Ammar - Tehnologija Plastičnosti
-
Upload
seminarski-bez-muke -
Category
Documents
-
view
251 -
download
0
Transcript of Ammar - Tehnologija Plastičnosti
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
1/20
INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU
MAINSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Naponsko deformacon odnos kod pros!ecan!a
pro"!an!a
MENTOR# prof$M%orad &o%!a'e()
&REDMET# Te*no%o+!a p%as,-nos,
STUDENT#Amar I"r)
Tra(nk . !an/ar 0123
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
2/20
SADR4A5
S,ranca
2$U(od$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
$$$$$$$$$$$$$$6
0$Naponsk odnos pr pro"!an!/
pros!ecan!/$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$7
6$&rora-/n s%a pro"!an!a
pros!ecan!a8$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$9
:$Sman!en!e s%a pro"!an!a
pro"!an!a$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ ;
7$A%a, sa
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
3/20
26$ &ros!eka) pro"o!cno>e(B
88$$$$$$$$$$$$ $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$2:
2:$ Vode)a
p%o-a$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$23
27$L,era,/ra888888888888888888888888888888888
8888829
UVOD
Tipine operacije razdvajanja materijala pomou alata na presama su
svakako, prosjecanje i probijanje. Kod ovih operacija se materijal razdvaja
po zatvorenoj konturi. Kod prosjecanja je prosjeeno jezgro radni komad, a
ostatak trake je otpadak, a kod probijanja je probijeno jezgro otpadak.
Slika 1. Primjeri prosjecanja i probijanjaI prosjecanje, II probijanje
Alat za probijanje ili prosijecanje radi na istom principu kao i makaze, s
time da se ovdje materijal razdvaja po zatvorenoj krivulji, prema obliku
3
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
4/20
komada.
Prosjeka/probojac 1, koji se radi od legiranog alatnog elika, uvren je
unosau probojca/prosjekaa 4, na taj nain to mu je vrh raskovan. !a bi
se poveala povrina koja prenosi silu prosijecanja"probijanja i smanjio
povrinski pritisak, kaljeni prosjeka"probojac se ne naslanja direktno nagornju plou 6 #izra$enu od konstrukcionog elika%, nego na kaljenu
meuplou 5.&ijeli gornji sklop alata se najee povezuje zavrtnjima i
osigurava cilindrinim koiima. 'ornji dio alata je preko cilindrinog
rukaca ! spojen je sa pri"iskiaem prese #. (loa za stezanje je
zavrtnjima vezana sa pritiskivaem prese. )spadanje cilindrinog rukavca
se spreava zavrtnjem, osiguranim protunavrtkom.
Slika $. Primjer ala"a %a probijanje i prosijecanje
Ploa %a oenje &, vri razne *unkcije, kao to su+
'oenje prosjekaa 1 odnosno usmjeraanje (cen"riranje) gornjeg u
odnosu na donji dio ala"a,
'oenje "rake lima,
'skidanje odpadaka sa prosijekaa nakon %ar*ene operacije prosijecanja.
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
5/20
+raninik 11, u najednostavnijoj izvedbi, zavrtnjem je direktno vezan uz
prsten zaprosijecanje. Traka se pomjera u povratnom hodu prese, do
graninika za veliinu posmaka - #u smijeru strelice%.
Prs"en %a prosijecanje se radi od legiranog alatnog elika i nakon toga se
termiki obra$uje.onja ploa - se postavlja nas"e%nu plou 1 i
uvruje se najee pomous"e%aljki 1$ i%ar"njima 1& sa T glavom.
/ stolu prese postoje otvori predvi$eni za ispadanje jezgra #gotovih
komada% kod prosijecanja, odnosno otpatka kod probijanja. / procesu
probijanja odnosno prosijecanja mogu se uoiti 3 *aze. / poetku procesa
de*ormacije (I a%a),materijal je pod dejstvom pritiska prosjekaa izlo0en
optereenju na elastino savijanje, koje u nekom trenutku prerasta u
plastino savijanje, kombinovano sa istezanjem vlakana.
(ri daljnjem prodiranju prosjekaa u materijal (II a%a), nastaju po
prekoraenju granice gnjeenja znatnije de*ormacije ispod prosjekaa. /
stvari, u ovoj *azi se materijal savija i utiskuje u otvor prstena za
prosijecanje, tako da se sila koju prenosi prosjeka na materijalkoncentrie na granini prstenasti sloj materijala, izme$u reznih ivica
prosjekaa i prstena za prosijecanje. 1va koncentracija vanjskih sila
dovodi prstenasti sloj do plastine de*ormacije. lakna u ovoj *azi nisu jo
prekinuta, iako vec nastaje istiskivanje jezgre.
(ri daljnjem prodiranju prosjekaa u materijal (III a%a),usljed veoma male
du0ine prstenastog elementa koji se de*ormie, stepen de*o*ramcije
znatno prevazilazi dozvoljenu granicu. Tako dolazi do stvaranja prvihprskotina ispred reznih ivica i do konanog prekida materijala i istiskivanja
jezgre.
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
6/20
Slika &. 0a%e probijanja/prosijecanja kodnormalnog %a%ora I pra a%a, II druga a%a, III "rea a%a
1 ma"erijal lim, $ re%na ploa, & no2a/ala" %aprobijanje/prosjecanje 4 i%radak/o"padak
4ajvea relativna dubina prodiranja prosjekaa 5 kod kojeg dolazi do
razdvajanja materijala zavisi od+
vrste materijala 6 sa poveanjem tvrdoe pada vrijednost dubine
prodiranja.
debljine materijala 6 sa poveanjem debljine, tako$e, opada .
stanja reznih ivica alata 6 ukoliko su rezne ivice prosjekaa i prstena za
prosjecanje tupe, tada prosjeka mora da prodre dublje u materijal da bidoslo do razdvajanja istog.
eliina zazora bitno utie na kvalitet prosijeenog komada. Kod
normalnog zazora jezgro je bez grata #otrih ivica%. /koliko je zazor manji
od od normalnog, tada dolazi do gnjeenja dijela materijala izme$u reznih
ivica, pa se time dobija nekvalitetno jezgro sa iglama #gratom%, nastalih
gnjeenjem materijala.
NAPONSKI ODNOSI PRI PROBIJANJU I PROSIJECANJU
7ehanika procesa prosijecanja i probijanja, a posebno analiza naponskih
odnosa je vrlo va0na za postavljanje optimalnih uslova de*ormacije+ izbora
neophodnog intervala zazora izme$u prosjekaa i prstena za prosijecanje,
odre$ivanja sila prosijecanja, kvaliteta prosjeene povrine, vijeka trajanja
alata i tanosti proizvoda. / teoretskim raspravama do danas se iskljuivo
polazilo od toga da proces probijanja odnosno prosijecanja prema
8
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
7/20
klasi9kaciji naponskih odnosa spada u isto smicanje, to znai da u ravni
prosijecanja"probijanja nema normalnih napona. 7e$utim, novija
ispitivanja pokazuju da u ravni prosijecanja osim tangencijalnih napona
postoje i normalni naponi.
:isto smicanje kao naponsko stanje ima mjesta samo u poetku, i to kodprosijecanja bez zazora. / elementu napregnutog tijela javljaju se
normalni naponi u glavnim pravcima. 'lavni normalni naponi su po
apsolutnoj vrijednost me$usobno jednaki, samo su suprotnog smjera
#istezanje pritisak%.
/ rani odsijecanja,koja sa glavnim pravcima zaklapa ugao ; vladaju
najvei tangencijalni naponi i u toj ravni nema normalnih naprezanja.
(od uticajem dejstva alata #prosjeka,probojac%, prvo dolazi do sabijanja
materijala, zatim istezanja i istovremenog savijanja.
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
8/20
naponskog stanja mijenja i nalazi negdje izme$u istog smicanja i
svestranog istezanja.
Slika 4. 3aponski krugoi
PRORAUN SILA PROBIJANJA I PROSIJECANJA
/ proraunima koji se koriste u tehnikoj praksi od presudnog znaaja zaodre$ivanje sile probijanja i prosijecanja je maksimalna vrijednost napona
smicanja ili vrstoa smicanja . 4apon smicanja kod probijanja i
prosijecanja nije konstantna veliina, nego se mijenja u zavisnosti od
relativne dubine prodiranja prosjekaa"probojca, po odre$enim
zakonitostima u zavisnosti od vrste materijala i temperature de*ormacije.
Kod prosijecanja"probijanja u hladnom stanju sa porastom tvrdoe
materijala raste i vrijednost napona smicanja , dok relativna dubinasmicanja opada. Kod rada pri povienim temperaturama za odre$eni
materijal vrstoa smicanja opada, a relativna dubina smicanja raste sa
poveanjem temperature.
4ominalni naponi u momentu razdvajanja materijala+
vrstoaistezanja+ =
Fm#A =
d2
0
%m
A00
4
vrstoasmicanja+ =
Fm#A =ds %
m
A0
0
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
9/20
Am A0(1 m)
smicanje+
mst =
Fm
=
Fm
=
Fm
Am ds(s zot) A0(1ot)
gdje je+
Fm sila u momentu razdvajanja
m =
A0
Am
poprena kontrakcijaA0z
ot=ot relativna dubina
prosijecanja. S
m imst >mjer jeAm
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
10/20
eksploataciji% poveava za 3;B, tako da je stvarna sila u na osnovu kojese odre$uje presa+
FM =1,3F =1,3L s mN
SMANJENJE SILE PROSIJECANJA/PROBIJANJA
3mm bira seH=s i 8o
/koliko se izvode vee zakoenja,tada usljed velikih de*ormacija dolazi i
do krivljenja radnih komada,pa je nakon prosijecanja potrebno komaderavnati.
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
11/20
zaH=2s, k=0,20,4.
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
12/20
Slika 6. Primjer s"epenas"og i*esjenog ala"a1 srednji probojac, $ boni probojac, &
ploa %a probijanje, 4 dr2a lima, 5 opruga dr2aa, 6 gornja ploa,- lim
Posi(e"an(e/'o)i(an(e 'i 'o!ienim tem'eat%ama
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
13/20
lokalizaciju u alatu, elementi za povezivanje i centriranje dijelova alata.
e'o!i ,%ka!"i-
:epovi su elementi koji slu0e za privrivanje gornjeg dijela alata za
pritiskiva prese. 4ajee se izra$uju od elika :.;.
(ostoje sljedee vrste epova+
epovi bez osiguraa #koriste se kod alata sa vo$enjem%,
epovi sa osiguraem,
epovi sa vijencem #osiguravaju se ivijom ili vijkom%,
spojni epovi koji mogu biti sa vijka i sa vijkom #upotrebljavaju se kod
alata sa kuitima%.
C3
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
14/20
.on(a 'lo#a
'ornja ploa je element koji slu0i za privrivanje epa i pritiskaa prese
sa gornje strane i vezivanje i noenje me$uploe i nosee ploe sa donje
strane. (rimjenjuje se kod alata sa vodeom ploom i drugih alata, a
izra$uje se najee od elika :;,:; i :;;;. 1blik i dimenzije
ploe zavise od broja probojaca i prosjekaa te njihovog rasporeda.
!ebljina nosee ploe treba da bude C? mm za manje, odnosno 23 mm za
vee alate, odnosno prema du0ini navoja na epu. 1slone povrine gornje
ploe trebaju da budu bruene zbog zbog njihovog paralelnog plo0aja i
postavljanja ose epa pod uglom ;o.
/ gornjoj ploi izra$uje se otvor sa odgovarajuim navojem za ep. !a bi
se izbjeglo ekscentrino optereenje alata i njegovo brzo troenje, osa
otvora za ep mora biti postavljena u te0itu probijanja i prosijecanja. !a
bi se odredio centar pritiska, pored vrijednosti sila probijanja ) prosijecanja
mo0e se uzeti i obim kontura. Te0ite konture se odre$uje gra9kim ili
analitikim putem.
Slika !. Primjer i%gleda gornje ploe
Me%'lo#a
7e$uploa se postavlja izme$u gornje ploe i nosee ploe. 4jena uloga je
da prenese pritisak prese od epa na probojce i prosjekae i da sprijei
C
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
15/20
plastinu de*ormaciju na oslonim povrinama gornje ploe i epu, do koje
dolazi naroito ako su probojci"prosjekai manjeg prenika. 7e$uploa se
izra$uje od elika za poboljanje #:C3;%, ugljeninog alatnog elika
#:C?;% ili od elika za cementaciju #:C22;%, zatim se cementuje i kali na
tvrdou ; 6 DE&. 1blik i dimenzije me$uploe odre$uju se najee
prema obliku i dimenzijama gornje ploe. !ebljina me$uploe treba da
bude 3 FmmG za tanje limove koji se isijecaju, a za deblje limove treba da
bude ili 8 FmmG. 4a me$uploi se izra$uju samo otvori za vijke. eliina i
raspored otvora za vijke na me$uploi treba da da odgovara veliini i
rasporedu otvora za vijke na gornjoj ploi. 1slone povrine me$uploe se
nakon izvrene termike obrade trebaju brusiti, da bi se postigla potrebna
paralelnost.
Slika #. Primjer i%gleda meuploe
Nose0a 'lo#a
4osea ploa je donja ploa u gornjem podsklopu alata. 1na slu0i za
noenje i uvrivanje probojava i prosjekaa. )zra$uje se od elika :;,
:; ili :;8. 1blik i dimenzije nosee ploe odre$uju se prema reznoj
ploi. !ebljina ploe usvaja se od broja probojaca"prosjekaa i optereenja
alata, a obino se kree u granicama od C2 do 22 FmmG.
=a me$usobno stezanje ploa koje pripadaju gornjem dijelu alata u nosau
C
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
16/20
se izra$uju otvori sa odgovarajuim navojem, ili upusti za glave vijaka,
ukoliko je takvo rjeenje povoljnije. Easpored otvora za smjetaj probojaca
i prosjekaa mora biti kao i kod vodee i rezne ploe. !imenzije otvora se
izra$uju prema dimenzijama probojca i prosjekaa, sa tolerancijom izrade
D>.
Slika 1. Primjer i%gleda nosee ploe
< obzirom na udarno optereenje pri isijecanju i promjenu smjera dejstva
sile pri povratnom hodu #sila uslijed skidanja trake%,nije mogue osigurati
prosjeka i probojac u nosau uobiajnim presovanim sklopom.=bog toga
se na prosjekaima #probojcima% izra$uje proirenje sa jedne straneglava
no0a koja mora biti smjetena u nosau.
Pos(eka#i i 'o)o("i ,no&e!i-
(rosjekai i probojci predstavljaju najva0nije elemente gornjeg, pokretnog
dijela alata. 1ni izvode vertikalna kretanja gore 6 dolje i pri tome izvode
operacije probijanja ili prosijecanja na reznoj ploi. !imenzije i oblik rezne
C8
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
17/20
otrice prosjekaa i probojaca moraju odgovarati dimenzijama i obliku
izratka, odnosno moraju odgovarati konturama koje isijecaju. !a bi se
izbjegle horizontalne komponente sila, ose prosjekaa i probojaca moraju
biti upravne na povrinu izratka.
(rosjekai i probojci se izra$uju od alatnih ugljeninih i alatnih legiranih
elika, a ponekad se izra$uju i od tvrdog metala.To su uglavnom sljedei
elici+
H za manja optereenja i prostiji oblik konture+o :.C;,:.CC,:.C,:.C8,:.3?;
H za vea optereenja i slo0eniji oblik konture+o :.C;,:.8;,:.?;,:.>;,:.8;,:.83.
(rosjekai i probojci se obino kale do polovine du0ine, tako da gornji
dio zadr0ava
0ilavost. To je potrebno zbog eventualnih optereenja na savijanje,do kojih
mo0e doi. Tvrdoa donjeg dijela prosjekaa i probojaca nakon kaljenja
treba da iznosi 8; " 2 DE&. (oslije kaljenja eona rezna povrina se mora
obavezno brusiti da bi se izotrile rezne ivice,a po mogunosti,treba brusiti
sve bone povrine.
(rema namjeni no0evi mogu biti+ prosjekai, probojci, no0evi zaodsijecanje, uplji prosjekai i prosjekai za odre$ivanje koraka.(rosjekai i probojci mogu biti vrlo razliitog poprenog presjeka, to zavisi
od kon9guracije izratka. !u0ina prosjekaa i probojaca uzima se obino 8;
do >; FmmG, a po potrebi mo0e biti i vea ili manja.
Kod pro9lnih prosjekaa i probojaca glava se obino *ormira raskivanjem u
toplom stanju poslije kaljenja i bruenja. (rosjekai i probojci slo0enog
pro9la ne moraju imati pro9l po itavoj svojoj du0ini, ve ? do C2 FmmG sa
izlaznim radijusom #E% prema polupreniku glodala.
/koliko je oblik izratka slo0en, a mo0e se kombinovati iz vie prostih
oblika, tada se izra$uje viedijelni prosjeka i tada se dijelovi spajaju sa
odgovarajuom tolerancijom.
Eadi utede materijala, posebno kod velikih prosjekaa za otvorene alate,
prosjekai se izra$uju iz dva dijela. Eezni dio prosjekaa se izra$uje od
C>
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
18/20
alatnog elika, a gornji dio se izra$uje od konstrukcionog elika, te se ta
dva dijela vezuju vijcima.
Slika 1&. Prolni prosjekai
1krugli probojci ili prosjekai mogu biti izra$eni bez glave koja se
naknadno raskiva ili sa glavom to je ei sluaj. ema tanki probojci
prenika dI mmu du0oj eksploataciji su skloni lomljenju, pa stoga se
izvode sa ojaanjem. 1jaanje se mo0e izvesti tako da se probojac u
gornjem dijelu zadeblja ili se ojaa sa ahurom, ili sa ahurom i ivijom.
1jaanje donjeg dijela alata mo0e biti izvedeno sa jednim veim prelaznim
zaobljenjem, sa dva zaobljena ili sa prelazom pod uglom od 8;o.
Slika 15. 3o2ei %a odsijecanje i djelimino prosijecanje
C?
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
19/20
Slika 16. 7uplji prosjekai
1o$e0a 'lo#a
odea ploa predstavlja prvu gornju plou u donjem dijelu alata sa
vo$enjem. 4jen zadatak je da tano i sigurno pjedinano vodi svaki
probojac u odnosu na odgovarajui otvor u reznoj ploi, da nebi dolo donbjihovog nasijedanja i zaglavljivanja i da obezbijedi konstantan zazor
izme$u prosjekaa"probojaca i otvora u reznoj ploi.
odee ploe se izra$uju od ugljeninog i konstrukcionog elika
:.;,:.;8. =a jako otereene i slo0ene alate izra$uje se od :.C33; ili
:.C3;, te se kale na tvrdou ; do DE&.1snovne mjere vodee ploe
usvajau se na osnovu rezne ploe. !ebljina vodee ploe, za manje
probojce i prosjekae se usvaja C FmmG,a za vee probojce i prosjekae
2 FmmG.
odea ploa gotovo uvijek slu0i kao skida trake sa probojaca i
prosjekaa pri njihovom odizanju.1blik i dimenzije otvora za probojce i
prosjekae odre$uje se prema vodeem dijelu no0eva, a obino su isti kao
u noseoj ploi. 1vi otvori se izra$uju najee u toleranciji D>. / ploama
donjeg dijela alata pored otvora za vijke moraju biti i otvori za ivije, radi
boljeg centriranja otvora u vodeoj i reznoj ploi.
!a bi se smanjili trokovi izrade vodee ploe, naroito kada su probojci i
prosjekai komplikovanog oblika, manjeg optereenja,u vodeoj ploi se
izradi vei otvor jednostavnog oblika i zalije vie probojaca ili svaki
probojac pojedinano, legurom na bazi cinka.
Jiteratura
FCG 7usa9a .+ 1EA!A 7LTAJA (JA
-
7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti
20/20
7ainski *akultet 2.
F2G (lanak 7., iloti !., ujovi .+ TLD41J1')NA (JA