06_Sosic

8/13/2019 06_Sosic

1/21

105Pomorski zbornik 46 (2010)1, 105-125

ISSN 0554-6397UDK: 656.615.073.2 656.012.34PREGLEDNI RAD(Review)

Ivan oi , dipl. in.Ilica 67, 10000 Zagreb, Hrvatska

Optimizacija prekrcajnog u inka i smanjenje trokovau segmentu rukovanja teretom

Saetak Logistika poprima sve veu vanost u dananjem gospodarstvu jer predstavlja podru je u kojem jemogue znatno smanjiti trokove poslovanja i samim tim poveati e kasnost i konkurentnost tvrtki uglobalnom trinom natjecanju. Predmet optimizacije u logistikoj mrei mogu biti trokovi materijala,nabave, proizvodnje, skladitenja, transporta, manipulacije tereta i sl.Kako je primarni cilj logistike lukog i brodarskog sustava smanjenje vremena zadravanja broda u

luci potrebno je djelovati na razliite imbenike koji se javljaju u procesu prekrcaja tereta.Autor ovog rada, zapovjednik broda za prijevoz generalnog tereta analizirao jeimbenike koji suutjecali na vrijeme zadravanja broda u luci Doha te istaknuo vanost koritenja brodskih prekrcajnihsredstava u optimizaciji proizvodnosti lukog pristana. Istraujui trokove u segmentu manipulacijetereta na plovidbenom pravcu Europa Srednji istok Juna Afrika Europa u vremenskom perioduod est mjeseci prikazao je mogunost smanjenja trokova viekratnim koritenjem drva za privrenjetereta (engl. wooden dunnage) to dijelom dovodi do smanjenja ukupnih trokova brodara, a samimtim i poveanja njegove konkurentnosti.

Klju ne rije i: logistika, pomorski prijevoz, generalni teret, prekrcajna sredstva, proizvodni uinak,drvo za privrenje tereta

1. Uvod

Usluni sektor je posljednjeg desetljea postao kljuni imbenik gospodarskograzvoja u mnogim razvijenim dravama. Najvei razvojni trend i znaenje meu po- jedinim vrstama usluga doivjele su transportne usluge, a u sklopu njih logistikisektor.

U ovome radu najprijee se de nirati pojam logistike i njene razvojne faze teistaknuti kljuno znaenje transporta u sustavu kretanja roba, a samim tim i njegovastrateka uloga i primarno znaenje u logistikim mreama. Posebni osvrt date se

8/13/2019 06_Sosic

2/21

106 Pomorski zbornik 46 (2010)1, 105-125

Optimizacija prekrcajnog uinka i smanjenje trokova...Ivan oi

pomorskom transportu kojim se obavlja vie od 80 % sveukupnog robnog prometa te je samim tim pokreta svjetske trgovine i gospodarstva.

Autor ovog rada, zapovjednik broda na renomiranoj svjetskoj kompaniji u prije-vozu suhog tereta (Gearbulk) prikazao je eksploatacijski uinak broda na pristanu uluci Doha, Qatar te analiziraoimbenike koji su direktno utjecali na proizvodni uinaklukog pristana, odnosno na vrijeme zadravanja broda u luci. Takoer, u nastavku ovograda prikazate se i autorovo istraivanje o moguem smanjenju logistikih trokova u podru ju manipulacije teretaime bi se pridonijelo smanjenju ukupnih trokova brodarate poveanju konkurentnosti i e kasnosti u poslovanju brodarske tvrtke.

1.1. Pojam logistike i njene razvojne faze

S obzirom da se rije logistika koristi u razliitim podru jima drutveno gospo-darskog ivota, ona ima vie znaenja:

u svakodnevnom ivotu logistika znai potporu, pomo i podrku;u vojsci se pojam logistike odnosi na aktivnosti vezane uz transport i smjetajvojnog materijala, opreme i ljudstva te odravanja opremeu gospodarsvu se pod logistikom podrazumjeva skup aktivnosti koje omoguujukretanje dobara i / ili usluga od proizvoaa do potroaa.

Logistika se, ezdesetih godina prolog stoljea, poinje smatrati posebnom dis-ciplinom te se u njenom razvoju mogu razlikovati tri razdoblja:

do ezdesetih godina proteklog stoljea u kojima logistika uglavnom nije bila dje-lotvorna i gdje su proizvoai bili glavni izvor logistikih aktivnosti i inovacija;od ezdesetih do osamdesetih godina prolog stoljea u kojima opada mo proi-zvoaa, a raste mo glavnih prodavaa jer osnivaju vlastite logistiko-distribu-cijske sustave;od osamdesetih godina do danas zbog izmijenjenih uvjeta u poslovanju (glo- balizacija trita, otvaranje granica, dislokacija proizvodnje, razvoj tehnike iinformacijske tehnologije...) poduzea su prisiljena na stvaranje novih logistikihstrategija kao to su: upravljanje opskrbnim lancem; eksibilna proizvodnja kojase temelji na proizvodnji proizvoda u koliini i vremenu koji najbolje odgovarajukupcima; kompresiji vremenskog ciklusa, tj. skraivanje ukupnog vremena odnarudbe do isporuke robe i sl.

Postoje mnoge de nicije poslovne logistike i uglavnom se sve svode na zakljuakda je to sustavni pristup upravljanju i kontroli zikog tijeka materijalnih dobara i po-trebnih informacija koje poduzee alje na trite i prima s trita. Cilj i svrha poslovnelogistike je da se mjesto izvora robe to uinkovitije povee s tokom isporuke robe potroaima to pretpostavlja i odgovarajuu razmjenu informacija izmeu sudionika ulogistikom sustavu. Temeljna karakteristika takvog logistikog sustava je povezanost

8/13/2019 06_Sosic

3/21


Ivan oi Optimizacija prekrcajnog uinka i smanjenje trokova...

procesa kretanja (transport) i procesa zadravanja (skladitenje, pakiranje, upravljanjezalihama i sl.), to se moe gra ki prikazati pomou mree u kojoj su svi sudionicimeusobno povezani (sl.1).

Slika 1. Gra ki prikaz tipi nog zi ko-distribucijskog tijeka robe 1

Dobavljai sirovina i materijala

Isporuka sirovina i materijala

Zalihe sirovina i materijala u proizvodnji

Proizvodnja

Zalihe gotovih proizvoda

Lokalne isporuke robe

Distribucijska skladita

Primarna distribucija (vanjski transport)

Unutarnji transport

Zalihe materijala i poluproizvoda

Unutarnji transport

Kupci

Logistike mree omoguuju sniavanje logistikih trokova (rada, poreza, carinai dr.); poboljanje uinka svih sudionika logistikog lanca; kvalitetnije logitike usluge;otvaranje novih i udaljenih trita itd. Predmet optimizacije u logistikoj mrei mogu biti: trokovi materijala, nabave, proizvodnje, skladitenja, transporta, manipulacijetereta itd.

1.2. Pojam i uloga transporta u logisti kom sustavu

Transport (lat. transferre = prenositi, premjestiti) je djelatnost prijevoza i prije-nosa ili premjetanja robe i putnika u svim vrstama prijevoznih sredstava prometnogsustava (brod, kamion, eljeznica, avion...). To je ui pojam od pojma promet koji usebi ukljuuje i sve ostale poslove koji su u izravnoj i neizravnoj vezi s prijevozom(ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, sortiranje, slaganje itd.) i razne druge agencijske, pediterske poslove i zadatke.

1 Izvor: amanovi, J., Prodaja, distribucija, logistika, teorija i praksa, Split, 2009., str. 75

8/13/2019 06_Sosic

4/21



Transport ima kljuno znaenje u logistikim sustavima te se sa stajalita poslovnelogistike de nira kao djelatnost koja je istodobno element logistikog sustava, kojimse omoguava premjetanje (tijek) dobara kroz logistiki i distribucijski sustav.

S obzirom na infrastrukturu koju koristi, razlikuje se: kontinentalni prijevoz(cestovni, eljezniki i cjevovodni), vodeni (pomorski, rijeni, jezerski i kanalski) izrani prijevoz.

Unato razvoju svih prometnih grana, pomorski prijevoz je i danas najekono-miniji nain prijevoza velikih koliina tereta i kao takav vaan je u svim fazamalogistikih lanaca.

Slika 2. Logisti ka sutina transportne komunikacije2

1.3. Zna ajke pomorskog prijevoza

S obzirom nainjenicu da se morskim putem obavlja preko 80 % svjetske robnerazmjene moe se zakljuiti koliko veliku ulogu pomorski prijevoz ima u razvojusvjetske trgovine i gospodarstva. Glavne prednosti pomorskog prijevoza u odnosuna cestovni i eljezniki su: nia cijena prijevoza, vei kapacitet sredstava prijevoza, eksibilnost prijevoznih sredstava za vie vrsta tereta, sigurnost prijevoza i manjezagaenje okolia. Nedostaci takvog prijevoza su: sporost i velika cijena prijevoznihsredstava.

Pomorski prijevoz moe se sagledavati kroz pomorsku infrastrukturu (luke) isredstva prijevoza (brodarstvo)ije su sudbine neraskidivo povezane jer je luka bez brodarstva beskorisna, a brodarstvo bez luka bespomono. Uz njih su se razvile i brojneuslune djelatnosti bez kojih ne bi bilo suvremenoga pomorskog prometa, a meu njimaglavnu ulogu imaju pomorsko otpremnitvo i pomorske agencije.

Luka je prometnovorite vodeni i s vodom neposredno povezani kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima

i drugim objektima namijenjenim pristajanju, sidrenju i zatiti brodova i brodica, ukr-caju i iskrcaju putnika i robe, uskladitenju i drugom rukovanju robom, proizvodnji,oplemenjivanju i doradi robe te ostalim gospodarskim djelatnostima koje su s timdjelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj svezi.3

2 Izvor: Drakovi, M., Znaaj globalnih logistikih mrea za pomorski transport3 Dundovi, ., Pomorski sustav i pomorska politika, Rijeka 2003., str. 84

8/13/2019 06_Sosic

5/21



Takoer, luka se moe de nirati kaovorite svih prometnih grana, mjesto uvoza,izvoza i tranzita tereta ili, drugim rijeima, sastajalite razliitih tipova aktivnosti kojeobavljaju razliiti gospodarski subjekti. Luka je kompleksan podsustav prometnog ililogistikog podsustava gospodarskog sustava pomorski orijentiranih zemalja, uzimajuiu obzir sve relevantneimbenike koji utjeu na djelovanje luke i njen razvoj.4

Moderne i djelotvorne luke nune su za trgovinu i razvoj u vrijeme globalizacijetrgovine. Luke moraju pruati e kasne i pouzdane usluge brodovima i teretu osigu-ravajui pravovremeni protok proizvoda kroz transportni lanac koji postaje logistikilanac.

Pored ve navedenih aktivnih sudionika u sustavu morskih luka (pomorski agenti

i otpremnici pediteri), javljaju se i prodavatelji i kupci, sve grane transporta i pro-meta, osiguravajua drutva, nancijske institucije, pilotska organizacija, tijela dravneuprave (luke kapetanije, carinske slube...) i razne druge institucije i slube potrebneza nesmetano odvijanje protoka robe (sl. 3).

Slika 3. Struktura sustava morskih luka 5

INDUSTRIJAPROIZVOAIIZVOZNICI

KONTROLNE TVRTKETVRTKE ZA LUKO TEGLENJEOSIGURAVAJUA DRUTVA

TIJELA DRAVNE UPRAVE carinska sluba luka kapetanija granina policija veterinarski inspektori tosanitarni inspektori trini inspektori

KUPCIUVOZNICIPOTROAIFINANCIJSKE INSTITUCIJEPOMORSKI AGENTIPILOTSKE ORGANIZACIJESERVISNE ORGANIZACIJETURISTIKE TVRTKE

GRANE PROMETA pomorski promet eljeznikipromet zrani promet cjevovodni promet potanski promet telekomunikacijski promet

MORSKA LUKA

PEDITERI

Da bi luki sustav optimalno funkcionirao u logistikom lancu, valja uskladitidjelovanje svih njegovih sudionika to za korisnika usluge u konanici znai traenukvalitetu uz prihvatljive trokove.

Morsko brodarstvo (pomorski prijevoz) je gospodarska djelatnost kojoj je svrhai cilj organizirani prijevoz putnika i robe morem. S obzirom na predmet prijevozamorsko brodarstvo se dijeli u dvije osnovne skupine: putniko i teretno brodarstvo;dok se teretno brodarstvo kao najvei i najvaniji dio morskog brodarstva dijeli u triskupine: slobodno (trampersko), linijsko i tankerstvo brodarstvo.

4 Kesi, B., Komadina P., Vrani, D., Macrologistics approach to the organization and effectivnessof a port system, p. 147

5 Izvor: Zelenika, R., Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka 2001., str. 245

8/13/2019 06_Sosic

6/21



Osnovni zadaci lukih i brodarskih usluga u logistikim mreama su: poveanje iubrzanje protoka tereta u luci, kvalitetnije i bre snabdjevanje brodova u luci, smanji-vanje zadravanja brodova u luci, racionalizacija lukih radnji (prostorna, vremenska ikomunikacijska), racionalizacija suradnje s kopnenim sustavom transporta, kvalitetnasuradnja s lukim zaleem, kvalitetna komunikacija meu sudionicima lukog sustava,minimizacija praznih hodova, zastoja i sl.

Integracijom morskih luka i brodara u logistike mree krcatelji tereta vie ne biraju luku i brodara prema opim kompetencijama (e kasnost, lokacija, luke tarifeitd.) nego prema kvaliteti paketa njihovih logistikih usluga. Drugim rijeima, pre-sudna je povezanost luke i brodara u logistikoj mrei koja se protee od porijekla do

zavrnog odredita tereta.

2. Prikaz optimizacije prekrcajnog u inka i smanjenja trokova usegmentu manipulacije tereta

Autor ovoga rada, zapovjednik broda na Norvekoj kompaniji (Gearbulk), ploveina relaciji Europa Srednji istok (Perzijski zaljev) Juna Afrika Europa, anali-zirao jeimbenike u jednoj od iskrcajnih luka (Doha, Qatar) koji su izravno utjecalina proizvodni uinak lukog pristana, odnosno na vrijeme zadravanja broda u luci.Prikazate se izraun eksploatacijskog uinka broda u luci Doha, koritena prekrcajnasredstva te istaknuti glavneimbenike koji su doveli do smanjenja proizvodnog uinkaluke Doha. Tijekom navedenog putovanja proveo je i istraivanje o moguoj utedi

trokova prilikom manipulacije tereta (skladitenja tereta unutar brodskih skladita)viekratnim koritenjem drvene grae (engl. wooden dunnage) pri osiguravanju isegregaciji tereta (elinih pro la, limova i cijevi), a sve s ciljem mogueg smanjenjaukupnih trokova brodara.

Prije same razrade tematike prikazate se osnovne znaajke prijevoza i prekrcajageneralnog tereta, temeljne djelatnosti autorove matine kompanije.

2.1. Zna ajke prijevoza i prekrcaja generalnog tereta

Generalni teret u pomorskom prijevozuine kontejneri, sanduci,elini pro li i proizvodi, bale, automobili te drugi pakirani ili polupakirani tereti koji se razlikuju posvojoj prirodi, teini, obujmu, svojstvu i obliku. Najee ih prevoze linijski brodari

kojima je jedna od vanijih karakteristika da imaju, za dulje vrijeme, odreeni plovidbeni pravac povezujui vie ukrcajnih i iskrcajnih luka.Brodovi u linijskom brodarstvu obino se dijele na klasine (posjeduju vlastite

dizalica te ne ovise o opremljenosti luke s obalnim dizalicama) i suvremene brodove(posebni tipovi kontejnerskih brodova, kombinirani brodovi za prijevoz kontejnera inekontejneriziranog tereta, vienamjenski brodovi i Ro-Ro brodovi).

8/13/2019 06_Sosic

7/21



Slika 4. m/b Poplar Arrow

Prijenos tereta na malim udaljenostima u morskim lukama javlja se kao luko prekrcajna djelatnost u obliku ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja te rukovanja teretom u lu-kim skladitima. Da bi se navedene radnje izvele, neophodno je koritenje prekrcajnihsredstava kao i njihov pravilan izbor, s obzirom na predmet prijevoza i prekrcaja,odnosno teret.

Pod pojmom prekrcajnog sredstva podrazumijevaju se strojevi, ureaji, naprave i postrojenja za prijenos materijala (robe) i predmeta (a iznimno i prijenos ljudi) redovitona kraim udaljenostima, povezujui pritom jedan ili vie elementarnih tokova s raznim poetnim i krajnjim tokama (linijskim, povrinskim ili prostornim kretanjem)6. Kao jedno od najvanijih prekrcajnih sredstava, valja istaknuti dizalice koje oznaavajusvaki ureaj za vertikalno dizanje i sputanje, kao i horizontalno prenoenje tereta.

Uspjenost tehnolokog procesa prekrcaja generalnog tereta velikim dijelom ovisio prekrcajnoj mogunosti pristana kojiini osnovni segment luke. Pod prekrcajnommogunosti pristana razumijeva se prosjeno potrebno vrijeme zadravanja broda na pristanu uz nepromijenjenu prosjenu koliinu tereta po brodu i odgovarajui uinakukrcaja, odnosno iskrcaja.7

Kako bi se smanjilo vrijeme zadravanja broda u luci, to je i cilj lukog i brodar-skog sustava, potrebno je djelovati na proizvodni uinak lukog pristana na koji utjeumnogobrojniimbenici razliitim intenzitetom. Najvaniji meu njima su sljedei:

kapacitet prekrcajnih ureaja kod kojeg se matematikim putem izraunava ko-liina robe koju je potrebno prekrcati u odreenom vremenskom intervalu, a izraavase prema formuli:

Qteh = Q / td x [t / dan] (1)

6 Dundovi, ., Prekrcajna sredstva prekidnoga transporta, Rijeka 2005., str. 177 Dundovi, ., Kesi, B., Tehnologija i organizacija luka, Rijeka 2001., str. 212

8/13/2019 06_Sosic

8/21



gdje je:Qteh - tehniki kapacitet ukrcaja ili iskrcaja [t / dan]Q - koliina robe (tereta) koja se ukrcava ili iskrcava (tona)td vrijeme ukrcaja ili iskrcaja (dana) stupanj koritenja kapaciteta (0

8/13/2019 06_Sosic

9/21



Da bi se prikazao proizvodni uinak u luci Doha, valja objasniti pojmove kojeautorova matina kompanija koristi pri izraunu eksploatacijskog uinka broda:

gang hour ukupno vrijeme radnih grupa koje sudjeluju u ukrcaju / iskrcaju odre-enog tereta (npr. ako 3 radne grupe rade po 4 sata, to je ukupno 12 gang hour);gross gang hours gang hour umanjen za vrijeme koje radne grupe provedu naodmoru (engl. meal breaks);detention zastoji koji se deavaju prilikom ukrcaja / iskrcaja tereta;net gang hours gross gang hours umanjen za vrijeme zastoja nastalog prilikomradnji ukrcaja / iskrcaja;gross productivity - stvarni ekspoatacijski uinak (t / sat rada radne grupe);

net productivity mogui eksploatacijski uinak (t / sat rada radne grupa);non productive time vrijeme kada je brod na pristanu, a ne sudjeluje u radnjamaukrcaja, iskrcaja (vrijeme kada radne grupe nisu dostupne ili naruene, vrijeme proteklo od priveza do poetka ukrcaja / iskrcaja, vrijeme proteklo od zavretkaukrcaja / iskrcaja do odveza te vrijeme utroeno na premjetanju broda uzdu pristana).

Radi lakeg snalaenja u terminologiji, navedeno se moe prikazati shemom 1:

Shema 1. Objanjenje pojmova Gearbulk Productivity report-a

U konkretnom primjeru, brod Canelo Arrow se dana 01.02.2010 u 01:48 vezaona pristanu br.3 u luci Doha te zapoeo s iskrcajem cijevi (7399 mt) u 06:00 radei sadvije radne grupe koristei dvije brodske dizalice (nosivosti svaka po 36 t). Iskrcaj jezavrio 05.02. u 22:00, a brod je napustio luku Doha u 22:54 istoga dana.

8/13/2019 06_Sosic

10/21



Kako je luka Doha standardna luka iskrcaja, matina kompanija, radi optimiza-cije proizvodnosti lukog pristana, u navedemoj luci koristi brodske dizalice (sl. 5)kao prekrcajna sredstva te svoja zahvatna sredstva koja su uskladitena unutar lukog prostora.

Slika 5. Standardni tip Fleximax broda mati ne kompanije i njegove zna ajke 8

Za prekrcaj tekih tereta (cijevi, svaka teine do 10 mt) koriste se nosee grede,a u nekim sluajevima i okviri na kojima se nadovezuju posebne kuke (engl. pipe ho-oks), obloene zatitnim slojem da bi se minimalizirala oteenja na krajevima cijevi prilikom prekrcaja (sl.6).

Slika 6. Zahvatna sredstva koja se koriste prilikom prekrcaja tekih tereta (cijevi)

8 Izvor: http://www.gearbulk.com/

8/13/2019 06_Sosic

11/21



Svaka radna grupa, u jednom zahvatu, iskrcava po dvije cijevi direktno na kami-on kojim se dalje prevoze izvan luke. Analizirajui izvjee eksploatacijskog uinka(Productivity report) broda Canelo Arrow u luci Doha (sl.7), vidljivo je da je brod uluci stajao 4,879 dana.

Slika 7. Productivity report broda Canelo Arrow u luci Doha

Ukupni broj radnih sati (gang hours): 157.32 (utroeni na iskrcaj cijevi).Ukupni broj radnih sati umanjen za broj sati provedenih na odmoru (gross gang

hours): 143.32.Ukupni zastoj nastao prilikom prekrcaja cijevi: 39.63 radnih sati (gang hours), od

ega je zastoj nastao uslijed vremenskih neprilika (pjeana oluja, vjetar brzine veeod 30vorova) iznosio 20.02 radna sata (gang hours); zastoj uslijedekanja kamiona(10.17 radnih sati); zastoj nastao uslijed montae i demontae zahvatnih sredstava na brodsku dizalicu te otvaranja i zatvaranja brodskih grotala (7.13 radnih sati); zastojnastao uslijed oslobaanja tereta od privrsnih sredstava (drvo za privrenje tereta,uad i sl., 1.92 radna sata) te zastoj nastao uslijed prikupljanja drva za privrenjetereta (0.4 radna sata).

Ukupni broj radnih sati, umanjen za broj sati provedenih na odmoru i za ukupan broj sati zastoja nastalog prilikom radnji iskrcaja (net gang hours): 103.69.

Neproduktivno vrijeme (non productive time): 5.1 sati (nedostupne radne grupete vrijeme od zavretka iskrcaja do odlaska broda iz luke).

Stvarni eksploatacijski uinak (t / danu) izraunat prema obrascu:Qgross = 24 x Q / gross gang hours

iznosio je 1239.02 mt / danu (Qgross = 24 x 7399 mt / 143.32 radnih sati)

8/13/2019 06_Sosic

12/21



Mogui eksploatacijski uinak (uz pretpostavku da nije bilo navedenih zastoja)izraunat je prema obrascu:

Qnet = 24 x Q / net gang hoursiznosio je 1712.57 mt / danu (Qnet = 24 x 7399 mt / 103.69 radnih sati)

Prosjeni eksploatacijski uinak, praen kroz dulje vremensko razdoblje, u luciDoha (kod prekrcaja cijevi) iznosi oko 1.500 mt / danu.

Analizirajui izvjea o eksploatacijskim uincima brodova koji sudjeluju u ovojlinijskoj plovidbi kroz due vremensko razdoblje, brodar u suradnji s ostalim sudio-

nicima lukog prekrcaja (stivadori, luka uprava, primatelji tereta...) nastoji pronaioptimalna rjeenja kojae pridonijeti proizvodnosti lukog pristana.U konkretnom primjeru najvei problem koji se javio u luci Doha je zastoj nastao

uslijed vremenske neprilike (pjeana oluja) te zastoj koji je nastao uslijedekanja ka-miona. Inae, najvei problem luke Doha, promatrano u duem vremenskom razdoblju, je slaba propusna mo kopnenih prijevoznih sredstava izvan lukog prostora (pristan je smjeten u neposrednoj blizini centra grada) kao i neorganiziranost i neusklaenostsamih primatelja tereta u pogledu organizacije prihvata i otpreme tereta. Ti problemi seve due vrijeme nastoje rijeiti u suradnji s lokalnim vlastima i primateljima tereta.

2.3. Prikaz kretanja drvene gra e za pri vr enje tereta unutar plovidbenogpravca

Prilikom slaganja tereta (elinih pro la, cijevi) koristi se drvo za privrenje,segregaciju i zatitu tereta od mehanikih oteenja (wooden dunnage, sl. 8). U daljnjemradu prikazate se uteda trokova za privrenje tereta viekratnim koritenjem istogunutar odreenog plovidbenog pravca.

Slika 8. Koritenje drva za pri vr enje tereta kod ukrcaja eli nih limova i cijevi

8/13/2019 06_Sosic

13/21



Promatrate se tijek kretanja 188 m3 drva za privrenje tereta (wooden dunnage)u vremenskom razdoblju od 17-tog prosinca 2009 do 10-tog srpnja 2010. Polazina luka je bila Sheerness / Velika Britanija, a konana odredina luka je Antwerpen / Belgija.U promatranom razdoblju sudjelovala su tri broda matine kompanije (Canelo Arrow,Quetzal Arrow i Mandarin Arrow). Svrha ovoga istraivanja je uvidjeti moguu uteduu trokovima drva za privrenja tereta (wooden dunnage), koristei ga viekratno naodreenom plovidbenom pravcu. Kako bi se to ostvarilo, angairana je dodatna radnasnaga (engl. gang) koja je, zajedno s brodskom posadom u luci iskrcaja, sudjelovala u poslovima skupljanja drva, odvajanja oteenog od neoteenog drva, slaganja drva u bale pogodne za manipulaciju koje su se skladitile u prazna brodska skladita ili na

palubi. Oteeno drvo za privrenje tereta odlagalo se u iskrcajnoj luci ili zadravalona brodu te deponiralo na otvorenom moru.

Ime broda: Canelo ArrowBroj putovanja: CAN099Plovidbeni pravac: SCME (scanmiddle east) / Europa Srednji istok (sl. 9)

Slika 9. Plovidbeni pravac SCME (scanmiddle east) / Europa Srednji istok

Luke ukrcaja:

Sheerness / Velika BritanijaDatum dolaska: 17/12/2009.Datum odlaska: 20/12/2009.Teret za ukrcaj: 25.019 mtelinih pro laDrvo za privrenje tereta (wooden dunnage): upotrebljeno 110 m3 / vrijednost26.070 USD

8/13/2019 06_Sosic

14/21



Antwerpen / BelgijaDatum dolaska: 20/12/2009.Datum odlaska: 26/12/2009.Teret za ukrcaj: 16.671 mtelinih pro la, limova i cijeviDrvo za privrenje tereta (wooden dunnage): upotrebljeno 78 m3 /vrijednost33.785 USD.

Ukupna vrijednost drva za pri vr enje tereta koritena u slaganju tereta: 59.855 USD.

Luke iskrcaja:

Bandar Abbas / IranDatum dolaska: 22/01/2010.Datum odlaska: 24/01/2010.Teret za iskrcaj: 5.272 mtelinih pro laUkupni trokovi skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje: 1.200USDKoliina oteenog drva: 4 m3 / deponirano unutar lukog prostoraKoliina neoteenog drva sloenog u bale i skladienog na brodu: 12 m3

Dammam / Saudijska ArabiaDatum dolaska: 25/01/2010.Datum odlaska: 29/01/2010.Teret za iskrcaj: 25.019 mtelinih pro laUkupni trokovi skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje tereta:2.400 USDKoliina oteenog drva: 20 m3 / deponiranog unutar lukog prostoraKoliina neoteenog drva sloenog u bale i skladienog na brodu: 90 m3Ukupna koliina neoteenog drva za privrenje tereta na odlasku iz luke Da-mmam: 102 m3

Doha / Qatar Datum dolaska: 01/02/2010.Datum odlaska: 05/02/2010.Teret za iskrcaj: 7.399 mt cijevi

Ukupni trokovi skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje tereta:2.000 USDKoliina oteenog drva: 22 m3 / s obzirom da prema lukim propisima nije do-zvoljeno deponiranje oteenog drva unutar luke, ono je ostavljeno na brodu do jedne od sljedeih luka iskrcaja gdje je deponiranje dozvoljeno.Koliina neoteenog drva sloenog u bale i skladienog na brodu: 32 m3

8/13/2019 06_Sosic

15/21



Ukupna koliina neoteenog drva za privrenje tereta na odlasku iz luke Doha:134 m3

Jebel Ali / Ujedinjeni Arapski EmiratiDatum dolaska: 06/02/2010.Datum odlaska: 08/02/2010.Teret za iskrcaj: 4.000 mtelinih pro la i limovaUkupni trokovi skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje tereta:3.200 USDKoliina oteenog drva: 30 m3 / ukljuujui i 22 m3 iz prethodne luke deponi-

rano unutar lukog prostora.S obzirom da dotini brod (Canelo Arrow) ne nastavlja put za Junu Afriku, ne-

oteeno drvo za privrenje tereta (134 m3) iskrcano je u luci Jebel Ali i skladitenounutar lukog prostora (sl 10). Vrijeme skladitenja iznosilo je 47 dana (od iskrcaja drvaza privrenje tereta 08/02 do ukrcaja na sljedei brod Quetzal Arrow 27/03 koji jetu koliinu drva, na svojoj redovnoj liniji, prevezao do Maputo, Mozambik).

Slika 10. Skladitenje drva za pri vr enje tereta u luci Jebel Ali

Trokovi skladitenja u dotinoj luci u dogovoru matine kompanije s lukomupravom obraunavaju se na sljedei nain: prvih 30 dana skladitenja se ne naplauje.

Sljedee dvije obraunske vremenske jedinice za trokove skladitenja iznose po 15dana (prvih 15 dana obraunava se 3 USD / m3, a slijedeih 15 dana 5.6 USD / m3). Nakon toga slijede obraunske vremenske jedinice od po mjesec dana unutar kojih setrokovi skladitenja naplauju po 11 USD / m3.

U konkretnom primjeru trokovi skladitenja unutar lukog prostora Jebel Aliiznosili su:

8/13/2019 06_Sosic

16/21



unutar prvih 30 dana skladitenje se nije naplatilo;sljedeih 15 dana trokovi su iznosili 3 USD / m3: 134 x 3 USD = 402 USD;unutar sljedeih 15 dana trokovi su iznosili 5.6 USD / m3: 134 x 5.6 USD =750 USD

Sveukupni trokovi skladitenja 134 m 3 drva za pri vr enje tereta iznosili su 1.152 USD.

Brod Quetzal Arrow preuzima 27/03 u luci Jebel Ali cijelokupno drvo za pri-vrenje tereta (134 m3, sl. 11) te ga doprema i iskrcava u luci Maputo, Mozambik12/04/2010. Iskrcano drvo posluite kod ukrcaja aluminijskih poluga (engl. Alumi-

nium ingots) sljedeem brodu matine kompanije kojie teret prevoziti do Europe.S obzirom da se radi o strogo namjenskom terminalu (terminal samo za aluminijske proizvode i sirovine), trokovi skladitenja nisu obraunati jer je drvo za privrenjeneophodno kod slaganja te vrste tereta.

Slika 11. Skladitenje drva za pri vr enje tereta na palubi broda Quetzal Arrow

U luku Maputo 29/05/2010 dolazi brod matine kompanije Mandarin Arrowkoji preuzima cijelokupnu koliinu drva za privrenje tereta (134 m3 ) od ega 80m3 koristi za osiguranje aluminijskih poluga dok ostatak (54 m3) upotrebljava prilikomukrcaja granitnih blokova u luci Richards Bay, Juna Afrika:

Ime broda: Mandarin ArrowBroj putovanja: MAA100Plovidbeni pravac: SAEU (South Africa - Europe) / Juna Afrika Europa(sl. 12)

8/13/2019 06_Sosic

17/21



Slika 12. Plovidbeni pravac SAEU (South Africa - Europe) / Juna Afrika Europa

Luke ukrcaja:

Maputo, Mozambik Datum dolaska: 29/05/2010.Datum odlaska: 01/06/2010.Teret za ukrcaj: 18.626 mt aluminijskih polugaUkupna koliina drva za privrenje tereta koritena prilikom slaganja tereta:80 m3Preostala koliina drva za privrenje tereta (54 m3) ukrcana je u prazno brodskoskladite.

Richards Bay, Juna AfrikaDatum dolaska: 03/06/2010.Datum odlaska: 09/06/2010.Teret za ukrcaj: 17.358 mt granitnih blokova, papiraUkupna koliina drva za privrenje tereta koritena prilikom slaganja tereta:54 m3

Luka iskrcaja:

Antwerpen, BelgijaDatum dolaska: 10/07/2010.Datum odlaska: 17/07/2010.Teret za iskrcaj: 35.984 mt aluminijskih poluga, granitnih blokova, papira

8/13/2019 06_Sosic

18/21



Ukupni trokovi skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje tereta:6.500 USDKoliina oteenog drva za privrenje tereta: 80 m3 / deponirano je unutarlukog prostora.Koliina neoteenog drva sloenog u bale i iskrcanog na obalu, skladienogunutar lukog prostora te spremnog za ponovnu upotrebu: 54 m3.

2.4. Analiza utede trokova u segmentu manipulacije tereta

Kako bi se na to jednostavniji nain prikazala uteda trokova kod viekratnogkoritenja drva za privrenje tereta, plovidbeni pravac Europa Srednji istok JunaAfrika Europa analizirate se u dva dijela:

- SCME trade (Europa Srednji istok plovidbeni pravac)- SAEU trade (Juna Afrika Europa plovidbeni pravac)

SCME plovidbeni pravac

Poetna koliina drva za privrenje tereta iznosila je 188 m3 u vrijednosti od59.855 USD.

Po zavretku ovog plovidbenog puta, ukupna koliina neoteenog drva za pri-vrenje tereta iznosila je 134 m3 u vrijednosti od 42.663 USD.

Ostatak od 54 m3 drva za privrenje tereta (u vrijednosti od 17.193 USD) bilo

je oteeno i kao takvo vie nije bilo upotrebljivo.Dodatni trokovi generirani uslijed skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje tereta u iskrcajnim lukama iznosili su 8.800 USD. Kada se njima pridodajui trokovi skladitenja 134 m3 neoteenog drva za privrenje tereta unutar lukog prostora Jebel Ali-a (1.152 USD), dobivaju se ukupni novonastali trokovi uslijedmanipulacije drva za privrenje tereta u iznosu od 9.952 USD.

SAEU plovidbeni pravac

Prilikom ukrcaja u afrikim lukama koriteno je neoteeno drvo za privrenjetereta dopremljeno iz Jebel Ali-a u koliini od 134 m3 (42.663 USD).

Po zavretku ovog plovidbenog puta, ukupna koliina neoteenog drva za privr-enje tereta iznosila je 54 m3 (17.193 USD) kojae se ponovno koristiti pri ukrcajutereta na jednom od brodova matine kompanije.

Dodatni trokovi generirani uslijed skupljanja, sortiranja i preslaganja drva za privrenje tereta u iskrcajnoj luci iznosili su 6.500 USD.

Radi lake analize utede trokova kod viekratnog koritenja drva za privrenjetereta navedeno se moe prikazati tablicom br. 1:

8/13/2019 06_Sosic

19/21



Tablica 1. Prikaz utede trokova kod viekratnog koritenja drva za pri vr enje teretana plovidbenom pravcu Europa Srednji istok Juna Afrika - Europa

Drvo zaprivrenje tereta

Koliina / vrijednost Trokovi

Plovidbenipravac

koritenog drvaza privrenje

tereta(m3 / usd)

neoteenog drva zaprivrenje tereta

nakon iskrcaja(m3 / usd)

oteenog drva zaprivrenje tereta

nakon iskrcaja(m3 / usd)

skupljanja, sortiranjai preslaganja drva zaprivrenje tereta

(usd)

skladitenja drvaza privrenje

tereta(usd)

Sherness 110 / 26.070

S C M E

Antwerpen 78 / 33.785

Bandar Abbas 12 / 3.821 4 / 1.274 1.200

Damman 90 / 28.654 20 / 6.368 2.400

Doha 32 / 10.188 22 / 7.004 2.000Jebel Ali 8 / 2.547 3.200 1.152Ukupno 188 / 59.855 134 / 42.663 54 / 17.193 8.800 1.152

Neoteena koliina drva za privrenje tereta (134 m / 42.663 usd) ponovno se koristi na SAEU plovidbenom pravcu3

Maputo 80 / 25.470

S A E URichards Bay 54 / 17.193

Antwerpen 54 / 17.193 80 / 25.470 6.500Ukupno 134 / 42.663 54 / 17.193 80 / 25.470 6.500

Pretpostavi li se da poetnu koliinu drva za privrenje tereta (188 m3) brodarkoristi samo jednokratno, tada bi ukupni trokovi drva za privrenje tereta na plo-vidbenom pravcu Europa Srednji istok Juna Afrika Europa iznosili:

59.855 USD (za 188 m3) + 42.663 USD (za 134 m3) + 17.193 USD (za 54 m3),

dakle ukupno 119.711 USD.Stvarni trokovi drva za privrenje tereta (viekratno koritenog) na ovom

plovidbenom pravcu iznosili su:59.855 USD (za 188 m3) + 16.452 USD (dodatno generirani trokovi nastali ma-nipulacijom drva za privrenje tereta), dakle ukupno 76.307 USD.

Iz ovog primjera vidljiva je uteda od 43.404 USD (119.711 USD 76.307 USD)zbog viekratnog koritenja drva za privrenje tereta.

S obzirom da se godinje, u prosjeku, obavi petnaest takvih putovanja unutar plo-vidbenog pravca Europa Srednji istok Juna Afrika Europa, moe se pretpostavitikolika bi bila uteda u trokovima drva za privrenje tereta kada bi se ono viekratnokoristilo, uzme li se u obzir vrijednost utede iz ovog primjera kao prosjenu vrijednost.Dakle, 15 x 43.404 USD, to bi na godinjoj razini iznosilo 651.060 USD.

Znajui da ova kompanija sudjeluje sa svojim brodovima (vie od 80 brodovaza prijevoz rasutog / generalnog tereta) na desetak slinih plovidbenih pravaca iromsvijeta, moe se samo pretpostaviti koliko veliku utedu trokova brodar postie vodeise ovim prikaznim primjerom utede trokova u samo jednom segmentu manipulacijetereta.

8/13/2019 06_Sosic

20/21



3. Zaklju ak

Analizirajui izvjea o eksploatacijskim uincima svojih brodova kroz due vre-mensko razdoblje na odreenom plovidbenom putu, autorov brodar u suradnji s drugimsudionicima lukog prekrcaja nastoji pronai optimalna rjeenja kojae pridonijeti poveanju proizvodnosti lukog pristana, a time i smanjenju vremena zadravanja brodau luci. Vanu ulogu u optimizaciji proizvodnosti lukog pristana ima iinjenica da au-torov brodar koristi brodske dizalice kao prekrcajna sredstva i svoja zahvatna sredstvate na taj nain nije ovisan o opremljenosti lukih pristana obalnim dizalicama.

U prilog smanjenja ukupnih trokova brodara, a samim tim i poveanju njegove

konkurentnosti govori i istraivanje provedeno u ovom radu gdje je prikazano moguesmanjenje trokova unutar manipulacije tereta viekratnim koritenjem drva za privr-enje tereta (wooden dunnage).

injenica je da se smanjivanjem logistikih trokova i djelotvornim logistikimsustavom bitno utjee na poveanje obujma, kvalitetu i smanjivanje vremena lukih i brodarskih usluga, a samim tim i na njihovu cijenu te stvaranje vee konkurentnosti iukupnog poslovnog rezultata.

Literatura:

1. amanovi, J., Prodaja , distribucija, logistika, teorija i praksa, Split, 2009. 2. Dundovi, ., Pomorski sustav i pomorska politika, Rijeka, 2003. 3. Zelenika, R., Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.

4. Dundovi, ., Prekrcajna sredstva prekidnoga transporta, Rijeka, 2005. 5. Dundovi, ., Kesi, B.: Tehnologija i organizacija luka, Rijeka, 2001. 6. Zelenika, R.: Zanne, M., Poslovna politika u funkciji poveanja konkurentnosti pomorskih

brodara, pogledano 08.10.2010., online: http://hrcak.srce.hr/ le/44836 7. Drakovi, M.: Znaaj globalnih logistikih mrea za pomorski transport, pogledano 08.10.2010.,

online: http://www.mnje.com/IX/075-086.pdf 8. Kolanovi, I., Badurina E.: Luki sustav u logistikom lancu, pogledano 08.10.2010., online:

http://hrcak.srce.hr/ le/83101 9. Dunnage, pogledano 10.10.2010., online: http://en.wikipedia.org/wiki/Dunnage 10. Mitrovi, F.: Menadment u brodarstvu i lukama, Pomorski fakultet Split, Split 2007., pogledano

10.10.2010. online: http://www.pfst.hr/data/materijali/MenB_L.pdf 11. Gearbulk Ltd., http://www.gearbulk.com/

8/13/2019 06_Sosic

21/21



Ivan oi

Optimization of unloading ef ciency and cuttingof cargo handling costs

SummaryLogistics takes on increasing importance in todays economy because it represents an area in whichit is possible to signi cantly reduce operating costs and thereby increase the ef ciency and competi-tiveness of the involved companies in the global trade competition.There are various subjects within logistics network which can be optimized like the cost of materials, procurement, production, storage, transportation, cargo handling, etc.Since the primary goal of the port and shipping logistics is to reduce the time of ships port stay, it isnecessary to act on the various factors that occur in the process of cargo transhipment.Author of this paper, master of a general cargo vessel, had analyzed the factors that have in uencedon the retention time of the ship in the port of Doha (Qatar) and stressed out the importance by usingships gear in optimizing the port productivity. Furthermore, by exploring the costs generated due tohandling of the cargo on the trade Europe - Middle East - South Africa - Europe in a period of sixmonths, he demonstrated the ability to reduce the costs through the repeated use of wood for fasteningcargo (wooden dunnage) which partly leads to a reduction in total shipping costs and thereby increasethe competitiveness of the shippig company.

Keywords: logistics, sea freight, general cargo, cargo handling gear, productivity report woodendunnage

06_Sosic

Documents

Transcript of 06_Sosic