih standarda nije savren, no esto je mogue ugrubo provesti

    korekciju za one faktore koji uzrokuju neusporedivost. Usporedba tada moe uputiti na

    vana pitanja koja valja istraiti, jer ona e rijetko sama ponuditi odgovore na ta pitanja.

    Neka poduzea kao mjerilo za usporedbu uzimaju rezultate visoko cijenjenog

    konkurenta. Druga pak, izmeu svojih poslovnih jedinica pronalaze onu s najboljim

    poslovanjem te njene rezultate upotrebljavaju kao mjerilo s kojim usporeuju poslovanje

    ostalih jedinica. Danas je ak, putem Interneta i kompjutorskih baza podatka omoguen

    pristup financijskim i statistikim informacijama pojedinih tvrtki koje ih objavljuju.

    Glavna vrijednost analize financijskih izvjea je da ona sugerira pitanja na koja treba

    traiti odgovore. Ovakva analiza rijetko daje odgovore na pladnju, nego se u njih mora

    proniknuti. Velika i nepovoljna razlika izmeu stvarnog poslovanja (ostvarenih rezultata)

    i bilo kojeg standarda koji je upotrijebljen, upuuje na to da neto moda nije u redu te to

    onda vodi do nove analize, odnosno istrage. Pa i tada kada analiza pokazuje da je neto

    loe, ona rijetko pokazuje postojee uzroke tog loeg stanja. Meutim, ipak omoguava

    da se sagleda itavo stanje, svi pokazatelji te da se pomou njih pokua prodrijeti u

    mjesto gdje je nastao problem.

  • 26

    4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA DIONIKOG DRUTVA SOLARIS d.d.

    Tvrtka SOLARIS d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam registrirana je kao

    dioniko drutvo. Sjedite tvrtke je u ibensko-kninskoj upaniji, Hotelsko naselje

    Solaris b.b., ibenik. Tvrtka je postala dioniko drutvo 26.10.1995. godine.

    ifra oznake oblika vlasnitva je 20, to oznaava udio privatnog kapitala vie od 50% u

    veinskom vlasnitvu domaih pravnih osoba. ifra djelatnosti je 55100, to predstavlja

    ugostiteljstvo, trgovinu, iznajmljivanje plovila, djelatnost marina, sportske i rekreacijske

    djelatnosti i slino.

    Solaris d.d. nema podrunica. Na zadnji dan 2004. godine u Solarisu d.d. su bile

    zaposlene 172 osobe, 2005. godine 253 osobe, a na zadnji dan 2006. godine 298 osoba.

    Solaris d.d. ima otvoren iro-raun kod Jadranske banke d.d. ibenik. U emisiji redovnih

    dionica izdano je ukupno 726.990 dionica pod oznakom SLRS-R-A. Nominalna

    vrijednost dionice 2004. godine iznosila je 372,02 kune, a 2005. i 2006. godine iznosi

    300 kuna. Dionice Solarisa d.d. kotiraju na Zagrebakoj burzi.

    Deset najveih dioniara tvrtke SOLARIS d.d. u 2006. godini su: Ugo-grupa d.o.o.,

    Solaris d.d., Jadranska banka d.d., Erste bank d.o.o., Hrvatski fond za privatizaciju, kojo

    Franjo, Raiffeisenbank Austria, Vlatko Perak, Priji Neboja i Bumbak Frane.

    Horizontalna i vertikalna analiza te analiza financijskih pokazatelja tvrtke SOLARIS

    d.d. iz ibenika raena je na temelju financijskih izvjetaja objavljenih na internet

    stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Zagrebake burze. Navedeni

    financijski izvjetaji sastavni su dio ovog rada, te predstavljaju priloge od 1 do 6.

    Financijska analiza obuhvaa razdoblje od tri poslovne godine, i to 2004., 2005. i 2006.

    godinu.

  • 27

    4.1 Horizontalna i vertikalna analiza

    Za Solaris d.d. izvrena je horizontalna i vertikalna analiza bilance i rauna dobiti i

    gubitka za razdoblje od 2004. do 2006. godine. Za promatrana razdoblja, osim apsolutnih

    iznosa u financijskim izvjetajima, dana je i struktura pojedinih pozicija te odnos istih

    pozicija kroz vrijeme.

    U bilanci je, za potrebe vertikalne analize, aktiva i pasiva izjednaena sa 100, a sve ostale

    pozicije promatrane su kao postotak u strukturi ukupne aktive (pasive). U raunu dobiti i

    gubitka ukupni prihodi izjednaeni su sa 100, a sve pozicije promatrane su kao postotak u

    strukturi ukupnih prihoda. Za potrebe horizontalne analize usporeuju se iste pozicije

    bilance i rauna dobiti i gubitka kroz tri poslovne godine.

    Postupak horizontalne i vertikalne analize potrebno je razmatrati povezano. Izraavanjem

    strukture financijskih izvjetaja omoguava se usporedba nekoliko uzastopnih godina.

    Prilozi od 1 do 6 predstavljaju izvjetaje horizontalne i vertikalne analize, te je na temelju

    njih dana slijedea analiza.

    U strukturi imovine vrlo visok udio ini dugotrajna imovina. Njen udio se u promatranom

    razdoblju vrlo malo mijenja. U 2005. i 2006. godini dugotrajnu imovinu ine materijalna

    imovina (95%) i financijska imovina (5%). Budui da se radi o poduzeu koje obavlja

    uslunu djelatnost, ovako visok udio dugotrajne imovine (oko 99%) u ukupnoj imovini

    nije povoljan za uspjeno poslovanje. Poduzee u promatranom razdoblju nema

    dugotrajnu nematerijalnu imovinu i dugotrajnih potraivanja.

    Usporedo s visokim udjelom dugotrajne imovine, javlja se vrlo niski udio kratkotrajne

    imovine (oko 1%) u ukupnoj imovini. To upuuje na mogue probleme vezane uz

    likvidnost poduzea. Najvei udio u strukturi kratkotrajne imovine zauzimaju

    potraivanja od kupaca, koja su najnia u 2005. godini, a najvia u 2006. godini kada

    iznose 57% kratkotrajne imovine. Zalihe iskazuju tendenciju rasta. Plaeni trokovi

    budueg razdoblja imaju tendenciju pada, no u strukturi imovine gotovo su zanemarivi.

  • 28

    Iz strukture pasive uoava se visok udio vlastitog kapitala, koji se sa 84,2% u 2004.

    godini, poveava na 85,7% u 2005. godini, te smanjuje na 84,3% u 2006. godini. Ovi

    podaci upuuju na zakljuak da poduzee nema problema sa financiranjem, budui da

    ima visok udio trajnih sredstava.

    Upisani kapital u 2004. godini ini 22% ukupne pasive. On se smanjuje u 2005. godini u

    odnosu na prethodnu godinu za 4,5% i na toj razini se zadrava u 2006. godini. Rezerve

    imaju vrlo visok udio u ukupnoj pasivi, te iskazuju tendenciju rasta. U 2004. godini one

    iznose 62%, a u 2006. godini ak 66,73% ukupne pasive. Kroz promatrano razdoblje

    rezerve se poveavaju za ukupno 4,6%. U ove rezerve, iskazane u bilanci, ukljuene su

    sve rezerve i zadrana dobit/gubitak, ali i sve ostale pozicije kapitala i rezervi koje nisu

    drugdje ukljuene. Iz Izvjetaja o promjenama kapitala vidljivo je da u 2004. godini

    ukupni kapital ine rezerve sa 74% te upisani kapital sa 26%. U 2005. godini ukupni

    kapital ine revalorizacijske rezerve sa 69,5%, upisani kapital sa 20,5% te dobit tekue

    godine sa oko 6%. U 2006. godini ukupni kapital ine revalorizacijske rezerve sa 69%,

    upisani kapital sa 21% i zadrana dobit sa 6%.

    Dugorone obveze iskazuju tendenciju pada, te u 2006. godini njihov udio u ukupnoj

    pasivi iznosi 10,9%. Kratkorone obveze prate kretanje vlastitog kapitala. Naime, u 2005.

    godini kada se poveava vlastiti kapital, dolazi do smanjenja kratkoronih obveza za oko

    1%, a u 2006. godini kada se smanjuje vlastiti kapital dolazi do poveanja kratkoronih

    obveza za oko 1,8%. Najvei udio u kratkoronim obvezama ine obveze prema

    dobavljaima, a slijede ih financijske obveze.

    U raunu dobiti i gubitka, iz strukture ukupnih prihoda vidljivo je da je najvei dio

    prihoda ostvaren iz osnovne djelatnosti to je pozitivno. Tu se moe uoiti da je vei udio

    prihoda od prodaje u inozemstvu nego u zemlji, budui da Solaris d.d. veinom ima

    strane turiste. Prihodi iz osnovne djelatnosti rastu u 2005. godini u apsolutnom iznosu, no

    znatno se smanjuje njihov udio u strukturi ukupnih prihoda. Naime, u 2004. godini oni

    iznose 83,5% ukupnih prihoda ili 71.329.000 kuna, dok u 2005. godini iznose samo

    66,4% ukupnih prihoda ili 156.310.000 kuna. Razlog pada udjela poslovnih prihoda u

  • 29

    ukupnim prihodima je vrlo visok udio izvanrednih prihoda. U 2006. godini udio

    poslovnih prihoda ponovno raste, no u apsolutnom iznosu oni se smanjuju u odnosu na

    prethodnu godinu to je nepovoljno. Pozitivno je to je poduzee od 2004. do 2006.

    godine udvostruilo poslovne prihode.

    Financijski prihodi imaju tendenciju pada, budui da u 2004. godini iznose 11,52%

    ukupnih prihoda, a u 2005. godini 3,55%. U 2006. godini njihov udio u ukupnim

    rashodima je 1,37%. Najvei dio ovih prihoda proizlazi iz kamata i drugih financijskih

    prihoda, no njihova vrijednost je viestruko nia od iznosa financijskih rashoda to je

    nepovoljno i upuuje na zakljuak da poduzee iz financijskih aktivnosti ostvaruje

    negativan financijski rezultat.

    Izvanredni prihodi u 2004. godini iznose 5% ukupnih prihoda, ali se u 2005. godini

    znatno poveavaju na ak 30%. U istom razdoblju i izvanredni rashodi prate rast

    izvanrednih prihoda. Iz toga proizlazi da je poduzee iz nepredvienih aktivnosti

    ostvarilo velike prihode, ali i rashode.

    U 2005. godini rashodi su rasli za 105%, dok su prihodi rasli za 175%. Najvei udio u

    ukupnim rashodima ine poslovni rashodi i to posebno materijalni trokovi, trokovi

    osoblja i amortizacija. Trokovi osoblja se relativno smanjuju u odnosu na rast poslovnih

    prihoda.

    U 2006. godini poduzee je povealo stope amortizacije i time je znatno opteretilo

    rashode koji su po visini nadmaili iznos ukupnih prihoda. Razlog poveanja stopa

    amortizacije je usklaenje sa zakonskim propisima. Posljedica toga je slabljenje

    poslovnog rezultata, odnosno ostvarenje gubitka. Upravo zahvaljujui ostvarenom

    gubitku u prethodnim razdobljima poduzee je bilo osloboeno plaanja poreza na dobit

    u onim poslovnim godinama kada je poslovalo pozitivno (2004. i 2005. godina). Tu

    problematiku ureuje Zakon o porezu na dobit, koji dozvoljava da se ostvareni gubitak

  • 30

    prenosi kroz 5 narednih godina. Prema navedenom Zakonu porez na dobit plaa se u

    iznosu od 20% na utvrenu poreznu osnovicu16

    .

    Financijski rashodi u 2004. godini ine ak 22% ukupnih prihoda to nije logino budui

    da se poduzee uglavnom financira vlastitim kapitalom. Financijski prihodi i rashodi se

    smanjuju u 2005. godini to znai da je poduzee poboljalo naplatu svojih potraivanja

    te po toj osnovi naplauje manje kamate, ali i da plaa manje kamate za koritenje tuih

    sredstava.

    Vano je naglasiti da su u promatranom razdoblju poslovni prihodi uvijek vei od

    poslovnih rashoda. Nasuprot tome, financijski prihodi su uvijek manji od financijskih

    rashoda to negativno utjee na poslovni rezultat.

    U 2004. godini ostvareni dobitak iznosi samo 0,73% ukupnih prihoda to oznaava vrlo

    malu dobit. U slijedeoj poslovnoj godini dobit iznosi 26% ukupnih prihoda, ali ve u

    2006. godini poduzee je ostvarilo gubitak.

    U 2005. godini poduzee je ostvarilo pozitivan pomak u poslovanju, to je vidljivo i po

    poslovnom rezultatu. Nasuprot tome, u 2006. godini poduzee je ostvarilo gubitak te

    stagnira. Poveani su materijalni trokovi, trokovi osoblja i amortizacija, a poslovni

    prihodi su smanjeni u odnosu na prethodnu godinu. I bez poveanja stopa amortizacije

    poduzee bi u 2006. godini ostvarilo znatno manju dobit nego prethodne godine.

    4.2 Pokazatelji likvidnosti

    Pokazatelji likvidnosti prikazuju sposobnost poduzea da podmiri dospjele kratkorone

    obveze. Utvruju se na temelju podataka iz bilance. U tablici br. 11 izraunati su:

    16

    Porez na dobit prijavljuje se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi na PD obrascu.

  • 31

    koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekue

    likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti.

    Tablica 7. Pokazatelji likvidnosti

    Pokazatelji likvidnosti

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Novac 693.000 1.032.000 96.000

    Kratkorone obveze 47.945.000 35.804.000 58.261.000

    Koeficijent trenutne likvidnosti 0,014 0,029 0,002

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Novac + potraivanja 9.786.000 8.701.000 9.097.000

    Kratkorone obveze 47.945.000 35.804.000 58.261.000

    Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,204 0,243 0,156

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Kratkotrajna imovina 12.580.000 11.522.000 14.720.000

    Kratkorone obveze 47.945.000 35.804.000 58.261.000

    Koeficijent tekue likvidnosti 0,262 0,322 0,253

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Dugotrajna imovina 1.209.838.000 1.226.126.000 1.216.648.000

    Glavnica + dugorone obveze 1.174.911.000 1.202.063.000 1.172.237.000

    Koeficijent financijske stabilnosti 1,030 1,020 1,038

    Izvor: Obrada autorica prema bilancama drutva za navedena razdoblja

    Izraunati pokazatelji upuuju na zakljuak da poduzee ima znatnih problema sa

    likvidnou, posebice u zadnjoj poslovnoj godini. Navedeno proizlazi iz injenice da je

    kratkotrajna imovina znatno manja od kratkoronih obveza, to znai da tvrtka ne moe

    iz kratkoronih izvora podmiriti svoje kratkorone obveze.

    Koeficijent trenutne likvidnosti ne bi smio biti manji od 0,5, dok je kod tvrtke Solaris d.d.

    on manji od 0,03. Koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji od 1, a koeficijent

    tekue likvidnosti ne bi smio biti manji od 2. Suprotno tome, koeficijent financijske

    stabilnosti mora uvijek biti manji od 1. Svi navedeni pokazatelji za tvrtku Solaris d.d.

    iznimno su loi.

  • 32

    Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti, za razliku od ostalih pokazatelja

    likvidnosti, predstavlja pozitivnu tendenciju jer se u tom sluaju likvidnost i financijska

    stabilnost poveava budui da se sve vei dio glavnice i dugoronih obveza koristi za

    financiranje kratkotrajne imovine. U sluaju Solarisa d.d. to nije tako, ve koeficijent

    financijske stabilnosti ima tendenciju rasta, dok ostali pokazatelji likvidnosti imaju

    tendenciju pada.

    4.3 Pokazatelji zaduenosti

    Pokazatelji zaduenosti prikazuju strukturu kapitala poduzea na odreeni dan. Raunaju

    se na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka. U tablici 8. izraunati su

    slijedei pokazatelji: koeficijent zaduenosti, koeficijent vlastitog financiranja,

    koeficijent financiranja, pokrie trokova kamata, faktor zaduenosti i stupanj pokria I. i

    II.

    Na temelju koeficijenta zaduenosti, koeficijenta vlastitog financiranja i koeficijenta

    financiranja vidljivo je da je odnos vlastitog i tueg kapitala povoljan. U 2004. i 2006.

    godini 16% imovine financirano je iz tueg kapitala, u 2005. godini taj postotak se

    smanjuje na 14%. I obrnuto, u 2004. i 2006. godini 84% imovine financirano je iz

    vlastitog kapitala, dok u 2005. taj postotak iznosi 86%.

    Pokrie trokova kamata pokazuje koliko su puta trokovi kamata pokriveni ostvarenim

    iznosom bruto dobiti. Poveanje tog pokria znai smanjenje zaduenosti. Ovaj

    pokazatelj je nezadovoljavajui u 2004. godini kada iznosi samo 1,03. Takoer je

    nezadovoljavajui u 2006. godini kada je ostvaren gubitak u poslovanju. U 2005. godini

    pokazatelj pokria trokova kamata je zadovoljavajui, a iznosi 5,6. To znai da su

    trokovi kamata 5,6 puta pokriveni ostvarenim iznosom bruto dobiti.

  • 33

    Tablica 8. Pokazatelji zaduenosti

    Pokazatelji zaduenosti

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Ukupne obveze 193.159.000 176.083.000 192.535.000

    Ukupna imovina 1.222.923.000 1.238.056.000 1.231.619.000

    Koeficijent zaduenosti 0,158 0,142 0,156

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Glavnica 1.029.697.000 1.061.784.000 1.037.963.000

    Ukupna imovina 1.222.923.000 1.238.056.000 1.231.619.000

    Koeficijent vlastitog financiranja 0,842 0,858 0,843

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Ukupne obveze 193.159.000 176.083.000 192.535.000

    Glavnica 1.029.697.000 1.061.784.000 1.037.963.000

    Koeficijent financiranja 0,188 0,166 0,185

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Dobit prije poreza i kamata 19.130.000 74.296.000 7.935.000

    Kamate 18.506.000 13.287.000 9.941.000

    Pokrie trokova kamata 1,034 5,592 0,798

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Ukupne obveze 193.159.000 176.083.000 192.535.000

    Zadrana dobit + amortizacija -30.664.000 26.121.000 111.610.000

    Faktor zaduenosti -6,299 6,741 1,725

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Glavnica 1.029.697.000 1.061.784.000 1.037.963.000

    Dugotrajna imovina 1.209.838.000 1.226.126.000 1.216.648.000

    SP I. 0,851 0,866 0,853

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Glavnica + dugorone obveze 1.174.911.000 1.202.063.000 1.172.237.000

    Dugotrajna imovina 1.209.838.000 1.226.126.000 1.216.648.000

    SP II. 0,971 0,980 0,963

    Izvor: Obrada autorica prema bilancama drutva i raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja

    Faktor zaduenosti govori o vremenu potrebnom za podmirenje ukupnih obveza iz

    zadrane dobiti i amortizacije. Smatra se da faktor zaduenosti ne bi smio biti vei od 3,5

    godine, no ovdje je rije o obraunskoj veliini, te ne pokazuje u kojem vremenu

  • 34

    poduzee moe doista podmiriti svoje obveze. U sluaju Solarisa d.d. faktor zaduenosti

    je nepovoljan u 2004.godini zbog visokog iznosa prenesenog gubitka. U 2005. godini

    pokazatelj je takoer nepovoljan, te iz njega proizlazi da bi poduzeu za podmirenje svih

    obveza iz zadrane dobiti i amortizacije trebalo oko 7 godina. U 2006. godini faktor

    zaduenosti je iznimno povoljan iako je u toj poslovnoj godini poduzee ostvarilo

    gubitak. Razlog povoljnom faktoru zaduenosti jest visok iznos zadrane dobiti ostvaren

    u prethodnoj poslovnoj godini.

    Stupanj pokria I. i II. govore o nainu financiranja dugotrajne imovine. Poeljno je da

    stupanj pokria I. bude vei od 0,5, a stupanj pokria II. vei od 1. Stupanj pokria I. je

    zadovoljavajui. On predstavlja zlatno bilanno pravilo, te istie vanost usklaenosti u

    odnosu na vlasnitvo. Prema njemu dugotrajnu imovinu treba financirati iz vlastitog

    kapitala. Stupanj pokria II. nalazi se na granici zadovoljavajueg rezultata. To upuuje

    na injenicu da se dugotrajna imovina ne financira iz dugoronih i trajnih izvora

    sredstava, ve se jedan njen dio financira iz kratkoronih izvora to nikako nije dobro.

    Ovaj pokazatelj predstavlja zlatno bankarsko pravilo koje nalae ronu usklaenost

    dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih

    izvora (vlastitih ili tuih).

    4.4 Pokazatelji aktivnosti

    Pokazatelji aktivnosti mjere brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Raunaju

    se na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka. U tablici 9. izraunati su

    slijedei pokazatelji: koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta kratkotrajne

    imovine, koeficijent obrta potraivanja i trajanje naplate potraivanja u danima.

  • 35

    Tablica 9. Pokazatelji aktivnosti

    Pokazatelji aktivnosti

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Ukupni prihod 85.425.000 235.496.000 151.518.000

    Ukupna imovina 1.222.923.000 1.238.056.000 1.231.619.000

    Koeficijent obrta ukupne imovine 0,070 0,190 0,123

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Ukupni prihod 85.425.000 235.496.000 151.518.000

    Kratkotrajna imovina 12.580.000 11.522.000 14.720.000

    Koeficijent obrta kratkotr. imovine 6,791 20,439 10,293

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Prihodi od prodaje 71.329.000 156.310.000 147.845.000

    Potraivanja 9.093.000 7.669.000 9.001.000

    Koeficijent obrta potraivanja 7,844 20,382 16,425

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Broj dana u godini 365 365 365

    Koeficijent obrta potraivanja 7,844 20,382 16,425

    Trajanje naplate potraivanja u danima 46,530 17,908 22,222

    Izvor: Obrada autorica prema bilancama drutva i raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja

    Koeficijent obrta ukupne imovine je vrlo lo u promatranom razdoblju. Koeficijent obrta

    kratkotrajne imovine je 2005. godine poboljan u odnosu na 2004. godinu, to znai da se

    smanjuje prosjeno trajanje obrta. Za pravilno tumaenje ovih pokazatelja potrebno ih je

    usporediti sa istim pokazateljima koje su ostvarile sline tvrtke po veliini i djelatnosti, a

    to se detaljnije obrauje u 5. cjelini. Iz tablice 9. je vidljivo da je 2005. godina bila

    najuspjenija po pitanju poslovne aktivnosti, budui da su koeficijenti obrta imovine u toj

    godini znatno vei.

    Koeficijent obrta potraivanja takoer iskazuje tendenciju rasta, to znai da se smanjuje

    trajanje naplate potraivanja. Takoer je najpovoljnije trajanje naplate potraivanja

    Solaris d.d. ostvario u 2005. godini. Za izraunavanje ovog pokazatelja pretpostavljeno je

    da Solaris d.d. posluje cijelu godinu, tj. 365 dana.

  • 36

    4.5 Pokazatelji ekonominosti

    Pokazatelji ekonominosti prikazuju odnos izmeu prihoda i rashoda, te pokazuju koliko

    se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Raunaju se na temelju podataka iz rauna dobiti i

    gubitka. U tablici 10. izraunati su slijedei pokazatelji: ekonominost ukupnog

    poslovanja, ekonominost poslovanja, ekonominost financiranja, ekonominost

    izvanrednih aktivnosti.

    Tablica 10. Pokazatelji ekonominosti

    Pokazatelji ekonominosti

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Ukupni prihodi 85.425.000 235.496.000 151.518.000

    Ukupni rashodi 84.801.000 174.487.000 153.524.000

    Ekonominost ukupnog poslovanja 1,007 1,350 0,987

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Prihodi od prodaje 71.329.000 156.310.000 147.845.000

    Rashodi prodaje 61.645.000 97.037.000 139.767.000

    Ekonominost poslovanja 1,157 1,611 1,058

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Financijski prihodi 9.841.000 8.360.000 2.099.000

    Financijski rashodi 19.102.000 14.051.000 10.672.000

    Ekonominost financiranja 0,515 0,595 0,197

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Izvanredni prihodi 4.255.000 70.826.000 1.574.000

    Izvanredni rashodi 4.054.000 63.399.000 3.085.000

    Ekonominost izvanrednih aktivnosti 1,050 1,117 0,510

    Izvor: Obrada autorica prema raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja

    Pokazatelji ekonominosti moraju biti vei od 1. Na temelju podataka iz gornje tablice

    vidljivo je da je ekonominost ukupnog poslovanja i ekonominost poslovanja

    zadovoljavajua i s tendencijom rasta u 2005. godini. Kao i kod prijanjih pokazatelja,

    tako i pokazatelji ekonominosti u 2006. godini nisu povoljni budui da je poduzee u toj

    poslovnoj godini ostvarilo gubitak, te ima vee rashode od prihoda.

  • 37

    Financijska aktivnost poduzea daje iznimno loe rezultate. To proizlazi iz trokova

    kamata koje poduzee plaa za koritenje tuih izvora sredstava. Sa financijskim

    prihodima poduzee uspijeva u 2004. godini pokriti 51% financijskih rashoda, a u 2006.

    godini samo 20% financijskih rashoda.

    Ekonominost izvanrednih aktivnosti zadovoljavajua je u 2004. i 2005. godini kada

    vrijednost ovih pokazatelja prelazi 1. U 2006. godini ovaj pokazatelj je izrazito lo, te

    ukazuje da izvanredni prihodi ine 51% izvanrednih rashoda.

    4.6 Pokazatelji profitabilnosti

    Kao pokazatelji profitabilnosti najee se raunaju mara profita i rentabilnost imovine.

    Mara profita se rauna na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, a razlikujemo

    bruto i neto profitnu maru. Razlika je u poreznom optereenju u odnosu na ukupan

    prihod. U tablici 11. izraunati su slijedei pokazatelji: neto mara profita, bruto mara

    profita, neto rentabilnost imovine, bruto rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog

    kapitala.

    Pokazatelji neto i bruto profitne mare upuuju na rast mare profita u 2005. godini, dok

    u 2006. godini dolazi do pada budui da je tvrtka ostvarila gubitak. Mare profita od 22%

    i 32% povoljne su, dok u 2006. godini mara profita od 5% nije zadovoljavajua.

  • 38

    Tablica 11. Pokazatelji profitabilnosti

    Pokazatelji profitabilnosti

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Neto dobit + kamate 19.130.000 74.296.000 7.922.000

    Ukupni prihod 85.425.000 235.496.000 151.518.000

    Neto mara profita 22,39% 31,55% 5,23%

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Dobit prije poreza + kamate 19.130.000 74.296.000 7.935.000

    Ukupni prihod 85.425.000 235.496.000 151.518.000

    Bruto mara profita 22,39% 31,55% 5,24%

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Neto dobit + kamate 19.130.000 74.296.000 7.922.000

    Ukupna imovina 1.222.923.000 1.238.056.000 1.231.619.000

    Neto rentabilnost imovine 1,56% 6,00% 0,64%

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Dobit prije poreza + kamate 19.130.000 74.296.000 7.935.000

    Ukupna imovina 1.222.923.000 1.238.056.000 1.231.619.000

    Bruto rentabilnost imovine 1,56% 6,00% 0,64%

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Neto dobit 624.000 61.009.000 -2.019.000

    Glavnica 1.029.697.000 1.061.784.000 1.037.963.000

    Rentabilnost vlastitog kapitala 0,06% 5,75% -0,19%

    Izvor: Obrada autorica prema raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja

    Pokazatelji bruto i neto profitne mare za Solaris d.d. su jednaki, to znai da nije

    iskazano porezno optereenje u odnosu na ukupan prihod. Razlog tome je to je Solaris

    d.d. u prethodnim godinama ostvarivao gubitak, a prema Zakonu o porezu na dobit

    ostvareni gubitak pribraja se poslovnom rezultatu u razdoblju 5 godina, te na taj nain

    tvrtke koje su poslovale s gubitkom mogu, u razdoblju od 5 godina, izbjei plaanje

    poreza na dobit.

    Stopa rentabilnosti imovine rasla je sa 1,5% u 2004. godini na 6% u 2005. godini, dok je

    u 2006. godini znatno pala zbog ostvarenog gubitka. Stopa rentabilnosti vlastitog kapitala

    je vrlo niska, a budui da je znatno nia od stope rentabilnosti imovine isplati se koristiti

    tui kapital.

  • 39

    4.7 Pokazatelji investiranja

    Pokazatelji investiranja mjere uspjenost ulaganja u redovne dionice poduzea. Raunaju

    se na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, no potrebni su i podaci o dionicama,

    kao npr. broj dionica, njihova trina i knjigovodstvena vrijednost, koji su dani u tablici

    12. U tablici 13. izraunati su slijedei pokazatelji: dobit po dionici, dividenda po dionici,

    odnos cijene i dobiti te ukupna rentabilnost dionice.

    Tablica 12. Podaci o dionicama

    2004. 2005. 2006.

    Broj dionica 726.990 726.990 726.990

    NOMINALNA vrijednost dionice 372,02 kn 300 kn 300 kn

    KNJIGOVODSTVENA vrijednost dionice 1.416,38 kn 1.460,52 kn 1.427,75 kn

    TRINA vrijednosti dionice 85 kn 1.050 kn 1.030 kn

    Izvor: www.jik.hr

    Tablica 13. Pokazatelji investiranja

    Pokazatelji investiranja

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Neto dobit 624.000 61.009.000 -2.019.000

    Broj dionica 726.990 726.990 726.990

    Dobit po dionici (EPS) 0,86 kn 83,92 kn -2,78 kn

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Trina cijena dionice (PPS) 85,00 1050,00 1030,00

    Dobit po dionici (EPS) 0,86 83,92

    Odnos cijene i dobiti (P/E) 99,03 12,51

    Opis / Godina 2004. 2005. 2006.

    Dobit po dionici (EPS) 0,86 83,92 -2,78

    Trina cijena dionice (PPS) 85,00 1050,00 1030,00

    Ukupna rentabilnost dionice 1,01% 7,99% -0,27%

    Izvor: Obrada autorica prema bilancama drutva i raunima dobiti i gubitka za navedena razdoblja

    Iz gornje tablice vidljivo je da je u 2004. godini ostvarena dobit po dionici u iznosu od

    0,86 kn. Godine 2005. dobit po dionici je iznosila 83,92 kn, dok je u godini 2006.

  • 40

    ostvaren gubitak po dionici od 2,78 kn. Tvrtka Solaris d.d. u razdoblju od 2004. do 2006.

    godine nije isplaivala dividendu svojim dioniarima. Iz tog razloga dividenda po dionici

    i odnos isplate dividendi nisu izraunati.

    Odnos cijene i dobiti po dionici prikazuje koliko puta je trina cijena dionice vea od

    dobiti po dionici. Smanjivanje tog pokazatelja najee upuuje na poveanje trine

    cijene dionice. U 2004. godini trina cijena dionice vea je 99 puta od dobiti po dionici

    to nije povoljno, dok je u 2005. trina cijena dionice vea 12,5 puta od dobiti po

    dionici. U tom razdoblju vidljiv je znatan rast trine cijene dionice, ali i dobiti po

    dionici.

    Ukupna rentabilnost dionice najvanija je dioniarima. Ovaj pokazatelj je najvei u 2005.

    godini, a negativan u 2006. godini kada poduzee posluje s gubitkom. Ukupnu

    rentabilnost dionice valja usporediti sa rentabilnosti vlastitog kapitala. Izmeu ova dva

    pokazatelja dolazi do odstupanja jer za izraunavanje prvog pokazatelja koristimo trinu

    vrijednost dionice, a za izraunavanje drugog pokazatelja koristimo podatke iz

    financijskih izvjetaja. Proizlazi da je ukupna rentabilnost dionice vea od rentabilnosti

    vlastitog kapitala.

  • 41

    5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O POSLOVANJU DIONIKOG DRUTVA SOLARIS

    5.1 Poslovanje Solaris d.d. na temelju bilance i rauna dobiti i gubitka

    Poslovanje trgovakog drutva Solaris d.d. razmatrano je na temelju financijskih

    izvjetaja, a obuhvaeno je razdoblje od 2004. do 2006. godine. U postupku analize

    koritena je horizontalna i vertikalna analiza, te est skupina pokazatelja.

    U 2004. godini temeljni kapital drutva iznosi 270.457.280 kuna. Izdano je 726.990

    redovnih dionica ija je nominalna vrijednost 372,02 kune. Na zadnji dan 2004. godine

    Solaris d.d. ima ukupno 407 dioniara. Tri najvea dioniara su Ugo-oprema d.o.o.

    (54,5%), Jadranska banka d.d. (37,7%) i Hrvatski fond za privatizaciju (0,5%). Iz

    Izvjetaja o novanom toku vidljivo je da od poslovnih aktivnosti poduzee generira

    pozitivan neto novani tok, dok investicijske i financijske aktivnosti rezultiraju

    negativnim neto novanim tokom. U 2004. godini ostvaren je negativan neto novani tok

    u iznosu od 316.000 kuna. Na kraju poslovne godine ukupni iznos novca i novanih

    ekvivalenata iznosi 693.000 kuna, dok je na poetku te poslovne godine iznosio

    1.009.000 kuna. Pozicija rezerve u bilanci iznosi 758.616 kuna. Taj iznos obuhvaa

    sumu rezervi i zadrane dobiti tj. prenesenog gubitka. Rezerve iznose 804.689.000 kuna,

    a preneseni gubitak iznosi 46.073.000 kuna. U 2004. godini nema revalorizacijskih

    rezervi.

    U 2005. godini temeljni kapital drutva iznosi 218.097.000 kuna. Poduzee nije izdavalo

    nove dionice, no promijenjena je njihova nominalna vrijednost koja sada iznosi 300 kuna.

    Na zadnji dan 2005. godine Solaris d.d. ima 481 dioniara. Tri najvea dioniara su Ugo-

    oprema d.o.o. (54,5%), Solaris d.d. (23,4%) i Jadranska banka d.d. (14,6%). Iz Izvjetaja

    o novanom toku vidljivo je da poduzee od poslovnih aktivnosti generira pozitivan neto

    novani tok koji je za 27% vei nego prethodnu godinu. Investicijske i financijske

    aktivnosti rezultiraju negativnim novanim tokom. U 2005. godini ukupno je ostvaren

  • 42

    pozitivan neto novani tok u iznosu od 339.000 kuna. Iznos novca i novanih

    ekvivalenata na kraju poslovne godine iznosi 1.032.000 kuna. Pozicija rezerve u bilanci

    iznosi 782.678.000 kuna. U taj iznos ukljuene su slijedee stavke: rezerve 6.543.000

    kuna, vlastite dionice 37.667.000 kuna, zadrana dobit 369.000 kuna i

    revalorizacijske rezerve 738.099.000 kuna. Rezerve iz 2004. godine, koje su iznosile

    804.689.000 kuna, na poetku 2005. godine prenesene su na poziciju revalorizacijskih

    rezervi.

    U 2006. godini nije bilo promjene u iznosu temeljnog kapitala, broja izdanih redovnih

    dionica i njihove nominalne vrijednosti. Na zadnji dan 2006. godine Solaris d.d. ima 565

    dioniara. Tri najvea dioniara su Ugo-grupa d.o.o. (66,5%), Solaris d.d. (23,4%) i

    Jadranska banka (2,6%). Iz Izvjetaja o novanom toku vidljivo je da poduzee iz

    poslovnih i financijskih aktivnosti generira pozitivan neto novani tok, dok iz

    investicijskih aktivnosti proizlazi negativan novani tok. U 2006. godini ukupno je

    ostvaren negativan neto novani tok u iznosu od 936.000 kuna. Na kraju poslovne godine

    ukupan iznos novca i novanih ekvivalenata iznosi 96.000 kuna. Pozicija rezerve u

    bilanci iznosi 821.885.000 kuna. U nju su ukljuene slijedee stavke: rezerve 9.594.000

    kuna, vlastite dionice 37.667.000 kuna, zadrana dobit 58.327.000 i revalorizacijske

    rezerve 716.297.000 kuna. U ovoj poslovnoj godini smanjen je iznos revalorizacijskih

    rezervi za 3% u odnosu na prethodnu godinu.

    Poduzee Solaris d.d. ne ostvaruje zadovoljavajuu sigurnost i uspjenost poslovanja.

    Naime, kapital i rezerve kojim poduzee raspolae uloen je u neodgovarajue oblike

    imovine, te je uglavnom imobiliziran u dugotrajnoj materijalnoj imovini, dok kratkotrajne

    imovine poduzee ima vrlo malo i zbog toga ima znatnih problema sa likvidnou. To je

    vidljivo iz slike br. 2.

  • 43

    AKTIVA

    Dugotrajna imovina

    Kratkotrajna imovina

    Slika 2. Struktura aktive

    Izvor: Bilanca drutva na dan 31. 12. 2006.

    Budui da se poduzee financira uglavnom iz vlastitog kapitala, logino je da se

    financijski rashodi smanjuju. Nelogino je da poduzee smanjuje dugorono zaduenje, a

    istovremeno poveava kratkorono zaduenje iako ima znatnih problema sa likvidnou.

    Poduzee ima problema sa aktivnou budui da su mu koeficijenti obrta imovine i

    potraivanja loi. Takoer, problema ima i sa rentabilnosti imovine. Iz bilance proizlazi

    da je poduzee vrlo malo zadueno i da se financira vlastitim kapitalom, to je vidljivo na

    slici br. 3.

    PASIVA

    Kapital i rezerve

    Dugorone obveze

    Kratkorone obveze

    Slika 3. Struktura pasive

    Izvor: Bilanca drutva na dan 31. 12. 2006.

  • 44

    Iako faktor zaduenosti u 2006. godini upuuje na to da poduzee moe sve svoje obveze

    podmiriti u razdoblju od 2 godine, ono ne posluje sigurno i stabilno. Poveava se udio

    kratkoronog financiranja, a smanjuje udio dugoronog financiranja to je jako

    nepovoljno. Poduzee moe svoje obveze podmiriti samo prodajom dugotrajne

    materijalne imovine. To upuuje na zakljuak da je imovina nerentabilna.

    Svi pokazatelji likvidnosti su vrlo loi, budui da poduzee nema kratkotrajne imovine

    kojom bi podmirilo dospjele kratkorone obveze. Koeficijent financijske stabilnosti je

    nepovoljan jer iz njega proizlazi da se dugotrajna imovina dijelom financira iz

    kratkoronih izvora to je protivno svim pravilima financiranja.

    Iz pokazatelja zaduenosti proizlazi da poduzee nema problema sa zaduenou. Pokrie

    trokova kamata ukazuje da se trokovi kamata mogu pokriti iz ostvarene dobiti samo u

    2005. godini. Faktor zaduenosti je zadovoljavajui samo u 2006. godini, no tada

    poduzee posluje s gubitkom. Stupanj pokria I. je zadovoljavajui. Stupanj pokria II.

    upuuje na injenicu da poduzee ne moe dugotrajnu imovinu financirati iz dugoronih i

    trajnih izvora sredstava.

    Pokazatelji aktivnosti ukazuju na injenicu da se ukupna imovina relativno slabo obre,

    dok se kratkotrajna imovina i potraivanja najbre obru u 2005. godini.

    Pokazatelji ekonominosti zadovoljavajui su za osnovnu djelatnost. Nasuprot tome,

    ekonominost financiranja je porazna, kao i ekonominost izvanrednih aktivnosti u 2006.

    godini. Nejasno je zato poduzee ima dvostruko vee financijske rashode od financijskih

    prihoda, budui da raspolae sa vrlo visokim udjelom vlastitih sredstava. Problem je

    vjerojatno u rentabilnosti vlastitog kapitala, koji ne ostvaruje dovoljnu stopu profita na

    uloene iznose. Menadment poduzea nije sposoban vlastiti kapital rentabilno koristiti u

    obavljanju osnovne djelatnosti, ali niti ga plasirati na trite te ostvariti financijski prihod,

    ve suprotno, uz ostvarenje niske stope rentabilnosti vlastitog kapitala, poduzee plaa

    kamate i druge naknade za koritenje tuih sredstava.

  • 45

    Profitna mara je zadovoljavajua u godinama kada poduzee posluje pozitivno.

    Nasuprot tome, rentabilnost imovine je vrlo loa. To upuuje na injenicu da poduzee

    ostvaruje relativno malu dobit na uloena sredstva. Rentabilnost vlastitog kapitala je jo

    nepovoljnija od rentabilnosti ukupne imovine. Iako poduzee ima 85% vlastitih

    sredstava, isplativije je koristiti tua sredstva jer je rentabilnost ukupne imovine vea od

    rentabilnosti vlastitog kapitala.

    Nominalna vrijednost dionice je 2004. godine iznosila 372,02 kune, a 2005. i 2006

    godine 300 kuna. Knjigovodstvena vrijednosti dionice znatno je via od nominalne i

    trine cijene dionice, to je vidljivo iz slike br. 3. Dobit po dionici zadovoljavajua je

    samo u 2005. godini. U promatranom razdoblju poduzee nije isplaivalo dividende

    dioniarima. Odnos cijene i zarade (P/E) je vrlo nepovoljan u 2004. i 2006. godini. U

    2005. godini trina cijena dionice 12,5 puta je vea od dobiti po dionici. Ovi pokazatelji

    upuuju na injenicu da je knjigovodstvena vrijednost dionice visoka, to proizlazi iz

    visoko procijenjene vrijednosti imovine.

    0 kn

    200 kn

    400 kn

    600 kn

    800 kn

    1.000 kn

    1.200 kn

    1.400 kn

    1.600 kn

    2004. 2005. 2006.

    godina

    VRIJEDNOST DIONICA

    NOMINALNA vrijednost dionice

    KNJIGOVODSTVENA vrijednost

    dionice

    TRINA vrijednosti dionice

    Slika 4. Vrijednost dionica

    Izvor: Financijski izvjetaji drutva Solaris d.d.

    Na temelju izvrene analize bilance i rauna dobiti i gubitka, te uvida u ostale financijske

    izvjetaje poduzea Solaris d.d. vidljivo je da poduzee ne posluje uspjeno i sigurno.

    Takoer je mogue ustvrditi da poduzee u zadnjoj godini ima pad poslovnih prihoda, a

  • 46

    poveanje poslovnih rashoda. Najvei razlog rastu rashoda su poveane stope

    amortizacije, koje je poduzee uskladilo sa zakonskim propisima. Ukoliko poduzee

    uspije smanjiti negativan odnos iz financijskih i izvanrednih aktivnosti, u narednim

    godinama moglo bi uspjeno poslovati. No tada je potrebno smanjiti udio dugotrajne

    materijalne imovine, a poveati udio likvidne imovine, posebno novca i financijske

    imovine.

    5.2 Poslovanje Solaris d.d na temelju ocjena boniteta

    Osim usporedbe tijekom vremena za potpuniji uvid u poslovanje poduzea potrebno je

    izvriti i drugu vrstu usporedbe koja se sastoji od usporedbe pokazatelja jednog poduzea

    s pokazateljima slinog poduzea u djelatnosti ili s industrijskim prosjekom u istom

    vremenskom razdoblju. Takva usporedba daje uvid u relativno financijsko stanje i

    poslovanje poduzea no usporedbama s djelatnosti mora se prii oprezno.

    Problemi koji se javljaju kod usporedbe pokazatelja tvrtke s pokazateljima za industriju

    proizlaze iz:

    kvalitete baze koja se uzima kao standard

    veliine tvrtke

    stupnja diversifikacije poslovanja

    strategije koju tvrtka slijedi.

    Ako su rezultati u industriji ispod zadovoljavajuih, ne znai da razina pokazatelja tvrtke

    na razini industrijskog prosjeka upuuje na dobre rezultate i perspektivu tvrtke.17

    Prema podacima iz tablice 14. vidljivo je da Solaris d.d. u 2005. i 2006. godini prema

    pokriu stalnih sredstava i zaliha kapitalom i drugim izvorima ne odstupa znaajnije od

    svih poduzea grane kao ni od poduzea iste veliine koje se bave hotelijerstvom.

    to se udjela kapitala u izvorima sredstava, vidljivo je da je u 2005. i 2006. godini imao

    85%, odnosno 84% kapitala udio kapitala u izvorima sredstava to znatno odstupa od

    17 Vidui, Lj., Financijski menadment, RriF plus, Zagreb, 2002., str.393

  • 47

    svih poduzetnika iji udio kapitala u izvorima sredstava iznosi 57%, a poduzetnika iste

    veliine 72%.

    Tablica 14. Usporedba pokazatelja Solarisa d.d. na temelju BON-1

    Opis

    Godina Podrazred u 2005. Podrazred u 2006.

    2004 2005 2006 svi

    poduzetn.

    poduzetn

    ici iste

    veliine

    svi

    poduzetnici

    poduzetnici

    iste veliine

    C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduenosti i likvidnosti

    1. Pokrie stalnih sredstava i zaliha,

    kapitalom i dugoronim izvorima

    0,97 0,98 0,96 0,97 1,00 0,92 0,92

    2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u % 84,20 85,76 84,2

    8

    61,53 70,01 57,51 72,40

    3. Faktor zaduenosti, broj godina 12 2 4 7 5 10 5

    4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,07 0,19 0,12 0,24 0,25 0,21 0,24

    5. Koeficijent ope likvidnosti 0,26 0,32 0,25 0,78 1,15 0,58 0,48

    6. Vrijeme naplate kratkotrajnih

    potraivanja od kupaca, u danima

    34 15 17 27 19 31 15

    7. Vezivanja zaliha, u danima 11 6 10 16 9 21 13

    D. Pokazatelji poslovne uspjenosti

    1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda,

    koeficijent

    1,01 1,35 0,99 1,05 1,11 0,99 1,04

    2. Udjel dobiti u ukupnom prihodu, u % 0,73 25,91 0,00 10,80 12,67 6,29 6,85

    3. Udjel dobiti u imovini, u % 0,05 4,93 0,00 2,59 3,17 1,33 1,62

    4. Dobit po zaposlenom, u kunama bez

    lipa

    2.355 176.325 0 34.692 44.778 19.682 22.504

    Izvor: BON-1, FINA

    Faktor zaduenosti znaajno se smanjio sa 12 u 2004. na 2 u 2005. te porastao na 4 u

    2006. Velike promjene kretanja po godinama primjeuju e u cijeloj grupaciji kao i meu

    hotelijerskim poduzeima iste veliine.

    Koeficijent obrtaja ukupne imovine uvelike odstupa od prosjeka grupacije kao i

    koeficijent ope likvidnosti koji je nepovoljan kroz sve tri godine.18

    18 Analiza odstupanja od prosjeka trebala bi se temeljiti na znanju o distribuciji omjera za promatrana poduzea. Ako poduzee koje se analizira ima stopu likvidnosti 1,5, a indu