Alpinisticka skola - prirucnik

7/26/2019 Alpinisticka skola - prirucnik

1/29

ALPINISTIKAKOLA

PRIRUNIK ZA ALPINISTE PRIPRAVNIKEI ONE KOJI SE BAVE SLINIMEXTREMNIM SPORTOVIMA

Literatura:

AO HPD eljezniar - Marko Duki

Adnan Behrem

Jabanica,2010.


2/29

Alpinistika kola AO "Behrem Planinar Extrem Team"

B E H R E M P L A N I N A R E X T R E M T E A M w w w . b e h r e m p l a n i n a r . c o m Strana 1

PREGLED SADRAJA

1.UVOD..................................................................................................................2

2.

VOROVI...........................................................................................................3

3.

OPASNOSTI U PLANINAMA......................................................................10

4.PRIPREMA PENJAKOG USPONA...........................................................13

5.KOMUNIKACIJA U STIJENI.........................................................................16

6.

PRUSICIRANJE.................................................................................................19

7.ABSEIL.................................................................................................................21

8.SITNO ALI BITNO............................................................................................23

9.UMJESTO ZAKLJUKA...................................................................................28


3/29



1.UVOD

Ovajprirunik zamiljen je kao pomo polaznicima alpinistike kole pripraenju predavanjate kao pomo pri spremanju ispita za naslov alpinistpripravnik u Alpinistikom odsjeku Planinarskog saveza BiH. To nikakonije cjelovit udbenik za poetnike ve samo na jednom mjestu sabranenajvanije informacije o temama koje je lako prepriati u saetom obliku.Teme se uglavnom dotiu sigurnosti u alpinizmu, dakle osnova bez kojih sene moe (bar ne dugo). Zakvalitetan osvrt na ostale teme, ali i za potpunoshvaanje dobrog dijela ovdje spomenutih,potrebno je i redovito praenjepredavanja kao i aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi.

Alpinistike kole u Bosni i Hercegovini trenutno nemaju oslonac ni u kojemudbeniku domaih autora,dok je strana literatura, iako vrlo kvalitetna, izpraktinih razloga uglavnom zanemarena.Apeliram na zainteresiranepojedince iz penjake zajednice da doprinesu stvaranju obimnijeg djela kojibi poveaouinkovitost nastave alpinistikih kola u BiH.


4/29



2.VOROVI

Pravilna upotreba vorova u alpinizmu osnova je za sigurnije penjanje ipopratne aktivnosti.vorove treba izvoditi uredno i brzo to se ui naterenskoj nastavi, a vjeba kod kue. Ako ispravno ue igdje pukne podravnomjernim optereenjem, puknut e upravo na voru. On neizbjenooslabljuje ue,a naroito ako je neuredan pa je urednost ovdje vrlopoeljna.Kod izrade vora posebno treba obratiti panju na klasinupogreku nezavravanja istog do koje dolazi zbog odvraanja panje.Dogodilo se ve da penja mislei da je navezan i osiguran krene penjati suetom samo labavo provuenim kroz pojas. Zbog toga jednom zapoetivor treba odmah i zavriti, a ne ostaviti za kasnije.Vrlo je vano prim jenitiprave vorove u pravim situacijama,a kao podsjetnik neka poslui ovaj

pregled vorova,njihovih namjena i specifinosti koje svaki alpinistpripravnik treba znati i razumjeti. Navedena su i druga imena vorova kakobi se itatelju olakalo pronalaenje dodatnih informacija (npr. skica sanainima izrade) u drugim pisanim izvorima i, naravno, na Internetu.


5/29




6/29




7/29



2.1.Dvostruki zatezni

Drugi naziv: double fisherman's bend

Slui za povezivanje dva kraja ueta. Dva penjaka ueta povezuju se ovimvorom kad je potrebno izvesti abseil dui od pola duine jednog ueta.Sigurno povezuje uad razliitih debljina. Najee se ipak primjenjuje zazatvaranje zamke povezivanjem njenih krajeva.

2.2.Laarski

Drugi nazivi: laarac, clove hitch

Slui za privrenje ueta na karabiner. Primjenjuje se za samoosiguranjena tandu ili za privrenje ueta uz stijenu (pri izradi rukohvata galendera). Jednostavno se podeava,lako razvezuje, uplie, a moeseizvesti i jednom rukom.

2.3. Polulaarski

Drugi nazivi: polulaarac, half/Munter/Italian hitch

Slui umjesto spravice za osiguravanje.Osim za osiguravanje partneraprikladan je i za abseil, ali pri tome jako uvre ue i time oteava njegovoizvlaenje iz tanda.Zbog toga je koristan kad spravice nema, ali trebalo biga izbjegavati kad je ona pri ruci te u korist karabinerske konice.

2.4. Prusik

Slui umjesto raznih mehanikih hvataljki za ue.Koristi se zasamoosiguranje kod abseila,prusiciranje te prebacivanje palog penjaa na

tand. Najbolje dri kad je svezan u zamci barem 4 mm tanjoj od ueta nakoje se privruje. Dobro hvata i ve optereeno ue.


8/29



2.5. Modificirani prusik

Drugi naziv: Klemheist knot

vor kao i prusik s tim da je prikladan i za blatno ue, a izvediv je i sagurtnom umjesto zamke.

2.6. Karabinerski prusik

Drugi naziv: Bachmann knot

vor kao i prusik s dodatnom pogodnou u vidu ruke kojom se lakopotee uzdu glavnog ueta.Takoer je izvediv i sa gurtnom umjesto zamke.

2.7. Bulin

Drugi nazivi: panjak, najlonski, mrtvi, bowline

Slui za izradu nepomine ome koja je alpinistu korisna u raznimsituacijama. Obino se primjenjuje za prsni navez te navezivanje penjakimuetom oko struka ili na penjaki pojas.Lako se otputa nakon pada. Nijesiguran bez dodatnog sigurnosnog vora.

2.8. Osmica

Drugi nazivi: vodiki,figure of eight on a bight, Flemish loop

Slui za izradu nepomine ome. U omu se navezuje preko karabinerapa jemogue navezati se i na sredinu ueta.

2.9. Dvostruka osmica

Drugi nazivi: dvostruki vodiki, double figure of eight on a bight

Slui za izradu dvostruke ome. Njime se isti dio ueta moe privrstiti nadva karabinera ili u sluaju nepredviene potrebe improvizirati pojas.Ome nisu sasvim nepomine tj. mogue ih je naizmjenice skraivati iproduivati.


9/29



2.10. Osmica s uplitanjem

Drugi nazivi: vodiki/osmica s uplitanjem/navoenjem,figure of eightfollow-through, threaded figure of eight

Slui za izradu nepomine ome kroz zatvorenu strukturu (metalni prsten,pojas). Osmica s uplitanjem najee se koristi za navezivanje penjakimuetom na penjaki pojas. Ne zahtijeva sigurnosni vor na slobodnom krajuueta. Apsorbira dio energije pada pri emu se dosta zategne.

2.11. Kravatni

Drugi nazivi: tape/water knot, ring bend

Slui za povezivanje krajeva gurtni. Svoju primjenu nalazi za zatvaranjegurtni pri izradi alpinistikih kompleta. Zahtijeva redovite preglede jer kliziprilikom upotrebe.Puno moe posluiti za zatvaranje ili povezivanje zamkikad je vano potroiti to manje ueta na vor, a nije bitno hoe li se zamkenakon optereenja moi odvezati.

2.12. Ambulantni

Drugi nazivi: reef/square knot

Slui za spajanje dva kraja ueta pri izradi prsnog naveza te noenjaalpinistiki smotanog penjakog ueta na leima. Nije siguran bez dodatnihsigurnosnih vorova sa obe strane.

2.13. Provizorni

Drugi naziv: mule knot

Slui za privrenje slobodnog kraja ueta kod osiguravanja partnera.Njime se blokira spravica za osiguravanje ili polulaarac te se panja moeposvetiti primjerice prebacivanju palog penjaa na tand. Nije siguran bezdodatnog sigurnosnog vora.


10/29



2.14. Karabinerska konica

Slui umjesto spravice za osiguravanje kod abseila ili za sputanje palogpenjaa sa sidrita. Ne uvija ue za razliku od polulaarca.

2.15. Garda

Drugi naziv: alpine clutch

Slui umjesto samoblokirajue spravice, dakle proputa ue samo u jednomsmjeru. Koristi se u raznim sustavima kolotura (primjerice sv. Bernard).

Nemogue ga je otpustiti pod optereenjem,ve ga je predhodno potrebnorasteretiti.

2.16. Pletenica

Slui za privrenje napete zamke na karabiner, primjerice u kombinacijisa prusikom u sistemusv. Bernard. Jednostavno i lako se otputa podoptereenjem. Ne treba zamijeniti ovaj vor sapletenicom za spremanjezamke!

2.17. Kaubojski

Drugi naziv: poluprusik, cow hitch,girth hitch, Lark's foot/head

Rezultat napola izvedenog prusika. Slui u raznim situacijama kadazatvorenu zamku ili gurtnutreba svezati oko neke druge zatvorene

strukture (primjerice druge zamke, metalnog obrua, stabla, pjeanog sata,penjakog pojasa).

2.18. estica

Drugi naziv: perec, overhand knot

Preferirani vor za spajanje dva penjaka ueta prilikom abseila i za tusvrhu ima bitnu prednost pred dvostrukim zateznim vorom ne zapinjelako prilikom izvlaenja ueta.


11/29



3. OPASNOSTI U PLANINAMA

ovjek se opasnostima oduvijek i stalno izlae bez obzira na to ime sebavi i gdje se nalazi.Ali, opasnosti u planinama veinom su drugaije prirode

od onih na koje smo svakodnevno navikli (npr. cestovni promet, razbojstva,terorizam...). Zbog toga penja-poetnik mora dobro upoznati mogue noverizike koje preuzima kao i naine kako da ih smanji na njemu prihvatljivumjeru.Uobiajna je podjela opasnosti u planini na objektivne i subjektivne.Objektivne su opasnosti nepredvidive, a nikakva ih posebna priprema ne

moe umanjiti. Subjektivne opasnosti, naprotiv,rezultat su loe pripremei/ili neopreznosti penjaa. Teko je, meutim, konkretne opasnostiuvrstiti ukoju od te dvije skupine jer na kraju je i penjaevasubjektivna odluka dapenje ta koja ga moe dovesti u neku objektivnu opasnost. Zato su dole

opasnosti drugaije grupirane,a potom navedene bez nekog posebnogredoslijeda.

3.1. Meteoroloke (ne)prilike

Ono to se smatra nevremenom u Paklenici, u Drenici i mnogim slinimmjestima moda je prilika sezone! To samo govori da se penja na totamoe pripremiti ako stvarno i eli. Aliopasnosti vrebaju tamo gdje ih neoekujemo. Vremenske prognoze relativno su pouzdane za neka podruja i

godinja doba, a nepouzdane za ostala.Opasnosti povezane sa loimmeteorolokim uvjetima ukljuuju gustu maglu, naglo zahlaenje,obilneoborine, snane vjetrove, munje i slino. Posljedice mogu biti nemogunostorijentacije,pothlaenost, ozebline, smrzotine, gubitak opreme, udar munjei mnoge druge. U takvim situacijama akcije spaavanja obino su oteane,odnosno esto i nemogue, a sa prvim poboljanjem vremena moda ve izakanjele.

3.2. Nestabilan teren

Odroni kamenja, snjene lavine, ruenje snjenih streha te uruavanjesnjenog pokrova nad ledenjakim pukotinama najee su opasnostinestabilnog terena koje prijete alpinistima uraznim fazama uspona. Uzrok

nestabilnom terenu esto je upravo splet meteorolokih prilika tijekomprethodnog dana, sedmice ili ak vie mjeseci.


12/29



3.3. Ozljede i drugi zdravstveni problemi

Sve ozljede i opta pogoranja zdravlja to nastupe tijekom uspona dijele sena laka i tea.Meutim, iako je npr. uganue glenja esto samo laka

ozljeda, onemogui li penjaa da se na vrijeme povue na sigurno, moe unajgorem sluaju ugroziti i opstanak naveza. Ostale ozljede i zdravstveniproblemi ukljuuju lomove i gubitak svijesti te unutarnja i vanjskakrvarenja nakon pada, sunanicu, toplotni udar, opekline, dehidraciju,pothlaenost, ozebline, smrzotine, snjeno te sunano sljepilo, raznekomplikacije poznate kao visinska bolest te druge.Dobar dio ovih opasnosti

moe se smanjiti dobrom pripremom i koritenjem prikladne zatitneopreme (rezervne rukavice, prikladna odjea, dobra krema za sunanje,kvalitetne sunanenaoale). Za ostatak bitno je ne podcijeniti prve znakove

slabosti i na vrijeme odustati od uspona zbog toga to je pravu odlukuzbog estog nastupanja poremeajau rasuivanju kasnije sve teedonijeti.

3.4. Oteana orijentacija

Moe se dogoditi i da navez zaena preopasan i/ili prezahtjevan teren, bilotijekom pristupa,uspona ili silaza i ne zna se vratiti na sigurno. Ako je navez

dobro odradio sve pripreme i dorastao izazovu, to se vjerovatno needogoditi, ali nikad se ne zna. Neki su usponi orijentacijski zahtjevni, a neki

nisu, o nekim nema mnogo pouzdanih informacija, a neki su i prvenstveni.Razne okolnosti odreuju pravila ponaanja pa tako koji put uspon moezahtijevati primjenu visinomjera, kompasa, detaljne geografske karte

podruja ili GPS ureaja.

3.5. Problemi s penjakom opremom

Svakako meu opasnijim situacijama tijekom uspona su kvarovi na opremi(iznimno rijedaksluaj) ili (ee) izgubljena oprema (npr. isputena

spravica za osiguravanje, klinovi...). Bilo dabez kljune opreme ostane zbogkvara, bilo svojom krivnjom (tu spadaju i loe procjene koliine potrebneopreme), penja mora improvizirati. Sretna je okolnost ako se nalazi napodruju dostupnom za akciju spaavanja, ali to nije uvijek sluaj.


13/29



Dakle, opasnosti u planinama brojne su i meusobno povezane. Svakipenja prije i tijekom uspona procjenjuje konaan rizik te ga prihvaa iliodustaje. Nikada ne rauna s tim da je siguran, ve je vjet u tehnikamaprve pomoi i nosi sve to mu treba da ih i primijeni. Ako opasnosti tijekom

uspona prerastu njegova oekivanja i zateknu ga nespremna, esto jemogue dozvati pomo (npr. mobilnim telefonom, svjetlosnim, zvunimsignalom...). Opasnosti i mogue posljedice mnogo su ozbiljnije ako napodruju uspona brza akcija spaavanja nije izvediva.


14/29



4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA

Velika vanost dobre pripreme uspona moe se naslutiti ve iz poglavlja oopasnostima u planinama. Naalost, inae dobra praksa da poetnik najprije

penje sa iskusnijim partnerima zapravo ne pomae razvoju njegovihsposobnosti planiranja i predvianja tijeka uspona. Sasvim je normalno damnogo iskusniji partner (npr. instruktor na koli) odradi pripremupenjakog uspona,posebno ako se (i to najee ba na koli) prisjeauspona od ranije. Takva priprema obino biva vie intuitivna negoegzaktna i proe potpuno transparentno pred penjaempoetnikom.Prvaspoznaja o vlastitom (ne)iskustvu sa pripremom penjakog uspona moepriekati i due vrijeme sve dok se alpinist pripravnik ne odlui naozbiljniji uspon sa manje iskusnim partnerom. Zato ovaj saeti pregled

pripremnih radnji koje penjaki uspon ine sigurnijim i njegov konaniishod predvidljivijim.

1. Odabir partnera

Partneri u navezu meusobno uvaavaju najvee povjerenje iako nijerijetkost da se i sluajni partneri nau na suprotnim krajevima ueta, tonajvee povjerenje uvijek postoji.Ono to ini navez boljim je odabirpartnera ne samo od povjerenja, ve i slinih ambicija,sposobnosti, psiho-

fizike izdrljivosti, predvidivog u raznim situacijama.

2. Odabir mjesta uspona

Obino se svodi na odabir planine ili penjalita, a neka u n as popularnaodredita su Babin Zub,stijene Dreznice, stijene Velikog Kuka,stijene naRomaniji i druga.

3. Odabir smjera uspona

Oito ovdje treba posvetiti mnogo panje. Smjer svojom teinom mora bitiprilagoen mogunostima svih lanova naveza. Tijekom daljnje pripremeuspona nerijetko se utvrdi da je izbor smjera preambiciozan pa se na ovu

taku esto vraa.


15/29



4. Prouavanje opisa, skica i fotografija pristupa, smjera uspona isilaza.

Jo jedna taka koju rijetki izostave iz svojih priprema. Ove informacije

treba potraiti u svim dostupnim penjakim vodiima to obuhvatajumjesto uspona, dobro ih prouiti,obratiti panju da nisu neke od njihpogrene (svugdje se potkradaju pogreke pa tako i upenjakim vodiima).

5. Identificiranje svih mogunosti prisilnog povlaenja i noenja.

Dobra priprema penjakog uspona ne bavi se samo usponom ve predvia ipotrebu odustajanja tijekom istog. U tu svrhu potrebno je unaprijed utvrditi

postoje li u smjeru pouzdana osiguravalita pogodna za abseil, moe li se i

gdje iz smjera izai preicom, prijei u neki laki smjer, udobno prenoiti ilibiti spaenhelikopterom.

6. Prikupljanje najnovijih informacija o usponu.

Budui da ni u jednom penjakom vodiu ne pie je li detalj smjeraprethodni dan bio mokar ili ak zaleen, nedostaju li jedinom bivkuodnedavno vrata ili je ak cijeli zameten snijegom, uvijek je pametnoraspitati se o svim detaljima uspona kod posljednjih penjaa.To su moda

prijatelji koji su uspon i preporuili, sudionici nekog tematskog foruma naInternetu, ili (kod vrlo svjeih smjerova) i sami autori smjera.

7. Izrada vlastitih skica i opisa.

Za neto dui ili orijentacijski zahtjevniji uspon vrlo je vano imati skicusmjera i opis na samoj skici, a ponekad je opis poeljan i za pristup odnosnosilaz. Najbolje je da svaki penja u navezu iz svih skica i opisa u dostupnimmu penjakim vodiima te najnovijih informacija sam sastavi skicu sa

vanim informacijama.Skicu treba fotokopirati u nekoliko primjeraka i sveih zatititi od vlage (npr. stavljanjem u obinu plastinu foliju) istaviti pojedan primjerak u ruksak, jaknu, majicu ili vezati na penjaki pojas. To jealabahter kojiuvijek mora biti lako dostupan.


16/29



8. Dogovori meu partnerima.

Penjai usporeuju svoje skice i ispravljaju uoene eventualne nedostatkete dogovaraju posljednje detalje uspona poput smjena vodstva i slino.

9. Provjera meteoroloke prognoze za podruje uspona.

Penjai provjeravaju najnovije dostupne meteoroloke prognoze zapodruje uspona i to kako za dan (ili dane i noi) uspona, tako i za nekolikosljedeih dana za sluaj da se uspon neplanirano odui ili neka fronta urani.Na kraju zakljuuju da je prognoza povoljna iliodgaaju uspon.

10. Odabir potrebne opreme.

Ukljuuje odabir tehnike penjake opreme, obue i odjee, hrane i pia teeventualno opreme za bivakiranje ako uspon u nekoj svojoj fazi (najeepristupu) to i zahtijeva.

11. Organiziranje prijevoza.

Govorim samo za sebe. Moe li nakon uspjenog uspona navez ostati bezdogovorenog prevoza u hladnoj pustoi Grenlanda, sedmicama

bespomono ekajui prvi brod da ga spasi? Ne? Ja se nebi sloio...

12. Obavjetavanje o planu uspona.

Uvijek je dobro o planu uspona obavijestiti prijatelje (po mogunostipenjae) ija je zadaa da motre napredak naveza (bilo dvogledom, bilo dabudno ekaju povratak penjaa u dogovoreno vrijeme). Na dojavumobitelom ili koji drugi znak neprilike oni po mogunosti osobno priskauu pomo ili pokreu akciju spaavanja. Ako je pristup smjeru iz oblinjeg

planinarskog objekta, najee je tamo i upisna knjiga gdje je dobroprijeodlaska upisati svoje line podatke, ime smjera uspona, planiranovrijeme i mjesto povratka te na to po mogunosti skrenuti panju slubenojosobi.


17/29



5. KOMUNIKACIJA U STIJENI

Sigurnost naveza uveliko ovisi o meusobnoj usklaenosti kljunih radnji

koje penjai obavljaju svaki pri svom kraju ueta. Za usklaenostnuna jekomunikacija.

Komunikaciju u stijeni ponekad nije lako uspostaviti. Mogui uzroci tomeoiti su: meusobna udaljenost penjaa, zavijanje vjetra, uborenje potoka,odjeci s oblinjih stijena...

Sve to zahtijeva da penja u svakom trenutku:

tano zna tamu je posao, tano zna taje posao njegovog partnera, doslovice zna dogovorene poruke i njihovo znaenje.

Tako oba lana naveza u svakom trenutku znaju taim njihov partner moeviknuti i time eliminiraju vei dio poruka iz razmatranjaonog to su uli.

Tu se kao pogodnost pokazuje postojanje jednog, opeprihvaenog obrascakomunikacije tako da i penjai koji prvi put penju zajedno ve raspolau

svim potrebnim komunikacijskim sposobnostima. Iako je (barem u teoriji)komunikacija moguana bilo kojem jeziku (pa tako i na bosanskom), nagonza proiavanjem bosanskog jezika od nepoznanica prekasno se razvio sobziromna ipak duu alpinistiku tradiciju u BiH. Zbog toga seusklaenostisa iskusnijim penjaima poetnike ui stara terminologija punanepoznanica, ali i jedina koja ne izaziva nesporazume u najkritinijimsituacijama.

Slijedi pregled svih uobiajenih usmenih poruka (i uz njih povezanih

radnji). Plavom pozadinom prikazan je nezaobilazan dio komunikacije,zelenom opcionalan, a crvenom izniman.


18/29




19/29



U popularnim stijenama esto vie naveza penje u meusobnoj b lizini i(komuniciraju li istim jezikom) mogui su kobni nesporazumi. Zbog toga jeu takvim situacijama potrebno imenom osloviti partnera prije nego mu se

uzvikne kritina poruka (npr. Adnane, pusti osiguranje! ili

Adnane,penji!).

Ponekad usmena komunikacija uopte nije mogua. Postoje alternative:

navez u blizini moe pomoi kao posrednik, vizualna komunikacija moe posluiti umjesto usmene, katkad je mogua komunikacija unaprijed paljivo dogovorenimpotezanjem ueta.

Ako su svi naini komuniciranja oteani ili onemogueni, dob ro upenjannavez moe penjati i bez komuniciranja, svaki od penjaa ekajui dovoljnovremena svog partnera da obavi kritine radnje.


20/29



6. PRUSICIRANJE

Prusiciranje je tehnika penjanja uz ue kojom uz minimalne zahtjeve zadodatnom opremom penja moe brzo svladati problematinu dionicu

uspona.Potreban uvjet za prusiciranje je,naravno, da uopte postoji ue uzkoje se penje, a koje obino postavi prvi penja. Razlozi za prusiciranjerazliiti su, primjerice:

nedostatak vjetine da se popne neki dio stijene, potreba za utedom na vremenu,nemogunost da se nakon pada u prevjesu ili prenici nastavi penjati, predugaak abseil do ispod sljedeeg tanda, dohvaanje ueta zapelog pri izvlaenju nakon abseila

Tehnika se temelji na upotrebi dvije zamke koje se prusicima privrste naglavno ue pase naizmjence teina penjaa prebacuje s jedne na drugu. Pritome se prusik trenutno neoptereene zamke stalno pomie gore uz ueime se postie napredovanje u koracima.

Prusiciranje je mogue na vie naina, a ovdje je opisan vjerojatno najlaki inajuinkovitiji.

1. privrstiti zamku A prusikom A na glavno ue i karabinerom na pojas;zamku popotrebi skratiti tako da je prusikA upravo na dohvat ruke,

2. privrstiti zamku B prusikom B na glavno ue omah pod prusikom A;

zamku po potrebi skratiti tako da je u nju jedva mogue podii stopalo te i

nju ukopati u pojas,3.povui glavno ue obedvima rukama i ispruenom nogom stati u zamku B

istovremeno gurajui prusikA to vie uz glavno ue,

4.sjesti u pojas i namjestiti prusik B odmah pod prusikA,

5.ponoviti 1. 4. po potrebi.

Slijedei ove upute penje se uz ue u koracima dugim izmeu pola metra imetar neovisno o rastezljivosti ueta. Dodatna pogodnost je improviziranjeobrua od none zamke (zamka B) ime se uinak pojedinog koraka ipovea.


21/29



Prusiciranjem se vrlo brzo postie visina s koje vie nije ni ugodno, a modani sigurno pasti natrag na kraj ueta (penja se ni u kojem trenutku nerazvezuje s kraja ueta). Kad bi zamke pukle ili prusici iz nekog razlogapopustili, do takvog pada bi i dolo pa penja poduzima odreene

preventivne mjere da to sprijei. Na svakih 5 do 10 metara uspona veeosmicu u glavnom uetu u visini struka i karabinerom je ukapa u pojasime skrauje mogui pad.


22/29



7. ABSEIL

Sputanje po uetu uz pomo spravice za osiguravanje naziva se abseil.Najee se abseila savrha smjera koji zavri na vrlo nepristupanom

terenu ili prilikom odustajanja i silaza niz smjer prije njegova zavretka kadsilaz pjeice nije mogu ili nije siguran.

Vrlo saeto, tehnika se sastoji od sljedeih koraka.

1.odabir ili izrada tanda (npr. ljepljeni klin, lanac na spitovima, pouzdanostablo...),

2.utandavanje penjaa,

3.namjetanje sredine ueta kroz tand,

4.vezivanje zaustavnih vorova na krajeve ueta,5.glasno upozorenje: UE! i bacanje ueta niz stijenu,

6.samoosiguravanje zamkom i prusikom oko glavnog ueta, 7.navoenje ueta kroz spravicu za osiguravanje na pojasu,

8. odtandavanje i spust do podnoja stijene ili do mjesta za izradu

sljedeeg tanda,9. izrada tanda (prema potrebi) i utandavanje, poruka partneru:MOE!,

10.partner je do tad ve izveo 6., izvodi 7., govori: IDEM! i izvodi 8.,11.ako penjai nisu dostiglipodnoje stijene, postupak se ponavlja od 2.

Pri tome posebnu panju treba posvetiti sljedeem:

rizino je abseilati sa opreme sumnjive ispravnosti zaostale od prethodnihnaveza,

kada vor spaja uad, treba ga namjestiti tako da ne zapne pri izvlaenju

ueta, kada nije svejedno koji kraj ueta treba povui, pravi se moe obiljeitiukopanjemkompleta za taj kraj i pojas, kada predzadnji penja abseila i utanda se, zadnja je prilika da se isprobaizvlaenje ueta, abseil spravicom za iskljuivo jednostruko ue (npr. Petzl Grigri) zahtijevaspecifiannain namjetanja ueta kroz tand


23/29



Uza sav oprez ponekad ue pri izvlaenju ipak zapne u stijeni iznad navezaak i kada nije koriten vor za spajanje uadi. Ako iznad nema nikoga daspasi situaciju, a ni jakim povlaenjem ne moe se osloboditi ue, jedanpenja mora doi do problematinog mjesta i samosloboditi ue. Najprije se

kraj odnosno krajevi ueta veu za donji tand. Ako su penjaima jodostupna oba kraja zapelog ueta, neko moe odprusicirati do mjesta gdjeje ue zapelo veui prusike oko oba kraja ueta odjednom. Ako je jedankraj ueta ve izvan dohvata, penja se do tog mjesta mora popetisamoosiguravajui se prusikom na zapeli kraj ueta ipostavljajuimeuosiguranja dok ga partner osigurava drugim krajemueta. Ako penjanje nije mogue ni slobodno ni tehniki, kao zadnja mjeramoe se po zapelom kraju ueta prusicirati do gornjeg kraja ueta i , ako jeono jo provueno kroz gornji tand, nastaviti po oba kraja. Dolaskom

domjesta gdje je ue zapelo, ue se moe osloboditi i eventualno napravitinovi tand. Potom se paljivije ponovno abseila.


24/29



8. SITNO ALI BITNO

8.1. Kako se prevezati na kraju kratkog sportskog smjera?

Penjanje kratkih (do 30 m) sportskih smjerova ne spada u domenu

alpinizma, ali vrlo je korisno za uenje i uvjebavanje penjake tehnike narelativno siguran nain. Kratki sportski smjerovi esto zavravaju masivnimljepljenim klinom ili na dva spita povezana lancem, tj. nemaju karabiner za

ukapanje. Najpraktiniji silaz sa takvog smjera jeste prevezivanje na vrhutepreputanje partneru.

Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera prvi nain:

1.samoosiguravanje kompletom,

2.izvlaenje par metara ueta i provlaenje sredine tog dijela kroz tand, 3.vezanje osmice u toj sredini i ukopavanje karabinerom u pojas,

4.razvezivanje s kraja ueta i izvlaenje tog kraja iz tanda, 5.uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja.

Ponekad je uica ljepljenog klina premala za provlaenje dvostrukog ueta,

pogotovo kad je u njoj ve komplet kojim se samoosigurava. Tada jepostupak prevezivanja neto drugaiji.

Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera drugi nain:

1.samoosiguravanje kompletom,

2.izvlaenje par metara ueta i izrada laarca u tom dijelu, 3.ukopavanje karabinera s laarcem u pojas,4.razvezivanje kraja ueta i provlaenje tog kraja kroz tand,

5.ponovno navezivanje na taj kraj ueta, 6.iskopavanje laarca iz karabinera na pojasu,7.uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja.

Samoosiguravanje se moe izvesti i na sigurniji nain, paralelnomupotrebom dva kompleta(suprotno usmjereni karabineri) ili ivene gurtnevezane kaubojskim vorom na pojas i karabinerom ukopane u tand.Paljivo pratei ove upute nije mogue ispustiti ue i ostati bez njega viseina tandu, kao ni pasti sa tanda na zemlju .


25/29



8.2. Kojim vorom spajati penjaku uad pri abseilu?

A) Najpouzdaniji je dvostruki zatezni vor. Meutim, ne preporuuje senjegova upotreba jer lako zapne pri izvlaenju ueta preko terena koji

sadrioblike poput polica, ljuski, pukotina, granja ili slinih stvari.

B) Preporuujese uad povezati esticom. Potrebno je posebnu pozornostposvetiti vezanju ovog vora. Ako vor nije uredan i dobro zategnut (bezpretjeranog uvrtanja uadi, svaki od etiri kraja zategnuta zasebno jednom, pa jo jednom) te sa barem oko 25 cm dugim krajevima, moe seodvezati pod ovjekovom teinom. Paljivo svezan, zaista najbolji vor za tusvrhu. Pouzdano povezuje i uad znatno razliite debljine.

8.3. Kako ne prokliziti s krajeva ueta pri abseilu?

Ako nije mogue ustanoviti da donji krajevi uadi dostiu do sigurnogvodoravnog terena, potrebnoih je zavezati u vor. Postoje dva naina.

A) Po jedan vor na svaki kraj. Lake je baciti svaki kraj zasebno negospojene krajeve odjednom. Takoer, lake je pri silazu razmrsiti uad ukaeli se potreba.

B) Jednim vorom spojiti oba kraja. Nespretniji nain jer je tee baciti uad,tee ga je raspetljati nakon to je baeno, a i lako se tijekom abseila jododatno spetlja samo oko sebe.


26/29



8.4. Kako se prusikom samoosiguravati pri abseilu?

A) Prusik iznad spravice klasian nain. Jedna je ruka ispod spravice injome se regulira brzina sputanja. Druga je ruka iznad prusika i sputa

prusik niz ue kako se ne bi zategnuo. Izuzetno je vano da ta ruka neobuhvata prusik i da dostie bar oko 20 cm iznad najvie take do kojedolazi prusik. Tako se ne moe dogoditi da se uredan prusik pri gubitkukontrole ne zategne.

Dobra strana:

radi, ponekad.

Loe strane:

radi i kad ne treba,

zategnuti prusik optereen je punom penjaevom teinom pa ga jeteko otpustiti inastaviti abseil,

loija regulacija brzine sputanja samo jednom rukom ispod spravice,

obje ruke su potrebne za abseil pa je nemogue odguravanje jednomrukom od prepreka,razmicanje granja i slino manevriranje,

opasnost od refleksnog dranja za prusik pri gubitku kontrole naduetom ispod spravice;pad zavrava na kraju ueta ili na zemljitogod je blie.


27/29



B) Prusik ispod spravice modificirani nain. Obje su ruke ispod spravice ireguliraju brzinu sputanja. Izuzetno je vano da je spravica dovoljnovisoko iznad prusika kako ga pri gubitku kontrole ne bi sprijeila da sezategne. Obino se upotrebljava prusika ukopana u jednu nonu omu

pojasa.

Dobre strane:

zategnuti prusik lako se otputa jer nije optereen punom

penjaevom teinom,

jednom kad je prusik na uetu i ukopan u pojas, mogue je izvuidovoljno ueta za provlaenje kroz spravicu bez da ga njegova

vlastita teina povlaidole,

bolja regulacija brzine sputanja obedvima rukama, mogue sputanje i samo s jednom rukom na uetu dok je druga

slobodna za razmicanje granja, odgurivanje od ili pridravanje zastijenu...

Loe strane:

nema


28/29



8.5. Kako otpustiti zategnuti prusik pri abseilu?

Problem se moe pojaviti kod osiguravanja prusikom iznad spravice.Potrebno je predvidjeti tu mogunost i za prusik upotrijebiti duu zamku

koju na pogodnoj udaljenosti od prusika treba skratiti vorom. Viak senakon ukopanja u pojas spremi u dep. Stegnuti prusik otpusti se takodase najprije nogom stane u zamku i podigne se. Zatim se zategne ue uspravici i ponovno sjedne u pojas. Teina vie nije na prusiku ve naspravici pa ga je mogue otpustiti jednom rukom.


29/29


9. UMJESTO ZAKLJUKA

Krajnji dosezi alpinizma u prolosti su, a i danas stalno pomiu granicemogueg i donose nova pravila igre. Ne teimo svi takvim ekstremima, a

razlikujemo se i po predanosti svom cilju,shvatanju prihvatljivog rizika i,tekako, shvatanju neuspjeha. Na putu prema svom vlastitommalom ili

velikom cilju alpinisti vjebaju i razvijajutehniku, snagu, izdrljivost, psihu.Aliiako su gornje pripreme vane za napredovanje, jo je vanije da svojomoitou ovjeka ne zatupe i odvrate od daljnjeg uenja.

Ovaj je materijal samo vrlo mala baza znanja, nedovoljna ak i za prolaz naispitu alpinistike kole. Brojne dobre i opirne knjige napisane su, a danijedna ne moe (niti tvrdi suprotno) kvalitetno pokriti sve bitne teme. Sa

tim na umu oekuje se od ambicioznijeg pripravnika da samostalno ui iistrauje. Nove spoznaje na koje naie, katkad i skroz suprotnetrenutnonavedenim, dobro provjeritei iskoristite najbolje to znate imoete, a svoja iskustva (i dobra i loa) podijeli sa nama (za)ostalima.

Neke konkretne mogue smjernice u linom napredovanju mogu se ipakspomenuti i ovdje.Osim tehnikih pojedinosti usko vezanih uz odreenuvrstu penjanja (penjanje u suhoj stijeni,tehniko penjanje, penjanje u ledu isnijegu, kombinirano penjanje) postoje i druge vie i manje oite teme od

velike vanosti alpinistu. Fiziki i psihiki trening, kvalitetna ishrana,odijevanje,navigacija, snijeg i zatita od snjenih lavina, predvianje(ne)vremena u planini, spaavanje i samospaavanje, prva pomo uplaninama, utjecaj penjanja na okoli...

Bez iluzije da e vei dio itateljstva priznati da je alpinizam barem tolikoteorija koliko i praksa, na tu je injenicu ipak skrenuta velika panja. Ui sena grekama, ali u alpinizmu vie negoinae pazi se da onih vlastitih budeto je mogue manje. Kako (ako uopte) to pojedinac postie njegova je

lina stvar sve dok ne ugroava sigurnost drugih. Manje ambiciozanpripravnik neka je umjesto zakljuka barem shvatio jednu jednostavnupoentu svega ovoga:

...live to fight another day.

Alpinisticka skola - prirucnik

Documents

Transcript of Alpinisticka skola - prirucnik