ALBUM - ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr · dodaci podržavaju kompoziciju radnih æelija...

KAIROSKAIROSKAIROSKAIROSKAIROS2

ALBUM

IV.i - Hotelijersko - turistièki tehnièari

IV.b - Hotelijersko - turistièki tehnièari

IV.a - Hotelijersko - turistièki tehnièari

KAIROSKAIROSKAIROSKAIROSKAIROS 3

UVODNIK

KAIROSKAIROSKAIROSKAIROSKAIROSList SS� ��Bla� Jurjev Trogiranin��Dr Franje Tuðmana 1 - TROGIRTel.021/882-511

Glavna urednica: Suzana GrðanVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Uredni�tvo: Maja Kakiæ, Elvira Vuèkiæ, JelenaMunjiza, Hrvoje Vukeliæ, Daniela Vladiæ i AnteaBari�iæLektor: Dragica �i�iæ, prof.Kompjutorska obrada i grafièka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. in�.

Naslovna stranica - Martina �panjolZadnja stranica - Hrvoje Vukeliæ

Izdavaè: SS� ��Bla� Jurjev Trogiranin��Ravnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 500 primjeraka

Tisak: Obrt za grafièku pripremu i tisak TECHNO, SegetDonji, Hrvatskih �rtava 45, tel. 021/880 678

Sponzor: ALPRO-ATT d.o.o. 21220 TROGIRtel. 021/896 242 tel/fax. 021/896 243, 896 244e-mail: [email protected]

Dragi èitatelji,

Pred va�imoèima je posljednjiovogodi�nji Kai-ros, list sretnogtrenutka, list na�e�kole. Tu je da vasusreæi, pa bar natrenutak! Tim uèe-nika i profesorasvojim su dopri-nosima uèinili ovajplik papira info-rmativno-zanimlji-vim �tivom, bogatim, raznovrsnim, humo-ristiènim... Ovjekovjeèili smo postignuæa onihkoji su zaslu�ili to, dodijelili titulu najprofesora,ukljuèili smo razne struke na�e �kole, �alilise...s ciljem da Kairos �to vi�e primami va�einterese, probudi znati�elju i zaintrigira(ne)mirne mladenaèke duhove! Nalazimo seu godini Nikole Tesle pa smo pisali i o tomna�em velikanu.

A sada, �elim vam ugodno èitanje uz dobrevibracije. Poli�ite prst i krenite na turnejuKairosom!

P.S.: Moja stolica sljedeæe godine èeka navas. Ja se di�em, odlazim na neku drugu(urednièku) stolicu, a buduæem nasljedniku/nasljednici �elim onoliko zabave koliko sam jado�ivila ureðujuæi Kairos. Dobrodo�li svi koji�elite, pridru�ite nam se!

Pozdravlja vasVa�a urednica

Suzana Grðan

KAZALO

UVODNA RIJEÈ..............................................................3

IZABRAN NAJPROFESOR NA�E �KOLE ...................4

RAÈUNALNI TEHNIÈAR U STROJARSTVU...........7

TROGIRSKI AKVAREL SPLITU ZA 1700. ROÐENDAN.............8

DOJMOVI O KONCERTU...........................................9

ELEKTROTEHNIÈAR...................................................10

TRI�ES�EDMA...............................................................11

KUHARI NA GASTRO NATJECANJU.....................12

GASTRO 2006 � �IBENIK I ZADAR.........................13

SREBRNA MEDALJA NA MEÐUDR�AVNOM GASTRU 2006.14

8. SMOTRA TURISTIÈKO-UGOSTITELJSKIH �KOLA NA VISU.......15

MLADI LITERATI..........................................................16

DR�AVNO NATJECANJE U LIDRANU...................18

GORANOVO PROLJEÆE U TROGIRU....................22

SMISAO �KOLE...........................................................23

JEDAN DAN U METROPOLI....................................24

PUTOPIS MATURANATA U ZADAR I �IBENIK..........25MEÐURAZREDNO NATJECANJE U NOGOMETU..26

MEÐURAZREDNO NATJECANJE U ODBOJCI........27

RUKOMET SREDNJIH �KLOLA.................................28

TEST...............................................................................29

RAZBIBRIGA.................................................................30


AKTUALNO

Pitate se: O èemu je rijeè!?Da vam pribli�imo: U na�oj �kolimeðu uèenicima se rodila idejada naprave anonimnu anketukako bi istra�ili tko je njimanajomiljeniji profesor/ica, anga-�irali se i zamisao sproveli udjelo. Sudjelovali su: JelenaMunjiza i Elvira Vuèkiæ zastrojarsku smjenu, a AnteaBri�iæ i Suzana Grðan zahotelijersko-turistièku smjenu.

Pobjednik ankete je prof.matematike, svima vama poz-nat pod imenom Miroslav Ðikiæ.Èestitamo!

Naime, dana 26. 04.2006.uhvatismo u jednoj od uèionicana�e �kole upravo prof. Ðikiæa,odnedavno ponosnog vlasnikanajpresti�nije titule u ovoj �koli.I tako smo s najboljim profe-sorom, kako se pokazalo, ule�ernoj atmosferi provele nekovrijeme u ugodnoj �æakuli�.

�to mislite o �kolstvuopæenito?

�kolstvo je samo odrazdru�tva; kakvo je dru�tvo takvoje i �kolstvo.

Kako uspijevate usposta-viti tako dobru komunikacijus uèenicima?

Ja najprije zahvaljujemuèenicima na toj tituli i smatramda kod nas u �koli ima mnogokvalitetnih profesora. Ali, eto, toje izbor uèenika. Dobru ko-munikaciju posti�em radom iprijateljstvom s njima, �alom...Sat traje 45 minuta i za tovrijeme se mo-�e� i na�aliti inaraditi. Za sve imamo vreme-

na: i za rad, i za�alu, i za smijeh,i za prièu..., zasve. Dakle, tre-ba sat takoiskoristiti da ihzabavimo cijelih45 minuta.

Bez sum-nje, ovaj posaovolite i jeste liga oduvijek vo-ljeli?

Te�ko je toreæi nakon tride-set godina. Tusam i ostajemtu.

U èemu Vidajete najvi�eod sebe, jesu liuvijek u prvomplanu nastavnisadr�aji?

Naj�alosnije je to �to se minajvi�e bavimo sa lo�im uèe-nicima, �to, naravno, ide nau�trb dobrima, jer da se vi�eposvetimo dobrim uèenicima,bili bi dosta bolji rezultati i to jeproblem.

Jeste li zadovoljni ocje-nama nas uèenika gene-ralno?

Nisam, Bo�e saèuvaj! Nemogu biti zadovoljan kad imajedinica.

Kako je moguæe da jeprofesor tako omra�enogpredmeta kao �to je mate-matika dobio titulu najboljegprofesora? Obrnuta propor-

cionalnost, zar ne?Vi to tako shvaæate. Mate-

matika u biti nije toliko te�ka.Da vi vi�e radite, matematika bibila lak�a. Èim ispusti� dvijelekcije, odmah ne mo�e� nitreæu pratiti; treba sve konti-nuirano raditi.

Vi ne volite repeticije, jel�tako?

To je bacanje love.

Ali za�to?Zato �to ste vi u stanju to

sami nauèiti. Ako ide� narepeticije, ne mora znaèiti daæe� bolje nauèiti i roditelji d�abelovu dali. Protiv repeticija sam

IZABRAN NAJPROFESOR NA�E �KOLE


AKTUALNO

inaèe, a ono �to ne zna�, mo�e�uvijek mene pitati.

Najveæe zadovoljstvo je kadzadatak rje�ava� pa ga nerije�i�; onda opet poku�a�, papogleda� u rje�enje i napokonispadne toèno - to je ono pravo!

Vi ste skroz prozirni - kadjedan napi�e zadaæu, vi sviprepi�ete bez razmi�ljanja.Èesto netko neku sitnicu pog-rije�i, a potom svi pogrije�iteautomatski.

�alabahteri?Znam ja sve va�e finte,

samo sad ne znam ima li �tonovo s mobitelom. Gle primjer:Ti sjedi� i zjapi�, ja se okrenem,a tebi glava dole! Pa �to radi�nego prepisuje�!?

Mo�da mi je do�la ins-piracija.

Svi: Hohohihi!

Koji Vam je najdra�ikolega u �koli?

Sa svima sam dobar, a saonim æelavim sam najbolji. Snikim se ne svaðam, pametnijipo(do)pu�ta.

Kakvi ste sa èistaæicama?Jo� najbolji, i sa èista-

æicama i sa kuænim majstorom.

�to mislite hoæe li bitizavisti od strane drugihprofesora?

Zna� �to, meni to ni�ta neznaèi - ni iz rukava ni u rukav.

Gdje me vidite za 10godina?

Pa ne znam, mogli bismo senaæi u disko klubu «Monaco».

Super, meni odgovara!Dolazite li nam na maturalnuzabavu?

Pa naravno, ja sam raz-rednik; a da nisam, onda mo�dane bih.

Volim dru�tvo i dru�enje, alimi je �ao �to je na maturalnojzabavi malo profesora, samorazrednici.

�to ka�ete o «Mojoj�tikli», mislim o Severininoj�tikli?

Bezveze.

Slu�ate li folk?Ne slu�am to, ali vidimo da

svi kafiæi propadaju ako nepu�taju narodnjake.

Prièa se u �koli o tomva�em disku, je li Vi tostvarno dr�ite ili..?

To je u vlasni�tvu mojesupruge, ona ga je nasljedila.Zbog prevelike udaljenosti,voditi posao je bilo te�tko pa jesada disko iznajmljeno.

Pu�tate li Vi folk u Va�emdisku u Bugojnu?

Ne dolazi u obzir, nisam tija taj tip; samo sam za zabavnuglazbu (stranu i domaæu).

�to ste po horoskopu? Ne znam, ne vjerujem u to.

Jeste li ikad bili u Teute? �to ti je to?

Pekara iza Vas. A nisam.

A ima Vam tu krafna,�trudla, burek...

A zna� li ti od èega se praviburek?

Znam! Od mesa.E, tako je, a ostalo su pite:

sirnica, zeljanica, krumpiraèa...

�to je s pitom od ku-pusa?

Ako je od kupusa, kako sezove!?

Prof. �imiæ iz prikrajka:Kupusaèa.

Svi: Haha.

Volite li èorbu?Samo gustu.

Kad nam smi�ljate pri-godne nadimke, je li Vi todoma kombinirate?

Doðe mi kad vas vidim, tadmi se javi ideja.

Za�to tako nosite cvike?Uvijek ih gubim. Kad su mi

na nosu, znam gdje su i samoih namjestim.

�to biste Vi kad bi Vasnetko od nas uèenika/uèe-nica pozvao na pivu?

Koju pivu?

Veliku.Onda bi prihvatio poziv.

Iz kojeg puta ste polo�ilivozaèki?

Iz prvog i ispite i vo�nju,sve.

�to mislite o poskup-ljenju goriva?

Nije poskupilo.

Kako?Ja uvijek nalijem za 100

kuna.


AKTUALNO

Za koga navijate?Za Hajduka - nekoæ vi�e, jer

sad je sport sve samo ne sport,ali pogledam utakmicu tu itamo.

Tko je zaslu�an za Va�styling?

Evo ovako, u nas u kuæi suèetiri mu�ka. Tko se prvi ustanenajbolje se obuæe, a to samuvijek ja.

Bolujete li od kakvebolesti?

Nije, hvala Bogu! �ivjet æudo 108.

Taman dok Suze izaðe iz�kole.

Svi: Hohoho!

Poma�ete li �eni okokuæe?

U kuæi treba da se zna tkoje mu�ko, a tko �ensko i koji suposlovi mu�ki, a koji �enski. Ja�eni èesto oko cvijeæa po-ma�em.

Radite li na baustelu?Uvijek ne�to radim oko

kuæe i poma�em prijateljima kadustreba.

Jeste li vi�e tradiconalniili...?

Tradicionalan.

S obzirom da su Vasuèenici izabrali za profesorabroj jedan, hoæe li to utjecatina Vas da se prema njima kojiput drugaèije postavite?

To je sad prije popravnih.

Trebalo bi anketu napravitiposlije popravnih.

Profesore Ðikiæu, imate liVi �to reæi uèenicima?

Pozdravljam sve uèenike,pogotovo maturante. �elim impuno uspjeha na fakultetu, ubuduæem �ivotu... Kad se buduudavali/�enili, nek� me zovu �doæi æu vrlo rado.

Razgovarale: Suzana Grðan& Antea Bari�iæ

Jedan od najluckastijihpothvata prof. Ðikiæa

RADNJA U RAZREDU(4.b): Matematika je. Profesorje donio kontrolne. Podijelio ih.No, Anamarije nema nanastavi.

ZA TO VRIJEME ISPRED�KOLE: Stoji Anamarija i mislise: �Oæu li uæi na matematiku ilineæu? Veæ kasnim... Hmm,hoæe li me pustiti na sat? Neznam, mogla bih markirati kadje veæ ovako. Jao!�

RAZRED: Prof. Ðikiæ uzimamobitel sa stola. Mobitel jePeniæev, Dinov. Dino zaèuðenogleda. Profesor ulazi u imenik itra�i Anamarijin broj. Zove!

ISPRED �KOLE: Ciin ciin!Anamarija vadi mobitel iz torbe.Zove je Peniæ, stoga se javirijeèima ��ta je?� Glasprofesora odgovara: ��ta, �ta,�ta je? Dobila si keca, eto �taje!�

Anamarija �bloka�! Poklopislu�alicu! Bje�i iz �kolskogdvori�ta glavom bez obzira!

R A Z R E D :hihihhohohohohahahahhahah!

Daniela Vladiæ 3.a


KROZ �KOLU

Raèunalni tehnièar u stro-jarstvu mora dobro poznavatistruku (strojarstvo) da bi mogaoprimijeniti raèunalo u svako-dnevnom radu; mora nauèitiraèunalom upravljati proiz-vodnim procesom, kako upodruèju strojarstva tako i usrodnim podruèjima. Raèunalnitehnièar u strojarstvu dajeusluge iz konstruiranja pomoæuraèunala i izrade tehnièkedokumentacije, izraðuje pro-grame za numerièki upravljanestrojeve uz pripadnu kontroluproizvoda.

Potrebne osobine: str-pljivost, preciznost, ustrajnost,kreativnost, sklonost tehnici,otvorenost za stjecanje novihznanja, dobro razumijevanje irukovanje mehanièkom stru-kturom i funkcijama aparata.

Od praktiènih vje�tina raèu-nalni tehnièar u strojarstvumora poznavati:

- osnove ruène i strojneobrade metala,

- programiranje,- pu�tanje u pogon i poslu-

�ivanje strojeva upravljanihraèunalom,

- konstruiranje pomoæuraèunala,

- izradu tehnièke doku-mentacije,

- kontrolu kvalitete.Tako osposobljeni tehnièar

moæi æe se brzo ukljuèiti uproizvodni proces i primijenitimodernu tehnologiju i timeubrzati proizvodni proces, tj.skratiti vrijeme izrade i pobo-lj�ati kvalitetu.

Jedan od najsuvremenijihsoftware-a koji se upotrebljava

u procesnoj industriji poznat jepod nazivom COSIMIR.

COSIMIR - simulacija radaindustrijsog robota

COSIMIR (Cell OrientedSimulation of Industrial Robots)� programbilni logièki kontrolerdonosi automatizirani sustav, izapravo ne samo jedan, dire-ktno do uèenièkog kompjuterau obliku 3D simulacija u rea-lnom vremenu. Uèenik mo�eimati uvid u sustav, u svakomkutku prilagoditi senzore,stiskati prekidaèe, testiratipodsustave i zadnje, ali nenajmanje va�no, koristiti praviprogrambilni logièki kontroler(PLC) kako bi kontrolirao logièkisustav.

Koristimo COSIMIR:- za planiranje radne æelije

bazirane na robotima- za provjeru dostupnosti

svih polo�aja- za razvoj programa za

robota i upravljaèa- za optimaliziranje ras-

poreda radnih æelijaSvi pokreti i ruène radnje

mogu biti simulirane kako bi seizbjegao sudar i optimaliziralovrijeme ciklusa. Direktno ski-danje testiranih programa ipolo�aja u upravljaèkoj jedinicirobota je podr�an u potpunosti.COSIMIR-ovi modelirajuæidodaci podr�avaju kompozicijuradnih æelija robota. Uspje�nomodeliranje je osigurano upot-rebom biblioteka koje sadr-�avaju strojeve, robote, alate,transportne trake itd. Slobodno

3D modeliranje i uvoz iz CADsustava je takoðer moguæ. Istotako, COSIMIR podr�avakorisnièke biblioteke i projektnudokumentaciju.

Kosimir professional zadana�nju tehnologiju robota saposebnim 3D softwareom slu�iza modeliranje, simulaciju radai programiranje razlièitih indu-strijskih robotskih sustava, �toje novo podruèje uèenja. Naèinsimuliranja dopu�ta testiranjeæelija i dizajna alata buduæi dasvi potezi i operacije u æeliji kojase modelira mogu biti odmahsimulirani, kako bi se prepoznalipotencijalni problemi i ostvarilioptimalizirali potezi.

Razlièita unaprijeðivanjamonitora i karakteristike prog-ramske interakcije èine kod ovesimulacije alternativu koja imavi�e prednosti od tradi-cionalnih metoda.

RAÈUNALNI TEHNIÈAR U STROJARSTVU

Slika prikazuje 3D simulacijuautomatizirane proizvodne linijesa svim potrebnim parametrimaprogramiranja.

Marko Ba�iæ IV.f(Mentor: prof. P. Piliæ)


DOGAÐANJA

Ako vas je ovaj naslovasocirao na èuvenu operetu«Splitski akvarel» Ive Tijar-doviæa, zacijelo ste razmi�ljalikao jedan profesor na�e �kole.Naime, upravo preko teasocijacije on je do�ao donaziva multidisciplinarnog imultimedijalnog projekkta«Trogirski akvarel� koji jeuprilièen kao trogirski dar Splituu Hrvtskom narodnom kazali�tupovodom 1700-te obljetnicepostojanja tog susjednogvelikog grada, u subotu 28.sijeènja ove godine. Te veèerizgradom HNK-a u Splitu«zavladao» je Trogir; odr�an jekoncert trogirskih umjetnika,postavljena je izlo�ba trogirskihslikara i kipara, izlo�ena su vinaponajboljih trogirskih vinara tesu predstavljene kreacijetrogirskih modnih kreatora �Borisa Buriæa Gene i braènogpara Anite i Marija Galiæa.

Ono �to se poznavateljutrogirskih prilika èini nemo-guæim, po�lo je za rukom pro-fesoru ekonomskih predmeta una�oj �koli Marinu Ro�iæu. Prof.Ro�iæ je zaèetnik ideje o ovomprojektu, okupljaè sveganajboljeg �to Trogir mo�eponuditi i producent svihdogaðanja (vjerojatno jehotelijerima htio i praktiènopokazati kako se radi mar-keting, a ne samo teoretskipredavati u nastavi). I ne samoto, profesor Ro�iæ se pokazaou jednom svjetlu u kojem gasamo rijetki poznaju: kazivao jestihove I. Bre�ana i M. Slade-�iloviæa, izvodio je skeèeve natrogirskoj cakavici koji su

publiku dovodili do suza (odsmijeha) te je bio moderatorsredi�njeg dijela projekta �cjeloveèernjeg koncerta.Pored toga, njegove pjesmesu kazivali mladi cakavac J.Guina, doajen hrvatskogglumi�ta, prvak drame HNK-a u Splitu Josip Genda.

Puno bi nam prostorazauzelo izno�enje dojmova,stoga ovom prigodom samonavodimo izvoðaèe (uz veæspomenute), a to su: Narodnaglazba Trogir, klapa «Ciovo»,klapa «Tragos», Trogirskiklarinet trio, mladi pijanistVinko Buble (sin na�egvoditelja Tonæa, prvi pozvanna bis), HPD «PetarBerislaviæ», imitator ZvonkoHrabar, pjesnikinja MarinaÈapalija koja je govorila svojuliriku, voditeljica na RadioTrogiru Jasmina Maraviæ kojaje kazivala poeziju D. Geiæa,Ivan Poduka-Laco, diplarZdravko Muselin, KUD «Kva-drilja» i naravno Vinko Coce ilegendarna klapa «Trogir».Koncert je kulminirao nastupmsvih klapa kojima su se prid-ru�ili izvoðaèi i publika zaje-dnièki pjevajuæi opæepoznateshitove Vinka Coce. Voditeljskiposao �armantno, ali kaovrhunski profesionalac, obavioje Stjepan Omero.

Treba li napominjati da jekazali�te bilo dupkom puno? Tadanima prije tra�ila se po Splitui Trogiru «karta vi�e». Naravnoda su koncertu nazoèili gra-donaèelnici Trogira i Splita,poglavari i vijeænici, �upanijskidu�nosnici itd., ali ovog puta oni

su bili u drugom planu. Dru-�enje na prigodnom domjenkunastavljeno je dugo u noæ, anazoèni sretnici ka�u da je tektamo «pala» prava pjesma.

Logièan je zakljuèak: poredpoznate èinjenice da mali Trogirobiluje kulturno-povijesnomba�tinom za�tiæenom odUNESCO-a , on je gnijezdo itkzv. «�ive kulture» visokevrijednosti u veoma razlioèitimoblicima. Nameæe se i pitanje:kako to «izvesti», kako tu«�ivu» trogirsku kulturu pla-sirati, pokazati je svijetu? Hoæeli profesor Ro�iæ uèiniti novi ineoèekivani korak?

Augustin P.

TROGIRSKI AKVAREL SPLITU ZA 1700. ROÐENDAN


DOGAÐANJA

Split je naime grad koji seugnijezdio u lju�turama Dio-klecijanove palaèe u koju se povukaocar nakon �to se 305. godine odrekaoprijestolja. Prije 1700 godina nijemogao ni zamisliti kakvo li æe ga izne-naðenje doèekati 28. sijeènja 2006.godine. Zasigurno nije vjerovao da æemu maleni Trogir darovati najljep�ipoklon �to se zamisliti mo�e �Trogirski akvarekl!

Skupina trogirskih glazbenika iumjetnika odluèila je dio svoje du�edarovati Splitu. Ponosna sam �tosam imala priliku sudjelovati u jednomtakvom projektu koji je zapoèeomnogo prije samog koncerta. Veæ odjutarnjih sati pozornica je isijavalaodreðenu dozu treme. Izvoðaèinestrpljivo i�èekuju tonsku probu, atonski majstor veæ je nadomak slomu�ivaca. Mo�da je sve na prvi pogledizgledalo neuredno i izgubljeno, aliduboko u nama znali smo da je tosamo djelo beskompromisne treme iuzbuðenja koje je titralo u nama.

16 sati je. Na red dolazi NGT.Moram priznati da nam je tonskaproba veoma dobro krenula � upravom smjeru! Bas gitara savr�enozvuèi iako pojedine tonove morapodignuti oktavu vi�e, bubnjevima jepotrebno samo malo vi�e �ivosti, alizato klarineti savr�eno «�timaju».Osmjeh na dirigentovom licu podajenam odreðenu sigurnost, iako jo�

uvijek osjeæamo teret na leðima...Tonske probe su zavr�ile i

dru�tvo ima sat predaha. Predivno jevidjeti mlade glazbenike okupljene zajednim stolom. Tu je pjesma, a za ones malo manje sluha uvijek preostajeprièa.

Pred sam koncert, odnosno u19.45, NGT izlazi na pozornicu skoncert majstorom Marinom Bublomoznaèava poèetak programa. Ubrzozatim, uz prizvuke recitiranja JosipaGende, pozornicu uljep�avajumanekenke predstavljajuæi kreacijemodne kuæe Galiæ i Gena. Prekrasnevjenèanice s morskim motivima teelegantna mu�ka odijela u trogirskomstilu zapanjili su publiku. No, one sumogle samo nagovijestiti ono �tooèekuje publiku.

Splitsko-trogirskoj publicipru�ena su dva i pol sata u�ivanja uglazbenim notama onih mlaðih, ali ionih starijih suuèesnika na samomkraju. Odu�evljenje publike potakloje skupnu pjesmu sviju uèesnikakoncerta, a slavlje se s pozorniceprebacilo u foajer gdje je bilapozvana samo dru�tvena «krema»Splita i Trogira. Tamo su Trogiraniopet dokazali da su majstori umje-tnosti, a ugodno raspolo�enjeodr�avala je uvijek raspjevana klapa�Tragos�.

�Trogirski akvarel�, koncertodr�an 28. 01. 2006. po ideji i

DOJMOVI O KONCERTU

Kolege profesora Ro�iæa oTrogirskom akvarelu

Vera Rilov, prof.: Ima nekihljubavi koje se jednostavno s nekimmoraju podijeliti. Zbog toga jeprofesor Marin Ro�iæ u prepunosplitsko kazali�te doveo brojneizvoðaèe koji su na radost posjetiteljapjesmom, rijeèju i plesom doèaralidjeliæ pro�losti, sada�njosti, ali ibuduænosti grada Trogira. Zahvalnogledateljstvo je dugotrajnim pljeskomispratilo sve one koji su im takopribli�ili obli�nji biser-gradiæ kojegamo�da vi�e poznaju drugi nego onisami.

Sonja Novak, prof.: Bio je tooriginalan roðendanski poklon graduSplitu. Trogirski umjetnici pokazali sudio bogate kulturno-umjetnièkeba�tine svoga grada. Organizatorprofesor Marin Ro�iæ okupio je brojneizvoðaèe, te je uspio odu�eviti publikuizuzetno dobrim programom.

Ljerka Radiæ, prof.: Trogirskiakvarel profesora Marina Ro�iæa jeodlièna ideja objedinjenja trogirskihtalenata kao poklon Splitu za 1700-tiroðendan. Ipak mi se èinilo premaloonih kojima je poklon bio namijenjen.

Bila je to izuzetno ugodna veèernabijena emocijama; veèer koja nasje uèinila ponosnima na trogirskukulturnu ba�tinu i ljude koji je njeguju.

Mirjana Petriæ, prof.: Lijepo jebilo èuti da trogirska cakavia jo� �ivi.Jo� je ljep�e bilo vidjeti otkrivenetalente trogirske mladosti, �to je velikizalog za buduænost na�eg «malogmista». Profesor Ro�iæ je pokazaouroðeni talent za scenu, velikientuzijazam i organizacijskesposobnosti.

tekstvima prof. Marina Ro�iæa, jednoje predivno iskustvo, a utisakostavljen u meni dugo se jo� izbrisatineæe!!!

Maja Kakiæ, III.b


KROZ �KOLU

Prièa prvaObrazovni program elektro-

tehnièara omoguæava stjecanje�irokog temeljnog obrazovanja izpodruèja elektrotehnike. Programje prvenstveno usmjeren napripremanje za daljnje �kolovanje,prije svega u podruèju tehnièkihznanosti, a sastoji se od opæeg istruènog dijela. Struèni sadr�ajiukljuèuju teorijske osnove slaboratorijskim vje�bama i pra-ktièni dio. Cjelokupna nastava ilaboratorijske vje�be iz struènihpredmeta odr�avaju se u speci-jaliziranim uèionicama.

Prièa drugaOve se godine navr�ava 150-

a godi�njica roðenja jednog odnajveæih inovatora i izumitelja napodruèju elektrotehnike, NikoleTesle, pa je 2006. godina prog-la�ena njegovom godinom.

Nikola Tesla roðen je 10.srpnja 1856. u selu Smiljanunedaleko od Gospiæa, a umro jeu New Yorku 7. sijeènja 1943.Gimnaziju je pohaðao u Gospiæui Karlovcu, a elektrotehnikustudirao u Grazu i Pragu. Nakonstudija èetiri je godine radio kaoin�enjer u Budimpe�ti i Parizu,kada otkriva princip okretnogmagnetskog polja. Ovim svojimgenijalnim otkriæem Tesla jeomoguæio izradu prvih elektro-motora izmjeniène struje, a time injezinu primjenu u naj�iremopsegu. Godine 1884. odlazi uSAD gdje osniva vlastiti laboratoriju kojem dolazi do svojih najva�-nijih otkriæa.

George Westinghouse jeprojektom raðenim na osnoviTeslinih pronalazaka pobijedio nanatjeèaju za izgradnju najsuv-remenije i najveæe hidrocentraletoga vremena - hidrocentrale naslapovima Nijagare. Uz nju danasstoji spomenik na�em geniju -Nikoli Tesli.

Podruèje djelovanja Tesle jeogromno. Ostvario je oko 1000pronalazaka i patenata, na pod-

ruèju izmjeniènestruje, elektriènihstrojeva, a vizio-narskim se ocje-njuju njegova is-tra�ivanja na po-lju prijenosa en-ergije, elektoma-gnetskih zraèe-

nja i vodièa iz kojih su danasnastali moderni sustavi radioko-munikacija, televizije, robotike idaljinskog upravljanja.

Njemu u èast, 1956. godine,jedinica magnetske indukcije jeprozvana njegovim imenom(oznaka T). Teslina pisana ostav-�tina, 70-100 tisuæa stranicadokumenata, pohranjena je unjegovom muzeju u Beogradu,Morganovoj banci u New Yorku,te u sredi�tu FBI-a.

Mnogi od tih dokumenata sustrogo èuvana tajna i nisu dos-tupni ni znanstvenicima.

Zanimljivo je, a mo�e sekazati i �alosno, da su otkriæaNikole Tesle èesto pripisivanadrugima. Postoji mno�tvo pate-nata pod tuðim imenom kojima jeishodi�te u Teslinoj ideji.

Talijanski znanstvenik G.Marconi sebi je pripisao otkriæeradiotelegrafske veze, a smatrase da je otkriæe X-zraka nepra-vedno pripisano W.C. Röntgenu.Marconi i Röntgen dobitnici suNobelove nagrade, koju Teslanikada nije dobio.

ELEKTROTEHNIÈAR

Teslino rotirajuæe jaje�naprava za demonstriranje djelo-vanja okretnog magnetskog polja.

Teslin indukcijski elektromotor -90% svih elektromotora u svijetu zarad koristi okretno magnetsko poljeprvi put kori�teno kod ovog motora.

Teslin trofazni generator - danastaj tip nalazimo u svim elektranamau svijetu (inaèe, elektrane su po-strojenja u kojima se proizvodielektrièna energija - to je ono �to treseu utiènici).

I na kraju, pitate se, �to povezujeprièu prvu i prièu drugu?

Pa naravno, mi - genijalci.Tko zna, mo�da se ba� meðu namaskriva neki buduæi Tesla...; nikad sene zna?

Josip D�oliæ III.e Juraj �koro III.e (Mentor: prof. F. Tironi)


DO �KOLE

Nedavno sam, kao �to i prilièijednom turistièkom tehnièaru,otputovala u stranu dr�avu. Dobro, iprije sam ja putovala. No, ovaj putsam i�la dalje od Livna. Uglavnom,doèekala me prava europskadr�ava. Suvremenost i komercijalana sve strane. Posebni dijelovitrotoara izdvojeni za biciklistièkestaze. Gdje su samo na�li prostorai cementa?! Afrikanci, Iraèani, Indijcii ljudi iz Gvatemale skupa prelazezebru i ne gledaju se preko oka, nitise �a�avo hihoæu kao: «Vau, vidi,èovjek iz Gvatemale!». Kulturnouzvi�eni ljudi. Ali, doæi æe dan kadæemo i mi biti poèa�æeni èlanstvomu toj EU, pa æemo u ponoæ tog istogdana odjednom postati civiliziraniji.

No, oèigledno mi nije cilj o tomerazglabati. I, dok sam èekala brzi vlak(ne, nije Japan u pitanju) i gledalana sat koji otkucava minute donjegova dolaska, bila sam fas-cinirana. Prvenstveno zbog sata. Oniimaju satove koji odbrojavaju skoroi nanosekunde do dolaska vlaka, ej!I pomislih kako bi bilo kul da i za njukuca sat. Uhvati me direktnonostalgija. Ne, ne za domom,majèinom kuhinjom ili Wink teni-sicama koje su ostale (majka jesmatrala da su prebalkanski nas-trojene), veæ za njom, trideset-sedmom (tri�es�edmom). Inaèe, zaone koji nas èitaju na ostalimkontinentima pa mo�da ne znaju zanju, autobus koji prevozi putnike narelaciji Trogir � Ka�tela � Split.

I poènem lagano vrtiti film. Prièeo starim danima, Peri Bosancu kojije njome harao 80-ih, Pulji, Sefu,Tresku, sramotama i avanturama.Sjetim se prvog dana kad sam jeuoèila u daljini dok se probijala krozmasnosparne èestice zraka. Totalnislou mousn, lelujanje pri dolasku.Osjetila sam strujanje zraka koje jeprouzroèila svojom brzinom na warppogon, nekako sam se othrvalahipnozi potaknutoj flourescentnimbojama i zakoraèila sam na stubukoje naravno nije bilo. To je bilo moje

vatreno kr�tenje. Unutra sam osjetiladrugaèiji zrak, neku èudnu auru.Srame�ljivo sam zauzela unikatnotapeciranu sjedalicu iza vozaèevihleða i odmah uoèila hijerarhiju o kojojsam slu�ala.

Naime, u udarnim urama zadnjije dio rezerviran za one «lole» kojidovikuju neke pojmove pro�eteenormnim IQ-om (koja SharonStone?!), a svi ostali su zalutali uneznanju ili im je neko od «lola» bli�irod (brat, recimo) pa te uvede uekipu, ti prokrijumèari� prijatelje, oniprogledaju kroz prste, i dok si rekopettit beure (petit keks), ponosnosjedi� na zadnjem sjedi�tu pro-matrajuæi onaj drugi svijet vani.Inaèe, vozila na motorni pogon kojabivaju poèa�æena �utom tablom sabrojem 37, variraju od onih sa 17sjedala i rupama u sredi�njojharmonici, do onih u kojima je zimitemperatura veæa od one vani zacca. 1.56 stupnja Celziusova.

Po�to je veæina uvezena izNjemaèeke (ne�to se naèulo i oTurskoj), ali osoblje Prometa nemakomentara jer je to njima sve Irak.Na vidljivim mjestima su postavljeninatpisi kao: «60 DM sind viel Geld»(to mora da su novi autobusi èim sumarke u pitanju), razni achtungovi iausgangovi. U novije vrijemeviðamo i «Znate li gdje je va�novèanik?» natpis i reklamu zapizzeriu Tea. Ali natpisi domaæih ljudiprecizno postavljeni svugdje sunajpoduzetniji: «Prodajem janje.Dobro je skroz. Javiti se na br. 4.»;ili, «Rudine nisu Texas. «Bitno jespomenuti i slu�beno osoblje �

konduktere. Èak su se bile pojavile i2 �enske osobe koje su obna�ale tudu�nost. Jedna jo� radi. No, to sevjerojatno zabilje�ilo i u jednoj emisiji�ive istine, ovaj, Globalnog sijela.

Najveæi neprijatelji i dostojnisuparnici su Prijatelji, Glavna iliLeteæi. Ako si ovladao znanjemizbjegavanja njih, mo�e� u Ameriku.Ali ono �to daje du�u 37-mi, to sukojekakvi èudaci, tj. Puljo, �ivi dokazda cipele nisu samo �enski fetis, iKunka (Chef) voli voditi razgovoresa svojim odrazom u superultraoèi�æenom staklu i odijeva seuglavnom suprotno vremenskimprilikama. Morate priznati da senasmijete kad netko prilikomustajanja udari u �ipku iznad glavekoja je od titana, a ima ih i odkriptonita, ili kad se stopi s besp-rijekornim podom nakon nerijetkognaglog koèenja.

Uglavnom, o svakoj malojpojedinosti, pa i o staroj �vakipriljepljenoj za pod, mogla bi seisprièati prièa. A sad zamislite ulicuispunjenu parom koja izlazi izobli�njeg kanalizacijskog sahta. Kaou filmovima o sukobima bandi iz 40-ih, u old timerima dok pucaju izkala�njikova, uzija (ne mora samoSteven Seagal imat uzija, i to dvaodjednom) i ostalih pi�tolja kalibrakarakteristiènog za to doba. Sadzamislite 37-u kako re�e zrak dok sepojavljuje iz daljine. Ma kakavautobus! To je ona. Jednostavnosvevremenska. Jednostavno tri�e-s�edma. Mi je prepu�tamo iduæimgeneracijama.

Anðela Ivanoviæ IV.b

TRI�ES�EDMA


NATJECANJA

Pripreme za Regionalno nat-jecanje u Vodicama trajale su tritjedna. Pripremali smo pileæigalantin u bijelom �eliranomumaku na proljetni naèin. To jehladni izlo�ak koji se postavljana ogledalo i treba lijepo izg-ledati. Rad zatjeva mirnu ruku,dobro oko i preciznost. U pone-djeljak, 20. o�ujka ove godine,krenuli smo sa mentorima,ravnateljem i ostalim uèenicimana put. Sutradan u 8 sati, nakondoruèka, poèelo je natjecanje ukuhinji hotela «Imperijal», ukojem smo bili smje�teni. Oko12 sati smo zavr�ili jelo-izlo�ak,a bodovanje je bilo u 14 sati. Uneizvjesnosti smo èekali rezul-tate i sa velikom dozom mukegledali uratke konkurencije. Dozadnje minute bodovanja nismoznali rezultate, dok nam nijereèeno da smo prvi. Istog dana,tj. veèeri, bila je organiziranapodjla diploma uz veèeru i gla-zbu u�ivo.

Oko 18.30 smo se spremili ikrenuli nazad prema Trogiru

nestrpljivo i�èekujuæi sljedeæenatjecanje na razini dr�ave kojese trebalo odr�ati u Zadru. Uzgoste iz Maðarske, Austrije,Bosne i Hercegovine, natjecanjeje trajalo od 05. do 09. travnja.Mi smo se natjecali u istojdisciplini i sa istim jelom. Na�adisciplina je imala termin za radod 24 do 06 sati ujutro, a imalismo i pripremne radove uzadarskoj srednjoj �koli od 14 do18 sati. Zaista smo se namuèiliradeæi, ali se isplatilo. Od 22

KUHARI NA GASTRO NATJECANJUgrupe koje su sudjelovale, mismo zauzeli 7. mjesto u disciplinihladnog izlo�ka (slani i slatki),dok je 6. mjesto znaèilo broncu,ali... vi�e sreæe dugi put!

Iako nismo u kuhinji postigli�eljeni uspjeh i osvojili medalju,najveæi problemi na natjecanjusu nam bili prostor (u kuhinjuprosjeène velièine za hotel«utrpale» su se 22 grupe),neispavanost zbog rada u treæojsmjeni (od 24 do 06 sati ujutro)te udaljnost hotela u kojem smobili smje�teni i hotela u kojemsmo radili, tako da smo putovaliautobusom amo-tamo. Sve usvemu, bili su to lijepi trenuci uVodicama i Zadru sa punodru�enja i upoznavanja novihprijatelja.

Uèenici turistièko-ugosti-teljske struke koji su sudjelovalina Gastro najecanju u raznimdisciplinama su: Sandra Belas,Sandra �krobica, Ivana Suèiæ,Antonija Topiæ, Smiljan Augu-stinoviæ, Snje�ana Ban i JasminRaèiæ.

Smiljan Augustinoviæ& Snje�ana Ban III.d(Mentor: Z. Æudina)

Pripremljeno jelo na�ihkuhara na Gastro - natjecanju

u Zadru


NATJECANJA

Na �upanijskom GASTRO2006 u �ibeniku ove godinenatjecale su se uèenice hote-lijersko � turistièkog smjera, i to:Antonija Topiæ i Ivana Suèiæ udisciplini 9 � predstavljanjeturistièke destinacije, a Sandra�krobica i Sandra Belas udisciplini 8 � poslovanje putnièkeagencije. Plasirale su se u samomvrhu, a na Dr�avno natjecanje i�lesu Ivana Suèiæ i Sandra Belas jersu osvojile prvo mjesto (svaka usvojoj disciplini).

Jedna od natjecateljica, IvanaSuèiæ, otkrila nam je svojedojmove sa navedenih natjeca-nja:

�Prvi put kada mi je raz-rednica spomenula GASTRO,nisam mogla zamisliti da æe to bititako naporno, ali ujedno i jednonovo i prekrasno iskukstvo. Svedo poèetka �upanijskog natje-canja u �ibeniku Antonija Topiæ ija smo se pripremale i skupljalesve materijale o Zadru. Veliki trudu na�e pripremanje ulo�ila je imentorica, ujedno i na�a razre-dnica Azra Parèina � Re�iæ kojaje dala sve od sebe da nas �to

bolje pripremi. Tako smo 20.o�ujka krenuli za �ibenik. Veæ nasamom ulazu u hotel osjeæalasam nervozu, ali ubrzo je onanestala. Na sam dan natjecanjabila je tolika strka da sam potpunozaboravila na tremu. U grupi sambila sa Teom (�ibenik) i Dinom(Zadar). Prezentacija je bila jakodobra, a Antonija Topiæ je bilavoða cijele grupe i odu�evila jesve profesore.

Buduæi da smo osvojile prva

GASTRO 2006 � �IBENIK I ZADARmjesta, Sandra Belas i ja smo i�lena Dr�avno natjecanje koje seodr�alo u Zadru od 06. do 09.travnja. U Zadru smo provele vi�evremena i imale smo prilikuupoznati grad koji me ostavio bezdaha. Prezentacija je dobro pro�lai bila sam zadovoljna nastupommoje grupe, a to su: Smiljana(Korenica), Sanda (Poreè) iKristina (Daruvar). ProfesoriceAzra i Slavica iz Korenice su sepotrudile da nam poka�u sveljepote Zadra i tako nam olak�ajuprezentaciju. Posljednju veèer jeodr�an prijam i dodjela nagrada ucaffe baru Arsenal gdje su se svisudionici zabavljali dugo u noæ.

Sudjelovanje na ovakvomtipu natjecanja omoguæilo mi je daupoznam nove ljude i sklopimneka nova prijateljstva, aGASTRO 2006 ostat æe mizauvijek u sjeæanju jer samdo�ivjela ne�to �to æe mizasigurno pomoæi u daljnjem�kolovanju i �ivotu.�

Razgovarala: S. Grðan IV.b


NATJECANJA

Od 06. do 09. travnja ovegodine odr�ano je u ZadruMeðudr�avno GASTRO � nat-jecanje. Sandra Belas, uèenicaIV. razreda hotelijersko � turis-tièke struke popela se na pob-jednièki tron. Osvojila je srebrnumedalju. Evo �to nam o tomeona ka�e.

Kao prvo, èestitamo naostvarenom uspjehu. Jesi li toi oèekivala ili si se samopritajeno nadala?

Nisam ni�ta oèekivala, na-dala sam se samo da neæu bitizadnja. �Zlatna sredina bi bilasuper�, mislila sam.

Kakvi su ti dojmovi sanatjecanja i jesi li sretna zbogtoga?

Dojmovi su super, upoznalasam dvije cure iz �kole koje prijenisam poznavala (Ivanu Suèiè iSnje�anu Ban) i vidjela samprofesore u le�ernijem izdanju.

Kako su se odvijale prip-reme na natjecanje?

Sandra: Imali smo malovremena za uèenje zbog toga�to je ove godine natjecanjedo�ivjelo preinake, ali sve jesuper. Zbog toga su me nekenatjecateljice malo poku�avalezastra�iti, ali ne uzimam im to zazlo, sad se dopisujemo i razm-jenjujemo slike preko e-maila.

Iz kojih predmeta je bilonatjecanje i koliko dugo si setrebala pripremati?

Imala sam dva mjeseca dapripremim gradivo treæeg ièetvrtog razreda iz OPP-a iengleskog te nauèiti o Zadru nanjemaèkom jeziku. Bilo je punogradiva, a malo vremena za sveto, ali... sve se mo�e kad se

hoæe!

Kakva je bila organizacijau Zadru?

Uglavnom, sve je bilo dobro,imali smo cool sobe, hotel...Jedino je te�a okolnost bila �tosmo morali putovati iz jednoghotela u drugi.

Tko su bili sudionici nat-jecanja i koje su dr�ave zas-tupljene?

Sudionici su bili iz cijeleHrvatske, te strani natjecatelji izBiH, Austrije i Mad�arske.

Dakle, tko je uz tebe naj-vi�e zaslu�an za ovu pobjedu?

Mom uspjehu su ponajvi�epridonijele moje mentorice NadaGrga i Sanja Ba�iæ. One su meza sve pripremile, a bile su mi imoralna podr�ka. Profesori subili super, oslobodili su meispitivanja za vrijeme natjecanjai sad uzimaju u obzir da sam uzaostatku. Na raèun srebrnemedalje sam dobila s-nudu zaposao, tako da mi je Gastro

puno pomogao. Zahvalna sammojim mentoricama i svimprofesorima na razumijevanju.

�to si dobila za nagradu?Dobila sam srebrnu medalju,

diplomu i bodove za upis naturistièke fakultete.

Kakva je bila zabava?Zadar je super grad za noæni

�ivot! Nakon dodjele nagrada,svi smo plesali i veselili se.

Uskoro odlazi� iz srednje�kole i kako ti se sviða turis-tièko � hotelijerski smjer kojipohaða�?

Ova �kola mi je pru�ilamnogo moguænosti za posao isvakome bih preporuèila dadobro odradi ljetnu praksu, jerzahvaljujuæi tome ja imam po-nudu za posao èim zavr�im�kolu, i to za rad na recepciji ujednoj agenciji, kao i za orga-niziranje turistièkih aran�mana.

Namjerava� li nastaviti�kolovanje?

�elim upisati fakultet; nisamjo� sigurna koji. Moj san je glumaili engleski i povijest umjetnosti.Znaèi, ni�ta u turizmu.

Koja je tajna tvog uspjeha?Va�no je znanje, snala�-

ljivost nije na odmet, ali sreæetakoðer nikad dosta! To je receptuspijeha.

Razgovarale: Suzana Grðan& Antea Bari�iæ

SREBRNA MEDALJA NA MEÐUDR�AVNOM GASTRU 2006

S. Belas sa mentoricom N. Grga


KROZ �KOLU

Dana 05. 05. 2006. g., udevet sati ujutro krenuli smotrajektom iz Splita za otok Vis.Vozili smo s otprilike dva i posata i kada smo do�li, smjestilismo se u hotel ISA koji ima trizvjezdice. U sobi sam bio sauèenikom iz Splita, a kuhari suimali svoju sobu. Na Smotri jenastupalo jedanaest �kola.Nakon pripremnih radova svi

smo poèeli raditi u isto vrijeme,tj. u 16 sati, tako da smo svimorali biti spremni do tad.Pripremanje koktela je biloodr�ano u drugom hotelu koji sezove TAMARIS, a bio je pop-rilièno udaljen od na�ega.Radili smo kratke barskemje�avine na bazi tri-èetiri piæa,uglavnom alkoholna. Svatko jeimao drugaèiji koktel i radio gaje na svoj naèin. Moramnaglasiti da sam bio meðuboljima, jer sam bio prvi gotovsa koktelom bez ikakvih gre-�aka i stoga su moji dojmovisa Visa poprilièno dobri.

Sutradan smo bili slobodnii malo smo razgledavali otok, au nedjelju ujutro smo krenulinazad. Stekao sam dostaprijatelja iz razlièitih �kola, a sveto mogu zahvaliti mojojprofesorici Ani �imiæ koja mesve to nauèila i naravno na�emnajboljem ravnatelju Ivanu Grgikoji nam je omoguæio sva tanatjecanja. Bez njih sigurno nebih do�ivio takva �ivotnaiskustva.

I �to jo� da ka�em?! �to se

8. SMOTRA TURISTIÈKO-UGOSTITELJSKIH �KOLA NA VISUtièe moje struke, veoma samzadovoljan i mislim da æu kaokonobar dosta postiæi u �ivotu.Mi konobari smo stalno ukontaktu s ljudima i tako imamopriliku uvijek ne�to novo nauèiti.

Jasmin Raèiæ III.c(Mentor: Ana �imiæ)

OBLAK

Gledam ga.On me vidi,ali ne zaustavi pogled na meni.

U svojoj samoæi tra�i nekogtko je njime oèaran,tko je ostao zadivljen.

Zaustavi svoj pogled na meni kao da govori:«Nitko, nitko osim tebe.Tebe sam oèarao,Tebe sam zadivio...!»

Èelo mu se mraèi, obrazi rastu,iz oka mu kanu suza.Crne misli zarobi�e ga.

Gledam ga onako velikog,Njegove suze me umivaju.Munje paraju nebo.

«Oblaèe, �to to radi�?Bojim se!»Munje progrmje�e premaobzorju;Ukaza se duga.

Anðela Civadeliæ III. b


MLADI LITERATI

Hrvatska u Europi bezgranica

Juèer mi je prijateljica Inesdo�la u posjet. Igrale smo se jo�u osnovnoj �koli. Malo glazbe,djevojaèkih tajni, a onda sam jojpredlo�ila igru. Dala sam jojplastièni �tapiæ, rekla joj da jeèaroban, da mahne, zamisliHrvatsku u kakvoj bi voljela�ivjeti i ta æe joj se �elja ispuniti.Ona je to sa odu�evljenjemnapravila i rekla da �eli �ivjeti umiru, �eli Hrvatsku bez siro-ma�nih, gladnih, bez ubojstavai pljaèki.

Isti test sam uèinila na momdjedu. Rekao mi je da ga nezezam, da nema bolje budu-ænosti za ovu dr�avu, èak ni uEuropi.

- Za�to to govori�, dida, pazar ne gleda� televiziju, svigovore da nas bolja buduænostèeka kada uðemo u Europskuuniju.

- Ma koja Europa? Bit æeboje? I stvarno �oæe, svimaonima kojin ni sada nije lo�e. Bitæe im boje. Ovo je vrime boga-tuna i njima æe biti jo� boje. Koæe dati nami veæe mirovine? Koæe dati tisuæan radnika u priva-tnika veæe plaæe? A i zdravstvoje sve gore, stalno se ne�toplaæa i dugo se èeka. Sve danaskre�ije. Kre�ije voda, letrika,telefon, evo sada kod nas i nekekomunalije. A porezi?! �to li nasjo� èeka? Tako æe nam biti i uEuropi � sve skupje, samo æeplaæe ostat iste nami siromajin.

- Nemoj tako, ka�em janjemu, br�e æe se rje�avatisudski sporovi, policija æe bitiuèinkovitija, rije�it æe se problemnezaposlenosti. Veæ se gradenove ceste, bit æe nam boljegospodarstvo, moæi æemo slo-

bodno prelaziti granice, bit æemodio Europe bez granica.

- Bez granica? A ko æe ondazaustaviti �vercere i dilere? Saovakon policijon bit æemo dr�avadroge, dolazit æedu lupe�i ipljaèkat na�e banke i kresti.Susidi æedu nan bit fure�ti judi imorat æemo neprestano pazit nakuæu. Donit æe vrag i teroriste.Osiroma�it æe nas ti velikimoænici tra�eæi neka «svojaprava». Mala smo zemlja, a sapolitikon kakvu vodimo � «sve zaEuropu» Vlada æe popustitsvemu �to Europa tra�i, a malièovik æe se naæi u drugon planu.Tako je vrime do�lo. Bojidu seproglasit ribolovnu zonu i gos-podarski pojas. Obeæavadustrancin neke èudne od�tete. Odèega æedu uzet? Od nas, odsirotinje. Oni koji su za vrime ratapobigli od boji�nice i «sna�li se»- sada su bogatuni, a oni koji suse borili za Hrvatsku, sada jin seoduzimaju prava, a neke �alju iu pr�un. Kakva Europa bezganica? Ni�ta �to nema granicnije dobr. Moradu se znat granic,ka�e moj dida, slomi �tapiæ i baciga, a sa njim baci sjenu na svemoje nade i iluzije.

Razmi�ljajuæi o djedovimrijeèima sve vi�e sam se gu�ilau pesimizmu. Sve �to ja �elim odove dr�ave je da umjesto �topodi�u upisninu za fakultet � daje smanje ili ukinu kako bih se jai �to vi�e mladih koji se �eleobrazovati mogli upisati. �elim,kada se budem borila za radnomjesto, imati iste �anse kao i onikoji imaju vezu. Htjela bih damoje vrijednosti i vrline budunagaðene. �elim slobodno �etatigradom bez staha i jednog dana�elim pustiiti svolju djecu da seigaju na ulici.

Moram pri tome uzeti u obziri iskustvo moga djeda. U nje-govom dugom vijeku vlast jeuvijek varala narod i on nevjeruje ni ovima danas. Imamosvoju dr�avu nakon dugih sto-ljeæa, ali vlast je vlast. Iskustvostarijih nas upozorava da nesrljamo, èak ni u Europsku uniju.O svemu treba razmisliti i svemoguænosti pomno analizirati.Zato je, valjda, Vlada imenovalastruène timove koji sve prou-èavaju i temeljito se pripremajuza sve faze pregovora. Hoæe lioni znati za�tititi na�e interese?

Sanjam suvremenu Hrvat-sku koja æe ostati svoja i koja æebiti ugodno mjsto za moju obitelj.Teba nam suradnja sa svima irazvijeni turizam. Voljela bih damoja generacija ne ide vani ta�itiposao.

Mogu li se ti moji snoviostvariti u nerazvijenoj i izoliranojHrvatskoj moga djeda kojinikome ne vjeruje, ili u Europibez granica iz koje nitko ne tra�iizlaznicu � nije te�ko zakluèiti.

Ana �aja III.a(Mentor: prof. M. Vukoviæ)

Daniela Vladiæ III.a


MLADI LITERATI

Jesmo li otuðeno i osamljenobiæe u ovom vremenu i

prostoru?«Ti�ina je element u kojem se

oblikuju velike stvari», dokuèio jeogromni um Thomasa Caryla. Paeto, sada je ti�ina oko mene i umeni. Le�im na mekanom djevi-èansko-bijelom oblaku potrbu�ke,s glavom prislonjenom na objeruke. Osjeæam se slobodno usrednebeskog prostranstva. Nji�em sena lahoru. Moj pogled nehoticeteèe prema zemnim stvarima.Trebam pogledati, uoèiti ovovrijeme i prostor, sebe u svakod-nevici iz miljama udaljene per-spektive. Tako se najbistrijerazluèuje, ka�u.

Ispod mene je ta, pogaðate,famozna Zemlja, stani�te ljudi,�ivotinja, biljaka, stvari... Sve jeprivremeno, samo u prolazu. Jato vidim kao bogat, rasko�anpladanj s nekolicinom uljeza ipokojim gorkim, starim, neuku-snim plodom masline. I ja samjedan plod, ali ne masline, veæ

artièoke. Tu sam da se dajemdru�tvu, da se ono daje meni teda bratski dijelimo sav rasko�ponuðen nam na kori�tenje. Igorèinu da zajedno krotimo,ubijamo. Razmjenjivanjem vre-mena, prostora i svega �to posj-edujemo uèinit æemo svijet boljim,kvalitetnijim za svoj opstanak. Ali,gle Alice tamo u kutku. Èini semalaksala, ne prièa, pasivno sjedi,odbija okolinu, povlaèi se u samusebe. Otuðena je, osamljena,zakljuèujem. A htjela bih sad,glasno povikati: «Postoji izlaz,Alice! Samo zakoraèi!» Ona mene èuje, izolirana je, dezori-jentirana u danima koji prolazepored nje. I samo joj se suzaljeska na blijedom obrazu.Artièoka pritom zna da je �ivotnipladanj samoposluga, odgovor jesamo u prilagoðavanju situaciji ipronala�enju naèina da sipriu�timo ono �to trebamo, pa idru�tvo na�ih interesa. U �iro-kogrudnoj raznolikosti Zemlje, svenam je nadohvat ruke. Zato, Alice,znaj da je tanka linija izmeðu

otuðenosti i neotuðenosti. Ni�tanije bolno po sebi i u sebi. Bol jerezultat pogre�ne misli. Bol jegre�ka u mi�ljenju... Bol nastajeiz prosudbe koju ste donijeli ostvarima. Uklonite prosudbu, i bolnestaje.

Spu�tam se s mog oblaka, ieto me u �kolskoj klupi. «Ciiiin»,zvonilo je.

Suzana Grðan IV.b(Mentor: prof. S. Vuletiæ)

Mo�e li civilizacijskinapredak uni�titi svijet?

Pa zar to veæ ne èini?! Svismo toga svjesni. No svejednosrljamo u propast. Ljudi su sepromijenili, prevladava hedo-nizam, osobna korist. Da, civi-lizacijski napredujemo, itekakonapredujemo, no ljudski �ivot gubina va�nosti i sada smo samoneva�ne brojke. Sve se vi�evodimo onom «Najjaèi opstaje».Ma, gdje nam je ljudskost zaos-tala u razvoju?

Sav taj napredak se brzoodvija, brzinom svjetlosti; e dasvjetlost, svemir i to nam je veædosadilo. Prouèava se Mars kaoeventualno novo mjesto zanastavak ljudskog roda. To je

dokaz kako se polako zna epilogo na�em planetu. Bombardirajunas natpisi kako æe Sunce zastotinu godina eksplodirati, pa æesve nestati. Ma kakvo Sunce,raznijet æemo sami sebe i prijetoga!

Novih dvadeset �rtava unapadu bomba�a samoubojicesamo su neke od vijesti koje se�ire iz medija. Facama s «Divljegzapada» se smanjuju rezervenafte pa su krenili u pohod. Tkozna, za koju godinu æe im nestatineèeg drugog, pa smo mo�da mina redu. A, ova aktualna ptièjagripa, to je samo plog zaigranostinekoliko «struènih» znanstvenika.Prvo su je poslali na Daleki istokraèunajuæi da njih «ima ionakoprevi�e», pa koji «milijunèiæ»stradalih se neæe ni primijetiti.

Tako je upravo nastao i AIDS.Provedena istra�ivanja na maj-munima, gdje nego u Africi, maondje bi glad ionako sve dovelado smrti, pa su im samo «ubrzali»epilog. I evo desetak godinaposlije ni sami nisu svjesni doèega su doveli. Sada se skupljajuenormne svote novca za pomoæoboljelima od AIDS-a; sada, kadje veæ kasno, kad gotovo desetinaljudi ima ovaj smrtni virus.

Samo Bog zna �to nassljedeæe èeka, mo�da æemo svimutirati, pa biti pola ljudi pola�ivotinje ili æemo èak dobiti svojereplike, kloniranje je ionako «in».

Antonija Topiæ IV. B(Mentor: prof. S. Vuletiæ)

Hrvoje Vukeliæ IV.i


KROZ �KOLU

Od 06. do 09. svibnja uZadru je odr�ano Dr�avno nat-jecanje u Lidranu. Uèenica IV.brazreda, Stella Jagatiæ, turistièko� ugostiteljski smjer, dvije godinezaredom postigla je visokerezultate na �upanijskom i Dr�a-vnom natjecanju u LiDraNu, anjen mentor je prof. StjepanVuletiæ. Ove godine je nastupila07. svibnja u crkvi Sv. Donata uZadru kazujuæi stihove pjesmeFrane Alfireviæa «Spomen nagu�tericu», odu�eviv�i, izmeðuostalih, i predsjednika dr�avnogodbora ovogodi�njeg Lidranaakademika Luku Paljetka. Stellinnastup je pohvaljen od èlanovadr�avnog povjerenstva jer je biobez ikakvih zamjerki. Dovoljan jeto razlog da s njom poraz-govaramo.

Kako si se pripremala zanatjecanje?

To je bilo natjecanje u Lid-ranu, imala sam recitaciju FraneAlfireviæa «Spomen na gu�-tericu». Profesor Stjepan Vuletiæi ja smo se pripremali, te smoèesto vje�bali izvoðenje pjesme.

Koliko vas je bilo na Dr�a-vnom natjecanju u Zadru?

Bilo je oko tri stotine uèenikaiz cijele Hrvatske, jer to je bilasmotra na dr�avnoj razini i do�lisu samo predstavnici iz �upa-nija. Iz Splitsko-dalmatinske�upanije bilo nas je troje: Maru�aStamaæ iz Opæe gimnazije uKa�tel Gomilici, Ivana Æubariæ izKlasiène gimnazije u Splitu, te jaiz SS� «Bla� Jurjev Trogiranin».

Je li bio natjecateljskikarakter?

Tamo sami�la sa dojmomda je to smotra iosjeæala sam sele�erno, jer tre-balo je samodoæi i odraditinajbolje �to semo�e. Pokazalasam sve �tosam radila cijelovrijeme. A tak-mièarskog duhabilo je, htjelasam se poka-zati �to boljom.

Kako seosjeæa� poslijetoga uspjeha?

Veoma sam ponosna. Mis-lim da je to velika èast. Eto, tusam veæ drugu godinu zaredomi ponosna sam �to sam uspjeladoæi do Dr�avne smotre.

Ovo ti je veæ drugo nat-jecanje. Kad je bilo pretho-dno?

Pro�le godine sam bila na�upanijskom natjecanju, a ondana Dr�avnoj smotri u Dubrovnikuu svibnju pro�le godine.

Koje predmete najvi�evoli� i kako ti se sviðaturistièko-ugostiteljska �kolakoju pohaða�?

Hrvatski mi najbolje ide,zatim povijest umjetnosti, mar-keting, imam sklonosti prematurizmu... Mislim da sam pogo-dila �kolu, zaista mi se sviða.

Ti si sad maturant i �tonamjerava� studirati nakonsrednje �kole?

Postoji jedna dilema, mo�dai trilema - hrvatski i povijestumjetnosti na Filozofskomfakultetu u Zadru ili mo�damenad�ment u Opatiji...

Odlièna si uèenica i veomasi ambiciozna, kako to da nisiupisala gimnaziju?

Bila sam odlièna uèenica i uosnovnoj �koli te su mi svipredlagali gimnaziju i samogimnaziju. Ali ne znam - pod-neblje u kojem �ivim i kultura testanje u dr�avi... Mislim ipak dami je turistièka �kola za sve tobolja, a imam i neke drugeosnove. Gimnazija je gimnazija,dobra je to �kola, ali meni ovaje bolja.

�to ti je hobi i kako pro-vodi� slobodno vrijeme?

Volim se kreirati kako midoðe. Nemam ne�to odreðenoda mogu reæi da mi je hobi.Jedan dan znam crtati, drugi danznam slikavati mobitelom razneslike u prirodi, treæi dan ne�to

DR�AVNO NATJECANJE U LIDRANU


KROZ �KOLU

drugo. Sva�ta volim raditi. Ug-lavnom izlazim vani i u�ivam uprirodi.

Oèito je da voli� hrvatskijezik; pi�e� li ne�to (pjesme,sastave...)?

Kad mi doðe inspiracija. Tomi se sviða. Imam dosta napi-sanog, vi�e sastava negopjesama.

Kako globalno gleda� nasuvremeni �ivot, ima li tune�to �to nije dobrodo�lotvojoj generaciji?

Da imam priliku, skupila bihstvari i oti�la na pusti otok. Nesviða mi se sva ta u�urbanost.Jo� sam mlada i ne �elim se naæiu tome da trèim za u�urbanim�ivotnim stilom koji nam sejednostavno nameæe i nemamodrugog izbora. Ogranièeni smovremenom, nameæe nam se iovo i ono.

Kako gleda� na svojubuduænost (�kola, posao,obitelj...)?

Imam trenutno vi�e vizija.Prva bi bila da jednog danapostanem profesor i kolegaovdje u �koli; druga je da glumimu HNK-u Split ili Zagreb...,mo�da na televiziji u filmu;mo�da da radim neki posao uturizmu pa da budem jednogdana poduzetnik...

Ima� li kome zahvaliti napostignutim rezultatima tak-mièenja?

Najprije zahvaljujem pro-fesoru Vuletiæu, jer je to bilanjegova ideja i tako me je onpotaknuo da otkrijem u sebi tajtalent. Zahvaljujem svim pro-fesorima na razumijevanju kadbih morala sa sata otiæi, zah-valjujem svima koji su me slu�ali

dok sam recitirala.

Poma�e li ti u navedenometvoj izgraðeni stav, tj. pristup�koli, obvezama, èitanju...?

Mislim da mi to poma�e.Inaèe volim èitati i pronalaziti seu tome �to èitam. Jednostavnoto volim i mislim da je najva�nijeto �to radim odraditi savr�eno inaæi se u tome, jednostavnopostati dio toga, te pjesme (veæprema tome �to radim).

Mediji odvraæaju od èitanjai vlastitih napora nudeæi jed-nostavnija ili gotova rje�enjate mladi idu linijom manjegotpora. Kako se ti tome odu-pire� i �to poruèuje� svojimvr�njacima?

Ne mogu reæi da i ja nesjedim ispred ekrana i da neigram igrice; radim to vrlo èesto.Mladima bih preporuèila daodvoje malo vremana i zaèitanje; neka nastoje proèitatiprvih 50 stranica knjige i sigurnasam da æe ih povuæi da èitajudalje.

Kako postignuti rezultatiutjeèu na tvoj sada�nji �ivot?

Ja sam skromna, ista; toznaju samo moji iz razreda.Postavila sam se prema tome -jedan moj uspjeh i ni�ta vi�e.

Kako gleda� na omladinukoja je zaljubljena u cajku?

Pravo ste postavili pitanje.Pa ja vam nisam ba� neki pobo-rnik cajke, a mogla bih poslu�atisve drugo. Mi�ljenja sam da seto neæe iskorijeniti sve dok imakafiæa koji ih pu�taju. Ja poru-èujem: A vi mladi ne slu�ajtecajke, jer cajke su �van hrvatskebajke!

Kako se mladi mogu zaba-viti u gradu Trogiru?

Ovo sigurno nije dovoljno zanas. Eto, neki se mogu baviti�portom, a osim toga imamo tadva kafiæa gdje izlaze mladi iz�ire regije, a to zaista ne valjajer je destruktivnih sadr�aja. NaSmotri u Zadru smo razmjenjivaliiskustva s mladima iz Hrvatske(Osijeka, Vara�dina, Zagreba...);svi oni imaju domove na razinigrada.

Ako nema dovoljno fina-ncijskih sredstava da se kod nasizgradi takav jedan dom zamlade, mi bismo mogli uplaæivatièlanstvo za tu namjenu. Mo�emoraditi zajednièkim snagama natome, a onda æemo dovoditimlade bendove i uzdizat æemose zabavno i kulturno.

Vodi li se dovoljno raèunao mladoj generaciji?

Spominje se to po novi-nama. Kod mojih vr�njaka imadroge, alkohola i tome slièno.Recimo, stavljena je rasvjeta uparkove, ali ja ne vjerujem dase tu mislilo na nas, veæ je to raditurista (uvijek neki interes). Ipak,ne vjerujem da vlasti u gradu nemisle na nas, nego, eto, trebapravih ideja. Èemu, recimo, tuzjapi prazan Mosorov dom, a mimladi nemamo u cijelom gradunikakvi prostor za dru�enje.Ulalganje u mladi nara�taj jenajunosniji posao i svaki novikorak je dobro do�ao. Ipak, namladima svijet ostaje!

Razgovarala: prof. Z. Marjanica


STRANI JEZICI

My kind of holiday

Many people sometimesnose around their place at thirneighbour�s house, having apleasant chat with friends andholding a cup of coffee. I thinkit�s ok, but during holidays suchas the summer ones!? Ok, Iwon�t push it, maybe some ofthem cannot afford what theywould like, but they can alwaysorganise a small trip to thenearest beach.

If I were in their shoes, I�dnever hang in a house, espe-cially during hot days. My idealholiday in that case would be inDubai, or somewhere in thesouthean Arabia. As I am anOrient lover, I�d visit places suchas Al-masqat, Amman, Al-Banglazi and so on. My firstdestination would be Dubai.Some of the words in Arabicmake you sympathetic to theArabs who are very friendly andhelpful if treated nicely. If youare having a problem and askthen to help, they will behonoured and they�ll answer:«Mafish Mushkhellah», whichmeans «no problem». I�d like tovisit my Lybian friends who I mettwo years ago here in Trogir.They were from Al-Banghazi.You know, I love making friendsa lot. As they were talking aboutLybia, I became very interestedin their culture. I learnt a bit ofArabic from them which seemsto be a difficult language, butwhen they are your friends youmeet every day, it�s not so at all.The language is simple. Theyhave almost an American wayof greeting friends, one hug andthree kisses on cheek saying:

«selam el allaah» which means:«Peace of God with you.» Theyare really nice friends. Theirhospitality is really great, whenyou come over to their place,they put all the food they�ve gotin front of you and make coffeeand tea.

I tried a sour Arabic coffee,I confess, I liked it a lot. Afterall that, the main dessert aremuffins, sweet palm seeds anda pine apple. We were playingboard games such as chessand something similar to that.In their conversation, it is usualwhen they say «Inshallah» afteryou�ve finished your sentence,for example»See you again!» Ifyou wish to thank them, you foldyour hands and say: «Shu-kuran».

I really enjoyed theirfriendship a lot.

That�s why I became anOrient love and I know whenpeople are good, we can all talknormally.

I wish that my trip to someof the oriental countries cametrue some day, especiallybecause I love hot weather,sand and a warm sea which isequally beautiful in Croatia.

Adriana Civadeliæ I.b(Mentor: S. Ro�iæ)

Simple désir

Je veux savoir pourquoi,Pour qui, comment,

Pouvoir donner un sens à mavie,

Un jour, trouver la vérité,L�étincelle, grandir et bousculer

le ciel,A chaque pas,

lI y a ces questions qui dansent,La réponse est là

C�est comme uh cri d�urgence.

Aimer la vie simlement,Je voudrais prendre le temps,

Voir le soleil sur ta peau,Simple désir, simples mots.

Regarde et arrache tous cesgrains

de bonheur,Juste apprécier l�instant,

Avec son coeur,Aimer la vie simlement

Et caresser la pluie, le vent,Voir le soleil sur ta peau,

Simple désir, simples mots,Aimer la vie autrement,

Laissez moi prendre le temps,Voir la misére de plus haut,

L�amour comme une secondepeau,

Simple désir, simples mots.

Je veux

Daniela Vladiæ III.a


STRANI JEZICI

PERAMORE

Io conosco la tuastrada, agni passo che farai,

le tue ansie chiuse e ivuoti, sassi che allontaneraisenza mai pensare che comeroccia io ritorno in te.

Io conosco i tuoi respiri, tuttoquello che non vivi, riconoscerlo non

puoi.E sarebbe come se questo cielo in

fiamme ricadesse in me, comescena su en attore.

Per amore, hai mai fatto niente solo peramore, hai sfidato il vento e urlato mai,

diviso il cuore stesso, pagato eriscommesso, dietro questa mania

che resta solo mia?Per amore, hai mai corso senza flato per

amore, perso ericominciato?E devi dirlo adesso quanto di te ci hai

messo, quanto hai creduto tuin questa buqia.E sarebbe come se questo fiume in pienarisalisse a me, come chinaal suo pittore.Per amore, hai mai speso tutto quanto, la

ragione, il tuo orgoglio finoal pianto?Lo sai stasera resto, non ho nessun

pretesto, soltanto une mania cherestaforte e mia

dentro quest�anima che strappi via.E te lo dico adesso, sincero con mestesso, quanto mi costa nonsaperti

mia.E sarebbe come se tutto questo

mare annegasse in me...

Andrea Bocelli

EINE REISE NACH LUXEMBURG

Wenn meine Eltern und ichirgendwohin zusammen fahren,freue ich mich sehr. Ich freue mich,weil es unterwegs immer lustig ist.Im Auto singen wir, erzählen Witzeoder wir spielen Quiz. Auf der Reisepassiert immer etwas Interessantes. Mitmeinen Eltern ist es nie langweilig. Ichfreue mich immer, wenn wir durch kleineStädte, Dörfer und wunderschöneLandschaften fahren. Mein Vater fährt lieberauf einer Landstrasse als auf der Autobahn.Dann mache ich viele Aufnahmen. Ich sammleAnsichtskarten, Prospekte, Fotos von Kirchen undAufnahmen, die ich auf den Reisen mache. Sovergrössert sich nach jeder Reise meine Sammlung.

Immer, wenn wir irgendwohin fahren, machenmein Vater und ich am Abend vor der Reise einenReiseplan. Das macht mir besonders Spass. Wir legendie Landkarte auf den Teppeich, und die Reise «fängtan». Wir stellen fest, in welcher Richtung wir fahrenmüssen, durch welche Städte, und wir sprechen darüber,was wir auf dieser Reise sehen wollen.

Am Morgen sind wir früh aufgestanden. Das Wetter warschön. Wenn wir auf eine längere Reise fahren, sitzen meineEltern abwechselnd am Lenkrad. Ich stelle natürllichimmer wieder fest, dass meine Mutter schneller fährtals mein Vater. In Luxemburg war es schön. Wir habenauch einen Ausflug nach Trier gemacht. Das war fürmich sehr interessant. Ich habe nicht gewusst, dassauch hier die alten Römer lebten. Wir sindstundenlang durch die Stadt gelaufen, haben vieleSehenswürdigkeiten gesehen, und ich habe vieleAufnahmen gemacht. Dann sind wir nachMünster gefahren. In Münster war ich schonmehrmals, weil dort unsere Familienfreundewohnen. Ich freue mich immer wieder,wenn wir nach Münster fahren. Münsterist eine alte deutsche Stadt. Man nenntsie ‘’Perle des Münsterlandes’’.

Für mich ist das immer wiederein schönes Erlebnis.

Ivana Petroviæ IV.a

(Mentor: prof. Z. Marjanica)


DOGAÐANJA

U pohode �upaniji stigla jepjesnièka manifestacija 43.Goranovog proljeæa i tim sepovodom u galeriji Cate Duj�inRibar 24. o�ujka u 12 satiodr�ala navedena manife-stacija. Ravnateljica muzeja dr.Fani Celio Cega je za�eljeladobrodo�licu Goranovcima idodala da je Trogir bio inspi-racija mnogim pjesnicima, kao�to je bio Hvaranin HanibalLuciæ (za vrijeme izgnanstva),zatim domaæi pjesnik pok.Mirko Slade �iloviæ te dana�njipjesnici Du�ko Geiæ i MarinaÈapalija. Manifestaciji sunazoèili profesori hrvatskogjezika srednjih i osnovnih �kolasa svojim uèenicima. Meðuostalima, tu je bila i gospoðaMarija Juriæ iz Ureda dr�avneuprave u Splitsko-dalmatinskoj�upaniji. Kroz program je vodiogospodin Jo�ko Vuk�iæ, apjesnike je zabavljao mladiumjetnik na glasoviru VinkoBuble.

Nastupilo je 14 pjesnikarecitirajuæi svoje pjesme, a tosu: Maja Gjerek Loverkoviæ,Andriana �kunca, BranislavObluèar, Pavle Goranoviæ,Stjepan Gulin, Had�emHajdareviæ, Ivan Herceg,Vladimir Kopicl, SonjaManojloviæ, Kemal MujièiæArtnam, Olja Savièeviæ, MileStojiæ, Mario Su�ko te domaæinDu�ko Geiæ koji njeguje trogir-sku carakvicu.

Veoma su me se dojmileneke pjesme i nagnale me narazmi�ljanje o va�nosti pjes-ni�tva u dana�njem dru�tvu.Meðu malobrojnom publikomvidjela sam mnoge istinskezaljubljenike u poeziju, alimladih je bilo jako malo. Oèigle-dno je da su danas radio,televizija i internet mnogozanimljiviji od nekakvih pjes-nièkih susreta, ali ovako ne�tobilo je uistinu �teta propustiti.Ovi pjesnici su pokazali dapjesme mogu biti zabavne,

�aljive i humoristiène, tu�ne inostalgiène, filozofske, znan-stvene... Mnogo se toga mo�ereæi u samo nekoliko stihova. Toje najbolje i pokazala ovogo-di�nja dobitnica Goranovogvijenca, pjesnikinja iz NovaljeAndriana �kunca za njen pjes-nièki opus i ukupni doprinoshratskoj knji�evnosti. Ona jenaglasila da je Goranov vijenacnajveæa nagrada u Hrvatskoj ito se uglavnom daje za pjes-nièki opus. Najveæi je utoliko �topoèinje, tj. otvara se prvi danproljeæa u èast Ivana GoranaKovaèiæa, na�eg velikogpjesnika. Pojavljuje se sa prvimcvjetovima, odr�ava se uotopini snijega, �ubori i uvijekobnavlja pjesnièku rijeè samogaIvana Gorana Kovaèiæa. Uka-zuje nam na mnogolikost pris-tupa poetika svih nagraðenihpjesnika. Ova manifestacija jepoput lanca kojeg je napraviona� poznati kipar Vojin Bakiæ uobliku ljuski koje se omatajuoko vrata, a u svakoj od njih kaoda je lik pethodnika...

Dobitnik nagrade Goran zamlade pjesnike je BranislavObluèar iz Bjelovara za rukopisMaèje pismo.

Èovjekova ma�ta je nep-resu�no vrelo i nitko sa sigu-rno�æu ne mo�e znati krije li seu njemu pjesnièka du�a. Mo�daste ba� Vi buduæi Obluèarovnasljednik?! Nikad se ne zna...

Barbara D�anko III.b(Mentor: prof. M. Vukoviæ)

GORANOVO PROLJEÆE U TROGIRU


KROZ �KOLU

�kola - Definicija bi bilamjesto gdje se stjeèe znanje, anjen smisao razvijanje i ulijevanjenovosti u razigrane umove. �ivot� ovisi koga i kada pitate!?

Prva godina �kolovanja, zaveæinu topla, poistovjeæena salikom dobre uèiteljice pune razu-mjevanja i obzira (barem je mojatakva bila), ali to je zavaravanjeneprijatelja jer avantura tek slijedi.Odlete iz krila u raznolikost punientuzijazma i �elje za doka-zivanjem pred desetak ljudi koji,zamislite, nisu po modelu vamapoznatog okru�enja. Sa rastombroja razreda rastete i vi, pos-tanete osma�, glavni� A tekulazak u srednju �kolu? Iluzije pa-pa! A za�to?

Kao maturant, vraæajuæi filmunatrag, nisam nikada uspiodokuèiti za�to ljudi zauzmu takavstav (èitaj gard) i èvrsto uvjerenjeo neobveznosti srednje �kole. Pazar nismo u veæini �eljni znanja,mo�da ne po modelu predavaèa,ali dozvolite, mi nemamo iskus-tveni odmak.

Mi imamo jo� uvijek naivudjeteta uz koju se provlaèi nest-rpljenje, vje�to migoljenje odtvrdoæe razumjevanja obveza,kao i iskrenost, neoptereæenostte�kim konvencijama i problemi-ma koje odrasli nose na kri�ima.

Znamo da odrasli znaju, znamoda nam nesta�nost dozvoljavaju ida nam svaka neistinitost prolaziuz dozvolu, ali znate li kako jete�ko shvatiti i postati vi saosamnaest godina. Nama se neèini tako stra�no ako smo veseli,ako nismo po modelu trenutnograspolo�enja i �ao nam je, ali ineshvatljivo za�to izazivamoljutnju.

Nama je stra�no kada nemaobja�njenja za sva hladna iignorirajuæa pona�anja, kada sena� upitnik tumaèi kao provo-kacija, a �elja za obja�njenjemdjeluje iritantno. Pravimo pog-re�ke, ali zar se odrasli nikada nisuspotakli? Nekad ste nas tje�ili iupozorili na vruæe, na o�tro, �to je�ne�, a �to je �da�, ali ste seprebrzo umorili ili su vas umorili.Veselimo se iako to u mladenaèkojindolenciji ne pokazujemo, svakojkonverzaciji, svakoj �ali i osmjehui vjerovali ili ne, iznad svega vaspo�tujemo u svoj zbunjenosti. Mismo vam ipak samo djeca i to uprvoj èetvrtini nekog prosjeènog�ivota.

A na�a �kola?! Ne volimopro�taje, ali bilo je dobro, jakodobro...

Hvala!

Hrvoje Vukeliæ IV. i

U � K O L I

Poèetak nastave � vrata rajaRavnateljica � velika diktatoricaPedagoginja � opsna neznankaNastavnici � istjerivaèi duhovaUèenici � kad slonovi po�a�aveMatematika � 99% mrtvaBiologija � samo dva puta se �iviPovijest � pro�lostTjelesni � body buildingHrvatski � pakao i raj (dva ujedan)Odlièan � tajna mog uspjehaVrlo dobar � uspjeh pod svakucijenuDobar � dobar, lo�, zaoDovoljan � na rubu �ivotaNedovoljan � bez milosti (podjela«crno na bijelo»)

Anamarija Petroviæ II.b

MUJO RJE�AVA KRI�ALJKU

Telefonski poziv (3 slova) ZVRGrad u Italijim(3 slova) TRSVrsta �ivotinje sa kuæicom PASNije gladan (3 slova) JEOVidi sliku (5 slova) VIDIO�enin brat (5 slova) HAMIDVrsta metala (4 slova) PLEHNeophodan zaèin (2 slova) CEDio pribora za jelo (3 slova) ZUB�ensko dijete (3 slova) ONANajmanji troznamenkasti broj (3slova) OOOMjera za te�inu (4 slova) UTEGHladno oru�je (7 slova)PANDREKInicijali pjesnika Jesenjina PJMorski greben (2 slova) MGZlato ZLBiblijska liènost (3 slova) POPMjera za dragocjenosti (5 slova)NOVACDragi kamen (4 slova) MILIZajednica mu�karca i �ene(4 slova) STANKoko�ji proizvod (4 slova) SUPANeizljeèiva bolest (3 slova) KAP

SMISAO �KOLE


IZLET

Dan kao i svaki drugi, samoovaj je bio po neèemu poseban ipamtit æe se datum 06. 04. 2006.godine. Naime, razredi 3.a i 3.bhotelijersko-turistièke �kolekrenuli su u posjet glavnom graduRepublike Hrvatske Zagrebu. Toje bio jednodnevni izlet koji jeukljuèivao posjet HrvatskomSabru i Kloviæevim dvorima naVan Goghovu izlo�bu.

Cijelim putem od Trogira doZagreba smo spavali ili barempoku�avali, jer smo ujutro krenuliu 6.00 sati, tako da smo svi bilipospani. Kad smo stigli u Zagreb,nakon dugih pet sati vo�nje imalismo dva sata slobodnog vremenaza razgledavanje, ali ipak curamaje to vrijeme poslu�ilo zarazgledavanje shopping centara.Neki su iskoristili to vrijeme zaslikakvanje, a neki su bili i gladni,tako da su tra�ili restorane ili pakMcDonald�s. Nakon razgleda-vanja i slikavanja, svi smo seskupili na Trgu bana JosipaJelaèiæa i uputili smo se naMarkov trg gdje smo èekalidopu�tenje za ulaz u Hrvatskisabor.

Kada smo u�li u Hrvatskisabor, dobili smo dva vodièa (iz

Gonga) koji su nas vodili krozSabor i pokazivali nam statueva�nih liènosti iz Hrvatskepovijesti. Zatim su nam pokazaliSabor gdje zasjedaju zastupnici,ali na�alost nismo imali tu prilikuda vidimo kako zasjedaju, veæ jebilo prazno. Tad su nam pokazalimalu vijeænicu gdje smo moglipolitièarima iz na�e �upanije (�imiLuèinu...) postavljati pitanjavezana uz na�u �upaniju i sl.

Nakon posjeta Hrvatskom

JEDAN DAN U METROPOLIsaboru uputili smo se u Kloviæevedvore na Van Goghovu izlo�bu iovdje smo dobili vodièa koji nasje proveo po galeriji, nama ba� inije bilo zanimljivo pa je ondadosta toga bilo skraæeno. Takosmo ubrzo napustili Kloviæevedvore i opet smo dobili slobodnogvremena koje je svatko poku-�avao iskoristiti kako je najboljemogao. Ipak, do�lo je vrijeme dakrenemo kuæi i zavr�imo ovajposjet Zagrebu. Ali to nije sve,dogodilo se ne�to sasvim neoèe-kivano. Vrhunac tog jednod-nevnog izleta dogodio se u Licigdje smo zapeli u snijegu, takoda smo se mi uèenici jedva èekalizaustaviti se da zapoène rat sasnijegom, odnosno grudanje.

Kuæama smo se vratili uranim noænim satima (oko 01), aovaj jednodnevni izlet æe namasvima zasigurno ostati u dobromsjeæanju.

Stipe Buble III.b

Posjeta Saboru Republike Hrvatske


IZLET

PUTOPIS MATURANATA U ZADAR I �IBENIK

Crkva i zvonik Sv. Marije Crkva Sv. Kr�evana

Sv. Donat Katedrala Sv. Sto�ije

Crkva i samostan Sv. Frane �ibenska Katedrala


SPORT

Raspored utakmica 1. kolaDATUM - RAZREDI - REZULTATI15.10.2005. 2.d/a � 2.c 9:322.10.2005. 3.d - 3.c 2:729.10.2005. 1.d � 2.g 4:605.11.2005. 3.f � 4.f 0:312.11.2005. 1.e � 1.c 9:419.11.2005. 3.e -4a/i 3:1226.11.2005. 3.a/b � 3.g 5:403.12.2005. 1.f � 2.e 3:810.12.2005. 1.a/b � 1.g 0:317.12.2005. 2.b – 2.g 2:1 4.b slobodanMeðurazredno natjecanje u nogometu za uèenikena�e �kole zapoèelo je tijekom listopada 2005. g., azavr�ilo u travnju 2006. g. U natjecanju je sudjelovalo25 razreda, koji su kup-sistemom igrali u sportskojdvorani «Vinko Kandija» svake subote 7. i 8. �kolskisat. Prolaz su izborile spretnije i sretnije ekipe.

Raspored utakmica 2. kolaDATUM - RAZREDI - REZULTAT28.1.2006. 2.a � 2.g 3:004.2.2006. 4f. � 3.c 9:611.2.2006. 2.e � 4.a/i 0:318.2.2006. 3.a/b � 1.g 3:525.2.2006. 4.b -2.d/a 4:8slobodan 1.e

Raspored 3. kola04.3.2006. 1.g � 4.f 5:711.3.2006. 2.b � 2.d/a 3:1018.3.2006. 1.e � 4.a/i 4:10Visoke pobjede kvalitetnijih razreda odlika su 3. kolagdje su 4.f, 4.a/i, 2.a/d kao tri najbolja razreda izborilifinale.

Finale meðunarodnog natjecanja u nogometuza �k.g.2005./06.Zavr�nica natjecanja je odr�ana 25.04.2006.god. usportskoj dvorani «Vinko Kandija» u kojoj jejednostavnom i timskom igrom razred 4.f do�ao doprvog mjesta pobijediv�i pomalo nezainteresiranu ineslo�nuekipu 4.a/i te maestralno nadigrav�i razred 2.a/d kojisu osvojili drugo mjesto. 2.a/d – 4.a/i 8:3; 4.a/i - 4.f 0:1;14.f - 2.a/d 9:6

4.f - raè. teh. - 2.a/d � H.T.T./kuhari - 4.a/i � H.T.T.

MEÐURAZREDNO NATJECANJE U NOGOMETU4.f: A. Milat, M. Jadriæ, I. Èarija, A. Duvnjak, T. Franiæ,I. Nakir, M. Gole�, B. Mr�e, T. Juriæ, M. Pavkoviæ2.a/d: D. �uta, M. Muselin, M. Kri�to, D. Balek, J.Mandariæ, M. Bilota, I. Ljubas, M. Peri�, M. Zelalija,M. Bo�iæ

4.a/i: H.Vukeliæ, D. Lozanèiæ, K. Hrabar, J.Roðakoviæ, D. Luèiæ, M. Vrbat, J. Mi�koviæ, J.DragunNagradu za najboljeg strijelca zaslu�eno je primioM. Kri�to iz 2.d sa 17 golova.

Hrvoje Vukeliæ IV.i (Mentor: prof. L. �krlj)

4. f: M. Pavkoviæ, A. Duvnjak, I. Èarija, T. Juriæ, T. Franiæ,B. Mrše, M. Goleš, A. Milat, M. Jadriæ, I. Nakir

Najbolji strijelac Krišto M. iz II.d


SPORT

Odbojka je jedan od najt-rofejnijih sportova �kole SS� «B.J. Trogiranin». Jo� pro�le godinena�i su odbojka�i bili pobjedniciprvenstva Hrvatske, mada to nitkonije oèekivao. Premda je turnirodigran na razini �kole, mi smo 25.travnja ove godine bili svjedoci jo�jednog turnira na kojem su na�iuèenici dokazali da i dalje dr�imouzde u svojim rukama.

Osim mu�kih ekipa, finalemeðurazrednog natjecanja odi-grale su i cure. Drugu godinuzaredom pobjedu je odnio 3.brazred na èelu s razrednicomKarmen Sinanoviæ. Za 3. brazred igrale su: Ivana Mateljan,Gorana Bili�kov, Nata�a Mijaè,Barbara D�anko, Maja Kakiæ, TeaLjubas, Jelena Jak�iæ i JelenaLuèiæ! Cure su osvojile naslovprvakinja �kole ostvariv�i pobjedenad 3.a i 2.a razredom. Ishod obijuutakmica bio je 2:0 �to je samodokaz uvjerljive i stalo�ene igreekipe 3.b razreda. Cure su oèe-

kivale pobjedu, a sljedeæe godineponovo kreæu ka treæem osva-janju meðurazrednog natjecanja.

Titulu pobjednika u meðu-razrednom natjecanju u odbojcimu�kih ekipa odnijeli suuèenici 2.e razreda pa smostoga razgovarali s njihovimkapetanom Markom Ma�èom:

Kakva su bila va�a oèeki-vanja uoèi finala meðuraz-rednog natjecanja u odbojci?

U finale nismo u�li s previ�eoèekivanja. Dogovorili smo se daæemo se na terenu pona�ati kaoekipa bez obzira na krajnji rezultat.

Jeste li bili uvjereni da imatedobar sastav i da ste u mogu-ænosti pobijediti zdru�enuekipu 4.a i 4.i?

Ja sam znao da imamo jakokvalitetnu momèad, no ipak sammislio da je momèad 4.a i 4.iprejaka za nas jer u tom razredu

ima dosta momaka koji su treniraliodbojku i jo� je uvijek treniraju, �tone mogu reæi i za nas! Ali pokazalose da uz po�tenu borbu i malosreæe i mi mo�emo pobijediti.

Kakvi su utisci?Svi smo slavili zajedno s

razrednicom, a slavlje s terenaprebacilo se na tribinama gdjesmo pjesmom i navijanjemnastavili bodriti cure koje suodigravale svoje finale poslije nas.Svi zajedno smo zraèili odreðenimzadovoljstvom, a moram priznatida su nam se najvi�e dojmilezlatne medalje oko vrata!

Jedan od najiskusnijihigraèa razreda si ti. Kako tokomentira� s obzirom da si tirukometa�?!

Pa moglo bi se reæi da sam janajiskusniji igraè u razredu jer samjedini iz razredna trenirao odbojku.Odbojku sam oduvijek smatraolijepim sportom, a tome je navi�epridonio moj profesor tjelesnogodgoja iz osnovne �kole koji namje na maksimalno lijep naèinpribli�io ovaj sport.

Privlaèi li te vi�e odbojka ilirukomet i za�to?

Vi�e me je privlaèio rukometjer je on ipak kolektivniji sport spuno vi�e adrenalina, brzine,akcija i ritma!

Mo�emo li i sljedeæe godineoèekivati isti scenarij?

Dobili smo veliko samopo-uzdanje i nadam se da æemo isljedeæe godine biti u samomvrhu! Nadam se da æemo nastavititradiciju jer elektrotehnièarivladaju odbojkom posljednje dvijegodine.

Razgovarala: Maja Kakiæ

MEÐURAZREDNO NATJECANJE U ODBOJCI

Hrvoje Vukeliæ IV. i


DOGAÐANJA

Ove godine, 31. sijeènja,odr�ana je utakmica meðu sred-njim �kolama na razini opæineTrogir. Tako je odigran susrtetizmeðu SS� «Bla� Jurjev Trogi-ranin» i S� Ivana Luciæa.

U prvim minutama utakmicase odvijala veoma neizvjesno.Dominiraju golmani SS� «B. J.Trogiranin», a njena jaka obranatjera protivnike na par potro�enihlopti koje SS� «B. J. Trogiranin».iskori�tava u svoju korist. Uvid-jev�i da povuæena obrana S�Ivana Luciæa i ne vodi k uspjehu,trener J. �upanoviæ stavlja flasterana dobro raspolo�enog ZoranaPrgina. Valja istaknuti da su krilaobiju ekipa imale dosta lo�urealizaciju �uta, �to uvodi nervozumeðu igraèe. Rezultat nervozebilu su presjeèene lopte te te-hnièke gre�ke, a poluvrijemezavr�ava rezultatom 9:5 za SS�«B. J. Trogiranin».

U drugom poluvremenu po-novo dominira Zoran Prgin, nonjegovo dobro rasplo�enje neprate i Kaja Hrabar te MarkoMa�æe koji se odlikuju lo�imkontrama. Jedina svjetla stranautakmice bio je Prgin sa pos-tignutih 7 golova, a prati gaStrièeviæ s postignutih 5 golova teProiæ i Franiæ. Pobjedu je odnijelaSS� «B. J. Trogiranin», a utak-mica je zavr�ila rezultatom 22:11.S� I. Luciæa 11Strièeviæ 5, H.Stojan 2, Russo 1,Janjiæ 1, Budi�a 2, Hrsto, Buriæ,M.Èarija, Pavkoviæ, Ivica,�upanoviæ - prof.SS� «B. J. Trogiranin» 22Ba�iæ, Franiæ 22, Prgin 7, Hrabar1, Radiæ 1, Bukurov 2, Ma�èe,Zelalija 2, Luèin 2, Projiæ 3, �evo,Milat 2, Cikojeviæ, Krokar, Luciæ,Sinanoviæ - prof.

Maja Kakiæ III.b(Mentor: prof. K. Sinanoviæ)

RUKOMET SREDNJIH �KLOLA U dubokoj boli javljamo svim roðacima, prijateljima i znancimatu�nu vijest da nam je na� dragi ljubimac, prijatelj, drug,

tast, �ogor, stric,ujak, djever, rodijak, praunuk

gospodin Vrtimi�

ZAGI NOVEMBAR JANUAR HVALA NA PITANJU11.1.2006. � 28.3.2006.

premininuo u 1. godini nakon iznenadne, kratke i te�ke bolesti.Ispraæaj dragog nam pokojnika bio je 31.3.2006. u 10:30 sati.

Njegov kapsel pu�ten je u Jadransko more.

O�alo�æeni: pomajka Suzana, kume Anðela, Dajana, Ivana, Magdalena, Marija, Stella, cijeli 4.b HTT, te ostala tugujæa rodbina.

Poèivao u miru!


TESTN

apomena: R

je�enje u sljedeæem broju!


RAZBIBRIGA

Volim te kao jednad�bu s jednom

nepoznanicom!

Tobom. Jednostavno. A

li s tobom nerje�ivo!

Pitagorin si pouèak moje mladosti!Vrlo pouèno primjenjivo.

Od men

e si u

daljen

kao k

ru�nic

a od

centra

krug

a!

Kao duga

...

Vršim

rotaciju oko sebe mjesecim

a ne bi li me uoèio

Meðu desecim

a. Drugih.

Neæe� dopustsiti da zbog tebe na proste faktore

rastavim sebe! Trubih.

Ali... nikako ne mogu izdvojiti tvoje srce

Ispred zagrde!

KINESKE MUDROSTI ZA �ENEIz riznice kineskih mudrosti � pet savjeta �enama:1. Va�no je pronaæi èovjeka koji æe ti pomagati u te�kim poslovima i koji æe imati dobar posao.2. Va�no je naæi pametnog èovjeka, obrazovanog i duhovitog, koji æe te znati nasmijati.3. Va�no je naæi èovjeka na kojeg se uvijek mo�e� osloniti, u kojejg uvijek mo�e� imati povjerenje,koji ti nikada neæe lagati.4. Va�no je naæi èovjeka koji æe biti dobar u krevetu, koji æe u�ivati voditi ljubav s tobom.5. Va�no je da se ova èetvorica ne poznaju.

Aforizmi

Ako mi posudi� 100 eura bit æu ti du�nik cijeli �ivotKo umre na jesen za njega nema zime

Zato što pametniji popušta glupani vladaju svijetomMatièar je sudac koji osuðuje na do�ivotnuJedino èavao ne ide glavom kroz zidTeorija relativnosti: jedna dlaka u juhi je relativno puno, a na glavirelativno maloInfarkt ma kakav da je, od srca jeAko vam ide suviše lako pogledajte bolje, mo•da vam ide nizbrdoNajlak�i naèin da ti ime dospije u novine je da ih èita� dok prelazi�ulicuNe volim skupove, tu najbolja mjesta uvijek zauzme policija

RJE�ENJE TESTA PRO-�LOGA BROJA:

1. 9 6 2 8 2 9 4 10 8 7 7 3 6 3 12 4

2. 105

3. 29

4. 61

5. NJ


ALBUM

IV.f - Raèunalni tehnièari u strojarstvu

III.c - Konobari

III.d - Kuhari

ALBUM - ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr · dodaci podržavaju kompoziciju radnih æelija...

Documents

Transcript of ALBUM - ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr · dodaci podržavaju kompoziciju radnih æelija...