7/23/2019 AKM3

1/65

STUBITA OPENITO; DRVENA, ELINA I STAKLENA STUBITA;ZAVOJITA STUBITA, VISEA I KONZOLNA (25 + 20 pitanja) M.I.

1. Stube, stubite, stubini prostor? Dimenzioniranje stuba? Formule za irine stuba?Podest? Duljina podesta?

Stube i stubita su konstrukcije za pjeaku komunikacijuizmeu katova i svladavanje raznih visinskih razlika izmeuhorizontalnih povrina na razliitim visinama. Dimenzioniranjestuba dovodi se u vezu s prosjenom duljinom ljudskog korakapo horizontalnoj povrini ( = 63-64 cm). Podest ili odmoriteslui za prekid penjanja ili za promjenu smjera kretanja. - glavni podesti su na razinamastropova - meupodesti su izmeu razina stropova. irina krakova je propisana: zgradejavne, poslovne, stambene (zgrada s 10 i vie stanova) i stambeno-poslovne namjene -svijetla irina stubinog kraka u unutarnjem prostoru iznosi najmanje 110 cm radne ipomone prostorije - korisna irina stubinog kraka unutarnjih stubita ne moe biti manja od110 cm, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u graevini.kole - irina stubinog kraka za predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanoveiznosi najmanje 120 cm

2. Smjer uspinjanja (linija hoda)? (shema jednokrakog ravnog / dvokrakog dvosmjernogravnog stubita) / Smjer uspinjanja kod zavojitih stuba?

7/23/2019 AKM3

2/65

3. Vrste vertikalnih komunikacija s obzirom na nagib? Rampa? Doputeni nagib, svijetlairina u vanjskom i u unutarnjem prostoru?

Rampa za invalide 5 8%; u vanjskom prostoru > 120, u unutarnjem > 90 cm.

4. Katna i svijetla visina stubita? Kako se zove prva, a kako zadnja stuba u kraku? Min. imaks. Broj stuba u kraku? (skica)Prva stuba u kraku je poetna ili nastupna stuba, a zadnja je ujedno i sastavni dio podesta ito je zavrna ili istupna stuba.

5. Svijetla irina kraka? O emu ovisi? (skica)irina krakova ovisi o namjeni stubita i o prometu koji se oekuje. irina krakova jepropisana. Korisna irina stubinog kraka unutarnjih stubita u radnim i pomonimprostorijama ne moe biti manja od 110 cm, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste irasporedu prostorija u graevini.Pod korisnom irinom kraka podrazumijeva se irinamjerena izmeu rukohvata i zida.

- svijetla irina kraka u unutarnjem i vanjskom prostoru, te visina i irina stuba u zgradamajavne, poslovne i stambene namjene?- mogu biti minimalnih irina: min. irina kraka treba iznositi barem 90 cm(obiteljska kua)- minimalna irina gotovog kraka 120 cm (POS)

- maksimalna visina stube (bez dizala) 17,5 cm

- formula za izraun stuba =63-2v- minimalna irina 110 cm vanjski prostor

Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreu osobe smanjenepokretljivosti, u graevinama javne, poslovne, stambene (stambena zgrada s deset i viestanova) i stambeno-poslovne namjene svijetla irina stubinog kraka u unutarnjem prostoruiznosi najmanje 110 cm. Stubite mora imati visinu stube najvie 15 cm i irinu nastupneplohe stube najmanje 33 cm.

- svijetla irina kraka, te visina i irina stuba u radnim i pomonim prostorijama? Korisna irina stubinog kraka unutarnjih stubita u radnim i pomonim prostorijama ne moebiti manja od 110 cm, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija ugraevini. Visina stepenica u graevinama namijenjenima za radne i pomone prostorijemora iznositi od 13 do 19 cm a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.

7/23/2019 AKM3

3/65

- svijetla irina kraka, te visina i irina stuba u kolskim ustanovama? irina stubinog kraka za predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanove iznosinajmanje 120 cm za dvije uionice.Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazitastube mora biti najmanje 33 cm.

6. Rukohvat? Vrste materijala, oblici, uvrenje? Visina rukohvata i ograda na stubitu?Kako se mjeri? (skica) / Visina ograde galerija i mostova?Krakovi i podesti stubita ograuju se s otvorene strane ogradom visokom minimalno 100cm. Ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini kraka.Rukohvati i zatitne ograde na stubitu u radnim i pomonim prostorijama moraju bitipostavljeni na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredinegazita stepenita do vrha rukohvata odnosno ograde.

7/23/2019 AKM3

4/65

7. Naini uvrenja ograde stubita? (skica 5 -6 primjera)

8. Zavojito stubite? Gdje se moe izvesti? Dozvoljena irina stube na unutarnjem rubu?Tlocrtni oblici?

7/23/2019 AKM3

5/65

9. U kojim se graevinama treba primijeniti Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti? Propisi iz graditeljske regulative RH kojipropisuju zahtjeve za stubite? Stubita u individualnim obiteljskim kuama?Pravilnikom se propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kre tanja, boravka irada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupanost) iunapreivanja pristupanosti graevinama javne, poslovne, stambene i stambeno -poslovnenamjene, te uvjeti i nain jednostavne prilagodbe pristupanosti graevina stambene istambeno-poslovne namjene.Graevina stambene namjene je stambena zgrada s deset i vie stanova, iskljuivostambene namjene.

__Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, III. Obveznielementi pristupanosti, A. Elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika, l. 10, (NN 151/05, 61/07)__PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU__Dravni pedagoki standardi, MZO, Zagreb, 2008__Zakon o prostornom ureenju i gradnji, 1.2. Bitni zahtjevi za graevinu, l. 14 (NN 76/07).

- povezuju prostor iste namjene ili se nalaze unutar prostorije neke druge namjene -

ogranien broj ljudi - mogu biti minimalnih irina: min. irina kraka treba iznositi barem 90 cm- mogu imati strmije krakove: irina pojedinane stube najmanje 25 cm, a visina najvie 19cm - po nainu izvedbe i dizajna prilagouju se interijeru

10. Podjela stubita? Podjela masivnih stubita / ab. stubita monolitne izvedbe / ab.Montanihstubita?- poloaju u zgradi: vanjska ili unutranja,- vanosti u namjeni: glavna ili sporedna,- obliku u tlocrtu: pravolinijska (ravna, lomljena - L, U, T oblika) i krivolinijska (zavojita,mjeovita, polukruna i kruna) broju krakova: jednokraka, dvokraka i viekraka,- konstrukcijama i materijalima: masivna i lagana stubita,- statikoj shemi: konzolna i gredna,- obliku jedinine nastupne plohe u tlocrtu: ravne, klinaste i savijene,- obliku u presjeku: dio krute ravne plohe, blok stube, trokutastog oblika ili oblika premaizboru (s horizontalnom gaznom povrinom)

Najea su armiranobetonska ploasta stubita.Ploe krakova mogu biti:- pune s nabetoniranim stubama (najee)- ili naborane (sloenija izvedba).

- gotovi manji ili vei ab. elementi proizvedeni u tvornicama- teka prefabrikacija (montaa s kranom)

11. Drvena / elina stubita, vrste grae / vrste i dimenzije tetiva i nastupa? (skica i opis) /Odnos nastupa i njegovog pridravanja? Odnos nastupa i tetiva?

7/23/2019 AKM3

6/65

12. Drvena / elinastubita, vrste? (prikazati detalje karakteristine stube, popreni iuzduni presjek i opis)

1. Nain crtanja stubita kod viekatnih zgrada? Skica poetnog kata (podruma), prizemlja izadnjeg kata? Na primjeru jednokrakog ravnog stubita ili dvokrakog dvosmjernog ravnogstubita.

2. Dimenzioniranje stubinog prostora? Za visinu kata 280 / 300 / 320 cm i broj visina 16 / 18/ 20? Na primjeru jednokrakog ravnog stubita, dvokrakog jednosmjernog ravnog stubita ilidvokrakog dvosmjernog ravnog stubita. (skica)

7/23/2019 AKM3

7/65

3. Drveno umetnuto / utoreno / nasaeno stubite (prikazati osnovne detalje: donji i gornjileaj ikarakteristinu stubu + ograda)

4. Drveno stubite, gornji leaj: veza tetive i ab. / drvene konstrukcije putem metalne veze /drvene konstrukcije tesarskim vezom (skica presjeka i opis)

5. Drveno stubite, donji leaj: veza tetive i ab. / drvene konstrukcije / pod (podest)

7/23/2019 AKM3

8/65

6. Drveno stubite, drveni rukohvat i ograda (prikazati detalje karakteristine stube, poprenii uzduni presjek i opis)

7. elino stubite, gornji leaj: veza tetive i ab. / eline konstrukcije

7/23/2019 AKM3

9/65

8. elino stubite, donji leaj: veza tetive i ab. konstrukcije poda / elinog podesta

9. elino stubite, rukohvat i ograda (prikazati detalj karakteristine stube, pogled, presjek iopis)

7/23/2019 AKM3

10/65

10. Laminirano staklo? Staklena gazita? Staklena ograda? Sistemi prihvata? (skica i opis)

7/23/2019 AKM3

11/65

11. Visee stubite, mogui odnosi nastupa, ipki, rukohvata, stropa i poda? (skice)

7/23/2019 AKM3

12/65

12. Konzolno stubite, prikazati detalj karakteristine stube i ograde? (skica presjeka i opis)

13. Rektifikacija stuba? Grafike metode konstruiranja zavojitog stubita?REKTIFIKACIJA STUBA: postupan prijelaz iz ravnih do maksimalno skoene stube utjemenu, a vri se postupnim, ravnomjernim, sve veim smanjivanjem irine stuba naunutarnjem rubu.

Ako se dobije irina manja od 7 cm, savijanje stuba treba poeti prije.Konstruiranje zavojitog stubita sa slijedom promjenjivih irina unutarnjeg ruba pojedinestube moe se izvesti pomou razliitih grafikih metoda:*1. Metoda polukruga2. Metoda evolvente (ili metoda jednakih dijelova)3. Metoda razvijenog unutarnjeg ruba

7/23/2019 AKM3

13/65

14. Spiralno stubite? Oblici, vrste, odnos nastupa i njegovog pridravanja? (skica)

7/23/2019 AKM3

14/65

15. Puna parapetna ograda? Kod masivnog / laganog stubita? (skica)

7/23/2019 AKM3

15/65

Tema: KONSTRUKCIJE OPLOJA ZGRADE (12 pitanja) V.Z.

1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oploja na masivne i lagane i koja je bitna razlika

izmeunjih (sa gledita fizikalnih procesa)?Kriterij za podjelu konstrukcija na masivne i lagane je povrinska masa konstrukcije:100kg/m2.Bitna razlika izmeu masivinih i laganih konstrukcija (sa gledita fizikalnih procesa) oituje seu ljetnoj topliskoj stabilnosti:- masivne konstrukcije imaju zadovoljavajua svojstva- lagane konstrukcije postiu zadovoljavajua svojstva samo ako imaju propisanu U

vrijednost za zidove i za korovove

2. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa:prikaite na primjerima jednoslojnih zidova.

3. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa:prikaite naprimjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija blie vanjskoj strani.

7/23/2019 AKM3

16/65

4. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa:prikaite naprimjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

7/23/2019 AKM3

17/65

5. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fiz ikalnog procesa:prikaite naprimjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija blie unutarnjoj strani.

6. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa:prikaite naprimjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljinigraevnog dijela.

7/23/2019 AKM3

18/65

7. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od oblone opeke ilikeramike.

8. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploa.

9. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armiranobetonskih elemenata.

7/23/2019 AKM3

19/65

10. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploa.

11. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.

7/23/2019 AKM3

20/65

12. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ilislinih

7/23/2019 AKM3

21/65

Tema: KONSTRUKCIJE OPLOJA ZGRADE obloni materijali metali(28 pitanja) B.M.

1. Prednosti metalnih obloga ovojnice zgrade- prednost metalnih obloga - velika trajnost u ispravnoj primjeni, nepotrebno odravanje,potpuno brtvljenje (kod krovnih ploha posebno)- neki metali potpuno rezistentni na atmosfersku koroziju nakon stvaranjapovrinskog sloja patine koji spreava dublju oksidaciju - bakar, cink,aluminij, srebro, olovo- neki metali ne korodiraju skoro uope - inox elik, nikal, krom, zlato

2. Mane limenih obloga i naini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga - veliko toplinsko rastezanje (klizni leajevi, izbjegavati kruto fiksiranje)

- potpuna vodonepropusnost (i paronepropusnost)

dobro provjetravanje potkonsturkcije ijaka parna brana- korozija u kontaktu s materijalima na bazi cementa, vapna- galvanske strujei korozija

3. to su limovi, podruje primjene i metalni materijali koji se najee koriste u graditeljstvu - obloge fasada; obloge kosih krovnih ploha - pokrovi limom; interieurske obloge - najee

podgledi stropova- limovi - metalni materijali u obliku folija ili tankih ploa (0.5 - 5 mm - najee)

- ostale primjene limova:

izvedba krovnih lijebova i oluka,opavi, klupice i drugi limarski detalji,konstruktivni limovi (ravni- deblji, profilirani -tanji)limovi u sendvi toplinskoizolacijskim panelima

4. Najee koriteni metali za obloge i ugraenu metalnu galanteriju u arhitekturi - najee koriteni metali za obloge - limovi (i druga metalna galanterija):aluminijski limovi, elini limovi, bakreni limovi, cinani limovi, titancink i dr. legure- rjee koriteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima:mesing/bronca, mjed, titan, olovo, krom, nikal, srebro, zlato, ...

5. Najei oblici metalnih proizvoda za obloge - ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati(daana oplata, OSB, stolarske ploe), budui da su male vlastite krutosti, razdjelnahidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinani, cinani,cinkotit lim)- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost ujednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjerprotezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita (falc-dach) (aluminijski, elinilim)- ravni limovi s ukruenim rubovima - tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili debljilimovi (2- 3 mm) kao plitke kutije - samonosivi, kruti, na provjetravanoj metalnoj

7/23/2019 AKM3

22/65

potkonstrukcija za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim, debljielini limovi)- fasadni sendvi limeni paneli - obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijskiplastificirani ili eloksirani lim, obloni limovi jednostrano ili obostrano profilirani, debljineoblonih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploa i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade premavanjskom prostoru

6. Naini proizvodnje metalnih elemenata- lijevanje (specijalne forme),- kovanje,- valjanje, izvlaenje (cijevi, nosivi profili, plosni profili, ipke, ice, limovi),- ekstrudiranje (aluminijski profili)

- limovi - ravni i profilirani - valjanjem obradivog metala kroz sustave glatkih ili profiliranihvaljaka

- limeni proizvodi - u ploama (1000x2000 mm) - deblji limovi 1 - 5 mm- trake u smotcima (600-800 mm) - tanji limovi 0.5 - 0.8 mm

7. Mogue antikorozivne zatite elinih metalnih elemenata i obloga(legiranjem s nehrajuim metalima - nije potreban naknadna antikorozivnana zatita)- premazi (lakovi, ulja), plastificiranje, eloksiranje, cinanje, niklanje,kromiranje, predoksidacija, bruniranje, pozlaivanje, ...ovisno o vrsti metala

8. Njaee antikorozivne zatite aluminijskih metalnih elemenata i obloga- plastificiranje - nanoenje plastinog praha prskanjem, taljenje u vrsto sljubljenu

plastinu prevlaku u peima; veliine elemenata ograniene veliinom pei; velikispektar boja i izgleda povrine (glatka monokromatska, prskana, naranina kora)- eloksiranje - nanoenje nehrajueg metalnog praha - metalik izgled povrine;boje ograniene na tonove metala - natur aluminijska boja, mesing, mjed, zlatna,crna, tamnosmea - vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi maledebljine zatitnog filma

9. Mogue antikorozivne zatite bakrenih metalnih elemenata i obloga - na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju, moe se dobiti i prethodno patiniran - povrinska obrada polirana, satinirana, lienje bezbojnim lakom za sprijeavanjepatiniranja (ne kod povrina izloenih habanju - podne trake)

10. Galvanske struje, nain izbjegavanja, tete- elektrolitska pojava na dodiru metala razliitih elektrinih potencijala u prisustvu elektrolita(voda najee) metal vii potencijal razara metal nieg potencijala - na kontaktu limova,profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage- osigurati odjeljivanje razliitih metala (ljepenka, premaz, guma, plastika) ili osigurati istemetale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakreneili pobakrene kuke, vijci i avli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji - samo uinterieuru i to ne svugdje!

7/23/2019 AKM3

23/65

11. "Nehrajui" metali i finalne povrinske obrade nehrajuih metala- ne oksidiraju, ne patiniraju izloeni atmosferi- krom, nikal - uglavnom se koriste kao prevlake, nanose se u vruim kupkamana elik ilidruge metale - mikronske debljine sloja podlone mehanikim oteenjima prirodni izgledprevlake je polirani, zrcalni- zlato - rijetko (krovovi), srebro - nikad u arhitekturi - samo kao prevlake- titan - u glavnom u legurama, limovi za obloge

12. Naini povezivanja limova u graditeljstvu, opis svojstava pojedine vrste povezivanja- lemljenje - tanji limovi - spajanje kovinom nieg talita (za pocinane i cinane i

bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra), mjesto lemljenja- 1.5 - 3 cm irine, dobro oieno

- zakivanje - spoj zakovicama od istovjetnog metala - potpuno nefleksibilan kao i spojlemljenjem - samo za manje duljine ploha

- spoj prijevojem (utorom) potpuno fleksibilan - rub jedne ploe preklapa se s rubomdruge ploe kao jednostruki ili dvostruki prijevoj, stojei ili leei, osiguranje od

odizanja od podloge s prikvanicama (perima) koje osiguravaju klizni leaj- vijani spojevi, zavarivanje samo kod debljih limova (> 3 mm)

13. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama- prozorske klupice, horizontalni gornji opavi zidova, rubni opavi krovova s raznimvrstama pokrova, lijebovi, oluci, rubni limovi uz nadozide, dimnjake, bukane plohe limarski detalji izvedeni s ravnim limovima, odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama zaizbjegavanje kondezata i korozije

- koriste se razve vrste limova i odgovarajua spojna sredstva i metalni nosai zapotkonstrukcije rad i izbjegavanje galvanskih struja:

- pocinani limovi (s pocinanim kukama, avlima, zakovicama, vijcima)- aluminijski limovi- bakreni limovi- plastificirani elini limovi

- svi dijelovi instalacije od istog metala ili presvuenim tim istim materijalom galvanskestruje

14. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama- aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani)- ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili

- bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima(natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)- pocinani, cinani, cinkotit limovi s pocinanim elinim, avlima, zakovicama, vijcima- plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima- inox, corten elini limovi - debljina lima ovisno o nainu ukrute- kompozitni limovi (vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom,srednji sloj daje krutost plohi - obino tvrde ploe XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastinemase (Alucobond ili sl. ploe debljine 2-3 mm), obino aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga

7/23/2019 AKM3

24/65

15. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama- krovne obloge provjetravanje podkonstrukcijske obloge radi evakuacije vlage izkonstrukcije i sprijeavanje kondezata ispod zavrine limene obloge ili jake parne braneispod toplinske izolacije i svih slojeva u kontaktu- koriste se razven vrste limova i odgovarajua spojna sredstva i metalni nosa i zapotkonstrukcije radi izbjegavanja galvanskih struja:- pocinani, cinani i cnikoviti lim (ravne forme lima na drvenoj oplati)- aluminijski limovi (valovite forme lima, legirani Al)- bakreni limovi ravne forme na drvenoj oplati- plastificirani elini limovi valovite forme lima

16. Oblici limova za izvedbu fasadnih i potrebna potkonstrukcija- ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenojpodlonoj oplati (daana oplata, OSB, stolarske ploe), budui da su malevlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalnapotkonstrukcija (bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim)

- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovimale krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene formekako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravanapotkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanjaprofilacije lima - posebna podvrsta - limena korita (falc-dach)(aluminijski, elini lim)- ravni limovi s ukruenim rubovima - tanji limovi izvedeni na drvenojpotkonstrukciji ili deblji limovi (2- 3 mm) kao plitke kutije - samonosivi, kruti,na provjetravanoj metalnoj potkonstrukcija za ovjes i distanciranje od slojatoplinske izolacije (aluminijski lim, deblji elini limovi)

- fasadni sendvi limeni paneli - obostrana obloga tanki elini plastificirani

lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, obloni limovi jednostrano ili obostrano profilirani, debljine oblonih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploa i ispunetoplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija,ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

17. Polaganje ravnih limova za fasadne i krovne obloge na podlogu potrebni slojevipotkonstukcije i uvjeti ispravne izvedbe

7/23/2019 AKM3

25/65

18. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija, pragova, rubnih letvicaizloenih habanjuzato- metalni profili za izvedbu graninika podnih obloga, dilatacija, pragova, rubnih letvica -izloene su habanju - svaka zatita plohe e se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja- koristiti samo nehrajue metalebez dodatne zatitne obrade povrine - inox, mesing,natur aluminij (Al samo u interieuru)

19. Obloge proelja zgrada s limovima ukruenima u jednom smjeru ili valovitim limovima prostorni prikaz jedne varijante sa potrebnim slojevima potkonstukcije za osiguranje toplinskeizolacije bez toplinskih mostova, zatite od prodora kie i provjetravanja

20. Podruje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama, materijali i obradapovrine- interieurske oblone maske otvora za provjetravanje, dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al, inox, elik, mesing- plohe gazita stubita, ispune ograda stubita, balkona, vanjske ograde deblji limovi 2 - 5mm vee nosivosti -Al, inox, elik- obrada kao i glatki limovi, ovisno o materijalu (elik pocinano na podu, na plohamaneizloenima habanju i plastificiran ili lien, inox i mesing satiniran ili poliran, aluminijeloksiran, plastificiran ili lakiran - ne na podu)- razne forme perforacija i veliine oka mree kod istezanja lima

21. Podruje primjene naboranih limova na zgradama, materijali i obrada povrine - podne limene plohe protuklizne naborane povrine u raznim uzorcima- inox ili aluminij gotove ploe s naborima gornje povrine, ne predvia se naknadna obradapovrine, deblji limovi (obino 2 - 5 mm)

22. Kompozitne metalne ploe, opis, podruje primjene- vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom- srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje uee skupog metalnog materijala u ploi - ispunaobino tvrde ploe XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastine mase (Alucobond, Alpolic ili sl.ploe debljine 2-3 mm),

- obino aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga- kompozitne ploe za interieusrku oblogu - kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploa

7/23/2019 AKM3

26/65

23. Sendvi limeni toplinskoizolacijski paneli, opis, podruje primjene- obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim,debljine oblonih limova 0,5 - 0.6 mm,- obloni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela, niskoprofilirani kodfasadnih panela- ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija,

ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

24. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu - ravni limovi - skicirati oblogu sizvedbom potkonstrukcije

25. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu - profilirani limovi - skicirati oblogus izvedbom potkonstrukcije za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskih mostova, zatiteod prodora kie i provjetravanje

7/23/2019 AKM3

27/65

26. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu - ukruene limene ploe (kazete) - skiciratioblogu s izvedbom potkonstrukcije za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskih mostova,zatite odprodora kie i provjetravanje

27. Sendvi laki paneli s limenim oblogama - vrste, opis, skica rubnog spoja dva panela zatoplinsku izolaciju bez toplinskog mosta - zidni i krovni paneli- kao obloga: aluminijski lim (plastificiran ili eloksiran) ili elini lim (plastificiran)- najee kao ispuna: kamena vuna MW ili poliuretanska tvrda pjena PU

7/23/2019 AKM3

28/65

28. Laki termoizolacijski sendvi fasadni zid formiran in situ - skicirati oblogu s izvedbomotkonstrukcije za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskih mostova, zatite od prodorakie i provjetravanje

7/23/2019 AKM3

29/65

Tema: KONSTRUKCIJE OPLOJA ZGRADE obloni materijali drvo(23 pitanja) B.M.

1. Podjela unutranjih podova od drva s obzirom na format drvenih elemenata - parketne daice (parketi raznih dimenzija)- podovi od drvenih dasaka (seljaki pod, brodski pod, panel parket, sportski pod)- podovi od ploa, panela (podignuti podovi, prenosivi podovi)

2. Povrinske obrade drvenih podovaNeobraeno drvo koje se brusi, kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje.Gotovi parketprethodno povrinski obraeno drvo koje se samo uvruje na podlogu.

3. Nabrojite najee vrste parketaLam parket, klasini parket, daske panel parketa, dvoslojni panel paket

4. Razlika izmeu vieslojnih i masivnih parketnih daica i dasakaVieslojne daice i daske na gornjoj strani imaju plemenito drvo, dok je donji djo napravljenod perploe koja spreava irenje iskupljanje drva. Lake su za razliku od masivnihparketnih daica.

5. Naini polaganja drvenih podova na podlogu- lijepljenje (preferiraju se dvokomponentna fleksibilna ljepila)

- avlanje ili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kope)- slobodno polaganje (panel parket, laminat parket od preraenog drva) - podignuti podovi na nosaima- sportski podovi na potkonstukciji

6. to je drveni sportski podPod obloen zavrnom oblogom drva na elastinoj potkonsturkciji od vieslojnih izmaknutihreodva letvi za montau. Smanjuju vibraciju te kontroliraju odbijanje, s posebnom kolinimfleksibilnosti, elastinog materijala.

7. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima

8. Vrste premaza za drvene podne povrine- lakovi mat, polumat, sjajni

- bezbojni ili tonirani- vodeni, nitro, poliuretanski

- uljni premazi na bazi ulja i voskabrzo suenje i koritenje poda neposredno nakonnamaza; omoguuje 'disanje' drva

- lazurni premazi (bajc) - prodiru u drvo, vidljiva tekstura ali mijenjaj boju povrine

9. Karakteristike lakova za parkete, mane lakiranja drvenih podovaGraevna vlaga drvo ne die. Mogue kondeziranje vlage, dugo suenje, neugodan miris.

7/23/2019 AKM3

30/65

10. to je lazurni premaz za drvo, funkcija, svojstvaLazurni premazi ostavljaju vidljivu teksturu, ali mijenjaju boju povrine. Mogue je njimaimitirati druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva kod daski od jeftinijih vrsta drva bojemahagonij, eban, trenja, orah i sl.)

11. Prednosti premaza drvenih podova s voskomBrzo suenje i koritenje poda neposredno nakon namaza; omoguuje 'disanje' drva,isuivanje vlage.

12. Funkcija i oblici zidnih i stropnih drvenih oblogaObloge su najee dekorativne ili u funkciji zvune apsorpcije(esto u perforiranoj izvedbiza zvunu apsorpociju) - daske na pero i utor

- drvene ploe- drvene ploe od ukoenog furniranog drva, preraenog furniranog

drva i dr.

13. Vrste i izvedba drvenih zvunoapsorpcijskih obloga zidova i stropovaInterieurske zidne obloge punim i perfororanim, (zvunoapsorpcijskim) drvenim furniranimlakiranim ploama,skriveno fiksiranje kopama, vidljivo fiksiranje vijcima.

Interieurske stropne obloge perfororanim (zvunoapsorpcijskim) drvenim furniranim lakiranimploama, skriveno i vidljivo fiksiranje na T ovjesu.

Interieurska i stropna obloga od mdf ploa, furniranih i lakiranih, izvedba prostora velikogtonskog studija promjenjive akustike s refleksnim kliznim stropnim ili rotirajuim zidnimploama i zvunoapsorpcijskim perforiranim zidnim i kutnim ploama.

14. Forme i nazivi drvenih vanjskih podnih obloga- drvo visoke otpornosti na atmosferilije i bioloke tete- u formi dasaka, kvadratnih ploa, nautik (brodskog) parketa

15. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva- uglavnom egzotine vrste drva (tik, iroko, lapacho, bangkirai, azobe) i trajnijih crnogorisa (sibirski ari, douglasova jela) ili posebno tretirano drvo termikiobraene (zaparene, kuhane) lokalne europske vrste drva (hrast, smreka i sl.)- drvo visoke otpornosti na atmosferilije i bioloke tete

16. Nain postave vanjskih drvenih paluba preporuljiva izvedba, zato- preporua se izvedba obloge odvojene od terena, na provjetravanoj potkonstrukciji -trajnost (smanjena mogunost trulenja) i izbjegavanje deformacije podne obloge(izvijanje, uvijanje, koritanje) uslijed razlike u vlanosti gornje i donje strane dasaka

7/23/2019 AKM3

31/65

17. Opis, popreni i uzduni presjek podne konstrukcije ravnog krova terase iznad grijanogprostora s izvedbom procjedne obloge terase s drvom - drvene palube

18. Vrste fasadnih obloga drvom i na bazi drva- daane oplate - daice (drvena indra), vertikalne daske, horizontalne daske

(uglavnom drvo trajnih crnogorica)- drvene ploe -vodootporne furnirane perploe, bakelitne furnirane ploe (Prodema),

umjetne drvene ploe - HDF - high density fibreboard (Trespa, Funder Max)

19. Koje vrste drva se najee koriste za daane fasadne obloge- Daske za fasadne obloge od drveta, paralelno oiviene i neprofilirane, s grubim rezanimrubovima, fino rezanim rubovima ili izblanjane povrine. Daske se montiraju okomito ilivodoravno na nosivu konstrukciju od drveta ili metalnih profila. Daane oplate od

rezistentnih vrsta drveta (ARI, DOUGLAS drvo trajnih crnogorica) mogu ostati i neobraene te pod utjecajem UV-zraenja tvore srebrenosivu patinu.

20. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zato.- obloge odvojene od povrine nosivog dijela zida, na provjetravanoj potkonstrukciji -

trajnost i izbjegavanje deformacije uslijed razlike u vlanosti

7/23/2019 AKM3

32/65

21. Skicirati i opiite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne oblogedrvomOsiguravanje vertikalnog provjetravanja fasadne obloge s drvenim vertikalnim ilihorizontalnim daskamamogue varijante izvedbe potkonstrukcije (sve varijante seodnose na potkonstrukciju ispred kine brane i toplinske izolacije zida!)

22. to su HPL fasadne ploeLakirane drvene ploe ukoenodrvo (perploa), plemeniti vanjski furnir, lakirano tvornikivodootporim lakom (i rubovi ploa!) nema naknadng rezanja, jer se naruava lak i otvara putulasku vode i crnjenju drva.

HPL kompakt je materijal ija jezgra je papir impregniran smolama te izloen visokim

temperaturama i visokom tlaku dok se ne dobije homogeni neporozni. HPL ima jednu ili dvijedekorativne povrine i dostupan je u irokom spektru boja, dekora, tekstura, sjaja.Zahvaljujui svojim svojstvima HPL se lako odrava i isti te je zatien od utjecaja gljivica ibakterija. Materijal se moe rezati, piliti te obraivati strojno na CNC strojevima kao istandardnim runim strojevima. HPL je teko zapaljiv i ima svojstva koja usporavaju irenjevatre te u poaru ne stvara dim niti ne isputa toksine produkte te se smatra trenutnonajboljim materijalom organskog porijekla po pitanju protupoarne sigurnosti.

23. Principi zatite drvenih konsturkcijskih i oblonih elemenata izloenih atmosferilijama- Prirodno sivljenje ili crnjenje drva izloenog sunevom UV zraenju je neminovno ukoliko sedrvo ne premazuje UV zatitnim uljnim ili lak premazima

- Hidroizolacijska zatita drvenihpodnoja, streha,izloenih horizontalnih zona zidova iograda ventilacija potkonstrukcije, odvajanje od zone prskanja kie, prekrivanje limenimopavima

7/23/2019 AKM3

33/65

Tema: VRATA (14 pitanja) V.Z.

1. Navedite zahtjeve za vrata.

- povezivanje /odjeljivanje prostora- osvjetljavanje i provjetravanje- toplinska zatita- zvuna zatita- protupoarna zatita- protuprovalna zatita- zatita od atmosferskih utjecaja (vanjska)- ostali posebni zahtjevi

2. Podjela vrata prema nainu otvaranja. Skica vrata prema nainu otvaranja.- zaokretna vrata- mimokretna vrata- kruna / rotirajua vrata- posmina / klizna vrata- teleskopski posmina- sklopiva- harmonika- rolo vrata- garana vrata

3. Naini pokretanja vratnih krila (otvaranja/zatvaranja vrata).

- runi- automatski (elektromehaniki, hidrauliki ili pneumatski)s putanjem u pokret - runo

- automatskim putem

4. Smjer otvaranja vrata (skica).

7/23/2019 AKM3

34/65

5. to su dvostruka vrata i kada se koriste (skica).

6. Veliine otvora i mjere (skica).

Veliine unutarnjih vratajednokrilna vrata irine (60-100 (110) cm / visine: min 200cm)- dvokrilna vrata irine (130 160 cm / visine: min 200cm)

7. Naini ugradnje vrata. Opiite pojedini nain ugradnje.Mokra ugradnja - u tankim zidovima najprije se postavlja dovratnik na bonim stranama imaplite ljebove ili pribijenu trokutastu letvicu a zatim se s obje strane izvodi zid koji ulazi ulijeb dovratnika ili se elementi zida sijeku i prislanjaju uz letvicu. U debele zidove najeese ugrauje dovratnik u gotov zid, ali prije bukanja.

Polusuha ugradnjau zid se istodobno sa dizanjem ugrauju okviri od letvi na koji sekasnije uvrste gotova vrata

Suha ugradnjagotova se uvtste na posebne ograene komade/elemente u obukan zid

7/23/2019 AKM3

35/65

8. Materijali za izradu vrata.- drvo- metal (aluminij, elik)- staklo- PVC

9. Nacrtajte dovratnik od drvenih platica.

10. Vrste vratnih krila.

11. Vratna krila s ukladom vrste uklada (skica).

7/23/2019 AKM3

36/65

12. Prag vrata (skica)a) isti nivo poda u obje susjedne prostorije,b) razliiti nivo poda u susjednim prostorijama.

13. Nacrtajte prag vanjskih vrata.

7/23/2019 AKM3

37/65

14. Nabrojite osnovne vrste okova za vrata.- petlje (nasadna petlja, usjena petlja)- buene petlje- mimokretna petlja.- zasuni- narba- lokot (cilindrini lokot)- brave i kvake- okovni za klizna vrata (podne vodilice, odni odbojnici)

7/23/2019 AKM3

38/65

Tema: PROZORI I INSOLACIJA (15 pitanja) V.Z.

1. Navedite zahtjeve za prozore.

- osvjetljenje prostorija- provjetravanje prostorija- toplinska zatita- zvuna zatita- otpornost na poar i proputanje dima- zatita od atmosferskih utjecaja- zatita od osunanja- sigurnost

2. Iz kojih razloga je vano provjetravanje prostorija?Prema propisima svaka prostorija mora imati najmanje jedan otvor koji se moe otvarati radiprirodnog prozraivanja, a koji nije manji od treine ukupne povrine otvora.Provjetravanjedovoenje kisika za disanje; uklanjanje oneienja u zraku (CO2, neugodnimirisi, duini oksidi, ugljikovodici...); kontrola vlanosti - isuivanje

3. to je koeficijent prolaska topline prozora i o emu ovisi?Sposobnost prozora tj. stakla i bravarije, zajedno sa brtvljenim djelovima u sprjeavanjuprolaska topline zimi, odnosno u prostor ljeti. Ovisi oplotini ostakljenja; koeficentuprolaska topline ostakljenja; plotini okvira; koeficijentu prolaska topline okvira; ukupnojduljini vidljivog oboda ostakljenja; koeficijentu duljinskog prolaska topline zbog kombriniranogtoplinskog utjecaja ostakljenja; odstojnika i okvira

4. Podjela prozora prema nainu otvaranja.

7/23/2019 AKM3

39/65

5. Tipovi prozora prema broju krila (po dubini).a jednostruki prozori s jednostrukim ostakljenjem; s dvostrukim ostakljenjemb dvostruki prozoriklasini tip (odvojena krila); spojni prozor (krilo na krilo)c trostruki prozoe (specijalni)

6. Nacrtajte (skica) dvostruki prozor krilo na krilo (tlocrt i presjek).

7/23/2019 AKM3

40/65

7. Nacrtajte (skica) dvostruki klasini prozor (tlocrt i presjek).

8. to je prozorski pristupak?

9. Nabrojite materijale za izradu prozora.Drvo, metal (aluminij, elik), PVC

10. Navedite osnovne elemente / dijelove prozora (skica).

7/23/2019 AKM3

41/65

11. Prozorska klupica (vanjska i unutarnja). Materijali za izvedbu. Skica. Parapet na gornjoj strani zavrava prozorskom klupicom. Vanjska lim, kamen; unutarnjadrvo, keramika, kamen...

12. Okov prozora navedite osnovne vrste okova.

13. toje insolacija?Insolacija (osunanje) je ozraivanje Sunevim zrakama na povrini Zemlje. Definita segustoom toka, snage, na jedinicu plotine na horizontalnoj povrini Zemlje. Jedinicainsolacije je W/m2, a za vee jedinice vremena (dan, mjesec i godinu) J/dan22.

14. to utjee na insolaciju zgrade?Sunane zrake nisu jednake jakosti u svako doba godine, jer njihov efekt ovisi o kutu upada iprividnoj visini sunca. Razliit poloaj Zemlje u odnosu na sunce utjee na efekt insolacije.Osim poloaja Zemlje u odnosu na sunce, na insolaciju nekog mjesta bitno utjee i njegovgeografski poloaj (irina). Podatke o insolaciji za odreeno mjesto dobivamo odhidrometerolokog zavoda.

15. Navedite naine zatite od insolacije.- arhitektonska geometrija zelenilo, trijemovi, strehe, nadstrenice, balkoni- elementi vanjske zatite od sunca pokretni i nepokretni brisoleji, aluzine, tende, rolete...- elementi unutarnje zatite od sunca aluzine, tolete, roloi, zavjese...- elementi unutar stakla za zatitu od sunca i usmjerenje svjetla holografski elementi,reflektirajua stakla i folije, staklo koje usmjerava svjetlo, prizme...- inteligentna proelja, suvremena ostakljenja- viefunkcionalni konstruktivni elementi zgrade

7/23/2019 AKM3

42/65

Tema: STAKLO U ARHITEKTURI (16 pitanja) V.Z.

1. Navedite proizvode od stakla u arhitekturi.- ravno staklo

- stakleni blokovi, opeke, crijepovi- staklena vlakna (optika vlakna, staklena vuna...)- staklena pjena (toplinska izolacija)

2. Navedite naine proizvodnje ravnog stakla.Topljenje stakla vri se u kadnim peima (bazenima) gdje se vri proces topljenja ipreiivanja, te bistrenja i hlaenja tj. homgeniziranja mase. Preko vunih kanala masa seprebacuje u bunare iz koji se razliitim postupcima izvlai u obliku staklene trake koja seautomatskim postupkom ree u ploe odreene veliine.

Proizvodnja ravnog stakla danas

lijevanjem ili izvlaenjem iz taline;

float

postupak;ljevano (valjano) staklo (talina se izljeva meu rotirajue valjke)

3. Navedite tehnoloke postupke obrade stakla.Rezanje, poliranje, buenje, bruenje, graviranje, pjeskarenje, jetkanje, kaljenje, savijanje,emajliranje, laminiranje, ljepljenje...

4. to je to float postupak proizvodnje stakla?Danas prevladava u svijetu. iroka traka raspoljenje staklene mase klizi po tekuem metalu(kositaru) u komori s kontroliranom atmosferom nakon ega se postepeno hladi. Tim

postupokom dobivamo staklo idealno ravne povrine (kao povrina tekuine).Osobitost osnovnog proizvoda bezbojnog, ravnog stakla dobivenog float postpukom jeprozirnost i bistrina staklene mase, ujednaenost debljine i paralelnosti povrina.Najvee proizvodnje dimenzije stakla 600*321cm odreene su, u stvari, mogunostimatransporta.Nain pripreme sirovina i mogunosti dodavanja razbih primjesa u osnovnu smjesu omoguilisu proizvodnju stakala u razliitim bojama i sa razliitim osobostima. Pored toga, na takvo sestaklo, toplo ili hladno, razliitim tehnoloim postupcima mogu nanositi razliiti slojevi ilidepziti ime se dobivaju stakla za najrazliitije namjene.

7/23/2019 AKM3

43/65

5. to je kaljeno staklo i koje su mu karakteristike? ...termiki prednapeta stakla. Dobivena su naknadnom doradom i spadaju u grupusigurnosnih stakala. Ponovnim zagrijavanjem ravnog stakla na 600C staklo omeka. Naglimhlaenjem omekanog stakla dobiva se staklo u ijim je vanjskim slojevima stvoren naponpritiska, a u unutranjem napokon vlaka. Ovo naposnko staklo pozitivno utjee na poveanjeotpornosti stakla na udar i toplinske razlike. Ukoliko doe do loma kaljenog stakla osloboeninaponi uzrokuju prskanja stakla u male komadie tupih bridova koji istaju meusobno labavopovezani. Ova stakla se ugrauju na mjestima gdje se trai poveana otpornost namehanike udarce i sigurnost u sluaju loma.

ESG se vie ne moe naknadno obraivati. Kod ESG stakla treba raunati s minimalnomneravnosti povrine.

6. to je laminirano staklo?Laminat koji je sastavljen od dvije ili vie ploe stakla koje su meusobno slijepljenje pocijeloj povrini pomou jedne ili vie folija. Ta folija je polyfinil -butyrale (PVB), a njene odlike

su prozirnost, izdrljivost, elastinost i adhezija na staklo.Lamelirana stakla pripadaju u grupu sigurnosnih stakala vieslojna sigurnosna stakla(sigurnost od loma; neporbojnost).Razliite kombinacije vrste i debljine stakla kao i folija omoguavaju nam udovoljavanjeodreene sigurnosti, ali i postizanje drugih zahtjeva zatita od prekomjernog sunevogzraenja; zatita od gubitka topline; folije u boji i za neprozirnost; zvuna izolacija; veevrstoe.

7. Vrste laminiranog stakla prema karakteristikama.- Zatita od buke- Zatita od udarca

- Zatita od direktnog napada krutim predmetom- Zatita od provale- Zatita od metaka

8. Vrste reflektirajua stakla.Ogledalostaklena ploa kojoj ne na jednu povrinu nanesen talog srebrnog nitrata uslijedega ona postaje neprozirnom pa se na suprotnoj povrini odraava jasna slika okoline.Srebro je zatieno dodatnim slojem odreenog metala i sa dva sloja posebno zapeeneboje ime se osigurava postojanost i dugorajnost ogledala

Jednosmjerno promatrako staklo

9. Vrste lijevanog (valjanog) stakla.Razvilo se od lijevanja taline na ravnu povrinu i izravnavanje valjkom. Danas se talina lijemeu vodom hlaene valjke, koji ga oblikuju u kontinuiranu traku odreene rine i debljine.Proizvodi se kao: - ornament staklo

- brazdasto staklo- sirovo staklo- armirano (iano) staklo

10. Navedite vrstu stakla prema obliku loma prikazanom na crteu / slici.

7/23/2019 AKM3

44/65

11. to je IZO staklo? Prikaite crteom i opiite.IZO-staklo je stakleno tijelo sastavljeno od dvije ili vie staklenih ploa odvojenih najmanjejednim hermetiki zatvorenim meuprostorom koji je ispunjen suhim zrakom ili plinom.

Pod IZO-staklom podrazumijevamo stakleno tijelo u obliku ploe koje je sastavljeno od dvijeili vie ploa stakla koje su du svog opsega slijepljenje s metalnim, plastinim ili drugimprofilom i zaptivene na taj nain da se onemogui razmjena zraka ili plina iz meuprostoraIZO-stakla sa zrakom iz prostora oko IZO-stakla i obratno.

12. Kako se postie poboljana toplinska zatita IZO stakla?Postie seprimjenom IZO stakla kojima su tehnoloki poboljanja svojstva djelovanjem naprijenos i zraenje toplinskog protoka.1 Zamjena suhog zraka internim plonovima je prvi korak2Drugi korak je koritenje u sustavu IZO stakla LOW -W stakla (na povrinu stakladeponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koje reflektiraju samo toplinsko zraenjeIC zrake)

13. Stakla za zatitu od vatreVatrootpornost podrazumijeva sposobnost nekog materijala da pod utjecajem vatre zadri upotpunosti ili djelomino fiziku cjelovitost i stabilnost; cjelovitost na prolaz plamena, dima ivruih plonova; prolaz toplne; maksimalni toplinki tok

Klasifikacija stakla odreena je opisanim posobnostima i vremenom potrebim da se stakloraspadne mjereno uvijek u intervalima 15, 30, 60, 90 i 120 minuta od trenutka paljenjaplamena do raspadanja staklene ploe.

Zatita od vatre testiran mora biti cijeli sustav (staklo, ovkir, nain ostakljenja i tehnologija).

14. Nabrojite vrste sigurnosnog stakla.- Ljepljeno sigurnosno staklo- Float- Od sigurnosnog kaljenog stakla- Od djelomino kaljenog stakla

15. Koji parametri odreuju staklo?- Svjetlosni parametri (raunaju se da svjetlost pada na staklo pod kutem od 90 )- Energetski (toplinski parametri)- Prolaz (transmisija) svjetlosti- Odbijanje (refleksija) svjetlosti- Direktni prolaz (transmisija) energije

7/23/2019 AKM3

45/65

- Odbijanje (refleksija) energije- Upijanje (apsorcija) energije- Solarni faktor ili ukupni prolaz energije- Koeficijent zasjenjena- Indeks selektivnosti- Koeficijent toplinske provodljivoti- Razmjerni dobitak topline

16. Objasnite to je stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje - gtot i o emuovisi.Gtot = Fw x g(okomito) x Fc

Fw = faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, = 0,9

g(okomito) = stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitogupada zraenja utvruje se prema HRN RN 140 2003

Fc = faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja

7/23/2019 AKM3

46/65

Tema: OSTAKLJENE FASADE (8 pitanja) V.Z.

1. Navedite vrste ostakljenih fasada.

Kontinuirane fasade sa vertikalnom i horzitalnom pokrivnom kapomStrukturalne fasade sa ljepljenim staklom, horizontalnom ili vertikalnom gumeno-

silikonskom figuromPolustrukturalne fasadestrukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno slui kao

mehaniko osiguranje staklaKombinirane fasade vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna poktivna kapaElement fasade sa kontinurianim, strukturalnim, i kombiniranim izgledom elementi se

izrauju u radioni, slau na objektu bez skeleDvostruke fasade mogu biti kontinuirane i prekinuteSpider fasadefasade s tokasto uvrenim stalkom

2. Navedite i opiite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.

3. Nacrtajte podni prikljuak kontinuirane ostakljene fasade.

7/23/2019 AKM3

47/65

4. Opiite i skicom prikaite pojedinu vrstu ostakljenih fasada:a/ Kontinuirane fasade;

b/ Strukturalne fasade;

c/ Polustrukturalne fasade;

7/23/2019 AKM3

48/65

d/ Kombinirane fasade;

e/ Element fasade;

f/ Dvostruke fasade;g/ Tokasto uvrene fasade.

5. Na crteu / slici prepoznajte odreenu vrstu ostakljene fasade.

6. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasine" ostakljene fasade?Izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radonici (smanjen broj propusa koji su se dogaalina montai); bitno ubrzana montaa (fasada raste zajedno sa objektom); broj radnika namontai smanjen u odnosu na ugradbu klasinih fasada; katno zatvaranje fasade, kojeomoguuje rad drugim izvoaima; nije potreba skela kod montae (!!!)

7/23/2019 AKM3

49/65

7. Koje su prednosti dvostrukih fasada?Dugotrajnost; bolja toplinska i zvuna zatita; ekoloka zatita; prirodno kruenje zraka; boljeiskoritavanje energije (prirodne i rekuperirane...)

8. Navedite i skicom prikaite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje.

7/23/2019 AKM3

50/65

Tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE (10 pitanja) V.Z.

1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedee:- osvijetljenost prostora

- ogranienje toplinskih gubitaka- zatita od pregirjavanja- zvuna zatita- mehanika svojstva- ventilacija prostora

2. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kodrazliitih kompozicija ostakljenja. (za odgovor prouiti dijagram svojstava stakala u odnosuna razliite kompozicije ostakljenja)

3. Opiite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaskatopline U. (za odgovor prouiti dijagram odnos vrste fasadnog sustava i vrste ostakljenjaprema vrijednosti U).

4. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. Navedite ih i svaki opiite.Vanjska fasadaima ulogu zatite od vanjskih utjecaja (buka, kia, tua); sadri otvore za

dobro provjetravanje zranog meuprostora i prostorija zgade; najeeostakljena jednoslojnim sigurnosnim (kaljeno, laminirano) staklom

Zrani meuprostor moe biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogunouzatvaranja meuprostora; u meuprostoru se najee smjetava ureajza zatitu od sunevog zraenja; minimalne irine 20 120cm; estoprohodan (kontrola i odravanje)

Unutarnja fasada glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka; upravilu od dvoslojnog IZO stakla; ostakljenje plohe se najee moguotvarati radi prirodnog provjetravanja prostorija

5. Opiite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante).

Zagrijavanje vanjske ostakljenje plohe i meuprostora dvostruke fasade moe se raunati sdobicima topline od sunevog zraenja (bez zasjenjenja)

a - unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran; meuprostor zatvoren; zrak u meuprostoru sezagrijva i slui kao tampon prostor izmeu unutarnjeg i vanjskog prostorabmeuprostor otvoren za ulaz svjeeg zraka; lagano zagrijani svjei zrak meuprostoraulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostorac unutarnji prostor grijan, odvod zraka iz unutarnjeg prostora puem podnog kanala umeuprostor; meuprostor dodatno zagrijavan potroenim zrakom iz unutarnjeg prostora(tampon prostor)

6. Opiite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante).

7/23/2019 AKM3

51/65

Zagrijavanje vanjske ostakljene plohe i meuprostora dvostruke fasade. U meuprostoru jezatita od sunevog zraenja. Meuprostor je ventiliran.

asunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite i od unutarnjeplohe ostakljenja; unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziranbsunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite od sunca i odunutarnje plohe ostakljenja; unutarnji prostor je zatvoren i klimatizirancsunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite od sunca i odunutarnje plohe ostakljenja; unutarnji prostor se ventilira na meuprostor

7. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navediteposebnosti djelovanja.Pregraena dvostruka fasada najstariji oblik; zrani prostor prekinut horizontalnim iverzikalnim pregradama (podruja konstruktivnih granica ili prostorija); svaki dio ima zasebneulaze i izlaze zraka; sprjeava prijenos buke, mirisa, vatre i dima; pogodna kod naglaenihzahtjeva zatite od buke i poara

Pregraena dvostruka fasada s nepregraenim dijelovima za ventilaciju neprekinuti diozranog meuprostora slui za pojaanu ventilaciju odvoenje potroenog zraka izprostorije

Dvostruka fasada s horizontalnim koridorimahorizontalno spojen zrani prostor poetaama; prekidaju se samo tamo gdje je potrebna pojaana zvuna zatita izmeuprostorija i na mjestima poarnih odsjeaka zgrade; prekidi se provode i na uglovima zgrade;svaki horizontalni koridor ima otvore na dnu i vrhu

Nepregraena dvostruka fasada zrani prostor je spojen h i v po cijeloj fasadi; veliki otvoriza ventiliranje su u prizemlju i kod krova zgrade; za vrijeme sezone grijanja meuprostor

moe biti zatvoren eadi smanjenja toplinskih gubitaka

8. Obrazloite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade(gdje i kada se pojavljuje).Vanjsko staklo dvostruke fasade je zimi hladnije. Kod otvorenog meuprostora iprovjetravanja prostorije preko meuprostora dvostruke fasade moe se pojaviti manjakoliina kondezacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka.

Kod zatvorenog meuprostora kondezacija e se pojaviti po cijeloj povrini stakla jer eugrijani zrak ispuniti cijeli meuprostor i kondezirati se na hladnoj plohi stakla. U takvimsluajevima prozori se ne smiju otvarati, a ventiliranje prostorija trebalo bi biti mehaniko.

9. Obrazloite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostrukeostakljene fasade.Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za irinu zranog meuprostora. Dvostrukafasada smanjuje koliinu svjelta u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla (za 10% kodobinog prozirnog stakla, 7-8% kod viskotransparentnih stakala).

10. Obrazloite svojstva zvune izolacije dvostruke fasade.Ovisi ovrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja; irini meurazmaka i izmeu unutarnje ivanjske plohe fasade; stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja

7/23/2019 AKM3

52/65

Tema: PROELJA OTVORI, IZVEDBA I UGRADNJA ( 9 pitanja) V.Z.

1. to nazivamo simetrino, a to asimetrino IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu

asimetrinog IZO stakla?Pod simetrinim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugraena oba staklaiste debljine, dok je asimetrino izo-staklo ono u kojem je jedno staklo (najee vanjsko)deblje od drugog.

Razlozi za upotrebu asimetrinog stakla razliiti zahtjevi koji se postavljaju na optornosti ideformacije unutarnjeg i vanjskog stakla (vanjsko staklo reflektirajue, odraz ii); razlozizvune izolacije (razliite debljine staklenih ploha imaju razliitu povrinsku masu, debljestaklo vanjsko).

2. Navedite i objasnite mogue deformacije IZO stakla.Nevidljive deformacijepromjene vrijednosti toplinske izolacije; poveanje napetosti

zaptivnih materijala; poveanje napetosti staklaVidljive deformacijenepravilan odraz slike okolia; prekid cjelovitosti odraza na spojevima

stakala u proelju; oriavanje IZO-stakla u meuprostoru ili na vanjskimpovrinama; pucanje stakla; pojava duginih boja na staklu

3. Nacrtajte i opiite crte prikljuka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZOstaklom.

7/23/2019 AKM3

53/65

4. to su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugraenim prozorom i ucrtajte (skicirajte)izoterme.

5. Navedite mogue naini ugradnje prozora. Opiite pojedini nain ugradnjeSlika pod 4.tim pitanjem.

6. to je propisano Tehnikim propisom za prozore i vrata?Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/2006)Ovim se Tehnikim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisujutehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode prozore i vrata koji se ugraujugraevine, te nain potvrivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.

Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevineuz propisanu odnosno projektom odreenu ugradnju i odravanje, oni podnesu utjecaje

uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da graevina u koju su ugraeni ispunjava bitnezahtjeve.

Svojstvaoptpornosti na optereenje vjetrom; vodonepropusnost; propusnost traka;prolaska topline; zvune izolacije; optornosti na poar i proputanje dima

7. to je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer uvrenja prozora u zid upotrebom zidarskogsidra.

7/23/2019 AKM3

54/65

7/23/2019 AKM3

55/65

Tema: SUHOMONTANI SUSTAVI (26 pitanja) V.Z.

1. to se podrazumijeva pod pojmom suhomontana gradnja? Navedite prednosti

suhomontane gradnje.Pregradni zidovi, zidne obloge, sputeni stropovi, plivajui podovi (nenosive pregrade iobloge).Prendnostimale debljine i teine pregradnih zidova; za statiku objekta nema proraunskihtekoa, bez naknadne izvedbe utora za instalacije; ia s manje graevinskog otpada;brzo, fleksibilno i ekonomino; bez suenja, odmah se nastavlja daljnja obrada povrina; gipsjami udobnu klimu za stanovanja; certificirana zatita od buke i poara; dodatna i naknadnatoplinska izolacija.

2. to su gips-kartonske ploe? Navedite vrste gips-kartonskih ploa.Stanradne ploe tipa A; Impregnirane ploe tipa H, Protupoarne ploe tipa F; Masivneploe, Impregn. protupo. ploe tipa HF; Knauf AQUAPANEL ploe, Knauf FIREBOARDploe; ostale ploe (podne, perforirane, uljebljene...)

3. Navedite (i prikaite crteom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskihpregrada.

7/23/2019 AKM3

56/65

4. Lagana pregradaod ega se sastoji? Prikaite crteom s opisom.

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim ploama i metalnom potkonstrukcijom osnovne vrste. Prikaite crteom s opisom.

6. Opiite i prikaite crteom nain izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploa nametalnoj potkonstrukciji.

7. Nacrtajte i opiite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploa nametalnoj potkonstrukciji.

7/23/2019 AKM3

57/65

8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikaite crteomdilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim ploama na metalnojpotkonstrukciji,

9. Navedite o emu ovisi doputena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskimploama na metalnoj potkonstrukciji.

10. Opiite nain ugradnje sanitarne opreme na lagane gips -kartonske pregrade.Pregradni zid tipa W 116 (za instalacijske pregrade i za smjetajinstalacijske opreme) - >220mm (170mm)Tipska sanitarna opremaelini nosai za tipski zidni WC,

predmonitrana oprema s ugraenim vodokotliem

11. Naini vjeanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).

12. Zidne obloge od gips-kartonskih ploa. Kada se koriste. Navedite i opiite naineizvedbe.

Poboljanje toplinske izolacije (polistiren ili mineralna vuna); poboljanje zvune izolacije (smineralnom vunom); izradu ravne povrine bez posebnih zahtjeva (lijepljenje na podogu).

7/23/2019 AKM3

58/65

7/23/2019 AKM3

59/65

17. Povieni (dvostruki) pod opiite i prikaite crteom.Postupno posavljanje elinih nosaa s navojem; maksimalna fleksibilnost kod naknadnemontae nosaa i loa; pod je opteretiv ve nakon postavljenog 1. sloja ploa, vie od 90%slobodnog prostora u podnoj upljini.

1. sloj ploa d=25mm; 2. sloj ploa d=13mm

elini nosai se lijepe za pod posebnim ljepilom; standardni razmaci izmeu nosaa su600mm bez meusobnih poprenih ukruta; PVC ploice poloene su na eline ploice, atite od prenosa udarne buke; nosai se postavljaju na spojevima ploa 1. sloja, ploe se nelijepe za nosae.

18. Nabrojite i ukratko opiite vrste sputenih stropova (obzirom na potkonstrukciju)izvedenih gipskartonskim ploama.

7/23/2019 AKM3

60/65

19. Nacrtajte (crte spoja sputenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opiite sputenistrop izveden gips-kartonskim ploamana elinoj potkonstrukciji direktni ovjes.

20. Nacrtajte (crte spoja sputenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opiite sputenistrop izveden gips-kartonskim ploama na elinoj potkonstrukciji na visilicama.

21. Nacrtajte (crte spoja sputenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opiite samonosivisputeni strop izveden gips-kartonskim ploama s elinom potkonstrukcijom.

7/23/2019 AKM3

61/65

22. Sputeni stropovi od gips-kartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji. Kada se morajuizvesti dilatacije u sputenim stropovima. Prikaite crteom s opisom dilatacijski spoj.

23. Kada se izvode sputeni stropovi s akustik ploama? Prikaite crteom s opisom.

24. Dvostruki sputeni strop kada se izvodi? Prikaite crteom s opisom.

7/23/2019 AKM3

62/65

25. Kasetni sputeni strop prikaite crteom s opisom.

26. Klima stropovikratak opis s crteom i prednosti.Uinkovita izmjena zraenja izmeu stropnog hlaenja i osoba u prostoriji stvara ugodnuprostornu klimu. Prednosti ravnomjerna raspodjela temperature; ugodna klima u prostoru;bez optereenja uma od ureaja; minimalno zrano strujanje; otpada bakterijsko

optereenje; niski trokovi odravanja; niski pogonski trokovi; arhitektonska slobodaoblikovanja; ...

7/23/2019 AKM3

63/65

Tema: ZATITA OD POARA (11 pitanja) V.Z.

1. Navedite produkte izgaranja u poaru.Kemijske reakcije toplina (porast topline), svjetlost, dim.

Termika razgradnja dimplinske komponente, tekue komponente, vre komponente.

2. Navedite faze razvoja poara.Poetna faza realtivno niske temperature; mali intezitet izgaranja; pojava paljenja, dima,

toksinih plinovaRazbuktala faza (flash over)nagli prijelaz iz poetne faze; gore svi materijali, poar se

prenosi na ostale prostoreFaza punog razvoja poara vatra zahvaa zidove, vrata, prozore i iri se u susjedne sobe;

temperatura je iznad 1000C i gori kompletni sadrajgraevine; opasnost od uruavanja konstrukcije

3. to je ukupno, a to specifino poarno optereenje? Kakvo specifino poarnooptereenje moe imati zgrada?Ukupno poarno optereenje toplina koja se moe osloboditi iz kalorine moi svega

upaljivog materijala u promatranom prostoru.Specifino poarno optereenje prosjeni iznos ukupnog poarnog optereenja po jedinici

povrine (nisko, srednje ili visoko specifino poarno opt.)

4. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu panju kod projektiranja zatite odpoarazgrada.

-pravilan odabir graevinskih MATERIJALA u pogledu njihovih poarnih znaajku-pravilan odabir graevinskih ELEMENATA i KONSTRUKCIJA u pogledu otpornosti na poar-pravilno PROJEKTIRANJE graevine (poarni sektori, izlazni putevi, vatrogasni pristupi...)

5. to je otpornost na poar?- svojstv konsturkcije koje se definira vremenom u kojem konstukcija, pri djelovanjustandardnog poara, ne izgubi ni jednu od standardom predvienih funkcija (nosivost,stabilnost, izvijanje / integritet, cjelovitosti / toplinska izolacija)

6. Ukratko opiite ponaanje elinih konstrukcija u poaru.

Faza 1toplinsko rastezanje nosaa rui oslonce / Faza 2 savijanje i kolaps

US steel corporationstupovima sanduastog presjeka izvedeniod kortena zatita je ostvarena tako da su punjeni vodom ianitifirzom.

Rjeenje zgrade Miesa ispunjenjenje od lakog betona, zatitaod gipsanih ploa

7/23/2019 AKM3

64/65

7. Ukratko opiite ponaanje drvenih konstrukcija u poaru.Pougljeni sloj titi konstrukciju od utjecaja topline. Zatita drva premazima, premaz morazadovoljavati norme. Drvena konstrukcija izgori, gubi svoju daljnju funkciju, ali ne uruava se.

8. Navedite osnovna naela zaite od poara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije(zatite odpoara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata.- ouvanje NOSIVOSTI KONSTRUKCIJW u poaru tijekom odreenog vremena utvrenoposebnim propisom- sprjeavanje IRENJA VATRE I DIMA UNUTAR graevine- sprjeavanje IRENJA VATRE NA SUSJEDNE graevine- osiguranje osoba da NEOZLIJEENE NAPUSTE graevinu, odnosno spaavanje istih- omoguavanje zatite spaavatelja

9. to je poarni sektor?- dio graevine odijeljen od svih ostalih dijelova konsturkcie otpornih na poar u vremenu u

kojem e biti iskljuen rizik od njegova irenja na druge dijelove graevine ili iz drzgihdijelova na taj dio- dio zgrade koji e sastoji iz jedne ili vie prostorija izgraen tako da u odreenom trajanjusprijei irenje poara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale dijelove

Veliina ovisi o poarnom optereenju; optornosti graevinskih elemenata na poar;katnosti objekta; vrsti tehnolokog procesa; ugradni stabilnih sustava za gaenje; vatrodojavi;visini objekta

7/23/2019 AKM3

65/65

10. to je evakuacijski put? O emu ovisi projektiranje evakuacijskih putova?U svakom objektu namijenjenom za rad se mora omoguiti evakuacija i spaavanje radnika usluaju ugroavanja ivota i zdravlja. Evakuacijski put mora voditi do izlaza iz objekta ili dosigurnog prostora unutar objekta.

Projektiranje puteva ovisi o namjeni i visini graevine; broju ljudi; tehnolokom procesu;poarnom optereenju; stupnju opremljenosti; lokaciji; dr.

Osnovno naelo pri projektiranju i izvedbi evakuacijskih putova je da osoba ugroena upoaru mora imati mogunosti izlaska u najmanje dva razliita smjera, kako bi se u sluajuprodora dima i vatre u jedan dio, mogao koristiti drugi dio izlaznog puta.

Broj ljudi / izlaz 50-500/2; 500-1000/3; >1000/4

30m za objekte do 75m visine i 20m za objekte iznad 75m visine

11. Objasnite vatrogasni pristup.Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)