AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T...

5
ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T "24 th V AY, 19471. INFULIFO FA UI*phathi Sihlalo, nol.lhlanga no 1 Kulonyaka ka 1947 uITilangano ka Congress na'mhla ngomhla ka 24 ku Fay sobe sihlangene okwesibili lapha e Durban, Ngo ^February sasilapha sizolal'la izwi lika Fongameli omkhulu u Dr. A.B. Xutna o~ wayevela phesheya emhlanganweni wezizwe zcnke. Inkulumo ka Dr. Xuma yezwakala kamnadni kulabo ababevilalele e Bantu Social Centre. _Izwi lakhe kwaku ukuba thina njergeSizwe esinsundu lapha e South Africa kuhle sizifunele sithole abahlobo bethu bezinye izizwe._ Ngoba iqawe elihamba lodwa lifela ehlane okukanye isikhumba salo * sirgaziwa nalapho sibolela khona. Namhlanjena kusukela ngalelol^nga sekuvele okuningi o* kucindezele ukuba iFomidi ka Congress ibize ,lomhlangaro ukuphuthuma ukubs sibonisane ngako, Noma udaba luka Fing selwedlule kodwa kufane -le ukuba izwakale"l*ndaba ngoba maningi amavukana athanda ukudunga imimoya yabantu. No Ndabazabantu bathola ithuba lokuba baphathe^ lowo mkhosi nsrendlela eyakhalisa abamhlophe nabamnyama. Ukucashisa izwi lesikhalo slk- Zulu. Nokufihl- abaholi besizwe. Nokuveza ukusir-: sengathithi kuyathokozwa kulelizwe, kanti sithwele inkuns emclhanda, sikhala isililo ngoba umuntu onsundu akasenayo indawo lajlho enokwa- kha khona ahlale ngokuphumula. Fokhulunywa ngenhlalo yabantu emapulazini, abelungu n awaina Indiya, lapho umuntu sevrphendulwa wer.ziwa i -itholwa engena- lizwi. Fokhulunywa ngenhlalo yalamazwe athengwe u Hulumeni ahlala^ abantu abaphethwe abelungu basezinkantolo. Urnuntu kuthiwa onomfazi oyedwa makalime amayeka amabili. Lamazwe kwakuthiwe azokwenezela izabelo zam^Fhosi. Namhla sekusobala ukuthi kakwenezelwa zabelo za- maFhosi ngob^ nawo amFhosi amnyama aphuciwe amandla lapho. ‘Ngikhu- luma nje abantu base Umzinto abantu abas^duze nekhulu babochwa emunye wahlawuliswa ishumi lawompondwe ngokulima amasimu pkhe. Nase Frantz- kop sebekhona ababekwe icala lokulima. NJenp"oba kuphela u Nay no _ June abantu ab?ningi emapulazini abelungu nakulelozwe lifca Hulumeni ama Crown Lands,bazothwala inkuna bexoshwa khona. Fufuneka u Congress akhiphe izwi lakhe ukuthi uthini ngalolu udrba. SinoMkhandlu waba Fhulumeli e Pitcli ohlangana khona. ‘Namhla u Hulumeni uthathe abathile wayohlang^na nrbo e Capetown wa~ khuluma n^bc aoonde ukubusr ncr^ko. Laph* e N~trl ubashiyile bcr.ke ebakhethwa ->"*khosi nani bantu kodw° w^th^tha uFntwana u Mshiyeni ka Dinuzulu engethemb^ ukuthi wob? khona abeke izwi lakhe ngoh^mbo lwakh'e o." r-a l«pho ku General Smuts ophethe umbusc. Amazwi aphume ephepheni makhulu. . Fgiphawule njena ukuthi u General Smuts uvumile ukuthi sasioinisile ukuba siwuvale uNkhandlu kuze kube kahili ngoba uf'kh^ndlu indawo yokukhuluma njen? kodwa kungafezwa lutho. Nakoke lapho isibindi somuntu sifike simnike khona iziru^ngob? mhla _sicinde- zela, sidela yonke imiyalo rivala uNhlangano sithi akuze izwi eli- nesethembiso izihlobo zethu eziningi zomlomo zasisol^ zasijikijela ngamatshe. Sokhuluma futhi ngamaBandla azimeleyo asakazeke lor.ke izwe ngegama lase Zulwini. ukuthi: Hambanini umhlaba worke nishumayele ukusindisw° kopher.dukayo. tlkangena kwalendaba emhlanganweni ka Congress kungoba kufanele ^maFhosi angamalungu ka Congress akwazi_ ukuvikela abantu bawo ekurhathweni kwawo nabo umthetho ka Hulumeni. Ifeuntu oneSonto elingabhaliwe e Pretoria kanawo umthetho vrokunikwa isiza endaweni yakwa fTulumeni knnti unav/o owokwakha emapulazini. U- Hulumeni kamniki rmathuba okuh^mba esitimel eni nokuthcla iwayini le~ Sidlo sericosi . Funguirsebanzi ka Congress loko ukubuzels abahluphe- k aye. Fufanele/

Transcript of AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T...

Page 1: AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T "24 th V AY, 19471.INFULIFO FA UI*phathi Sihlalo, nol.lhlanga no 1 Kulonyaka ka

ds'

A F R I C A N F A T I O . N A L __C_0 F G H E S S ,T "24 th V A Y , 19471.

INFULIFO FA

UI*phathi Sihlalo,nol.lhlanga no 1

Kulonyaka ka 1947 uITilangano ka Congress na'mhla ngomhla ka 24 ku Fay sobe sihlangene okwesibili lapha e Durban, Ngo ^February sasilapha s izo la l 'la izwi lika Fongameli omkhulu u Dr. A.B. Xutna o~ wayevela phesheya emhlanganweni wezizwe zcnke. Inkulumo ka Dr. Xuma yezwakala kamnadni kulabo ababevilalele e Bantu Social Centre. _Izwi lakhe kwaku ukuba thina njergeSizwe esinsundu lapha e South Africa kuhle sizifunele sithole abahlobo bethu bezinye izizwe._ Ngoba iqawe elihamba lodwa life la ehlane okukanye isikhumba salo * sirgaziwa nalapho sibolela khona.

Namhlanjena kusukela ngalelol^nga sekuvele okuningi o* kucindezele ukuba iFomidi ka Congress ibize ,lomhlangaro ukuphuthuma ukubs sibonisane ngako, Noma udaba luka Fing selwedlule kodwa kufane -le ukuba izwakale"l*ndaba ngoba maningi amavukana athanda ukudunga imimoya yabantu. No Ndabazabantu bathola ithuba lokuba baphathe^ lowo mkhosi nsrendlela eyakhalisa abamhlophe nabamnyama. Ukucashisa izwi lesikhalo slk- Zulu. Nokufihl- abaholi besizwe. Nokuveza ukusir-: sengathithi kuyathokozwa kulelizwe, kanti sithwele inkuns emclhanda, sikhala is ililo ngoba umuntu onsundu akasenayo indawo lajlho enokwa- kha khona ahlale ngokuphumula.

Fokhulunywa ngenhlalo yabantu emapulazini, abelungu n a wain a Indiya, lapho umuntu sevrphendulwa wer.ziwa i -itholwa engena- lizw i. Fokhulunywa ngenhlalo yalamazwe athengwe u Hulumeni ahlala^ abantu abaphethwe abelungu basezinkantolo. Urnuntu kuthiwa onomfazi oyedwa makalime amayeka amabili. Lamazwe kwakuthiwe azokwenezela izabelo zam^Fhosi. Namhla sekusobala ukuthi kakwenezelwa zabelo za- maFhosi ngob^ nawo amFhosi amnyama aphuciwe amandla lapho. ‘Ngikhu- luma nje abantu base Umzinto abantu abas^duze nekhulu babochwa emunye wahlawuliswa ishumi lawompondwe ngokulima amasimu pkhe. Nase Frantz- kop sebekhona ababekwe icala lokulima. NJenp"oba kuphela u Nay no _June abantu ab?ningi emapulazini abelungu nakulelozwe lifca Hulumeni ama Crown Lands,bazothwala inkuna bexoshwa khona. Fufuneka u Congress akhiphe izwi lakhe ukuthi uthini ngalolu udrba.

SinoMkhandlu waba Fhulumeli e P itcli ohlangana khona. ‘Namhla u Hulumeni uthathe abathile wayohlang^na nrbo e Capetown wa~ khuluma n^bc aoonde ukubusr ncr^ko. Laph* e N~trl ubashiyile bcr.ke ebakhethwa ->"*khosi nani bantu kodw° w^th^tha uFntwana u Mshiyeni ka Dinuzulu engethemb^ ukuthi wob? khona abeke izwi lakhe ngoh^mbo lwakh'e o." r-a l«pho ku General Smuts ophethe umbusc. Amazwi aphume ephepheni makhulu. . Fgiphawule njena ukuthi u General Smuts uvumile ukuthi sasioinisile ukuba siwuvale uNkhandlu kuze kube kahili ngoba uf'kh^ndlu indawo yokukhuluma njen? kodwa kungafezwa lutho. Nakoke lapho isibindi somuntu sifike simnike khona iziru^ngob? mhla _ sicinde- zela, sidela yonke imiyalo rivala uNhlangano sithi akuze izwi eli- nesethembiso izihlobo zethu eziningi zomlomo zasisol^ zasijik ijela ngamatshe.

Sokhuluma futhi ngamaBandla azimeleyo asakazeke lor.ke izwe ngegama lase Zulwini. ukuthi: Hambanini umhlaba worke nishumayele ukusindisw° kopher.dukayo. tlkangena kwalendaba emhlanganweni ka Congress kungoba kufanele ^maFhosi angamalungu ka Congress akwazi_ ukuvikela abantu bawo ekurhathweni kwawo nabo umthetho ka Hulumeni. Ifeuntu oneSonto elingabhaliwe e Pretoria kanawo umthetho vrokunikwa isiza endaweni yakwa fTulumeni knnti unav/o owokwakha emapulazini. U- Hulumeni kamniki r mathuba okuh^mba esitimel eni nokuthcla iwayini le~ Sidlo sericosi . Funguirsebanzi ka Congress loko ukubuzels abahluphe- k aye.

Fufanele/

Page 2: AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T "24 th V AY, 19471.INFULIFO FA UI*phathi Sihlalo, nol.lhlanga no 1 Kulonyaka ka

Kufanele sibonisane ngendaba yomhlanrano wezisebenzi, seloku kwayeka ukusebenz? ngc.ciSr.dla i I*C .U . lapha'e Fatal awubonah* li umdiandla womhlangano wezisebenzi. Akona am^conzu okuthiwa. atpa Tr.^de Unions. Lawo ahlangene nezinhlangan? zabelungu nama Indiya, Kufanele thina njengo Congress sibona ukuthi ngabe kuohubeka kanjani. IZ JE Lory7*] liyazi ukuthi minn ngingomunye wal-bo '’bpcala umhl^ngano we^ I .C .U . Fnlopha « Fat^l yimi' osahlala e Office le I .C .U . Noma iningi lizenzisa sengathithi yafa yaphela. Kodwa b^ngikhumbule uma sebehluphekile. Nanamhla ngi sabasize ngegam'-' nanresithunzi s°T r tt " ° --L- • ' • v-> m

Lomhl^ngano ka African National Congress uncribolekile njena. Iyon^ i I .C .U . eyangenza ngaba uMholi. Una ngikhuluma ezweni ph^mbi kwab^rahlophe n^b^nsundu arigikhohlwa iyo.

Fasikhulume ngokuncishiswa kwezinkomo. Noma kuzwakala k "b i namhl^nje uNobh^l-a ka Conaress uveze indlela ayibonayo naseke wayisebenzisa yokuthi mazithengiswe izinkomo zonke emapulazini.Khona abantu abasebenza khona bezofuna imali eninsri kuh i lepho un- l u n u wepulazi engavumi basuke epulazini lakhe babophe inithwala bayohlala endaweni ka Kulumeni noma iseNkantolo noma isesabelweri bathi nakhu lapha sesikhona Hulumeni si umthwalo wakho. Uthi umuntu uze afele ndawonyc ebanjwe uthando lwezinkomo kanti ubanjwe into emgcilazisa umlungu ongenaso isihawu, Lolu udaba lufuna ukuphathwa ngomoya opholile nobuka kude. Ngoba rempela tM na Zulu ayikho into emnlabeni eyifa ngaphandle kwenkomo. Kwala nosefundile kane'aPanani nonemali eBhapge adlule akhonze inkomo nembuzi yaVh-=. "Ukwehlulwa emhlabeni umkanja" ngoba kukudlisa amanyala.

. Kokhulunywa ngendlela okungase kusetshenzelwane nprayonamardiya. LamaNdiya afike kulelizwe engelutho. Kodwa afika apha- theka kahle, anotha. Namhlanje aseseduze n^belungu ne^ako kohke\ Anemali eningi. Amanye afika nayo, amanye ayithola eselaoha. Nase- misebenzmi ahola imali enganhezu kweyomuntu. Phakathi kwayo seku- khon-1 ukurgezwani. Amanye athi masihlangane nawo kutbi yonke imi- thetho ephethe kabi thina nawo sindawonye sibl^n^ane silwe nayo.U Dr. Xuma owaye evale waya nawo phesheya emhlanganweri weZizwe uyow^ncomp uthi kufanele sizwane nawo ngempela kulezozindaba zokuba- ndlulula oaebala elimnyama. Ukufeza loko usenze i Committee yemihla- nga.no ka Congress kanye n maoembu amabili elase Natal nel-s^ Trans­vaal e Indian Congress.

Thina lapha e Natal sisafuna incazelo ngoba sihleli nawo amaNdiya. Imp at ho yawo emisebenzini nasazitolo lapho eyizindu- na I hona xyakhalisa. ̂Ayalwa nomuntu ofuna ukuzenzela umsebenzi. I- zmkulumo zalawo anezitolo, nama Bus zimbi ngomuntu. Nona sithen^a k.jngaka ezitolo zav̂ o kafuni neze ukuba anike umuntu omny^m" ukubr" athengele esitolo ̂sawo, Aoome ukunik^ umlunp’u umsebenzi kunomuntu. Ov/omuntu umsebenzi owokuthwala amasak5' nokumba imigodi. Inkulu lenda~ bf u^obp njer.geSizwe 6sgTiIuIiW0 nGsigcil^zw^yc siy-^zifuns izi-hlobo. Nark nama Joint Councils akhona abelungu . " _ ab-thi bayasi- .thanda, Nan so ne Communist P-rty nayo ethi iyasithanda. Kufanele u Congress snges°beli kude kodw° akhiphe izwi l«khe okuf^n^le siha- rn̂ be ngalo ekwykheT i kwethu ubuhlobo nalaba abantu es^khel r.e nabc.I-oma isenzo sika Dr. Xum^ silungile noma asilurgile kufanale siyi- xoxe lendab^ inges^tshelw^ kude.

Abantu abaningl sebagcwal0 pmndilobheni 1 apho behlaliswa khora ezinkomplazi nase mebhalekisi. L.ooho bebekw? khon*' abeluncru abanye babo ab^nempatho embi. Namhl° laoha e Thekwini kukhona ukuxa-

bara okukhulu phakathi kwabantu no Kopeletsheni, Sina’ase sivuke i- siduiflo sika 1929 lapho abantu baze bachitha i ^az?.. Okukhulu kakhulu lap_ha e Thekwini lapho kuphethwe kono ^b^ntu ufumr'na kubekwe izinduna zeldlu y^seNdlun’/u lu . Athi lapho umuntu ekh~lr aSir.diswe ngesithu - nzi soMntwana. Izwe lakithi ^lif^-ni namanye amazwe lapho abaNtwana behlezi emakhaya. Lapha kithi sigudlan° nabo. sibanga nabc imisebe- nzi kubelungu. Konke loko kwanza ngoba siyisizwe esingenasc isikhwa- ma saso, Sisafunzwa c,bamhlopha. Lapha eThekwini iNdlu kn I,Tpande

igcwele /

Page 3: AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T "24 th V AY, 19471.INFULIFO FA UI*phathi Sihlalo, nol.lhlanga no 1 Kulonyaka ka

iVcwele kuzczonke iz.indav.'o kwa Foneletsheni, 13.ien.gob-? kade kuthe- thwr- ical* lokhetho lvrsse Somteeu" Location omunye phakathi kwabo wayephak atbi kvTab°i!i^rlgalelwa.

Fgimema JTASHOS^OZSLA EZI&SIZ’-rA FEZTFTOI^PI abaaha ukuba b-°fike kumhlarcane ka Congress bazoveza umcondo wsbo. Ikakhulu labo abahlala ha^o »ra=-’’diya nabahlala* nabelun'm. Abazi u r ic on do ’■•veziblobo zetbUi Fofika isikhathi lapho uCopsrress ezokhipha isimemo sokuba befike abazihlobo zetvu. EickuTcina ngicela ukuba lor.yaka benke abcntu bath a the ar.atikiti ka Congress. Futh i banikele isikhwaca .seoizre. Ubuhlobo bathu p.ezinye izizwe r.geke buphele?.e thina simpc- fu bon a becebile.

16> ?'AY t 1c 47.A.Vf.G. CKAIT103',

UTOFGAKELI FA A. F ,

Page 4: AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T "24 th V AY, 19471.INFULIFO FA UI*phathi Sihlalo, nol.lhlanga no 1 Kulonyaka ka

m*/?, &V

Page 5: AFRICAN FATIO.NAL C 0 F G H E S S , T 24 th V AY, …...ds' AFRICAN FATIO.NAL __C_0 F G H E S S , T "24 th V AY, 19471.INFULIFO FA UI*phathi Sihlalo, nol.lhlanga no 1 Kulonyaka ka

Collection Number: A922

Allison Wessels George CHAMPION Papers, 1925-1959

PUBLISHER: Publisher:- Historical Papers Research Archive

Location:- Johannesburg

©2013

LEGAL NOTICES:

Copyright Notice: All materials on the Historical Papers website are protected by South African copyright law and may not be reproduced, distributed, transmitted, displayed, or otherwise published in any format, without the prior written permission of the copyright owner.

Disclaimer and Terms of Use: Provided that you maintain all copyright and other notices contained therein, you may download material (one machine readable copy and one print copy per page) for your personal and/or educational non-commercial use only.

People using these records relating to the archives of Historical Papers, The Library, University of the Witwatersrand,

Johannesburg, are reminded that such records sometimes contain material which is uncorroborated, inaccurate, distorted or untrue. While these digital records are true facsimiles of paper documents and the information contained

herein is obtained from sources believed to be accurate and reliable, Historical Papers, University of the Witwatersrand has not independently verified their content. Consequently, the University is not responsible for any errors or

omissions and excludes any and all liability for any errors in or omissions from the information on the website or any related information on third party websites accessible from this website.

This document is part of a collection held at the Historical Papers Research Archive at The University of the

Witwatersrand, Johannesburg, South Africa.