ADRIATIC SHIELD 08 - hrvatski-vojnik.hr · Imprsioniran sam onim to sam vidio oordinirano æ u svi...

Broj 188. Godina V. 16. svibnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

ADRIATIC SHIELD 08

naslovna strana besplatna 05/14/08 09:17

S nimili: T omis la v B RANDT , Da vor K IRIN, Leid a P ARLOVME– U NA ROD NE VOJ NE VJ EÆ BE U H RVA T S KOJ

MED C EU R

A D RIA T IC S H IELD

C OMBINED END EA VOR

02 strana slike.qxd 05/14/08 12:14

BAMS projekt za kontrolu oceana

Bilo da je rijeË o sudjelovanju uoperacijama potpore i odræava-nja mira ili u sluËaju elementar-nih nepogoda, radi πto uspjeπ-nijeg zajedniËkog djelovanja,nuæno je postiÊi πto veÊi stupanjinteroperabilnosti komunikacij-sko-informacijskih sustava...

C ilj vjeæbe Adriatic Shield 08mogao se saæeti u nekoliko rijeËi:jaËanje nacionalnih kapacitetaradi suzbijanja πirenja oruæjamasovnog uniπtenja, te testiranjeprocedura zemalja Jadranskogmora u razmjeni relevantnih informacija...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“O va je vjeæba pokazala da Hrvatska moæeodgovoriti svim izazovima koje sa sobom noserazne prirodne i humanitarne katastrofe te dase moæe ukljuËiti u zajedniËki rad s pripadnici-

ma oruæanih snaga drugih zemalja...“, izjavio jezapovjednik O perativnog zapovjedniπtva

ameriËkih zraËnih snaga u Europi generalpukovnik R od D. Bishop

S t r a n a 4

BAMS projekt ameriËke ratne mornarice temeljito Êe i trajno promijeniti naËin ratova-

nja na moru, znatno radikalnije nego πto su bespilotne letjelice to uËinile s

ratovanjem na kopnu

S t r a n a 2 2

S t r a n a 1 2

Meunarodna vjeæbaspreËavanja πirenja oruæjaza masovno uniπtenje

Naslovnicu snimio T omislav BR A ND T

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Hrvatska domaÊin meu-narodne vojne vjeæbe Combined Endeavor 2008

Uspjeπno provedena meunarodna vjeæba medicinskih vojnih timova MEDCEUR 08

S t r a n a 1 4

03 strana 05/14/08 13:35

16. svibnja 2008.4

N aziv vjeæbe koji smo naveli u naslovu ovog a tekstanije i njezin puni naziv. U sluæbenoj inaËici vjeæbase zvala PS I A driatic S hield 0 8 , a PS I je kratica za

Proliferation S ecurity Initiative, tj. Inicijativu za spreËava-nje πirenja oruæja za masovno uniπtenje, te opreme, teh-nolog ije i materijala vezanih uz to oruæje. H rvatska je veÊdulje vremena potpisnik te me unarodne inicijative, a or-g anizacija A driatic S hielda jedan je od pokazatelja koliko

se pozornosti u nas posveÊuje danas g lobalno najaktualni-jem sig urnosnom problemu.

T rodnevna vjeæba (12.-14 . svibnja s praktiËnim vrhun-cem 13. svibnja) provedena je u R ijeci i O patiji u suradnjisa S A D - om i Poljskom, uz doprinos I talije, S lovenije, C rneGore i BiH . Nositelj s hrvatske strane bilo je M inistarstvovanjskih poslova i europskih integ racija, uz sudjelovanjeM O R H -a, M U P-a, C arinske uprave, te viπe drug ih dræav-

nih tijela. C ilj vjeæbe mog ao se saæeti u nekoliko ri-jeËi: jaËanje nacionalnih kapaciteta radi suzbijanjaπirenja oruæja masovnog uniπtenja, te testiranjeprocedura zemalja J adranskog mora u razmjeni re-levantnih informacija.

S ame procedure od kojih se vjeæba sastojala pro-vodile su se temeljem fiktivnog scenarija, koji jeimao dva dijela. Prvi dio, nevidljiv promatraËkomoku, odnosio se na razmjenu osjetljivih obavjeπtaj-nih informacija na me unarodnoj razini, kojom sedoπlo do spoznaja o ileg alnim aktivnostima i poku-πajima “uvoza” materijala kojima bi se mog li stvori-ti sustavi za masovno uniπtenje. D rug i dio bio je vi-πe “praktiËan”, a u njemu su isprva sudjelovali bro-dovi H R M -a i ameriËki razaraË U S S C arney . K adje u me unarodnim vodama J adrana uoËeno sum-njivo plovilo, A merikanci su g a presreli i sukladnoS porazumu izme u S A D -a i H rvatske o ukrcavanjuna brodove zadræali do dolaska plovila hrvatskeO balne straæe. U naπim teritorijalnim vodama, brod

C ilj vje æ be m o g ao se saæ e ti u ne k o lik o r ije Ë i: ja Ë anje nac io nalnih k ap ac ite ta rad i su z -bijanja π ir e nja o ru æ ja m aso vno g u ni π te nja, te te stiranje p ro c e d u ra z e m alja J ad ransk o gm o ra u raz m je ni re le vantnih info rm ac ija...

Doma g oj VLAHOVIΔ, s nimio T omis la v B RANDT

U R ijeci odræ ana me unarodna vje æ ba spreË avanjaπ irenja oruæ ja za masovno uniπ tenje

A d riatic S h ield 08

P ripadnic i H R M -a i M U P -aizvrsno su sura ivali s

posadom ameriËkograzaraËa U SS Carney

04-07 strana 5/14/08 2:57 PM

16. svibnja 2008. 5

VJEÆ BA

je “preuzeo” ophodni Ëamac M U P-a uz zraËnu potporuhelikoptera postrojbe S pecijalne policije. Nakon dolaskana kopno (kontejnerski terminal rijeËke luke), kontejner steretom koji je prevozio brod odmah je izloæen analizistruËnjaka. U tvrdili su da je rijeË o materijalima i tehnolo-g iji namijenjenima stvaranju naoruæanja za masovnouniπtenje. Na kraju je opet uslijedio “nevidljivi” dio: pri-kupljanje relevantnih podataka o poπiljatelju i krajnjemkorisniku materijala te razmjena informacija. Posada bro-da bila je uhiÊena i poslana na kriminalistiËku obradu.

“PraktiËni” dio imao je i svoj nastavak, zapravo drug upriËu, koja se ovaj put odvijala iskljuËivo na kopnu. Premascenariju, g rupa terorista iz fiktivne zemlje H otland na-mjeravala je dobaviti materijale oruæja za masovno uniπte-nje s dvostrukom uporabom za sastavljanje tzv. prljavebombe u zemlji za djelovanje protiv misije U N-a, u kojoj,izme u ostalih, sudjeluju hrvatske snag e. S ve πto im jepotrebno teroristi su pokuπali nabaviti preko teritorija R Hi uz pomoÊ hrvatske pravne osobe. Njihove su namjere ot-krivene zaslug om poljske sig urnosne sluæbe. S ve je zavr-πilo atraktivnom akcijom kojom su pripadnici naπe S peci-jalne policije ulovili sumnjivca, a kontejner s materijalimaza bombu, koji je trebao zavrπiti u H otlandu, temeljito jepretraæen i teret je neutraliziran.

S vi navedeni “praktiËni” dijelovi scenarija odvijali su se,ponavljamo, u kontejnerskom terminalu rijeËke luke i uvodama nekoliko kilometara ispred nje, pred oËima pro-matraËa, direktora vjeæbe Pjera © imunoviÊa (M V PE I ), Ëel-nika i djelatnika hrvatskih dræavnih tijela koja su sudjelo-vala u vjeæbi, predstavnika zemalja partnera te hrvatskihmedija. S ve akcije bile su profesionalno izvedene i, laiË-kom oku vidljivo, vrlo uËinkovite. S tog a su svi sudionici,od specijalaca preko carinika do struËnjaka za radioaktiv-ne materijale, bili pozdravljeni pljeskom.

G oran JandrokoviÊ , ministar vanjskih poslova i europskih integracija R H

Impresioniran sam onime π to sam vidio, koordiniranoπ Ê u svih na-π ih resora, agencija i ministarstava. Isto takva bila je i koordinacijas naπ im partnerima, u prvom redu SAD -om i Poljskom, ali i ostali-ma koji s nama dijele prostor Jadranskog mora. I ova vje æ ba je po-kazala naπ u spremnost za skoro punopravno Ë lanstvo u N ATO -u.

Mate R aboteg, dræ avni tajnik MO R H -aIskuπ ali smo naπ u sposobnost koordinacije raznih dræ avnih institu-

cija. Vrlo je vaæ no da se prepoznaju standardne procedure, da seljudi koji rade na odgovarajuÊ im istaknutim mjestima me usobnodobro poznaju i da se toË no zna tko, kako i kada reagira, “ dolazina scenu” i preuzima inicijativu u poslu koji je zajedniË ki posao ci-jele dræ ave.

Kapetan fregate G lenn Kuffel, zapovjednik ameriË kog razaraË a USS C arney

Vrlo je lako raditi s H R M-om, O balnom straæ om i hrvatskom poli-cijom, koje su odliË no uvje æ bane i disciplinirane. N ismo radili mno-go vremena zajedno, tek smo razgovarali neko vrijeme tijekomprethodnog dana. ZadaÊ e koje smo zajedno obavili jesu te π ke imogu ih obaviti samo dobro uvje æ bane postrojbe. H rvatske, nesum-njivo, mogu pridonijeti N ATO -ovim akcijama.

Kapetan fregate C arlos G uzman, ameriË ki S tate D epartment

Jedan od razloga π to je naπ brod sudjelovao u vje æ bi bio je bilate-ralni Sporazum izme u SAD -a i H rvatske o ukrcavanju na brodoveu me unarodnim vodama. N amjera vje æ be bila je da se proces uv-je æ ba i da se pokaæ e kako ga je moguÊ e provesti u praksi.

D ariusz W isniew ski, otpravnik poslova Veleposlanstva R epublike Poljske u R H

Sudjelovali smo u vje æ bi jer je Poljska sudionik od poË etka PSI-jajedna od vodeÊ ih zemalja u njegovu razvoju i provo enju u praksi.Kao dræ ava, sudjelovali smo u viπ e ovakvih vje æ bi i mogu reÊ i dasmo stekli mnogo iskustva u svemu π to je u vezi sa PSI-jem, a jed-na od lekcija koju smo nauË ili jest da je regionalna suradnja me ukljuË nim elementima uspje π nog provo enja.

Lukasz Zielinski, naË elnik O djela za neproliferaciju MVP R epublike Poljske

O sobno sam bio ukljuË en u viπ e PSI vje æ bi u srednjoj i istoË noj Eu-ropi, i mogu reÊ i da je hrvatska razina pripremljenosti vrlo visoka.Impresionirani smo hrvatskom policijom, O balnom straæ om i drugi-ma. B itno je da su te sluæ be spremne odgovoriti na prijetnje i da tone Ë ine same.

“ Sumnjivi teret” paæ ljivo je ispi-tan i neutraliziran zaslugom

hrvatskih struËnjaka

04-07 strana 5/14/08 2:58 PM

6 16. svibnja 2008.

OS RH

Izaslanstvo Inspektorata obrane MO R epublike S lovenije u dvodnevnom posjetu Inspektoratu obrane MO R H -a

Zapovjednik H K oV -a g eneral pu-kovnik M laden K ruljac, s radnomskupinom u sastavu naËelnik U redazapovjednikaH K oV -a pukovnikZlatan © imunoviÊ,prvi doËasnikH K oV -a D ominikBan i naËelnik O d-jela G-7 pukovnikIvan T urkalj, bili su7. svibnja u radnomobilasku S imulacij-skog srediπta. D oËe-kali su ih zapovjed-nik S imS -a brig adirZdravko J akop i za-povjednik Zapov-jedniπtva za obuku idoktrinu H K oV -abrig adir Ivan J uriÊ.

Na uvodnom brifing u zapovjednikS imS -a prezentirao je dostig nutistupanj preustroja, mog uÊnosti pro-

vedbe vjeæbi i projekt opremanja imodernizacije S imS -a. Potom jeupriliËen obilazak prostora S imS -a

s prezentacijommog uÊnosti proved-be vjeæbi na susta-vima J A NU S ,S PE C T R U M i V O IPtelefonije.

Na kraju radnogposjeta zapovjed-nik H K oV -a seobratio djelatnici-ma S imS -a, izraæa-vajuÊi zadovoljstvovi enim i dajuÊi pu-nu potporu dalj-njem opremanju imodernizaciji S imu-lacijskog srediπta.

M. © P IRANE C

Izaslanstvo Inspektorata obrane M O R epu-blike S lovenije, koje je predvodio g lavni in-spektor brig adni g eneral V iktor K rajnc, bora-vilo je u dvodnevnom posjetu Inspektoratuobrane M O R H -a.

S lovensko izaslanstvo se sastalo s izaslan-stvom Inspektorata obrane M O R H -a, koje jepredvodio g lavni inspektor g eneral pukovnikM arijan M arekoviÊ a primio ih je i dræavnitajnik M ate R aboteg . Posjetili su i D elnice,g dje su se upoznali sa zadaÊama i aktivnos-tima Bojne za specijalna djelovanja.

Na sastanku slovenskog izaslanstva s izas-lanstvom Inspektorata obrane M O R H -a, pre-zentirani su ustroj, org anizacija, ovlasti i za-daÊe inspektorata obrane dviju zemalja. Zak-ljuËeno je da postoje velike sliËnosti u org a-nizaciji inspektorata obrane te je iskazanaobostrana æelja za daljnjim nastavkom dobre suradnje irazmjene iskustava.

T ijekom susreta s dræavnim tajnikom R aboteg om, g e-neral K rajnc je Ëestitao H rvatskoj na dobivanju pozivni-ce za Ëlanstvo u NA T O -u, a iskazana je i spremnost slo-venske strane da s nama podijeli svoja iskustva iz Ëlan-stva u S avezu. D ræavni tajnik R aboteg istaknuo je zna-Ëenje dobre suradnje dvaju inspektorata kao i dobre

ukupne bilateralne obrambene suradnje dviju zemalja.Napomenuo je kako je naπ Inspektorat obrane vaæanmehanizam u provo enju nadzora spremnosti O S R H .

R azg ovaralo se tako er i o sudjelovanju u me unarod-nim misijama, a razmijenjena su iskustva o profesionali-zaciji vojske i iskustva iz drug ih seg menata obrambe-nog sustava.

L. P ARLOV

Obostrana æ elja za nastavkom suradnje

Zapovjednik H K oV-a u radnom obilasku S imulacijskog sred iπ ta

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

04-07 strana 5/14/08 10:54 AM

16. svibnja 2008. 7

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

P osjetom A kademiji za informacije i komunikacijenjemaËke vojske 7. svibnja zapoËela je dvodnevnabilateralna aktivnost predstavnika S luæbe za odnose

s javnoπÊu i informiranje M O R H -a, u sastavu zamjenicenaËelnika S luæbe M arijane K lanac i viπe struËne savjetni-ce Nirvane K apitan ButkoviÊ, sa struËnjacima iz podruËjaodnosa s javnoπÊu njemaËke vojske (Bundesw ehr).S mjeπtena u ma-lom g radu blizuBerlina, S traus-berg u, A kademi-ja za informacijei komunikacijesrediπnje je mjes-to za obuËavanjedjelatnika minis-tarstva obrane ipripadnika nje-maËkih oruæanihsnag a te po po-trebi i ostalihdræavnih sluæbe-nika iz podruËjaodnosa s javnoπ-Êu i medija.

Zamjenik za-povjednika A ka-demije, brig adirK oetting , tijekomprezentacije us-troja i djelatnosti A kademije, izme u ostalog je naveoda se, u sklopu prog rama obuke iz podruËja odnosa sjavnoπÊu, svake g odine org anizira πest temeljnih i dvanapredna teËaja, na kojima se polaznici kroz teoriju i ra-dionice osposobljavaju za rad s medijima i ostalim seg -mentima odnosa s javnoπÊu. Brig adir K oetting kao po-sebnu vrijednost ovog obuËnog centra istaknuo je da,osim 10 2 stalno zaposlena djelatnika A kademije, prak-tiËni dio obuke provode ug ledni njemaËki novinari, kojisvojim iskustvima pomaæu polaznicima da se πto kvali-tetnije pripreme za nastup pred kamerama.

U sklopu A kademije djeluje i najveÊa vojna knjiænica,koja je bog atim fundusom knjig a, raznih publikacija,

broπura i Ëasopisa, osim pripadnicima vojske, dostupnai civilnim institucijama i g ra anima.

Za hrvatsko izaslanstvo tako er je org aniziran posjettvrtki A x el S pring er A G, najveÊoj njemaËkoj novinskojizdavaËkoj kuÊi. T vrtka u svom sastavu ima i A kademi-ju za obuku i izobrazbu mladih novinara, koji se tije-kom dvog odiπnje prakse pripremaju za vrlo zahtjevan

novinarski posaounutar 170 razli-Ëitih novina(npr. D ie Welt iBild) i mag azinaraznih profila,koje tvrtka g o-diπnje objavljuje,Ëime pokriva5 4 ,7% Ëitateljaukupne njemaË-ke populacije.

H rvatsko izas-lanstvo je imalopriliku upoznatiustroj i rad V la-dina ureda zaodnose s javnoπ-Êu, koji se sasvojih 5 0 0 djelat-nika bavi pravo-dobnim informi-ranjem javnosti o

radu savezne V lade i kancelarke A ng ele M erkel. U tusvrhu, svaki tjedan se org aniziraju po tri pres-konferen-cije (ponedjeljak, srijeda i petak), na kojima je nazoËang lasnog ovornik njemaËke V lade te po potrebi g lasno-g ovornici pojednih ministarstava, koji predstavnike me-dija izvijeπÊuju o aktualnim temama tjedna i odg ovarajuna novinarske upite.

NjemaËki domaÊini su u kulturnom dijelu prog ramaposjeta org anizirali razg ledavanje memorijalnog centrai muzeja S eelow H eig ths M emorial and M useum, kojije izg ra en u spomen svim ærtvama palim u bitki zaBerlin kojom je okonËan I I . svjetski rat, te potom obila-zak zg rade njemaËkog parlamenta (Bundestag ).

U z p o sje t A k ad e m iji, u k o jo j, o sim 102 stalno z ap o sle na d je latnik a, p rak ti Ë ni d ioo bu k e p r o vo d e i u g le d ni nje m aË k i no vinari, k o ji svo jim isk u stvim a p o m aæ u p o laz nic i-m a d a se π to k valite tnije p r ip r e m e z a nastu p p r e d k am e ram a, h rvatsk o i z aslanstvo jeim alo p r ilik u u p o z nati i u stro j i rad V lad ina u re d a z a o d no se s javno π Ê u , k o ji se sasvo jih 5 00 d je latnik a bavi p ravo d o bnim info rm iranje m javno sti o rad u save z ne V lad e ,te p o sje titi tvrtk u A x e l S p r ing e r A G , najve Ê u nje m aË k u no vinsk u i z d avaË k u k u Ê u

Na pis a la i s nimila Nirva na K AP IT AN B UT K OVIΔ

Predstavnici S luæ be za odnose s javnoπ Ê u i informiranje MO R H -a u posjetu Akademiji zainformacije i komunikacije njemaË ke vojske

ObogaÊ eni vrijednim iskustvima

04-07 strana 5/14/08 10:57 AM

8

S EMINA R

16. svibnja 2008.

U org anizaciji R A C V I A C -a, S rediπta za sig urnosnusuradnju, u S arajevu je od 6 . do 8 . svibnja odræanseminar pod nazivom Borba protiv terorizma kroz

reg ionalnu i me unarodnu sig urnosnu suradnju. M e u-narodni seminar proveden je u suradnji s M inistarstvomobrane Bosne i H erceg ovine, a uz potporu K raljevineNorveπke. V rlo aktualna i uvijek zanimljiva tema okupi-la je sudionike iz viπe zemalja reg ije i πire te predstavni-ke brojnih me unarodnih org anizacija.

U z predstavnike R A C V I A C -a te zemlje domaÊina izraznih institucija BiH , na seminaru su sudjelovalipredstavnici H rvatske, M akedonije, M oldavije, S A D -a,S lovenije i T urske, te NA T O -a i O E S S -a. M e u preda-vaËima bili su tako er predstavnici raznih me unarod-nih institucija i org anizacija. O ko 6 0 sudionika semina-ra imalo je priliku Ëuti izlag anja predstavnika Georg e C .M arshall - europskog centra za sig urnosne studije izNjemaËke, E ast-West instituta iz Belg ije, NA T O - ovaC entra za obranu protiv terorizma (C O E - D A T ) iz T urske,U N-ova istraæivaËkog instituta za me ureg ionalni kri-minal i pravdu (U NI C R I ) iz I talije i U reda U N-a za dro-g e i kriminal (U NO D C ) iz BeËa te NA T O -a, kao i

struËnjake za podruËje terorizma iz Bosne i H er-ceg ovine, GrËke i M akedonije. M e u predstavni-cima H rvatske, uz djelatnike R A C V I A C -a, bili supukovnik Boæo V ukasoviÊ iz M inistarstva obrane ibojnik Ivica Baturina, zamjenik zapovjednika Boj-ne za specijalna djelovanja, te troje studenata F a-kulteta politiËkih znanosti iz Zag reba, s kojimR A C V I A C sve viπe sura uje.

Terorizam bez granicaU ime zemlje domaÊina polaznike seminara na

samom poËetku pozdravili su bosanskoherceg ovaË-ki ministri obrane i sig urnosti S elmo C ikotiÊ i T arikS adoviÊ. IstiËuÊi vaænost seminara, ministar C iko-tiÊ zakljuËio je da su ambicije u borbi protiv tero-rizma zajedniËke svim zemljama u reg iji, te poru-Ëio da je zajedniËki cilj izg raditi sig urno i stabilnookruæje. Podsjetivπi da je Bosna i H erceg ovina uzadnjem ratu i sama pretrpjela teπke posljedice or-g aniziranog terorizma, zakljuËio je da je ona upra-vo zato adekvatno podruËje za raspravu o toj temi."S vijet se danas suoËava s kompleksnim proble-

mom terorizma, bez ikakvih pravila i predvidljivih prin-cipa, te je u me uovisnosti viπe no ikada do sada", rekaoje na kraju ministar obrane BiH , dodavπi da bi razmjenaiskustava i miπljenja sudionika seminara iz raznih zema-lja i org anizacija mog la pomoÊi u zauzimanju ËvrπÊegzajedniËkog stava o definiranju terorizma, kao i u iznala-æenju mog uÊeg naËina njeg ova sprjeËavanja.

D a je terorizam najveÊa prijetnja svjetskom miru i sig ur-nosti sloæio se i ministar S adoviÊ, napominjuÊi da je BiHpotpuno opredijeljen za borbu protiv tog a "g lobalnog zla iprijetnje" te da su sve strukture vlasti u tome ujedinjene.Izrazio je nezadovoljstvo πto pojedinci doæivljavaju BiHkao mog uÊi izvor teroristiËkih prijetnji, napominjuÊi da sezbog tog , kako je rekao, neutemeljenog stava dovodi upitanje poπtivanje ljudskih prava i sloboda.

U ime org anizatora sudionicima seminara i visokimuzvanicima obratio se i direktor R A C V I A C -a, NedæadH adæimusiÊ. GovoreÊi o terorizmu kao o naËinu postiza-nja politiËkih ciljeva na kontroverzan naËin, i on je upo-zorio na poznatu Ëinjenicu da je danas me unarodnazajednica suoËena s novim izazovima,koji se ponajprijeodnose na terorizam bez g ranica. IstiËuÊi da je za uËin-

Iak o ne m a u nive r z alno p r ih vaÊ e ne d e finic ije te r o r i z m a, svi su d io nic i se m inara slo æ ilisu se d a je nu æ no z aje d ni Ë k o d je lo vanje u bo rbi p ro tiv te g lo balne p r ije tnje , k o ja nep o z naje g ranic e , i z ak lju Ë ili d a nik ak vi p o liti Ë k i c ilje vi ne m o g u o p ravd ati bilo k o jio blik nasilja, k o je je u o sno vi svak o g te r o r isti Ë k o g Ë ina

Na pis a la i s nimila Ma rija ALVIR

U Sarajevu odræ an seminar o terorizmu u organizaciji R AC VIAC -a i Ministarstva obrane B iH

ZajedniËkim snagama u borbiprotiv globalne prijetnje

U ime zemlje domaÊ ina polaznike se-minara pozdravili su bosanskoherc e-

govaËki ministri obrane i sigurnostiSelmo CikotiÊ i T arik SadoviÊ , a

obratio im se i direktor R A CV IA C-a Nedæ ad

H adæ imusiÊ

08,09 strana 5/14/08 11:01 AM

916. svibnja 2008.

kovit antiterorizam potreban zajedniËki napor πto veÊegbroja zemalja te da je nuæno proπiriti me unarodnu su-radnju na tom polju, zakljuËio je da bi zajedniËki ciljtrebao biti poveÊanje kapaciteta svake pojedine zemljeu borbi protiv te g lobalne prijetnje. NapominjuÊi da je isvrha ovog seminara u shvaÊanju znaËenja terorizma ime usobnoj razmjeni informacija s tog podruËja, te na-g laπavanju zajedniËkog djelovanja zemalja i institucija uborbi protiv terorizma, posebno je istaknuo vaænost su-radnje zemalja u reg iji u tom pog ledu.

Kolektivna odgovornost za globalnu sigurnostS R A C V I A C - om, S rediπtem za sig urnosnu suradnju, u

Ëijoj se org anizaciji odræavaju brojni seminari od me u-narodnog znaËenja, polaznika seminara upoznala jeËasnica za odnose s javnoπÊu satnica R uæica S pajiÊ. O naje pojasnila ulog u tog srediπta i svrhu njeg ova postoja-nja u J ug oistoËnoj E uropi. S vrhu seminara, pak, pojas-nio je brig adir O mer F aruk Basturk, predstavnik T urskeu R A C V I A C -u, koji je ustvrdio da je jedna od g lavnihzapreka u borbi protiv terorizma nepostojanje jedin-stvene i opÊeprihvaÊene definicije terorizma, zbog Ëeg anije uvijek jasno je li netko terorist ili borac za slobodu.U tom pog ledu potpuno jasan i odre en bio je dr. J ohnL e Beau iz centra M ar-shall, koji je imaokljuËno izlag anje naseminaru. GovoreÊi okolektivnoj odg ovor-nosti kao jedinom mo-g uÊem pristupu toj naj-veÊoj g lobalnoj prijetnjidanaπnjice, pojedinimprimjerima suvremenihteroristiËkih napadapokazao je da su i metenerijetko kolektivne.D a bismo se mog li su-protstaviti takvom g lo-balnom izazovu, smatraL e Beau, potrebno je ig lobalno djelovati.

U izjavi za medije, ko-ju je zajedno s direktorom R A C V I A C -a dao tijekom semi-nara, nag lasio je vaænost definiranja terorizma i me u-narodnog prihvaÊanja takve definicije, napominjuÊi da jeterorizam svaka namjera i Ëin pojedinca ili skupine pro-tiv æivota civilnog stanovniπtva, bez obzira na politiËkicilj koji se æeli postiÊi. » elnik R A C V I A C -a je, pak, zak-ljuËio da g lobalizacija, uz dosta dobrog a, nosi sa sobom ito veliko zlo, te da je jedini naËin suprotstavljanja tero-rizmu kao g lobalnoj prijetnji me unarodna suradnja nasig urnosnom planu, kako u reg iji tako i u cijelom svijetu.

I ostali predavaËi dolazili su ug lavnom do istih zaklju-Ëaka, iako su obra ivali razliËite oblike terorizma i anti-terorizma. O nuænosti zajedniËkog djelovanja vlasti i me-dija u borbi protiv terorizma g ovorio je pukovnik U g urE rsen iz C O E - D A T -a, dok su predstavnici E ast-West in-stituta J onas H artelius i L izeta K urukulasuriy a pojasnilishvaÊanje vjerski i ideoloπki motiviranog terorizma krozpromjene i predvi anja terorizma. S tajaliπta i aktivnosti

U jedinjenih naroda u borbi protiv terorizma s pravnogaspekta predstavio je pravni struËnjak iz H rvatskeZdravko S tojanoviÊ, djelatnik V rhovnog suda R H , koji jena ovom seminaru sudjelovao kao reg ionalni savjetnikza jug oistoËnu E uropu U N-ova U reda za drog u i krimi-nal. V ojni koncept NA T O -a za obranu od terorizmapredstavio je bojnik M arco C rimi, Ëelnik NA T O -ova O d-jela za antiterorizam iz H eidelberg a, a S erg ey Batsanoviz U NI C R I - ja pojasnio je rizike i specifiËnost terorizma

oruæjem za masovnouniπtenje, kao i vezuizme u kriminala i te-rorizma. O financira-

nju terorista g ovorio je J asmin A hiÊ s F akulteta krimina-listiËkih znanosti iz S arajeva, a o preventivnom novaËe-nju i komunikaciji terorista na g lobalnoj razini M ario J a-naËek, struËnjak za suzbijanje terorizma iz bosanskoher-ceg ovaËkog M inistarstva sig urnosti.

Poznati g rËki struËnjak za me unarodne odnose dr. A t-hanasios E . D roug os u svom iscrpnom predavanju poseb-no se osvrnuo na zajedniËko povezivanje preko kulturnih,etniËkih, reg ionalnih i relig ioznih linija radi jaËanja si-g urnosti i stabilnosti diljem svijeta. O n je ujedno vodiopanel-diskusiju o terorizmu i antiterorizmu, Ëija je svrhabila doÊi do zajedniËkih zakljuËaka kako izg raditi i oËu-vati sig urno okruæenje. Iako nema univerzalno prihvaÊe-ne definicije terorizma, svi sudionici seminara sloæili suse da je nuæno zajedniËko djelovanje u borbi protiv teg lobalne prijetnje koja ne poznaje g ranice, i zakljuËili danikakvi politiËki ciljevi ne mog u opravdati bilo koji obliknasilja, koje je u osnovi svakog teroristiËkog Ëina.

U z predstavnike R A C-V IA C-a te zemlje doma-Ê ina iz raznih instituc ijaBiH , na seminaru susudjelovali predstavnic iH rvatske, M akedonije,M oldavije, SA D -a, Slove-nije i T urske, te NA T O -ai O ESS-a

S EMINA R

08,09 strana 5/14/08 11:02 AM

1 0 16. svibnja 2008.

OS RH

U sklopu me unarodne vojnesuradnje, kadeti K adetske boj-ne sudjelovali su na V I . me u-narodnom susretu mladih Ëas-nika i kadeta katolika, koji setradicionalno odræava u L itvi, uorg anizaciji V ojnog ordinarijataO S R epublike L itve.

Na V I . susretu, koji se odræa-vao od 30 . travnja do 4 . svibnjauz domaÊine kadete i mladeËasnike R epublike L itve, sudje-lovali su kadeti i Ëasnici iz sljedeÊihzemalja: F inske, © vedske, NjemaËke,L atvije, Poljske, S lovenije i, prvi put

kadeti iz H rvatske. O sim njih, sudje-lovali su i Ëasnici iz V elike Britanije iS jedinjenih A meriËkih D ræava kao

predavaËi. K adetkinja – ur icaBlaæeviÊ, kadet J ure S abelja injihov zapovjednik bojnikBranko Plukavec aktivno susudjelovali u aktivnostima ko-je su se provodile na kampu ug radu T rakai. O sim predava-nja i rada u skupinama, tesportskih natjecanja, bilo jeveËernjih druæenja uz tabor-sku vatru, a obiπli su i kultur-no-povijesne znamenitosti

g lavnog g rada V ilniusa, kao i dvoracu T rakaiu.

B . P LUK AVE C

Povodom obiljeæavanja 110 . g odiπnjice M ornariËke crk-ve u Puli, u posjet 9 2. zrakoplovnoj bazi Pula doπli su 8 .svibnja Ëlanovi H rvatskog ËasniËkog zbora Istarske æupa-nije i austrijsko izaslanstvo C rnog kriæa, Pomorske straæei S aveza mornariËkih udrug a A ustrije.

M e u uvaæenim g ostima bili su g eneralni tajnik asoci-jacije pukovnik F ritz Werner, g eneral brig adir H ermannH eller iz europskog a vojnog novinarskog druπtva, pred-sjednik S aveza mornariËkih udrug a D ieter Winkler ipredsjednik priËuvnih Ëasnika reg ije BeË brig adir R udolfR aubik. Posjet je zapoËeo prezentacijom o æivotu i radu9 2. zb Pula zapovjednika bojnika S tanka H ræenjaka, a sli-

jedilo je razg ledavanje postrojbe i zrakoplova te let heli-kopterom iznad Pule.

D. RE NDULIΔ

U sklopu dopunskih aktivnosti s kadetima 1. i 2. naraπtaja K a-detske bojne smjeπtenih u Zag rebu i S plitu, provedena je posjetaM uzejsko-multimedijalnom centru D omovinskog rata “V ukovar“.

T om prig odom kadeti su obiπli prostore u V ukovaru g dje su se ti-jekom D omovinskog rata vodile najæeπÊe borbe za obranu g rada ihrvatske dræave, kao i mjesta najveÊih masovnih stradanja brani-telja i stanovnika g rada (V ukovarska bolnica, T rpinjska cesta, O v-Ëara, vodotoranj).

Na M emorijalnom g roblju izaslanstvo K adetske bojne poloæilo jevijenac i zapalilo svijeÊe kod centralnog kriæa.

OJ I

Proslava 110. god iπ njice MornariË ke crkve

K adetska bojna u Muzejsko-multimed ijalnom centru Domovinskog rata

K adeti u Litvi

PodsjeÊamo sve zainteresirane da se do 30 . lipnja 20 0 8 . mog u prijaviti za IZL O Æ BU L I K O V NI H R A D O V AD J E L A T NI K A M O I GS , koja Êe se odræati krajem g odine u Galeriji "Zvonimir", Zag reb, Bauerova 33.

IskljuËivo pravo izlag anja imaju djelatnici M inistarstva obrane i Glavnog stoæera. Izloæba je revijalnog karakte-ra, bez æiriranja, teme slobodne. PrihvaÊaju se sve tehnike. Izloπci moraju biti opremljeni za izlag anje.

Prijavnica, kao i sve obavijesti, mog u se dobiti na tel. 4 5 6 7 9 26 , ili e-mail: g alerija.zvonimir@ morh.hr

Poziv na izloæ bu

10,11 strana 5/14/08 11:05 AM

16. svibnja 2008. 1 1

Vojni izaslanici posjetili Srediπ te za obuku i doktrinu logistike u Poæ egi

OS RH

V ojni izaslanici akreditirani uR epublici H rvatskoj posjetili su7. svibnja S rediπte za obuku i

doktrinu log istike u Poæeg i. Posjet jebio u znaku brojnih aktivnosti tijekomkojih se V ojnodiplomatski zbor upoz-nao s org anizacijom, ustrojem i aktiv-nostima S rediπta, kao i s dobrom ci-vilno-vojnom suradnjom u poæeπkomkraju. D obrodoπlicu im je poæelio za-mjenik zapovjednika Zapovjedniπtvaza potporu brig adir Nikola © kunca, aprezentaciju o aktivnostima, zadaÊa-ma i daljnjem razvoju S rediπta odræaoje zapovjednik poæeπkog S rediπta bri-g adir Ivan V alentiÊ. Brig adir V alentiÊje izme u ostalog istaknuo znaËajS rediπta za obuku i doktrinu log istikeu obuci pripadnika O ruæanih snag aza log istiËke specijalnosti, te je napo-menuo i kako se u S rediπtu dijelomobuËavaju i pripadnici O S -a za odla-zak u mirovne misije. K ad je o budu-Êem razvoju S rediπta rijeË, istaknuto

je kako je u skladu s D PR -om izme uostalog prioritetno obnoviti objekte iinfrastrukturu, opremiti kabinete, mo-dernizirati sportske terene te razvijatisustav izobrazbe za doËasnike i Ëas-nike log istiËkih specijalnosti. A diopraktiËne obuke koju provodi S rediπ-te prezentirano je na vojnom vjeæbali-πtu Glavica. Prikazan je dio iz obukesig urne voænje, rad viliËara, obukavoænje u terenskim uvjetima koju po-laze svi pripadnici O S -a koji kao vo-zaËi odlaze u mirovne misije, a pre-zentirane su i tehniËko-taktiËke ka-rakteristike lakog oklopnog viπenam-jenskog vozila I V E C O .

V ojne izaslanike primio je i poæeπkig radonaËelnik Zdravko R onko, aobiπli su i tvornicu Ëokolade ZveËe-vo. Na prijamu u g radskoj vijeÊniciR onko ih je upoznao s povijesti g radaPoæeg e i njezinim razvojem. Istaknu-ta je i dobra suradnja vojske s lokal-nom zajednicom, te je iskazano i uv-

jerenje kako ÊeinaËe dobra surad-nja biti joπ bolja iintenzivnija. S ve-likim zanimanjemvojni zaslanici surazg ledali i S po-men-sobu D omo-vinskog rata u po-æeπkom kraju kojaje otvorena u sklo-pu Gradskog mu-zeja. U S pomensobi na malomprostoru prepu-nom emocija pri-kazana su ratnadog a anja i æivottijekom D omovin-

skog rata u Poæeπtini, a na posebanje naËin odana poËast pog inulim bra-niteljima. "O va S oba mnog o g ovori oD omovinskom ratu i H rvatskoj kojazna Ëuvati svoju povijest i koja znaπto joj je buduÊnost", kazao je doajenV ojnodiplomatskog zbora makedon-ski g eneral pukovnik D rag an A n-dreski te je izrazio veliko zadovolj-stvo posjetom S rediπtu za obuku idoktrinu log istike i g radu Poæeg i.General A ndreski je kazao i kako sutijekom prezentacija vidjeli da se uS rediπtu aktivnosti provode po NA T Ostandardima. "T o je vaæno za H rvat-sku koja je veÊ dobila pozivnicu zaNA T O i nadamo se da Êe uskoro pos-tati punopravna Ëlanica S aveza", ka-zao je A ndreski te izrazio zadovolj-stvo πto se vojni izaslanici mog uupoznati s aktivnostima i zadaÊamapostrojbi O ruæanih snag a i naËinomna koji je ustrojena i kako funkcioni-ra H rvatska vojska.

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

A ktivnosti po N ATO standard imaP o sje t je bio u z nak u bro jnih ak tivno sti tije k o m k o jih se V o jno d ip lo m atsk i z bo r u p o z -nao s o rg ani z ac ijo m , u stro je m i ak tivno stim a S re d i π ta te d ije lo m p rak ti Ë ne o bu k e p r e -z e ntiranim na vo jno m vje æ bali π tu G lavic a i to i z o bu k e sig u rne vo æ nje , rad vili Ë ara,o bu k a vo æ nje u te r e nsk im u vje tim a k o ju p o laz e svi p r ip ad nic i O S -a k o ji k ao vo z a Ë io d la z e u m ir o vne m isije , a p r ik az ane su i te h ni Ë k o -tak ti Ë k e k arak te r istik e lak o go k lo p no g vi π e nam je nsk o g vo z ila IV E C O

10,11 strana 5/14/08 11:07 AM

16. svibnja 2008.1 2

H rvatska je u prvoj polovici svibnja bila zem-lja domaÊin dviju me unarodnih vojnihvjeæbi, koje su se odræavale u S plitu - M E D -

C E U R 0 8 i C ombined E ndeavor. Za razliku od ve-Êine vojnih vjeæbi, u kojima prevladava uporabaoruæja i drug ih borbenih sredstava, ove su speci-fiËne po tome πto ne sadræe vojna sredstva. Uvjeæbi C E g lavno sredstvo rada bila su raËunala irazna pomag ala za vezu i komunikacije, a M E D -C E U R je bila vjeæba humanitarnog karaktera ukojoj medicinski vojni timovi spaπavaju unesreÊe-ne u prirodnim katastrofama.

M e unarodna vjeæba medicinskih vojnih timovaM E D C E U R 0 8 odræana je od 1. do 15 . svibnja usplitskoj vojarni "K nez T rpimir“, u org anizaciji Zapov-jedniπtva ameriËkih snag a u E uropi (U S E U C O M ) iGlavnog stoæera O S R H -a, sa svrhom uvjeæbavanja voj-nog medicinskog osoblja zemalja Ëlanica Partnerstva zamir za zbrinjavanje unesreÊenih u masovnim katastrofa-ma, kako bi bili interoperabilni za potrebe me unarod-nih intervencija u koordinaciji s civilnim i nevladinim

org anizacijama. S vrha je ove multilateralne voj-ne vjeæbe i promocija R epublike H rvatske kaovodeÊe zemlje u reg iji, te provjera osposoblje-nosti zemlje domaÊina za pristupanje euroat-lantskim asocijacijama.

S udionici vjeæbe, njih oko 35 0 iz 15 zemalja,poha ali su tijekom prvih tjedan dana razliËitapredavanja i teËajeve, poput teËaja za upravlja-nje katastrofama, na kojemu su sudjelovali ipredstavnici civilnih org anizacija zaduæenih zatakve intervencije - policija, vatrog asci, D ræav-na uprava za zaπtitu i spaπavanje, C rveni kriæ teæupanijska uprava i bolnice. U praktiËnom dije-lu vjeæbe - prema scenariju koji je obuhvaÊaozajedniËke aktivnosti u saniranju posljedica ja-

kog potresa, poplave i poæara - zbrinjavali su unesreÊe-ne, pri Ëemu su me unarodne snag e djelovale u koordi-naciji s hrvatskim civilnim i nevladinim org anizacijama.

Za uspjeh velike vje æ be zasluæ ni "mali ljudi“Pred kraj vjeæbe odræana je demonstracija za predstav-

nike medija i visoke uzvanike, na kojoj su me u ostali-

Uspje π no provedena me unarodna vje æ ba medicinskih vojnih timova MED C EUR 08

VJEÆ BA

“ O va je vje æ ba p o k az ala d a H rvatsk a m o æ e o d g o vo r iti svim i z a z o vim a k o je sa so bo mno se raz ne p r ir o d ne i h u m anitarne k atastro fe te d a se m o æ e u k lju Ë iti u z aje d ni Ë k i rads p r ip ad nic im a o ru æ anih snag a d ru g ih z e m alja, a svi z aje d no p o k az ali su k ak o sem o æ e u sp je π no d je lo vati u z d r u æ e no m o d g o vo ru na o vak ve i sli Ë ne k r i z ne situ ac ije “ ,i z javio je z ap o vje d nik O p e rativno g z ap o vje d ni π tva am e r i Ë k ih z ra Ë nih snag a u E u r o p ig e ne ral p u k o vnik R o d D . B ish o p , istak nu vπ i z avid nu inte ro p e rabilno st O S R H -a, k o jije u istinu p o k az ao g o le m o z nanje i sp o so bno st

Pohvale H rvatskoj i Oruæ anim snagama

Ma rija ALVIR, s nimio Da vor K IRIN

Sudionike vjeæ be obiπao je ministar obrane BrankoV ukeliÊ , a za visoke uzvanike odræ ana je i prezen-tac ija vjeæ be

12,13 strana 5/14/08 2:36 PM

1 316. svibnja 2008.

ma bili ministar obrane Branko V ukeliÊ izamjenik naËelnika GS O S R H -a g eneralpukovnik S lavko BariÊ te zapovjednik O pe-rativnog zapovjedniπtva ameriËkih zraËnihsnag a u E uropi g eneral pukovnik R od D .Bishop. Predstavnicima medija i visokimuzvanicima vjeæba je prikazana u devetradnih toËaka, kojima su bile obuhvaÊenesve aktivnosti, od dolaska spasilaca namjesto nesreÊe preko prihvata i trijaæe une-

sreÊenih do pruæanja potrebne pomoÊi i eva-kuacije helikopterom H R Z-a.

O biπavπi sve radne toËke i upoznavπi se stijekom vjeæbe, najviπi uzvanici izrazili su za-dovoljstvo njezinom org anizacijom i proved-bom. IstiËuÊi vaænost ove me unarodne voj-ne vjeæbe, koja se prvi put odræava u H rvat-skoj, ministar V ukeliÊ izjavio je da je to dobraprilika za hrvatske O ruæane snag e da se joπjednom dokaæu u me unarodnom okruæenjute da razmijene iskustva na podruËju djelo-vanja u kriznim situacijama izazvanim pri-rodnim katastrofama. Zahvalivπi ameriËkimpartnerima na suradnji u org anizaciji i pro-vedbi vjeæbe te na financijskoj potpori u nje-zinoj realizaciji, zakljuËio je da je, uz stjecanje novihznanja i me usobnu razmjenu iskustava, za pripadnikeO ruæanih snag a R H i drug ih zemalja sudionica vjeæbe toujedno bila prilika za stjecanje novih prijateljstava.

U izjavi za medije, ameriËki g eneral R od D . Bishopzahvalio je hrvatskim domaÊinima na g ostoprimstvu iorg anizaciji vjeæbe, istaknuvπi zavidnu interoperabil-nost O S R H -a, koji je, kako je rekao, uistinu pokazaog olemo znanje i sposobnost: “O va je vjeæba pokazalada H rvatska moæe odg ovoriti svim izazovima koje sasobom nose razne prirodne i humanitarne katastrofe teda se moæe ukljuËiti u zajedniËki rad s pripadnicimaoruæanih snag a drug ih zemalja, a svi zajedno pokazalisu kako se moæe uspjeπno djelovati u zdruæenom odg o-voru na ovakve i sliËne krizne situacije.“ I g eneral pu-

kovnik S lavko BariÊ izrazio je zadovoljstvo po-kazanom spremnoπÊu i osposobljenoπÊu pripad-nika naπih O ruæanih snag a, ocijenivπi da supotpuno ispunili svoju zadaÊu na ovoj vjeæbi.Posebno je pohvalio pripadnike hrvatskog voj-nog medicinskog osoblja, kako za njihov dopri-nos ovoj vjeæbi tako i za uspjeπan ang aæman umisiji I S A F u A fg anistanu, g dje se naπi medi-cinski timovi izmjenjuju zajedno s ostalim pri-padnicima hrvatskog konting enta.

U z predstavnike S A D -a kao suorg anizatore tepromatraËe iz S R NjemaËke i Nizozemske, na

vjeæbi su sudjelovali predstavnici A lbanije, A rmenije,A zerbajdæana, Bosne i H erceg ovine, C rne Gore, K irg is-tana, M akedonije, M oldavije, S rbije, T adæikistana, T urk-menistana i U krajine te H rvatske u ulozi org anizatora izemlje domaÊina. M e u 5 0 hrvatskih sudionika bilo jeoko 30 pripadnika vojnog saniteta iz svih g rana O S R H -ai njih 20 -ak zaduæenih za potporu. U z ameriËkog brig a-dira K evina R ossa, kodirektor vjeæbe bio je pukovnikO S R H -a D avorko J okiÊ, dok je koordinator vjeæbe biodr. M ario GjuriÊ, a jedna od kljuËnih osoba za provedbubila je i dr. V esna M ajiÊ. M nog o je joπ onih Ëija bi imenatrebalo spomenuti kako bismo im barem na taj naËinodali zasluæeno priznanje - svi oni zasluæni su πto je ovavjeæba ocijenjena uspjeπnom, a H rvatska prepoznatakao dobar domaÊin i pouzdan partner.

Na vjeæ bi M ED CEU R sudjelovalo je 3 5 0 sudionika iz 15 zemalja

V jeæ ba M ED CEU Rje odræ ana u duhuP artnerstva za mir i NA T O -a

12,13 strana 5/14/08 2:36 PM

1 4 16. svibnja 2008.

VJEÆ BA

N aπe O ruæane snag e bile su ne samo us-pjeπan sudionik neg o se potvrdile i kaodobar domaÊin joπ jedne znaËajne i kom-

pleksne me unarodne vojne vjeæbe. R ijeË je ovjeæbi C ombined E ndeavor 20 0 8 , najvaænijoj inajveÊoj vjeæbi za ispitivanje i dokumentiranjeinteroperabilnosti komunikacijsko-informacij-skih ure aja i sustava, koja se od 2. do 14 .svibnja provodila na dvije lokacije. Glavna je,veÊ tradicionalno, bio Baumholder u NjemaË-koj, a izdvojeno mjesto prvi put je bilo u H r-vatskoj, i to u splitskoj ratnoj luci L ora.

U vjeæbi je sudjelovalo viπe od 130 0 sudionika iz 4 2zemlje i dvije org anizacije NA T O i S E E BR IG, od Ëeg aih je viπe od stotinu iz deset zemalja bilo u S plitu. S va-ka zemlja na vjeæbi sudjeluje sa svojom opremom i ko-munikacijskim sustavima te se prema toËno odre enimprocedurama provodi ispitivanje uspjeπne komunikacijeili pruæanja uslug e izme u dvaju ili viπe komunikacij-sko-informacijskih sustava, a sve sa svrhom πto uspjeπ-nijeg a zajedniËkog djelovanja. Naime, upravo je uËinko-vito funkcioniranje komunikacijsko-informacijskih sus-tava jedan od najvaænijih preduvjeta za uspjeπno djelo-vanje zdruæenih vojnih snag a. Bilo da je rijeË o sudjelo-vanju u operacijama potpore i odræavanja mira ili u slu-Ëaju elementarnih nepog oda i prirodnih katastrofa, radiπto uspjeπnijeg zajedniËkog djelovanja, nuæno je postiÊiπto viπi stupanj interoperabilnosti komunikacijsko-infor-macijskih sustava. A vjeæba C ombined E ndeavor usmje-rena je na unapre enje interoperabilnosti izme u U S iNA T O /PzM vojnih C 4 (C ommand, C ontroll, C ommuni-cations, C onsultation) sustava i opreme u proces doku-mentiranja i testiranja tehniËkih i proceduralnih rjeπe-nja. Provodi se u duhu Partnerstva za mir i pod pokrovi-teljstvom U S E U C O M -a, i to uspjeπno od 19 9 5 . g odine,a iz g odine u g odinu u njoj sudjeluje sve viπe zemalja.U poËetku su se provodila najjednostavnija testiranja,

H rvatska domaÊ in me unarodne vojne vje æ be C ombined Endeavor 2008

B ilo d a je r ije Ë o su d je lo vanju u o p e rac ijam a p o tp o r e i o d r æ avanja m ira ili u slu Ë ajue le m e ntarnih ne p o g o d a i p r ir o d nih k atastro fa, rad i π to u sp je π nije g z aje d ni Ë k o g d je lo -vanja, nu æ no je p o sti Ê i π to ve Ê i stu p anj inte ro p e rabilno sti k o m u nik ac ijsk o - info rm ac ij-sk ih su stava. A vje æ ba C o m bine d E nd e avo r u sm je r e na je na u nap re e nje inte ro p e ra-bilno sti i z m e u U S i N A T O /P z M vo jnih C 4 su stava i o p r e m e u p r o c e su d o k u m e ntira-nja i te stiranja te h ni Ë k ih i p r o c e d u ralnih r je π e nja

Informacijska sigurnost i zajedniË ko d jelovanje

Leid a P ARLOV, Da mir MIHALJ INE C

Svaka zemlja na vjeæ bi sudjeluje sa svojom opremomi komunikac ijskim sustavima

“ Jedan od c iljeva vjeæ be je i gradnja prijateljstva” , rekao je bojnik A ddyman

14,15 strana 5/14/08 11:12 AM

1 516. svibnja 2008.

no s vremenom su testiranje i razvoj interoperabilnostikomunikacijsko-informacijskih sustava evoluirao do ra-zine izg radnje sloæenih multinacionalnih i multifunkcio-nalnih mreæa s teæiπtem na testiranju mreænih uslug a iinformacijske sig urnosti. S vi dobiveni rezultati doku-mentiraju se u jedinstvenu bazu podataka, do koje slo-bodan pristup imaju sve zemlje sudionice C E . S ve bræirazvoj informacijske tehnolog ije postavlja sve veÊe zah-tjeve i pred vojne komunikacijsko-informacijske susta-ve, tako da je i vjeæba C ombined E ndeavor iz g odine ug odinu sve sloæenija. I staknuo je to i zapovjednik izdvo-jenog mjesta, bojnik T homas A ddy man, koji na vjeæbisudjeluje veÊ treÊu g odinu. "S uvremene vojske morajupratiti novu tehnolog iju koja se svake g odine sve viπerazvija", rekao je bojnik A ddy man te napomenuo kako jeteæiπte ovog odiπnje vjeæbe bilo na informacijskoj sig ur-nosti, i to kako bi se unutar ostvarenih komunikacijskihservisa i mreæa dostig la ili poveÊala informacijska sig ur-nost. Bojnik A ddy -man je istaknuo ida ova vjeæba imadva vaæna cilja. J e-dan je onaj tehniË-ki, koji se odnosi natestiranje interope-rabilnosti razliËitetehnike πto je imajuzemlje sudionice, adrug i, jednako takobitan, jest "g radnjaprijateljstva i surad-nja me u zemljamasudionicama."

V jeæbu je ocijeniouspjeπnom te iska-zao zadovoljstvo svi-me πto je H rvatskakao zemlja domaÊin pruæila njezinim sudionicima. S peci-fiËnost ovog odiπnje vjeæbe jest i to πto je ona prvi putimala stvarnog korisnika. Naime, dio komunikacijskeopreme bio je instaliran u D ivuljama, g dje se istodobnoodræavala vjeæba medicinskih vojnih timova M E D C E U R ,

koja se koristila mreæom πto se razvijala u vjeæbi C ombi-ned E ndeavor. U sklopu vjeæbe 12. svibnja odræan je iV IP dan, na kojemu su izme u ostalih bili i zamjenik na-Ëelnika GS O S -a g eneral pukovnik S lavko BariÊ, g eneralpukovnik R od D . Bishop zapovjednik operativnog zapov-jedniπtva ameriËkih zraËnih snag a u E uropi, zapovjednik

H R M -a komodorA nte U rliÊ, V ojnodi-plomatski zbor ak-reditiran u H rvat-skoj te drug i visokinaπi i strani vojniduænosnici, koji suse upoznali s kon-ceptom vjeæbe tevrstama i mog uÊ-nostima komunika-cijsko-informacijskeopreme i metodolo-g ijom provo enjaispitivanja interope-rabilnosti.

U sklopu vjeæbeodræane su i drug eaktivnosti. T ako su

sudionike vjeæbe posjetili pripadnici H R Z-a i H R M -a testudenti F akulteta elektrotehnike, strojarstva i brodog rad-nje u S plitu. O ni su mog li vidjeti praktiËnu uporabu ko-munikacijsko-informacijskih sustava i ono πto vojne org a-nizacije rade kako bi ti sustavi bili πto uËinkovitiji. U pos-jet je doπao i brig adir F oley J im, predstavnik NA T O -ovogJ F C H Q J 6 iz Napulja. O n se upoznao s opremom i mo-g uÊnostima zemalja sudionica, a tijekom njeg ova posjetarazmotrene su i mog uÊnosti suradnje s naπim O ruæanimsnag ama u podruËju komunikacijsko-informacijskih teh-nolog ija, i to u vidu edukacije, org aniziranja seminara.Pripadnici naπih O ruæanih snag a na vjeæbi C ombinedE ndeavor aktivno sudjeluju od 20 0 1. g odine. Iz g odine ug odinu sudjeluju u sve viπe funkcionalnih podruËja, pot-vr ujuÊi se i dokazujuÊi kao vrsni specijalisti, sposobniodg ovoriti na sve struËne izazove πto se javljaju u sloæe-nim procesima ispitivanja interoperabilnosti. Izvanredanje pokazatelj struËnosti pripadnika O S R H -a i njihov viπe-g odiπnji rad u multinacionalnom tehniËkom vodstvu vjeæ-be. Neosporno je da je i ova vjeæba potvrdila kako naπeO ruæane snag e mog u i kad je rijeË o komunikacijsko-in-formacijskim sustavima uspjeπno raditi s pripadnicimaO S -a drug ih zemalja, πto redovito i potvr uju uspjeπnimsudjelovanjem u misiji I S A F u A fg anistanu.

V jeæ ba Combined Endeavor iz godine u godinu sve je sloæ enija

U L ori je bilo viπe od stotinu sudionika iz deset zemalja

S aktivnostima vjeæ be upoznao se i V ojnodiplomatski zbor

14,15 strana 5/14/08 11:13 AM

16. svibnja 2008.

TOPNICI bitnice C , 3. divizijuna321. topniËke pukovnije ameriËkekopnene vojske (U S A rmy ) ispalilisu 25 . veljaËe u afg anistanskoj pro-vinciji K unar prvi projektil E x cali-bur. R ijeË je o naprednom topniË-kom projektilu s GPS navo enjem

na cilj. ZahvaljujuÊi tomeon ostvaruje iznimno veli-ku preciznost pa se zauniπtavanje odabranogcilja troπi bitno manje vre-mena i projektila, a sma-njena je i mog uÊnost kola-teralne πtete.

E x calibur je ispaljeniz nove lake haubiceM -777A 2 kalibra 15 5 mm.M -777A 2 je moderna hau-bica znatno smanjene ma-se, a dolazi kao nasljednikmodela M -19 8 , od kojeg a

je dvostruko lakπa. Zbog male masete znatno modernijeg i kompaktni-jeg dizajna, M -777A 2 je idealna zamoderne snag e. O mog uÊava jedno-stavnu strateπku i taktiËku pokretlji-vost. Zbog smanjene mase moæe seprevoziti u brojnim transportnim

letjelicama, a po terenu se moæe vu-Êi relativno malim vozilima.

J oπ jedna prednost nove haubicejest napredni dig italni sustav zaupravljanje paljbom i prog ramiranjestreljiva. Prvo takvo dostupno stre-ljivo upravo je E x calibur, koji se pri-je ispaljenja automatski prog ramira,odnosno unesu mu se toËne koordi-nate cilja. Nakon ispaljenja, E x cali-bur pomoÊu ug ra enog GPS pri-jamnika raËuna poloæaj u prostoru.Zatim pomoÊu aerodinamiËnih ele-menata (krilca koja se rasklope na-kon izlaska projektila iz cijevi) kori-g ira putanju kako bi se πto viπe pri-bliæio cilju. S talno korig iranje puta-nje rezultira iznimnom preciznoπÊui vrlo preciznim pog otkom - ako neizravno u izabrani cilj, onda svaka-ko vrlo blizu njemu.

M. P E T ROVIΔ

1 6

PREMA navodima Ëasopisa U ni-ted Press International, izraelskavojska u sklopu opseænog “S ky andE arth” prog rama planira vrlo vaænudopunu materijalnog ustroja svojihpostrojbi, odnosno popunu svakebojne s taktiËkim izvidniËkim bespi-lotnim sustavom u svrhu poveÊanjanjihovog obavjeπtajnog i operativ-nog potencijala. U Izraelu procje-njuju da Êe im za provedbu tog pla-na trebati nekoliko g odina, te da Êei dalje g lavni nositelj razvoja i op-skrbe s bespilotnim sustavima bitidomaÊa tvrtka E lbit S y stems, a pos-trojbe bi trebale biti opskrbljene sviπe tipova taktiËkih bespilotnihsustava.

Proteklih g odina Izrael je stekaog olemo operativno iskustvo krozrazvoj i operativnu uporabu bespi-lotnih sustava u stvarnim borbenimuvjetima, za πto veliko uporiπte imau visokoj razini tehnoloπke razvije-nosti izraelske dræave. T akvo izrael-sko iskustvo, odnosno potreba zaustrojavanje veÊih org anizacijskih

cjelina specijaliziranih za uporabubespilotnih letjelica, nije usamljeno.T ako je primjerice ameriËko ratnozrakoplovstvo nedavno proslaviloprvu obljetnicu ustrojavanja 4 32.zrakoplovnog puka, s 110 0 pripad-nika, Ëija se zrakoplovna flota u ci-jelosti sastoji od bespilotnih sustavatipa M Q -1 Predator (8 0 letjelica) iM Q - 9 R eaper (devet letjelica). T ajameriËki zrakoplovni puk proteklihg odinu dana bio je uvelike ang aæi-

ran u raznim operacijama u I raku,te je u tom razdoblju ostvario viπeod 5 0 0 0 0 sati naleta sa svojim bes-pilotnim letjelicama. Zanimljivo jenapomenuti i to da tempo zadaÊakoje se postavljaju pred 4 32. zrako-plovni puk, te opÊenito sve πira iveÊa primjena bespilotnih sustava,jesu poveÊali obuku posada zaupravljanje letjelicama s 4 0 posadana 16 0 posada g odiπnje.

I. S K E NDE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Vatreno krπ tenje Excalibura

IB L za svaku bojnu

US A

rmy

16-19 vijesti 05/14/08 08:45

1 716. svibnja 2008.

ANGAÆMAN moderne vojske da-nas najËeπÊe podrazumijeva djelo-vanje u mirovnim misijama i sliË-nim operacijama izvan g ranica ma-tiËne dræave. U provedbi takvih za-daÊa vojske se Ëesto suoËavaju sproblemima najraznovrsnije naravi.Neki se mog u rijeπiti vlastitim sna-g ama, a za rjeπenje drug ih trebapronaÊi neke drug e mog uÊnosti.» esto je problem uvo enje noveopreme, kojom se vojnici joπ neznaju potpuno sluæiti. J edan od na-Ëina rjeπavanja takvih problema jejavno-privatno partnerstvo, odnosnovojska ang aæira specijalizirane tvrt-ke koje prema komercijalnom ug o-

voru obavljaju specijalizirane za-daÊe.

T ako je ameriËka vojska s tvrt-kom H arris sklopila ug ovor o te-renskoj izobrazbi za rad i odræa-vanje novih H F radioure aja.Izobrazbu su provodili zaposleni-ci britanske tvrtke Pilg rims Groupspecijalizirane za sig urnosni kon-zalting .

Pilg rims Group je pripadnicima2. bojne, 8 . konjiËke pukovnije, tije-kom njihova boravka u I raku osig u-rala potrebnu izobrazbu te pomog lau rjeπavanju problema i odræavanjuH F radioure aja, i to u veÊini sluËa-jeva izravno na terenu.

Zaposlenici Pilg rims Group,struËnjaci za komunikacije i inæe-njeri za odræavanje, pokazali su do-bre radne rezultate u teπkim teren-skim uvjetima. T vrtka ima iskustvau obavljanju poslova u neg ostoljubi-vom okruæenju, kao πto su A fg anis-tan, I rak i Nig erija.

M. P E T ROVIΔ

PO»ETKOM svibnja, πvicarskomratnom zrakoplovstvu (A rmasuisse)isporuËeni su novi avioni. R ijeË oprva Ëetiri πkolska aviona PilatusPC -21, od ukupno naruËenih πestaviona, kojima A rmasuisse nastojiobnoviti svoju flotu πkolskih aviona,odnosno popuniti prazninu koja jenastala povlaËenjem iz operativneuporabe mlaznih dozvuËnih πkol-skih aviona BA E S y stemsovihH aw k M k 6 6 . © vicarsko ratno zra-koplovstvo je inicijalni kupac i ope-rater na ponajboljem turbopropπkolskom avionu danaπnjice, kojiproizvodi πvicarska tvrtka PilatusA ircraft L td., a oËekuje se kako ÊePilatusom PC -21 ostvariti vrlo velikiazijski prodajni uspjeh. Naime, rat-no zrakoplovstvo U jedinjenih A rap-skih E mirata veÊ neko vrijeme vrloozbiljno razmatra kupnju PC -21 kaozamjenu za svoje Pilatuse PC -7, kojibi ujedno bili i prijelazni tip na nji-hove mlazne πkolske avione BA E

S y stems H aw k M k 6 2/10 2. I S ing a-pur, u sklopu nedavno pokrenutognatjeËaja, razmatra kupnju PilatusaPC -21. D rug i potencijalni europskinaruËitelj je V elika Britanija, kojarazmatra kupnju 6 0 aviona kao za-mjenu za svoje S hort T ucanoe.

A rmasuisse, u sklopu svog sustavaπkolovanja pilota za borbene avio-ne, razmatra mog uÊnost uvo enjaizravnog prelaska pilota s PC -21 nanadzvuËne borbene avione F /A -18 C /D . I to ponajviπe zbog izuzet-nih tehniËkih i letnih odlika kojepruæa novi Pilatus, ali isto tako nijezanemarivo pozitivno iskustvo kojeje steklo H rvatsko ratno zrakoplov-stvo u svom sustavu πkolovanja bor-benih pilota, g dje je uspjeπno oba-vljen izravni prijelaz s izvrsnog tur-boprop πkolskog aviona PilatusPC -9 M na nadzvuËni borbeni avionM iG-21bis/U M . Pilatus PC - 9 je pro-izveden u viπe od 25 0 primjeraka, au svoju flotu uvrstilo g a je 14 zema-

lja svijeta. U odnosu na prethodneavione iz tvrtke Pilatus A ircraft L td.novi trenaæer PC -21 ima u cijelostinovi dizajn, kojim se prije sveg ahtjelo pratiti suvremene trendove ipotrebe u πkolovanju vojnih pilota,u pitanju sniæavanja ukupnih troπ-kova πkolovanja te pojednostavlje-nja puta koji pilot mora proÊi kakobi u konaËnici letio na nadzvuËnomborbenom avionu. U pravo je u tomseg mentu Pilatus PC -21 svojim let-nim odlikama joπ viπe primakao tur-boprop avione mlaznim πkolsko-borbenim avionima. U z moÊnu po-g onsku skupinu nove g eneracijePratt & Whitney PT 6 A - 6 8 B, velika jevrijednost novog trenaæera i izvrs-tan paket unutarnje avionike, kojaje konfig urirana u otvorenoj arhi-tekturi kako bi se omog uÊila njezi-na lakπa prilag odba i nadog radnja,odnosno prilag odba razliËitim tipo-vima mlaznih aviona na koje poslijeu svom πkolovanju prelaze piloti.T vrtka Pilatus A ircraft L td. dosad jeizg radila osam predserijskih avionaPC -21, od kojih Êe πest aviona bitipredano A rmasuisseu, a preostaladva aviona zadræat Êe proizvo aËradi daljnjeg razvoja tipa i njeg ovapoboljπanja.

I. S K E NDE ROVIΔ


Terenska izobrazba

© vicarskoj isporuË eni prvi Pilatusi PC -21© vicarskoj isporuË eni prvi Pilatusi PC -21P

ilgrim

s G

roup

16-19 vijesti 05/14/08 08:45

AMERI»KA kopnena vojska (U SA rmy ) i marinski korpus (U S M C )zajedniËki rade na razvoju novoglakog taktiËkog vozila, koje bi treba-lo postati novo temeljno vozilo svihg rana i sluæbi ameriËke vojske. V o-zilo se razvija u sklopu prog ramaJ L T V (J oint L ig ht T actical V ehicle -zajedniËko lako taktiËko vozilo).

J L T V je zamiπljen kao obitelj vozi-la uz koju ide i dodatna oprema,npr. prikolica. Bit Êe to naprednovozilo namijenjeno obavljanju raz-nih zadaÊa. D izajniraju se tako daomog uÊe maksimalnu zaπtitu, sa-mostalno djelovanje te umreæenostosoblja i tereta za bolji nadzor.

Industrija se nada da bi prog ramJ L T V mog ao biti dobar viπeg odiπnjiposao, pa su se mnog e tvrtke uklju-

Ëile. I neke su dræa-ve pokazale zanima-nje za ukljuËivanje uprog ram J L T V . U pri-opÊenju ameriËkevojske nije navedenoo kojim je dræavamarijeË, ali vjerojatnosu to tradicionalnikupci ameriËkevojne opreme.

T vrtke koje sudjeluju jesu: Nor-throp Grumann, O shkosh, GeneralT actical V ehicle, L ockheed M artin,BA E S y stems, Navistar, Boeing ,T ex tron, S A I C , F orce Protection.

Prog ram je trenutaËno u fazi raz-vojnog demonstratora sustava, kojabi se trebala okonËati 20 11. kad bise trebalo znati koji je dizajn iza-

bran i kakve Êe biti odlike vozila.J edna je od vaænijih aktivnosti i or-g aniziranje industrijskih konferen-cija, na kojima se okupljaju voditeljiprog rama J L T V , predstavnici vojnihistraæivaËkih institucija i predstav-nici industrije te razmjenjuju aktu-alne informacije o prog ramu.

M. P E T ROVIΔ

TVRTKA M BD A I talia i talijanskaratna mornarica okonËale su kvalifi-kacijska ispitivanja protubrodskogvo enog projektila T eseo M k 2/Anakon zavrπnog testa paljbe s tali-janskog razaraËa L uig i D urand dela Penne. Projektili T eseo M k 2/A(oznaËeni i kao O tomat M k 2 BlockI V za izvozno træiπte) jesu bitnounaprije ena inaËica projektila oz-nake M k 2. Preprojektirani su radiuskla ivanja s taktiËko-tehniËkimzahtjevima talijanske mornarice zakapacitetima vo enih projektila ve-likog dometa, a mog u se uspjeπnorabiti protiv brodova na otvorenom

moru i u priobalnompodruËju te ujednonapadati nepokretneciljeve na obali. No-vom inaËicom pro-jektila ujedinjen jeËitav niz poboljπa-nja, ukljuËujuÊi una-prije eni aktivni ra-darski pretraæivaË,novi INS /GPS navi-g acijski sustav temog uÊnost primanjakorig iranih pozicija

mete tijekom leta.Zavrπnim testom paljbe, provede-

nim krajem studenog proπle g odine,projektil T eseo M k 2/A izveo je izu-zetno sloæen i zahtjevan profil leta.Nakon lansiranja s palube razaraËa,projektil je letio putanjom duljineg otovo 120 km te nakon πest minutai 5 5 sekundi pog odio izravno u cilj.U skladu s izvjeπÊem M BD A I talia,profil i plan leta nalag ali su mane-var oko Ëetiri me utoËke i Ëetiriskretanja, od kojih su dva zahtijeva-la manevar od g otovo 18 0 stupnje-va, u scenariju kojim je simuliranodjelovanje u og raniËenom podruËju.

T estom je uspjeπno ispitana mog uÊ-nost primanja korig iranih pozicijacilja tijekom leta i pripadnih pro-mjena u log ici radarskog pretraæiva-nja, s vremenskim i prostornim pa-rametrima koji su automatski prora-Ëunavani na terminalu. T ako er senavodi da je projektil slijedio toËnopredvi enu sea-skimmnig trajekto-riju leta s izravnim pog otkom u me-tu, pri Ëemu je sam udar nastao unajniæoj planiranoj visini u zavrπnojfazi leta.

M BD A I talia je s talijanskom rat-nom mornaricom potpisala ug ovorvrijedan 30 milijuna eura za isporu-ku T eseo M k 2/A protubrodskihvo enih projektila namijenjenih na-oruæavanju dvije H orizon freg ate,koje su u g radnji, i dva razaraËaklase L uig i D urand de la Penne.Naravno da oËekuju i posao nao-ruæavanja svih talijanskih F R E M Mfreg ata. U skladu s izjavom najviπihduænosnika M BD A I talia, uspjeπnozavrπno testiranje projektila otvoriloje neke vrlo zanimljive komercijalnemog uÊnosti, ne samo na domaÊemneg o i na izvoznom træiπtu.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 16. svibnja 2008.

OkonË ana ispitivanja projektila Teseo MK 2/A


R azvoj novih vozila

USM

C

16-19 vijesti 05/14/08 08:45

1 9

KONTINUIRANE odg ode rokovaisporuke i eskalacije troπkova prikonstrukciji dodatnih triju freg ataklase T alw ar (Projekt 1135 .6 ), nao-ruæanih vo enim projektilima, do-datno su pridonijele animozitetu iz-me u indijske ratne mornarice i R u-sije kao i prijaπnje ug ovorne povre-de. S obzirom na veÊ poznatu pro-blematiku, odg o enu primopredajui nesug lasice oko vrijednosti dodat-nih radova na preinaËenom nosaËuzrakoplova klase K iev, INS V ikra-madity a (izvornog imena A dmiralGruπkov), duænosnici indijske mor-narice odluËili su poslati svoj timstruËnjaka u brodog radiliπte J antarna baltiËkoj obali, g dje se indijskefreg ate g rade, kako bi procijenilinapredovanje Ëitavog projekta.

M odificirane freg ate klase T alw arodlikuju male znaËajke zamjetlji-vosti, a opremljene su novim rus-kim protubrodsko-podmorniËkimkrstareÊim projektilima K lub-NA S C M 3M - 5 4 E 1 (NA T O oznakaS S -N-27), doseg a 30 0 km, i 8 -cijev-nim raketnim sustavom za njihovookomito lansiranje. D rug i raketnisustav, U rag an 9 M 38 (izvozna oz-naka S htil), namijenjen je protuz-raËnoj obrani. Projektili U rag ansliËni su ameriËkim protuzraËnimprojektilima S tandard te se smatra-

ju jednim od najdjelotvornijih pro-tuzraËnih projektila srednjeg a dose-g a. D oseg projektila U rag an je od3,5 do 25 km, a pog a a ciljeve navisini od 10 do 15 0 0 0 m. Projektilima brzinu 8 30 m/s (30 0 0 km/h) inosi bojnu g lavu sa 70 kg eksplozi-va. F reg ate klase T alw ar nose 24projektila U rag an.

U skladu sa sluæbenim izvorima,kobilica prve freg ate poloæena jekrajem srpnja, a g radnja drug ogbroda zapoËela je krajem studenogproπle g odine. Glavni razlog zabri-nutosti indijske mornarice za pro-jekt jest njeg ova cijena, koja je iz-vornim ug ovorom utemeljena na1,4 1 milijardu dolara, a sada su sepojavile medijske spekulacije darusko brodog radiliπte æeli podiÊi ci-jenu zbog konstantnog pada vrijed-nosti ameriËkog dolara. Iako R usijajoπ nije sluæbeno uputila zahtjev zadodatnim financiranjem, ruski susluæbenici indicirali vrlo skoru po-traænju dodatnih 10 0 milijuna dola-ra. V ijest je uslijedila nakon nedav-nog ruskog zahtjeva za odobrava-njem 1,2 milijarde dolara povrh 9 74milijuna dolara dog ovorenih u sijeË-nju 20 0 4 ., a namijenjenih zavrπetkuposlova na spomenutom nosaËuzrakoplova. R uski duænosnici tvrdeda je do tog a doπlo zbog loπe proc-

jene potrebnih radova na oπteÊe-nom nosaËu, zbog rastuÊe ruske in-flacije i pada vrijednosti dolara.

Zabrinutost zbog og raniËenih in-frastrukturnih kapaciteta brodog ra-diliπta J antar tako er je projiciranana mog uÊe kaπnjenje isporuke prvefreg ate, koja bi, prema ug ovoru pot-pisanom u srpnju 20 0 6 ., trebala bitidostavljena u roku 20 11.-20 12. Bilokakva odg oda primopredaje brodaizrazito bi nepovoljno utjecala naoperativnu pripravnost indijskemornarice. T ijekom 20 0 4 . indijskamornarica je uvela u operativnusluæbu treÊu i posljednju freg atu pr-ve serije klase T alw ar, koja je zbogtehniËkog problema s protuzraËnimsustavom srednjeg doseg a U rag an9 M 38 (NA T O oznaka S A -N-7, Gad-ly ) odg odila primopredaju g otovodvije g odine. No, ostaje nerazjaπ-njeno je li indijska mornarica u pot-pisani ug ovor ug radila klauzulu oplaÊanju penala zbog kaπnjenja is-poruke brodova.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

KRAJEM sijeËnja ove g odine ame-riËko ratno zrakoplovstvo u kalifor-nijskoj pustinji M ojave uspjeπno jeobavilo vrlo vaæan pokus. Naime, pr-vi put obavljen je let zrakoplova sljudskom posadom, koji je za pog onimao pulsni PD E (Pulse D etonationE ng ine) motor. Nositelj pog ramarazvoja pulsnog pog ona i njeg ova in-teg riranja na zrakoplove jest Istraæi-vaËki laboratorij A meriËkog a ratnogzrakoplovstva (A F R L - A ir F orce R e-search L aboratory ), a za zrakoplov

koji je rabljen za potrebe testi-ranja odabran je L ong -E Z, sastraænjom potisnom elisom, koji

je proizvela tvrtka S cale C omposites.Za polijetanje L ong -E za rabljen je

dodatni J A T O raketni pog on uz brzi-nu od 75 Ëvorova, dok je za pravoli-nijski let rabljen prilag o eni GeneralM otorsov Pontiac Grand A m Q uadmotor. D etonacija PD E pulsnog mo-tora u straænjem bloku kroz Ëetiri ci-jevi, g dje se vrπi mijeπanje g oriva izraka, dala je maksimalni potisak od9 0 kg (7,25 kg /sec), uz “ispaljivanje”PD E motora na frekvenciji od 8 0 H z,pri Ëemu je tijekom kratkotrajnog le-

ta postig nuta maksimalna brzina od130 Ëvorova, uz maksimalnu postig -nutu visinu od 10 m. L ong -E Z je vr-lo dobro podnio akustiËni pritisak,odnosno valni udar na strukturuaviona koji je uzrokovao pulsni po-g on, pri Ëemu razina buke nije pre-lazila raspon 19 5 -20 0 dB.

U ameriËkom ratnom zrakoplov-stvu smatraju da u skoroj buduÊnos-ti pulsni PD E motori imaju realnuprimjenu kao pog on za razne pro-jektile, te kao pog on za razliËite ti-pove zrakoplova kako u civilne, ta-ko i u vojne svrhe.

I. S K E NDE ROVIΔ

16. svibnja 2008.

Pulse Pow er

K aπ njenje gradnje ind ijskih fregata klase Talw ar


16-19 vijesti 05/14/08 08:45

20 16. svibnja 2008.

Obrambena g lobalizacija, osimukupnog smanjenja obrambe-nih izdataka, ukljuËuje veÊu

me unarodnu vojnu suradnju, ko-mercijalizaciju podruËja obrambe-nih poslova i transformaciju naËinaratovanja, koja se temelji na asime-triËnim prijetnjama i og leda se unovim doktrinama, dominantnommanevru, odluËujuÊoj primjeni na-Ëela C 4 I S T A R (C ommand, C ontrol,C ommunications, C omputers, Intel-lig ence S urveillance, T arg et A cq ui-sition and R econnaissance - zapovi-jedanje, nadzor, veza i komunikaci-je, informacije, obavjeπtajno djelova-nje, pronalaæenje ciljeva, izvi anje),fokusiranoj log istici, sveobuhvatnojzaπtiti snag a, zahtjevima mobilnostii sposobnostima za raspore ivanjeuËinkovitih ekspedicijskih vojnihsnag a. T e snag e trebaju imatisposobnosti za raspore-

ivanje bilo g dje na zemlji i sposob-nosti djelovanja u podruËjima s ma-lom ili nepostojeÊom infrastruktu-rom za potporu. Borbeni sustavi dje-luju u najπirem spektru prostornih iklimatskih uvjeta u okruæenju.

S ve je veÊa uporaba civilnih proiz-voda, posebice u podruËju informa-cijskih i komunikacijskih tehnolog i-ja, odnosno C 4 I S T A R tehnolog ija,ili nadmoÊno koriπtenje informacija-ma iz g lobalno dostupnih sustavakao πto su navig acijski sustavi. Na-bava komercijalnih visokotehnoloπ-kih proizvoda i njihova integ racija ukompleksnu mreæu borbenih susta-va nameÊu nove i drukËije

potrebe. Æ ivotni ciklus

komercijalnih proizvoda je kraÊi,softver nije strog o i sveobuhvatnoispitan i testiran, og raniËena je dos-tupnost tehniËke dokumentacije iopÊenito je razina sig urnosti komer-cijalnih proizvoda manja. U tom jepodruËju, kao posljedica industrij-ske g lobalizacije, na sceni nekolikonovih i jakih ig raËa, kao πto su Indi-ja i Izrael u proizvodnji vojnog sof-tvera ili F inska i © vedska u beæiË-nim tehnolog ijama.

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Ivic a OLUJ IΔ

N akon zavrπetka H ladnog rata, u Europi se doga aju velike promjene u vojnim odnosima, a kompleksne obram-

bene transformacije dobivaju dinamiË ko obiljeæje. M nogi obrambeni i vojni analitiË ari navode kako je vo enje rata

uπlo u korjenite promjene uvo enjem i uporabom prednosti informacijske tehnologije i uporabom preciznih

vo enih oruæja. O biljeæja tih procesa jesu smanjenje broja vojnika i vojnih izdataka uz istodobno poveæanje

troπkova nabave vojnih dobara radi uvo enja novih i skupih tehnologija u proizvodnji oruæanih sustava

Suvremeni modeli nabave borbenih sustava (II. d io)

VOJ NA T EH NIKA

20,21 strana 05/14/08 09:07

16. svibnja 2008.

GeoE y e-1 je srednje velik satelitteæine oko 19 5 5 kg koji Êe sepostaviti u Zemljinu orbitu na

visini od 6 8 5 km, te Êe slati slikovnematerijale pri razluËivosti od 0 ,4 1 m,za koje tvrtka GeoE y e tvrdi kako sunajbolji od svih komercijalnih sli-kovnih satelita. K ameru je osig uralapodruænica tvrtke I T T (sa sjediπtemu R ochesteru, savezna dræava NewY ork, jedinica koja je prije bila uvlasniπtvu K odaka) te je dostavila usijeËnju 20 0 7. kako bi se integ riralau svemirsku letjelicu. Ima zrcalopromjera 1,1 m, koje je veÊe od osta-lih komercijalnih satelita, ali manje

od onih u velikim satelitima i sateli-tima iz tajnih svemirskih prog rama.

T vrtka Ball A erospace izra ujeWorldV iew -1 za tvrtku D ig italGlobe.O rbitirajuÊi na manjoj visini neg oGeoE y e-1, taj 25 0 0 kg teπki satelitponudit Êe istu klasu razluËivosti smanjim optiËkim sustavom (manjavisina orbite znaËi i manje zrcalo nakameri), te se za njeg a tvrdi da je tonajpokretniji satelit ikada razvijen.U potrebom kontrolnih momentnihg iroskopa za kontrolu visine, satelitmoæe promijeniti smjer za 30 0 km uodnosu na trenutaËnu putanju, i tou samo devet sekundi.

S atelit WorldV iew I I trebao bi bitilansiran krajem 20 0 8 . te Êe orbiti-rati na veÊoj visini, Ëime Êe pokri-vati πiroko podruËje i postizati isturazluËivost. Novi Êe satelit dobiti imultispektralnu sposobnost, a ta-ko er Êe g a izraditi tvrtka Ball A e-rospace neovisno o financiranjuameriËke vlade. S atelit teæine28 0 0 kg imat Êe razluËivost 0 ,4 6 m,a kamera tvrtke I T T imat Êe visokodnos sig nal-πum (odnos izme ukorisnog sig nala i πuma samih po-luvodiËkih elemenata u slikovnomsenzoru kamere) i promjenljivovremensko kaπnjenje (kao brzinaokidanja - ekspozicija, na fotoapa-ratu) πto Êe omog uÊiti satelitu sni-manje Ëistih, visokokontrastnih fo-tog rafija Ëak i pri slabim svjetlos-nim uvjetima.

VOJ NA T EH NIKA

21

Program N extView razvija dvije

nove svemirske letjelice. GeoEye,

koji je osnovan u sijeË nju 2006.

kad je tvrtka O rbImage kupila

Space Imaging, priprema se za

lansiranje svojega Ë etvrtog satelita

- GeoEye-1. Za jedan od postojeæa

tri satelita, O rbView-3, lansiran je

pomoæu Boeingove rakete-nosaË a

D elta II. Satelit je izra en u tvrtki

General D ynamics Advanced Infor-

mation Systems, koja je pak

2004. kupila neovisnu tvrtku

Spectrum Astro πto se bavila izra-

dom malenih satelita


Satelitsko snimanje dostupno svima (II. d io)

P ripremio Ma rijo P E T ROVIΔ

Satelitsko snimanje dostupno svima (II. d io)

Bal

l A

eros

pace

20,21 strana 05/14/08 09:08

22

Velike ameriËke korporacijeNorthrop Grumman, Boeing iL ockheed M artin (zajedno s

General A tomicsom) vode veliku“bitku” za dobivanje ug ovora veza-nih uz projekt Broad A rea M aritimeS urveillance (BA M S ) ameriËke rat-ne mornarice. Njihovo je nadmeta-nje itekako razumljivo s obzirom nato da je rijeË o prog ramu vrijednomtri milijarde dolara. I ameriËka

ratna mornarica ima velika oËekiva-nja od BA M S projekta. S relativnomalo brodova raspoloæivih za 24 -satno patroliranje i zaπtitu ameriË-kih obala (da ne spominjemo brojnezadaÊe diljem svijeta) i sve manjomflotom mornariËkih patrolnih avio-na P-3 O rion, mornarica ne-strpljivo oËekuje nova sred-stva kojima Êe “zakrpati ru-pe”. D oduπe, umjesto O rionauskoro Êe poËeti stizati novi pa-trolni avioni P-8 Poseidon, ali veÊse sada zna da Êe njihova primar-na zadaÊa biti otkrivanje i praÊe-nje sve jaËih podmorniËarskih ak-tivnosti. Zbog tog a se od izvidniËkebespilotne letjelice (ili letjelica) oËe-kuje da Êe u poËetku znatno pove-Êati mog uÊnosti kontrole ameriËkihpriobalnih mora, a s vremenom idrug ih podruËja.

S obzirom na intenzivni razvoj iz-vidniËkih bespilotnih letjelica nami-jenjenih djelovanju iznad kopna,ovaj se prog ram ne Ëini tako izazov-nim. No, rijeË je o jednom od naj-sloæenijih aktualnih prog rama, kojipred ponu aËe stavlja velik brojizazova. Iako se sve ponude temelje

na veÊ razvijenim bespilotnimletjelicama i avionima, spe-

cifiËni zahtjevi BA M Sprojekta traæe

razvoj no-vih

sustava. U z to, ameriËka ratna mor-narica oËekuje da Êe do 20 13. oda-brani ponu aË moÊi isporuËiti veÊibroj kompletnih sustava, koji Êe osi-g urati neprekinutu mog uÊnost nad-zora. D a je rijeË o sloæenom prog ra-

mu g ovori i podatak da jeameriËka ratna

mornarica pr-vobitno plani-rala odabrati

najbolju po-nudu u listo-

padu 20 0 7., ali je donoπenje konaË-ne odluke odg o eno za 20 0 8 . g odi-nu. O dg oda odluke obrazloæena jepotrebom za dodatnim prikuplja-njem podataka o mog uÊnostima po-nu enih sustava.

A ponu aËi su zaista ponudili raz-liËita rjeπenja, iako sva potpuno uskladu s prvotnim zahtjevima. R az-liËitost rjeπenja ne zaËu uje jer jeBA M S projekt prvi takav uopÊe, teÊe postaviti osnove za razvoj sliËnihprog rama diljem svijeta. T ako jekorporacija Northrop Grumman

predloæila rjeπenje koje se temeljina njihovom bog atom iskustvu raz-voja velikih bespilotnih letjelica, od-nosno predloæila posebnu inaËicusvojeg a Global H aw ka. L ockheedM artin je, u suradnji s General A to-micsom (renomiranim proizvo a-Ëem bespilotnih letjelica), predsta-vio bespilotnu letjelicu M arine, raz-vijenu na osnovi Predatora. K orpo-racija Boeing oslonila se na iskust-vo steËeno u razvoju bespilotnihborbenih letjelica unutar prog ramaU nmanned C ombat A ir S y stem(U C A S ). Za razliku od NorthropGrummana i L ockheed M artina/Ge-neral A tomicsa, Boeing je za osnov-nu platformu odabrao poslovniavion Gulfstream G5 5 0 .

RA T NA MORNA RIC A

B AM S projekt za kontrolu oceana


BAM S projekt ameriË ke ratne mornarice temeljito æe i trajno promijeniti naË in ratovanja na moru, znatno radi-

kalnije nego πto su bespilotne letjelice to uË inile s ratovanjem na kopnu

16. svibnja 2008.

P ripremio T omis la v J ANJ IΔ

22,23 strana 05/14/08 09:12

Kao πto je spomenuto u tekstu o razvoju tenka C harD 1 (vidi H rvatski vojnik broj 18 4 ), francuska voj-ska od samog poËetka nije bila zadovoljna novim

juriπnim tenkom. J oπ tijekom razvoja i prvih testiranjaD 1 nije zadovoljio zahtjeve francuskih oklopnih snag a.T ijelo tenka spajano zakovicama bilo je preteπko, a po-seban se problem javio s kupolom S T 2 koja je bila g oto-vo neuporabljiva. Ni cijena od 4 70 0 0 0 franaka nije bilamala. Zbog tog a ne zaËu uje πto je joπ tijekom razvojaC hara D 1 francuska vojska od R enaulta zatraæila razvojnaprednijeg tenka, kojim Êe otkloniti sve njeg ove ne-dostatke.

T ako je veÊ 23. sijeËnja 19 30 . francusko ministarstvoobrane objavilo zahtjev za novim tenkom. U njemu jetraæeno da se debljina oklopnog tijela tenka poveÊa nanajmanje 4 0 mm. PoveÊanje mase trebalo se kompenzi-rati ug radnjom motora snag e 120 K S , koji bi osig uraobrzinu od 20 do 22 km/h. D uæina novog tenka nije smje-la biti veÊa od pet metara, πirina 2,34 , a visina 2,3 me-tra. Za g lavno oruæje odre en je top kalibra 4 7 mm, a uznjeg a tenk je trebao dobiti i dvije strojnice. C ijela ovakombinacija nije smjela biti teæa od 15 ,5 tona, a trup setrebao izra ivati varenjem. T ako je popriliËno preciznoopisan C har D 2, koji je trebao dobiti kupolu S T 3. U na-toË ranom odabiru kupole S T 3, prvi drveni mock-up iprvi prototip dobili su kupolu tenka F T 17.

PoË etak razvojaIako se formalno radilo o standardnom natjeËaju, od

poËetka je bilo jasno da je tako “skrojen” da se na nje-g a mog ao javiti samo R enault, koji je veÊ 14 . travnjapredstavio svoj prijedlog novog tenka, a veÊ u svibnjuL ouis R enault potpisuje s ministarstvom obrane ug ovor

o njeg ovu razvoju. Zanimljivo je da je ug ovor, uz razvojtenka C har D 2, predvi ao i razvoj “kolonijalnog ” tenkaC har D 3, od kojeg a se naknadno odustalo. U brzo se po-kazalo da niti R enault niti ijedna drug a tvrtka u F ran-cuskoj nemaju iskustva s varenjem pancirnih ËeliËnihploËa. T aj se problem mog ao brzo i uËinkovito rijeπitidovo enjem stranih struËnjaka, ali je L ouis R enault za-htijevao da se taj troπak prebaci na raËun ministarstvaobrane, bez obzira na to πto bi najviπe koristi od sveg aimao upravo R enault. Nakon πto je ministarstvo obraneodg ovorilo da nema raspoloæivih sredstava cijeli je pro-jekt upao u krizu. Izlaz je na en 8 . prosinca 19 31. u rje-πenju da R enault prvo napravi “nezavareni” (izra enzakivanjem) prototip, oznaËen kao U Z R enault. Prvi jeprototip dovrπen u oæujku 19 32., a vojska g a je preuzelau travnju iste g odine. Prva su testiranja obavili tehniËa-ri iz C ocks de R ueil, a zavrπno testiranje novog tenkaobavila je u svibnju 19 33. u R ueilu 5 0 3 R eg iment deC hars de C ombat (R C C ), nakon Ëeg a je, unatoË tomeπto je tijelo tenka bilo spojeno zakovicama, a ne vareno,odobrena nabava novog tenka. O dluku je 12. prosinca19 33. sluæbeno donio C onseil C onsultatif de l’A rme-ment. U natoË tome, R enault je prvu narudæbu dobiotek kad je Glavni stoæer francuske vojske 14 . sijeËnja19 34 . konaËno odobrio kupnju prvih pedeset tenkova.Zanimljivo je da su sve ove odluke donesene na teme-lju iskustava steËenih na prvom zakovanom tenku, aobrazloæenja su Ëesto spominjala da se oËekuje kako Êese kvaliteta tenka znatno poboljπati kad se napravi za-vareno tijelo.

16. svibnja 2008.

S iniπ a RADAK OVIΔ


23

VOJ NA POVIJ ES T

Francuski tenk C h ar D 2Iako je trebao biti najbolji francuski tenk potkraj treæeg desetljeæa X X . stoljeæa, utjecaj Chara D 2 bio je tako ma-

len da se u nekim knjigama uopæe ne spominje

22,23 strana 05/14/08 09:12

PolitiË ki atentati (VII)

Egipatskog predsjednika Sadata ubili su u listopadu 1981. godine, tijekom vojnog mimohoda, pripadnici vlastite

vojske. Povod atentatu bilo je zbliæavanje Egipta s Izraelom i suzbijanje utjecaja egipatskih islamista

16. svibnja 2008.24

Eg ipatski vojnik i predsjednikA nw ar al S adat ro en je 19 18 .g odine, u brojnoj obitelji, u se-

lu M it A bu al- K um na obali Nila, a19 38 . zavrπio je eg ipatsku vojnuakademiju u K airu. U I I . svjetskomratu Britanci su g a u dva navratazatvarali zbog kontakata s Nijemci-ma i navodnih pokuπaja atentatana probritanski orijentirane eg ipat-ske politiËare. S adat je sudjelovaou Naserovu vojnom udaru 19 5 2.g odine, kojim je zbaËen kraljF aruk I ., a tijekom Naserove vlada-vine obnaπao je niz duænosti, uklju-ËujuÊi i potpredsjedniËku u razdob-ljima 19 6 4 .-19 6 6 . i 19 6 9 .-19 70 . Na-kon Naserove smrti 19 70 . g odine,S adat je imenovan za predsjednikaE g ipta.

O n je uæurbano opremao eg ipat-sku vojsku, koja je teπko stradala uizraelskom napadu u ratu 19 6 7. g o-dine, da bi zajedno sa S irijom u lis-

topadu 19 73. napao Izrael. NakonpoËetnog eg ipatskog uspjeha i us-pjeπnog izraelskog protunapada, Iz-rael i E g ipat su 25 . listopada prih-vatili prekid vatre kojim je okonËanrat. PoËetkom sijeËnja 19 74 . potpi-san je sporazum kojim je predvi e-no povlaËenje izraelske vojske saS inajskog poluotoka i dolazak sna-g a U N-a na njihovo mjesto. Poslje-dica zbliæavanja dvaju neprijateljabio je S adatov posjet Izraelu u stu-denom 19 77. g odine, teπko zamislivsamo nekoliko g odina prije. Pokre-tanje mirovnog procesa pribliæilo serealizaciji nakon πto je ameriËkipredsjednik C arter pozvao eg ipat-sko i izraelsko vodstvo na razg ovoreu C amp D avid u S jedinjenim D ræa-vama.

C ampdavidski sporazumR iskirajuÊi pog orπavanje odnosa s

arapskim zemljama, S adat je u ruj-

nu 19 78 . poËeo razg ovore s Izrae-lom. R azg ovori su nakon trinaestdana okonËani dog ovorom, sluæbe-no potpisanim u Washing tonu uoæujku 19 79 . g odine. C ampdavidskisporazum je iz korijena izmijeniostrateπke odnose na Bliskom istoku.O konËano je ratno stanje izme udviju dræava, a Izrael je dobio diplo-matsko priznanje E g ipta i osig uraojuænu g ranicu te nesmetanu plovid-bu svojih brodova kroz S ueski ka-nal. S inajski poluotok vraÊen je podeg ipatski suverenitet, te je E g ipatdobio status bliskog ameriËkog sa-veznika, πto je impliciralo znatnuameriËku vojnu pomoÊ. Godine19 78 . S adat je zajedno s izraelskimpremijerom Beg inom dobio Nobelo-vu nag radu.

S adat je bio oπtro osu ivan u arap-skom svijetu zbog politike premaIzraelu. E g ipat je nakon C ampda-vidskog sporazuma od vodeÊe arap-ske zemlje postao izopÊenik u arap-skom svijetu. IzbaËen je iz A rapskelig e, koja je preselila svoje sjediπteiz K aira u T unis. I slamski radikali u

Hrvoje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Anwar al Sadat (1981.)

Sadat dolazi na Ëelo Egipta nakon Naserove smrti 1970. godine

Zagrljaj Sadata s izraelskim premijerom Beginom u nazoËnosti Jimmyja Cartera pri-likom potpisivanja Campdavidskog sporazuma, koji ga je doπao glave

24,25 dossier strana.qxd 05/14/08 13:16

E g iptu, okupljeni u E g ipatskom is-lamskom J ihadu, S adatovu su poli-tiku, napose pribliæavanje Izraelu,ocijenili kao Ëin nacionalne izdajete su uspjeπno kooptirali viπe pri-padnika eg ipatskih oruæanih snag au svoje redove. Potkraj sedamdese-tih, u E g iptu se dog odio niz unu-traπnjih nemira, a S adatov reæimteπko su optereÊivale optuæbe za ko-rupciju. Nekoliko tjedana uoËi aten-tata, S adat je naredio zatvaranje ve-likog broja islamista, ali i komunis-ta, oporbenih novinara, politiËara iintelektualaca te koptskih sveÊeni-ka. No, uhiÊenja su mimoiπla skupi-nu vojnika simpatizera al- J ihada,predvo enu K halidom Islambouli-

jem, koja je bila zaduæena za aten-tat na S adata. E g ipatski islamskisluæbenik O mar A bdel R ahman, kojije poslije imao ulog u u prvom pod-metanju bombe pod S vjetski trg o-vaËki centar 19 9 3. g odine, izdao jefetvu kojom je odobreno S adatovoubojstvo.

A tentat na osmu obljetnicuJomkipurskog rata

V eliki vojni mimohod eg ipatskevojske odræavao se na osmu obljet-nicu poËetka J omkipurskog rata, 6 .listopada 19 8 1., uz pratnju brojnihtelevizijskih kamera. S adata su nadan mimohoda po obiËaju πtitila Ëe-

tiri prstena osig uranja, a sama para-da trebala je biti sig urna zbog odu-zimanja bojnog streljiva vojnicimakoji sudjeluju u mimohodu. No, bu-duÊi da su Ëasnici zaduæeni za tajdio sig urnosne provjere bili na ho-doËaπÊu u M eki, ta je mjera propuπ-tena. U trenutku kada su zrakoplovieg ipatskog zrakoplovstva preletjelimnoπtvo i odvratili pozornost okup-ljenima, skupina atentatora pred-vo ena Islamboulijem zaustavila jekamion ispred predsjedniËke loæe iotvorila vatru, bacajuÊi g ranate usmjeru S adata. I slambouli je navod-no, prije neg o je otvorio vatru, vik-nuo: „ S mrt faraonu!“. U pucnjavi,

koja je potrajala Ëak dvije minute,ubijeno je jedanaest ljudi, me u ko-jima i kubanski veleposlanik, a ra-njeno je joπ dvadeset i osam, uklju-ËujuÊi i Ëetiri ameriËka vojna savjet-nika. S adat je odmah prebaËen ubolnicu, ali je neπto kasnije prog la-πen mrtvim. D vojica napadaËa suna mjestu ubijena, a ostali su uhiÊe-ni. U sporedno s atentatom org anizi-rani su nemiri u g radu A sy utu, g djesu pobunjenici na nekoliko danapreuzeli g rad.

Islambouli je poslije osu en nasmrtnu kaznu, koja je izvrπena utravnju 19 8 2. g odine. U istrazi je zasudjelovanje u uroti optuæeno viπeod tri stotine islamskih radikala,ukljuËujuÊi i A y mana al Zaw ahirija,koji je poslije postao jedan od org a-nizatora napada na S jedinjene D r-æave u rujnu 20 0 1. g odine. A l Za-w ahiri je 19 8 4 . puπten iz pritvora,nakon Ëeg a odlazi u A fg anistan,g dje postao je blizak s O samom binL adenom. Na S adatovu pog rebu bi-li su svi relevantni dræavnici svijeta,ali Ëelnici arapskog svijeta nisu bili,osim sudanskog predsjednika Ni-meiry ja. U bijenog S adata je na ËeluE g ipta naslijedio H osni M ubarak,koji je tako er bio ranjen u atenta-tu, a koji i danas obavlja duænostpredsjednika. I u sluËaju S adatovaubojstva pojavile su se razliËite teo-rije urota, od kojih neke ukljuËujukonspiraciju S A D -a i Izraela.

16. svibnja 2008. 25

D OS S IER

Fotografija snimljena neposredno nakon atentata

Sadat je ubijen na vojnom mimohodu

24,25 dossier strana.qxd 05/14/08 13:16

26

U zanimljivoj knjizi Pierra Descouvemonta, Guide des diffi-cultes de la foi catholique, πto bi se moglo prevesti kao VodiËkroz teπkoÊe u katoliËkoj vjeri, odnosno Knjiga za bolje razu-mijevanje onoga πto se u katoliËkoj vjeri doima kao teπko zashvaÊanje, jedno poglavlje posveÊeno je svetkovini PresvetogaTrojstva. Pametni ljudi ne zaustavljaju se na formulaciji tipa“Samo je jedan Bog, a u Bogu su tri boæanske osobe: Otac, Sini Duh Sveti”, veÊ æele, koliko je to ljudskom razumu moguÊe,prodrijeti dalje i pokuπati doznati neπto viπe. No, unatoË toj imnogim drugim knjigama, je li moguÊe sve doznati? Moæe li se,razumom, inteligencijom, znanoπÊu, prouËavanjem, istraæiva-njem spoznati baπ sve? Ili ipak neπto ostaje tajna za mene jerje tajna u sebi, jer je nedokuËivo, nespoznatljivo, unatoË silnimznanstvenim i inim drugim naporima?

Intelektualac par exellence Aurelije Augustin, kaæu, uloæio jesilan napor ne bi li neπto viπe saznao o tajni Presvetoga Troj-stva. ©etao je tako obalom traæeÊi mir i umujuÊi o Tajni. Sus-reo je djeËaka koji je πkoljkom pretakao morsku vodu u jamicuπto ju je iskopao u pijesku. Augustin ga upita: “©to to radiπ?”“HoÊu pretoËiti more u ovu jamicu”, odgovori mu dijete nas-tavljajuÊi svoj posao. “I misliπ da Êeπ u tome uspjeti?” upita Au-gustin. DjeËak mu samo odgovori: “Prije Êu ja uspjeti u svomnaumu nego Êeπ ti shvatiti tajnu Presvetoga Trojstva.“ Iako jeto tek poboæna legenda, ona ipak zorno oslikava kako u pogle-du boæanskih tajni nije moguÊe pisanjem i Ëitanjem ili umova-njem sve doznati.

Nije mi nakana otvoriti pitanje odnosa vjere i znanosti, po-gotovo πto je Crkva izdala viπe dokumenata u kojima na naj-ljepπi moguÊi naËin govori o tom odnosu; ne bavim se niti po-kuπajima uvjeravanja kako sve treba vjerovati πto se ne moæeshvatiti i slijepo prihvatiti sve ono πto razumom nismo kadaridokuËiti; ni na kraj pameti mi nije reÊi znanstvenicima da imje, kad veÊ o ovoj Tajni govorimo, posao uzaludan, osobito nena naËin kako djeËak reËe intelektualcu Augustinu. Jasno mi je,πto je blagopokojni Papa viπe puta isticao, da su vjera i razumu kruænom napredovanju i zato ih je nemoguÊe odvojiti. Æeljami je jedino ne umovati previπe u ovim recima o neËemu πtopametnijima od mene nije uspjelo, a πto je i pametni Augustinshvatio - da vjera koja nije miπljena, nije niπta.

Zato o tajni Presvetoga Trojstva trebamo i moæemo umova-ti, ali ono πto Êemo uz pomoÊ razuma, vjere i knjiga spoznatijest otprilike ovo: Bog je u sebi ljubav. On je jedan, ali jer je lju-bav On je zajednica Oca, Sina i Duha Svetoga. Trojedini Bognije samo ljubav u sebi. Zato stvara svijet i Ëovjeka, prema ko-jima svoju ljubav oËituje. Iz ljubavi prema Ëovjeku Bog se uosobi Boga Sina utjelovljuje i dolazi na ovaj svijet sa æeljom dase svijet po Njemu spasi. Boæje roenje plod je “posredniËke”uloge Boga Duha Svetoga. Zavrπivπi svoju ulogu ovdje na zem-lji i otkupivπi ljudski rod svojom smrÊu na kriæu, Bog Sin, neæeleÊi svoje ostaviti kao siroËad, obeÊao je apostolima Boga Du-ha Svetoga, kojega Êe im Bog Otac poslati, te ih zbog toga pov-jerava moÊnoj zaπtiti Tjeπitelja i Branitelja. Stvoritelj, Otkupi-telj i Branitelj jesu jedan Bog u tri osobe - zajedniπtvo u razli-Ëitosti, odnosno Bog iznad nas, Bog s nama i Bog u nama. Iznanost i vjera dolaze otprilike do ovih spoznaja. Vjeri je todosta, a i znanost se mora time zadovoljiti. Uostalom, zar jepotrebno o ovome znati i vjerovati viπe?!

16. svibnja 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• C entar Kaptol, Nova ves 11, Zagreb

Filmski dogaaj godine u Hrvatskoj zbio se14. svibnja, kada je u prostorima bivπihBroadw ay kina u C entru Kaptol otvoren naj-noviji kinokompleks. Potpuno preureeno ipriliËno ambiciozno, distributerska kuÊa C ontinental film predstavi-la je svoj novi kinoprikazivaËki centar. O dsad Êe filmove koje C onti-nental grupa zastupa (20th C entury Fox, MGM, Sony Pictures iW alt Disney ) najprije prikazivati u vlastitim dvoranama, πto bi imtrebalo osigurati opstanak, kao i uspjeπno daljnje πirenje. Iz C onti-nentala najavljuju i razvijanje kinoprikazivaËke mreæe te πirenje naostale veÊe gradove u Hrvatskoj, a poslije vjerojatno i u regiji.Najzanimljiviji noviteti zasigurno su digitalne i 3D projekcije, nikadprije viene u Hrvatskoj. Nove tehnologije, radi kojih se dosad mo-ralo potegnuti prema zapadnoj Europi, sada su dostupne i u Zagre-bu. Svaki posjetitelj dobit Êe na privremeno koriπtenje posebne 3DnaoËale, s kojima Êe gledati film snimljen u 3D tehnologiji. Prvi filmu 3D tehnologiji koji Êe se prikazivati u novim kinima C ontinentalMovieplexa u C entru Kaptol bit Êe Hannah Montana/ Miley C y rus:Best of both w orlds concert tour, koji je u Americi zaradio do danasviπe od 60 milijuna dolara i tako postao jedan od najgledanijih 3Dfilmova. ©to se redovne distribucije tiËe, prvi veliki hit (u dvije di-menzije) veÊ se prikazuje u novim dvoranama, a rijeË je o drugomdijelu Kronika iz Narnije - KraljeviÊu Kaspijanu.

MOVIEPLEX - 3D kino u Zagrebu

Leon RIZMAUL

Granice znanosti

FILMOT EKA

O vo djelo skupine autora dragocjen je izvor na-dahnuÊa za neustraπive putnike u potrazi zasljedeÊom pustolovinom ili opuπtajuÊim odmo-rom i preporuËuje se svakome tko æeli posjetitinova mjesta i kulture. Iako su neka nezaobilazna turistiËka odrediπtaprava Ëuda prirode, ipak je veÊinu stvorio Ëov-jek, a rijeË je o gradovima i gradiÊima, katedra-lama, dvorcima, muzejima, vrtovima i trænica-ma. Sva ona svjedoËe o ljudskoj marljivosti, domiπljatosti i ustraj-nosti. Neka su, poput Kineskog zida, Taj Mahala ili Akropole, pozna-ta u cijelom svijetu, a neka su gotovo nepoznata. O dluËite li, primje-rice, vidjeti veliËanstvenu lagunu kod Dakhle ili prekrasni hram W atTham Paplong, moguÊe je da Êete ondje biti jedini posjetitelj. Doduπe, postoji vjerojatnost da u ovoj knjizi neÊete pronaÊi nekasvoja omiljena odrediπta, moæda Ëak nijedno. Zato valja naglasiti daje spomenuto 501 odrediπte tek izbor izmeu nekoliko tisuÊa prek-rasnih i zanimljivih lokacija u ovom predivnom svijetu.Æ elite li posjetiti neka mjesta iz snova, ne odupirite se porivu. Aliprije putovanja prelistajte ovu knjigu i odaberite “naj” mjesta povlastitu ukusu. Uz opis svakog od ovih svjetskih odrediπta nalazi seniz praktiËnih informacija o tome kada, kako i zaπto otputovati, πtovrijedi vidjeti, po Ëemu je mjesto poznato i gdje se nalazi, kao i nizdrugih podataka.

Mirela ME NG E S

Na zatvaranju izloæbe 1. hrvatski triennale keramike u srijedu21. svibnja bit Êe u Galeriji “Zvonimir”, Bauerova 33, prikazankratki film o πvicarskoj keramiËarki Petri Weiss. ProjekcijapoËinje u 17 sati, a ulaz je slobodan.

501 mjesto koje morate posjetiti, Profil International, Zagreb, 2008.

INFOKU T A K

26 strana 05/14/08 13:13

16. svibnja 2008.

VREMEPLOV

27

www.icj-cij.org

20. svibnja 1885. Maxim po divizijiNa vojnom poligonu kraj BeËa, tiπinu suprekinuli πteketavi rafali Ëudne brzometne

puπke kojom je vjeπto rukovao neki sjedokosi Amerikanac.Kada je paljba utihnula, strijelac je caru Franji Josipu poka-zao rezultat. Vladar se oduπevio: na bijeloj plohi zida projek-tili su ispisali njegove inicijale. “Vaπ Êe izum promijeniti na-Ëin ratovanja“, pohvalio je car tvorca straπnog oruæja koji je20. svibnja 1885. prvi put, na svojoj europskoj turneji, javnodemonstrirao smrtonosnu strojnicu. Doπljak iz Amerike zvaose Hiram Stevens Maxim, poznat kao genijalni svaπtar neo-biËnih sposobnosti. Najprije je izraivao koËije, zatim se dos-jetio hidrauliËnoj crpki, pa Ëak i æarulji, koju je patentirao sa-mo dva dana nakon bræeg Thomasa A. Edisona. Izmislio je inajobiËniju miπolovku, no umjesto da ganja miπeve - Maximse okrenuo ljudima. Godine 1884. konstruirao je prvu upo-trebljivu jednocijevnu strojnicu, ubojito oruæje koje je iz po-sebnog redenika moglo ispucati Ëak 600 metaka u minuti. Toje toliko oduπevilo uvijek ratobornu Europu da se ubojita br-zometka, po izumitelju nazvana Maxim, poËela proizvoditiserijski i, dakako, kositi vojnike na bojnom polju. Na Svjet-skoj izloæbi u Parizu, Eiffelov toranj i strojnica bili su najveÊeatrakcije. “Lupa kao Maxim po diviziji“ - danas je uzreËica u

naπim krajevima koja podsjeÊa na strahote πto su ih mi-traljeski rafali izazivali u I. svjetskom ratu!

20. svibnja 1520. Umro Kristofor KolumboKolumbov fantastiËni plan o plovidbi na za-pad, u nepoznato, s podsmijehom je odbioportugalski dvor, ali ga je prihvatio πpanjolski,opremivπi mu tri mala broda - Santa Mariju, Pintu i Ninu.Nakon San Salvadora Kolumbo je otkrio Kubu, Haiti i viπeotoka iz skupine Bahama. Bio je uvjeren da je iz Europe sti-gao u Aziju ploveÊi u smjeru Zapada, ali je zapravo otkrionovi, dotad nepoznat ameriËki kontinent. Kad se u oæujku1493. vratio u ©panjolsku, doæivio je veliËanstveni doËek ipotvrdu svih ugovorenih povlastica. U Novi svijet plovio jejoπ triput i pritom istraæio obale Srednje i Juæne Amerike.Njegov primjer slijedili su mnogi istraæivaËi i pustolovi, upomamnoj utrci za bogatstvima novootkrivenih krajeva.Umro je u uvjerenju da je pronaπao izravni put iz Europe uKinu. Ime Novom svijetu dao je Amerigo Vespucci, Ëija suputovanja uvjerila Europu da je Kolumbo zaista otkrio Ame-riku. »ovjek koji je ©panjolskoj priskrbio tolike zemlje i bo-gatstva umro je u sirotinjskoj gostionici u Valladolidu, gdjeje i pokopan u franjevaËkoj crkvi.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Dræava Izrael je uspostavljena:A 1939. godineB 1948. godineC 1955. godine

2. Æeljezna lady izraelske politike bila je:A Dalia ItzikB Golda MeirC Miriam Feirberg

3. Najmnogoljudniji izraelski grad je:A Tel AvivB JeruzalemC Haifa

4. Mrtvo more, dijelom u Izraelu, je:A najdublje zatvoreno more svijetaB jezero s najviπe vrsta flore i fauneC najveÊa svjetska depresija

5. Izrael ima:A oko 2 milijuna stanovnikaB viπe od 7 milijuna stanovnikaC viπe od 10 milijuna stanovnika

Rje

πenj

e: 1

b;2b

,3b;

4c,5

b

Leon RIZMAUL

Premda bismo, sobzirom na vaæ-nost i aktualnos-

ti, za site Meunarod-nog suda pravde uHaagu najprije pomis-lili da je spektakula-ran, prepun fotogale-rija, videoclipova i to-mu sliËno, ta stranicani izbliza nije takva.No, definitivno nije lo-πa. Na njoj je objav-

ljen niz aktualnosti o suenjima, presudama i arbitraæamane samo vezanima uz prostor bivπe Jugoslavije. PostojeËak i najave skoraπnjih sasluπanja u svim aktualnim sue-njima, pa ne moæemo ne ustvrditi kako na siteu postoji go-tovo sve πto bi prosjeËni posjetitelj i netko tko se zanimaza dogaaje u Haagu trebao pronaÊi.Premda je na prvi pogled razmjeπtaj vijesti pomalo Ëudan(nalazi se u sredini sitea, izduæen), posjetitelj se naviknei usredotoËi na aktualnosti, te s lakoÊom pretraæuje sa-dræaj. Preostali dio sadræaja odnosi se na linkove s desnestrane sitea i zapravo ne nudi niπta πto veÊ nismo imaliprilike Ëuti ili proËitati u medijima. No, sadræajno, ni tajdio sitea nije loπ. Neven MILADIN

27 strana 05/14/08 12:59

28 strana 04/29/08 12:47

ADRIATIC SHIELD 08 - hrvatski-vojnik.hr · Imprsioniran sam onim to sam vidio oordinirano æ u svi...

Documents

Transcript of ADRIATIC SHIELD 08 - hrvatski-vojnik.hr · Imprsioniran sam onim to sam vidio oordinirano æ u svi...