01*0, Priroda -...

23
Priroda . Cjelovita kurikularna reforma Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

Transcript of 01*0, Priroda -...

Page 1: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

Priroda!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* !"+,"-!%."/)01*0,"

!"#$

%&%

'()*

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred+kolski, osnovno+kolskii srednjo+kolski odgoj i obrazovanje

Page 2: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3Doroteja Domjanovi4 Horvat, Osnovna 5kola Lug-Laskói Általános Iskola, Lug; Osnovna 5kola Zmajevac, Zmajevac Dario Hrupec, Institut Ru6er Bo5kovi4, ZagrebIrena Labak, Sveu7ili5te J. J. Strossmayera, Odjel za biologiju, OsijekAna Lopac Gro5, Osnovna 5kola Sesvete, SesveteLydia Lugar, Osnovna 5kola Pore7, Pore7 Inga Marijanovi4, Sveu7ili5te u Zagrebu, Prirodoslovno-matemati7ki fakultet, Biolo5ki odsjekHelena Vale7i4, Osnovna 5kole Lovre pl. Mata7i4a, Zagreb (voditeljica)!"#$'8, ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$'8, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*9.+Diana Gara5i4, Agencija za odgoj i obrazovanjeMarina Ni5t, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$'8# ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Ru:ica Vuk),;$'!.# .%%*-'$#)%*'8# ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Matea Pu5, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki4 (voditelj)Branislava Baranovi4Suzana HitrecTomislav Re5kovacZrinka Risti4 Dedi4Branka VukRu:ica Vuk",.)+*#Vesna <ondi4

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"/)$)%1"

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Page 3: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

Page 4: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

Sadr!aj

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA, 4

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA, 4

C. MAKROKONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA, 4

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I KON-CEPTIMA, 7

E. POVEZIVANJE S OSTALIM PODRU"JIMA KURIKULUMA, ME#UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 19

F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA, 19

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU PRIRODA, 21

Page 5: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—4

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

Svrha je u!enja nastavnoga predmeta Priroda, kao po!etnoga u!enja prirodoslovlja, razumijevanje svijeta u kojemu "ivimo kako bi se u njemu odr"ivo "ivjelo. Prirodu !ine "iva bi#a, ne"iva priroda te pojave i procesi koji se u njoj zbivaju. U!enjem o prirodi sagledava se njezina cjelovitost, od !estica koje grade tvari, preko "ivoga i ne"ivoga svijeta na Zemlji, do najve#ih struktura u svemiru. Naglasak je na razumijevanju osnovnih koncepata biologije, fizike i kemije te na razumijevanju metoda kojima se u prirodnim znanostima dolazi do spoznaja. Te se metode mogu primijeniti u svakodnevnome "ivotu za stjecanje znanja i dono$enje odgovornih odluka. Zna-nja, vje$tine i stavovi razvijaju se aktivnim uklju!ivanjem u!enika u proces u!enja, !ime se poti!e dublje razu-mijevanje pojava i procesa u prirodi te razvija osjetljivost i odgovornost prema okolini. Upoznavanjem svijeta oko sebe u!enik stvara predod"bu o bogatstvu njegove razli!itosti, postupno spoznaju#i vlastito mjesto i ulogu u zajednici i svijetu. U!enjem i pou!avanjem Prirode poti!e se, podr"ava i upotpunjava uro%ena dje!ja znati"elja o svijetu oko nas. Primjenom osnovnih znanstvenih metoda u jednostavnim istra"ivanjima u!enici razvijaju sposobnost opa"a-nja, postavljanja pitanja, oblikovanja pretpostavki koje se mogu potvrditi ili opovrgnuti pokusom, dono$enja zaklju!aka na temelju prikupljenih podataka, izvje$#ivanja o rezultatima te predvi%anja na njihovoj osnovi. Time se razvijaju suradnja, komunikacija te logi!ko, kriti!ko i kreativno mi$ljenje. U!enike se usmjerava na u!inkovito kori$tenje novim tehnologijama u samostalnome i zajedni!kome u!enju. U!enjem Prirode osvje$#uje se potreba za racionalnom uporabom prirodnih dobara te pridonosi boljemu ra-zumijevanju i razlikovanju pozitivnih i negativnih utjecaja ljudskoga djelovanja na prirodna stani$ta te lokalni i globalni okoli$. Ste!eno znanje u!enicima omogu#ava dono$enje odluka va"nih za o!uvanje zdravlja, biorazno-likosti i okoli$a te djelovanje u skladu s na!elima odr"ivoga razvoja. Priroda se pou!ava na prijelazu iz drugoga u tre#i ciklus nadovezuju#i se na znanja, vje$tine i stavove ste!ene u nastavnome predmetu Priroda i dru$tvo. Konceptualno i sadr"ajno predstavlja postupni prijelaz od integrira-noga u!enja i pou!avanja prirodoslovlja prema samostalnim predmetima Biologiji, Fizici i Kemiji. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u!enika s te$ko#ama, kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje postignu#a djece i u!enika s te$ko#ama. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u!enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu#a darovite djece i u!enika.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA

U nastavnome predmetu Priroda u!enici stje!u temeljna znanja i vje$tine u prepoznavanju i razumijevanju biolo$kih, kemijskih i fizikalnih pojava i procesa. U!enici razvijaju konceptualno mi$ljenje te stvaraju temelje za predmete Biologiju, Kemiju i Fiziku. Op#i ciljevi nastavnoga predmeta Priroda jesu: ● poticati znati"elju i zanimanje za znanost i istra"ivanje prirode ● usvajati osnovne prirodoslovne koncepte i povezivati ih sa svakodnevnim "ivotom ● razvijati prirodoslovnu pismenost i poticati logi!ko, kriti!ko i kreativno mi$ljenje ● razvijati vje$tine potrebne za izvo%enje prakti!nih i istra"iva!kih radova ● oblikovati pozitivan stav o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke.

C. MAKROKONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA

Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda organiziran je prema nacionalnom dokumentu prirodoslovnoga pod-ru!ja kurikuluma, u !etiri makrokoncepta: Organiziranost prirode, Energija, Procesi i me%udjelovanja te Priro-doznanstveni pristup. Makrokoncepti se me%usobno pro"imaju, obja$njavaju jedan drugoga integriraju#i spo-znaje i ideje temeljnih prirodnih znanosti – biologije, kemije i fizike. U makrokonceptu Organiziranost prirode obja$njava se ustrojstvo prirode. U petome razredu poimanje uslo"-njavanja prirode zasniva se na spoznavanju !estice kao najmanje sastavnice prirode i stanice kao osnove za

Page 6: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—5

razumijevanje gra%e "ivih bi#a. U $estome razredu te"i se razumijevanju odnosa veli!ina pojedinih ustrojstve-nih razina, odnosno uslo"njavanja manjih cjelina u ve#e te uo!avanju temeljnih i zajedni!kih na!ela gra%e "ivo-ga i ne"ivoga svijeta. Na poznatim primjerima iz svakodnevnoga "ivota obja$njava se kru"enje tvari i protok energije u "ivim i ne"i-vim sustavima. Sunce i hrana poimaju se kao glavni izvori energije za "iva bi#a, a fotosinteza i razgradnja hra-njivih tvari, kao klju!ni procesi za "ivot na Zemlji, uvode se na razini prepoznavanja. Spoznaje o energiji pro$iruju se i povezuju s procesima i me%udjelovanjem koji se odvijaju unutar ustrojstve-nih razina i me%u njima. &ivotni uvjeti povezuju se s prilagodbama "ivih bi#a, uo!ava se njihova promjenjivost i zaklju!uje da je raznolikost "ivih bi#a posljedica evolucije. Raspravlja se o dinami!koj ravnote"i koja vlada u prirodnim sustavima i prosu%uje utjecaj !ovjeka i prirodnih pojava na njezino naru$avanje. U prirodi se uo!a-vaju ciklusi koji imaju utjecaj na "ivi svijet, te se i "ivoti niza "ivih bi#a promatraju kao ciklusi. Koncepti obuhva#eni makrokonceptima nastavnoga predmeta Priroda usvajaju se ponajprije promatranjem i istra"ivanjem. To je dio prirodoznanstvenoga pristupa koji se ostvaruje primjenom jednostavnih istra"ivanja koja u!enici provode prema uputama u!itelja. Promatranjem, istra"ivanjem i interpretiranjem pojava, procesa i me%uodnosa u neposrednome okoli$u i u svakodnevnome "ivotu, u!enici na temelju ste!enih iskustava razvi-jaju sposobnost predvi%anja posljedica procesa, djelovanja i vlastitih postupaka. Uvi%aju i shva#aju va"nost znanosti za svakodnevni "ivot te kriti!ki procjenjuju utjecaj znanosti na dru$tvo i dru$tva na znanost. U!enici prepoznaju i primjenjuju relevantne podatke koriste#i se razli!itim izvorima informacija. Na taj na!in razvijaju logi!ko, kriti!ko i kreativno mi$ljenje koje omogu#ava vo%enje argumentiranih rasprava i interpretaciju sadr"a-ja. Prirodoznanstveni pristup postupno se usvaja u procesu u!enja pove#anjem samostalnosti, odgovornosti i sigurnosti tijekom provo%enja istra"ivanja te sve dubljega poimanja znanosti, njezina utjecaja, mogu#nosti primjene i op#e va"nosti za "ivot ljudi. Primjenom suradni!kog u!enja u integriranom ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svih makrokoncepata razvijaju se socijalne vje$tine poput komunikacije, asertivnosti, empatije, suradnje i uva"avanja drugih.

C.1. Organiziranost prirode

Makrokoncept Organiziranost prirode nu"an je za razumijevanje ustrojstva "ive i ne"ive prirode koje su uzro-!no-posljedi!no povezane i !ine neraskidivu cjelinu. Na svim ustrojstvenim razinama postoji organiziranost, odnosno red. Strukturna je osobina "ivoga i ne"ivoga svijeta zdru"ivanje !estica u sve slo"enije tvari, sve do stanica, tkiva, organa, organskih sustava, jedinki, ekosustava i dalje sve do svemira. Svaka ustrojstvena razina ima svoje zna!ajke te je svaka sljede#a razina slo"enija, sa sebi svojstvenim zna!ajkama. Za sve procese koji se odvijaju na svakoj razini nu"na je energija.

C.2. Energija

Energija se izmjenjuje u procesima koji se odvijaju na svim ustrojstvenim razinama prirode. Energija ne mo"e ni nastati ni nestati, mo"e samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi, a te se pretvorbe odvijaju i u "ivome i u ne"ivome svijetu. Sunce je temeljni izvor energije za sva "iva bi#a na Zemlji. Izmjena energije posebno je va"-na pri izgradnji i razgradnji tvari $to omogu#ava odr"avanje "ivota. Sun!eva energija pohranjena je u mnogim izvorima energije na Zemlji. S obzirom da su neobnovljivi izvori energije ograni!eni, ljudi se njima moraju odr"ivo koristiti.

C.3. Procesi i me$udjelovanja

Sve ustrojstvene razine u prirodi te"e postizanju ravnote"e i svi procesi koji se u prirodi odvijaju utje!u na nju. Svijet koji nas okru"uje promjenjiv je i neprekidno se odvijaju razli!iti procesi koji dovode do promjena poput izmjene godi$njih doba, dana i no#i, Mjese!evih mijena, kru"enja vode, niza razvojnih procesa tijekom "ivota, protjecanja energije te prilagodbi "ivih bi#a. Ti se procesi uo!avaju u svakodnevnome "ivotu $to je va"no za razumijevanje svijeta koji nas okru"uje, te je temelj za razumijevanje slo"enijih mehanizama i ciklusa u prirodi i ljudskome tijelu. Svi procesi u prirodi povezani su me%udjelovanjem "ivih bi#a i okoli$a. Tako i djelovanje

Page 7: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—6

!ovjeka utje!e na "ivi svijet i sve procese na Zemlji. &ivot ljudi prema na!elima odr"ivoga razvoja tra"i $to ma-nje ometanja prirodnih procesa i me%udjelovanja.

C.4. Prirodoznanstveni pristup

Ovo je krovni i neizostavni makrokoncept u u!enju nastavnoga predmeta Priroda. Cilj je produbiti razumije-vanje prirodnih pojava, procesa i me%uodnosa provedbom jednostavnih istra"ivanja. Istra"ivanje je strukturi-rano, zapo!inje opa"anjem i postavljanjem pitanja uz razvoj vje$tine prepoznavanja istra"iva!kih pitanja. Po-tom slijedi provedba istra"ivanja, bilje"enje i organiziranje rezultata, dono$enje zaklju!aka te izvje$#ivanje o istra"ivanju uz primjenu razli!itih izvora za pronala"enje relevantnih informacija. Provedba istra"ivanja vje$tina je kojom se ovladava postupno. Mo"e se izvoditi samostalno, a radom u paru ili skupini u!enike se poti!e na me%usobno uva"avanje i pomaganje te se razvija osje#aj odgovornosti pojedinca za postizanje zajedni!koga cilja. Sadr"aji i aktivnosti ovog makrokoncepta poti!u razumijevanje prirodnih zna-nosti, uz isticanje njihove uloge i primjene razvojem tehnologije za dobrobit !ovje!anstva. Znanost i dru$tvo me%usobno su ovisni, stoga je potrebno razvijati znanost, uz po$tivanje prirodnih zakonitosti te moralnih i eti!kih na!ela.

Slika 1.Slika 1.Slika 1.Slika 1. Konceptualni okvir nastavnoga predmeta Priroda

Page 8: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—7

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA

Ishodi su u tablici ozna!eni oznakom (slova A, B, C, D) makrokoncepta kojem pripadaju, brojem razreda (5. ili 6.) i rednim brojem: A = Organiziranost prirode; B = Energija; C = Procesi i me%udjelovanja; D = Prirodoznanstveni pristup. Ostale pokrate u tablicama: MT = me%upredmetna tema, i to: OR = Odr"ivi razvoj; Z = Zdravlje (MSZ - domena Mentalno i socijalno zdravlje; TZ = domena Tjelesno zdravlje); GOO = Gra%anski odgoj i obrazovanje; IKT = Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije; UKU = U!iti kako u!iti (PSUUI = domena Primjena strategi-ja u!enja i upravljanja informacijama); OSR = Osobni i socijalni razvoj; P = Poduzetni$tvo.

PRIRODA – 5. RAZRED

U 5. razredu u%enici istra!uju svijet koji ih okru!uje provode&i mjerenja i opa!anja, usvajaju&i metodologiju prirodoznanstvenoga istra!ivanja s njegovim osnovnim etapama i na%elima. Promatranjem, pokusima i terenskim istra!ivanjima upoznaju koncept tvari i %esti%ne gra$e prirode, istra!uju svojstva tla, vode i zraka kao !ivotnih uvjeta te zaklju%uju o odgovaraju&im prilagodbama !ivih bi&a. Upoznaju osobine !ivih bi&a i njihovu stani%nu gra$u. Povezuju osobinu promjenjivosti !ivih bi&a s prilagodbama na razli%ite !ivotne uvjete te dovode u vezu promjene uvjeta u pro'losti Zemlje s promjenama !ivotnih oblika i evolucijom !ivota na Zemlji. Razlikuju osnovne izvore energije upoznaju&i pojam obnovljivih i neobnovljivih izvora.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 5. 1 U"ENIK OBJA(NJAVA

TEMELJNU GRA#U

PRIRODE

- obja'njava da prirodu grade tvari razli%itih svojstava* - uo%ava na temelju prakti%nih radova da su tvari gra$ene od sitnih %estica** - razlikuje %iste tvari od smjese*** - obja'njava da se izme$u %estica nalazi prostor**** - obja'njava da me$usobnim djelovanjem razli%itih tvari mogu nastati nove tvari razli%itih svojstava***** - prepoznaje stanicu kao jedinicu gra$e !ive prirode koja je vidljiva samo mikroskopom** - opisuje obilje!ja !ivih bi&a******

Prepoznaje razli%ite tvari koje grade prirodu, navodi da su sve tvari gra$ene od sitnih %estica; prepoznaje stani%nu gra$u kao obilje!je !ive prirode.

Opisuje svojstva nekih tvari; opisuje da se izme$u %estica nalazi prostor; opisuje stanicu kao jedinicu gra$e !ivih bi&a; prepoznaje obilje!ja !ivih bi&a.

Opisuje primjere %istih tvari i smjesa te na primjerima obja'njava postojanje prostora izme$u %estica; opisuje obilje!ja !ivih bi&a na primjeru biljnoga i !ivotinjskoga organizma.

Obja'njava da %estice razli%itih tvari mogu me$usobno djelovati i graditi nove tvari druk%ijih svojstava; obja'njava na razli%itim primjerima obilje!ja !ivih bi&a.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Potrebno je upoznati u%enike s priborom i posu$em kojim &e se slu!iti u radu (%a'a, stakleni 'tapi&, mikroskop i pribor za mikroskopiranje, plamenik ili svije&a, !lica...), upozoriti na mjere opreza. Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom Dvrednuju integrirano s ishodom Dvrednuju integrirano s ishodom Dvrednuju integrirano s ishodom D....5.5.5.5.1111.... i i i i D.D.D.D.5.25.25.25.2....):):):): * ispitivanje tvari iz neposrednoga okoli'a i opisivanje njihovih svojstava (drvo, kamen, pijesak, tlo, zrak, voda...)

Page 9: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—8

** promatranje %estica tvari ne!ive i !ive prirode lupom i mikroskopom (npr. zemlje, pijeska, ali i dijelova biljaka i !ivotinja) da bi se stanice uo%ile samo kao dijelovi !ivih bi&a *** isparavanje kapi vodovodne ili morske vode i kapi destilirane vode na predmetnici (uo%iti razliku izme$u %iste tvari i smjese), naglasiti da su %iste tvari u prirodi rijetke. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: **** staklena %a'a napuni se krupnim %esticama (ve&im kamenjem), zatim sve sitnijim materijalom (manji kamen%i&i, pijesak, voda); u %a'u sa suhim pijeskom naliti vodu (obujam se ne pove&a) ***** primjer razli%itih tvari u prehrani, npr. mije'anjem 'e&era, bra'na, jaja i termi%kom obradom te smjese dobiva se tijesto, tj. smjesa koja ima druk%ija svojstva od po%etnih tvari ****** obilje!ja !ivih bi&a: stani%na gra$a, hranjenje, disanje, izlu%ivanje, podra!ljivost, kretanje, rast i razvoj, promjenjivost, razmno!avanje, ugibanje (izradu mikroskopa s pomo&u pametnoga telefona povezati s Tehni%kom kulturom B.5.2.). U provjeri treba izbje&i nabrajanje obilje!ja !ivih bi&a, a uklju%iti zadatke koji tra!e primjenu njihova poznavanja.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA B. 5. 1 U"ENIK RAZLIKUJE

NAJVA)NIJE IZVORE I

OBLIKE ENERGIJE I

RASPRAVLJA O NJIHOVU

UTJECAJU NA )IVOT NA

ZEMLJI

- izdvaja Sunce kao glavni izvor energije za Zemlju - obja'njava da je hrana izvor energije za !iva bi&a - navodi primjere skladi'tenja energije u !ivoj i ne!ivoj prirodi* - razlikuje oblike energije** (povezanost s Tehni%kom kulturom B.5.2.) - prepoznaje veliku energiju u prirodnim pojavama*** - razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i uspore$uje njihove prednosti i nedostatke

Navodi Sunce kao glavni izvor energije za Zemlju; uspore$uje hranu kao izvor energije za !iva bi&a s gorivom kao izvorom energije za rad strojeva; navodi primjere skladi'tenja energije u !ivoj i ne!ivoj prirodi; razlikuje fosilna goriva.

Obja'njava va!nost Sunca kao izvora energije za Zemlju te va!nost hrane kao izvora energije za !iva bi&a; povezuje skladi'tenje energije u !ivim bi&ima s uvjetima u okoli'u; razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije.

Povezuje oblike energije s odgovaraju&im izvorima; povezuje skladi'tenje energije u !ivim bi&ima s na%inom !ivota; uspore$uje prednosti i nedostatke obnovljivih i neobnovljivih izvora energije.

Povezuje izvore i oblike energije s prirodnim procesima i raspravlja o njihovu utjecaju na !ivot na Zemlji; predvi$a posljedice nemogu&nosti skladi'tenja energije u !ivoj i ne!ivoj prirodi.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Za ostvarivanje toga ishoda nije potrebno detaljnije znanje o fotosintezi, ni gra$i sjemenke, ploda i drugih dijelova biljke. Naglasak je na skladi'tenju i izvorima energije na Zemlji u !ivoj i ne!ivoj prirodi. Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednujIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednujIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednujIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom Du integrirano s ishodom Du integrirano s ishodom Du integrirano s ishodom D.5.1.5.1.5.1.5.1.... i Di Di Di D.5..5..5..5.2.:2.:2.:2.: - dokazivanje u namirnicama hranjivih tvari koje su glavni izvori energije ('krob/'e&er, masno&e) - dokazivanje prisutnosti 'kroba ili masno&a kao skladi'ta energije u salu, biljnim dijelovima, nafti. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: * npr.: salo, sjemenka, plod, korijen, gomolj, fosilna goriva, akumulacijsko jezero, baterijski ulo!ak ** toplinska, svjetlosna, kemijska, elektri%na, mehani%ka *** jak vjetar, munja, potres, erupcija vulkana, po!ar, poplava (povezanost s MT OR II.A.3. i Geografijom B.5.3.).

Page 10: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—9

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA C. 5. 1 U"ENIK RASPRAVLJA O

)IVOTNIM UVJETIMA U

NEPOSREDNOME

OKOLI(U NA TEMELJU

ISTRA)IVANJA

SVOJSTAVA ZRAKA, VODE I TLA

- istra!uje !ivotne uvjete u zraku, vodi i tlu u svim godi'njim dobima i tuma%i njihov utjecaj na !iva bi&a - opisuje svojstva vode, tla i zraka na temelju provedenih istra!ivanja* - zaklju%uje da su !ivotni uvjeti na Zemlji proizi'li iz sastava i svojstava zraka, vode i tla**

Razlikuje !ivotne uvjete u zraku, vodi i tlu te uo%ava njihov utjecaj na !iva bi&a.

Opisuje !ivotne uvjete u zraku, vodi i tlu; obja'njava utjecaj !ivotnih uvjeta na !iva bi&a na poznatim primjerima.

Uspore$uje razli%ite !ivotne uvjete povezuju&i ih sa svojstvima vode, zraka i tla; obja'njava utjecaj uvjeta na !iva bi&a na vlastitim primjerima.

Raspravlja o me$usobnome utjecaju razli%itih !ivotnih uvjeta i !ivih bi&a.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Neki sadr!aji i aktivnosti toga ishoda ostvaruju se tijekom duljega vremenskog razdoblja (pojedina svojstva prate se tijekom razli%itih godi'njih doba), a neki integrirano s drugim ishodima ovoga kurikuluma ((((AAAA.5..5..5..5.1111...., , , , CCCC.5..5..5..5.2222...., , , , DDDD.5..5..5..5.1, 1, 1, 1, DDDD.5..5..5..5.2222)))). Istra!iva%ke Istra!iva%ke Istra!iva%ke Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vaktivnosti (izvode se i vaktivnosti (izvode se i vaktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom rednuju integrirano s ishodom rednuju integrirano s ishodom rednuju integrirano s ishodom DDDD.5..5..5..5.1111.... i i i i DDDD.5..5..5..5.2222....):):):): * - ispitivanje svojstava zraka: sastav: smjesa plinova i ve&ih %estica, gusto&a, temperatura, strujanje (mo!e se izvesti pokus dokazivanja udjela kisika u zraku) - ispitivanje svojstava vode: boja, miris, gusto&a, kiselost, prozirnost, strujanje, temperatura, agregacijska stanja i promjena volumena, promjenjivost oblika teku&ine, otapalo, povr'inska napetost - ispitivanje svojstava tla: boja, sastav (veli%ina %estica), opip, ljepljivost (konzistentnost), vla!nost, poroznost, temperatura, kiselost. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: ** istra!ena svojstva povezati s uvjetima stani'ta tijekom terenskih istra!ivanja (povezanost s Geografijom C.5.1.).

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA C. 5. 2 U"ENIK OBJA(NJAVA

ME#UODNOSE

)IVOTNIH UVJETA I

)IVIH BI*A

- obja'njava prilagodbe !ivih bi&a u razli%itim uvjetima u prirodi na temelju promatranja, istra!ivanja u neposrednome okoli'u i prakti%nih radova* (povezanost s MT OR II.A.2 i Z - MSZ B.2.2.A.) - isti%e promjenjivost kao obilje!je !ivih bi&a - obja'njava kako organizmi bolje prilago$eni odre$enim uvjetima opstaju - povezuje promjene uvjeta na Zemlji tijekom pro'losti s razvojem !ivoga svijeta – evolucijom, s izumiranjem velikoga broja !ivih bi&a, ali i s nastankom novih oblika koji su bolje prilago$eni novim uvjetima** - prepoznaje fosile kao dokaze postojanja izumrlih oblika !ivota - prepoznaje da su fosilna goriva ostatci davno izumrlih

Opisuje na poznatim primjerima prilagodbe !ivih bi&a na !ivot u razli%itim uvjetima; navodi primjer velikoga izumiranja (npr. dinosaura) kao posljedice promjene !ivotnih uvjeta.

Opisuje prilagodbe !ivih bi&a na !ivot u razli%itim uvjetima te povezuje promjenjivost !ivih bi&a s opstankom u promijenjenim !ivotnim uvjetima; povezuje prilagodbe na !ivotne uvjete s evolucijom !ivota na Zemlji.

Obja'njava prilagodbe organizama na !ivot u zraku, vodi i tlu; obja'njava kako promjena uvjeta pokre&e evoluciju i navodi primjere !ivotnih oblika koji su izumrli zbog promjene !ivotnih uvjeta.

Uspore$uje prilagodbe organizama na razli%ite !ivotne uvjete, uo%avaju&i zajedni%ke zna%ajke; obja'njava va!nost promjenjivosti za razvoj razli%itih oblika !ivota na Zemlji te navodi primjere.

Page 11: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—10

bi&a - opisuje prilagodbe koje su !ivim bi&ima omogu&ile pre!ivljavanje tijekom ledenoga doba ili toplih razdoblja - prou%ava utjecaj !ivih bi&a na !ivotne uvjete*** (povezanost s MT OR II.B.3.)

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Pri ostvarivanju toga ishoda naglasak je na promjenjivosti kao obilje!ju !ivih bi&a. Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom D.D.D.D.5.15.15.15.1.... i i i i DDDD.5..5..5..5.2.):2.):2.):2.): *-ispitivanje kretanja modela razli%itih organizma kroz vodu, zrak ili tlo - ispitivanje djelovanja pliva&ega mjehura s pomo&u modela (balon s kovanicom) - ispitivanje u%inka masnoga tkiva, perja i dlake kao toplinskih izolatora (dokazivanje mjerenjem temperature) - pra&enje klijavosti u razli%itim uvjetima - pra&enje smjera rasta korijena i stabljike - ispitivanje utjecaja svjetlosti, temperature i vode na rast biljke **istra!ivanje literature o organizmima i !ivotnim uvjetima iz raznih razdoblja u pro'losti, koristiti se prezentacijskim alatima ***- pra&enje kako !ivotinje u akvariju mijenjaju sastav vode - uspore$ivanje kako !ivotinje mogu utjecati na rahlost i sastav tla (gujavice, ostatci uginulih organizama pove&avaju plodnost tla, !ivotinjski izmet kao gnojivo) - uo%avanje lju'turica uginulih organizama u vapnena%kim stijenama.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA D. 5. 1 U"ENIK TUMA"I

UO"ENE POJAVE, PROCESE I

ME#UODNOSE NA

TEMELJU OPA)ANJA

PRIRODE I

JEDNOSTAVNIH

ISTRA)IVANJA

- odgovorno i prema uputama koristi se razli%itim laboratorijskim posu$em, priborom, ure$ajima i kemikalijama uz primjenu mjera opreza i za'tite* - na temelju opa!anja prirode postavlja pitanja povezana s predmetom opa!anja - prepoznaje istra!iva%ka pitanja** - bilje!i i prikazuje rezultate mjerenja i opa!anja te iz njih izvodi zaklju%ke (povezanost s Matematikom D.5.2.) - uo%ava uzro%no-posljedi%ne veze - raspravlja o svojim rezultatima i uspore$uje ih s rezultatima drugih u%enika - prepoznaje relevantne podatke iz ponu$enih izvora

Izvodi jednostavno istra!ivanje uz pomo& i usmjeravanje: opa!a, postavlja pitanja povezana s predmetom opa!anja, bilje!i i opisuje rezultate.

Izvodi jednostavno istra!ivanje uz pomo&: opa!a i postavlja pitanja povezana s predmetom opa!anja, bilje!i i prikazuje rezultate te na njihovoj osnovi donosi zaklju%ke.

Izvodi jednostavno istra!ivanje: opa!a i postavlja pitanja povezana s predmetom opa!anja, bilje!i i prikazuje rezultate te na njihovoj osnovi raspravlja i donosi zaklju%ke.

Provodi jednostavno istra!ivanje: opa!a, postavlja pitanja povezana s predmetom opa!anja, prepoznaje istra!iva%ka pitanja, bilje!i i prikazuje rezultate, zaklju%uje na osnovi svojih rezultata i podataka iz drugih izvora, raspravlja o svojim rezultatima uspore$uju&i ih s rezultatima drugih u%enika, uo%ava uzro%no-posljedi%ne veze.

Page 12: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—11

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Taj se ishod odnosi na metodologiju kojom se ostvaruju svi ostali ishodi, odnosno ostvaruje se integrirano s njima. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: * upoznavanje pravila pona'anja, mjera opreza i za'tite tijekom laboratorijskoga rada te znakova opasnosti i upozorenja na kemikalijama (npr. u ku&anstvu deterd!enti, sredstva za %i'&enje...) ** pitanja na koja se mo!e odgovoriti provedbom istra!ivanja (povezanost s Hrvatskim jezikom, domene Komunikacija i jezik i Kultura i mediji) (povezanost s MT GOO (domene A., B. I C.), IKT (sve domene), OSR (A.2.4., B.2.3., C.2.3.) i UKU (PSUUI 1., 2., 3.). Ishod D.5.1 ostvaruje se integrirano s ostalim ishodima, pa se povezanost s me$upredmetnim temama odnosi i na njih.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA D. 5. 2 U"ENIK OBJA(NJAVA

CILJ I ULOGU ZNANOSTI

TE ME#UODNOS

ZNANOSTI I DRU(TVA

- prepoznaje da je cilj znanosti objasniti pojave u prirodi* - prepoznaje da znanost ima utjecaj na dru'tvo i da dru'tvo ima utjecaj na znanost** - razlikuje znanstvena tuma%enja od mitova*** (povezanost s MT UKU – PSUUI A.4.2.)

Prepoznaje da se prirodne znanosti bave prirodnim pojavama; navodi primjer promjene u svakodnevnome !ivotu do koje je do'lo zahvaljuju&i prirodnim znanostima.

Obja'njava va!nost pokusa u razumijevanju prirodnih pojava; opisuje primjer promjene u dru'tvu do koje je do'lo zahvaljuju&i prirodnim znanostima.

Razlikuje %injenice od mi'ljenja; obja'njava da se znanost temelji na dokazima.

Obja'njava na primjeru uzajamni odnos znanosti i dru'tva; razlikuje znanstvena tuma%enja od mitova i neprovjerenih informacija; raspravlja o pozitivnim i negativnim primjerima uzajamnoga utjecaja dru'tva i znanosti.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA * ishod se ostvaruje integrirano s ostalim ishodima **obraditi npr. uz diskusiju, igru uloga, gostuju&e predava%e / znanstvenike i sl. ***preporu%uje se dati primjere i raspravljati o razlikama izme$u mitova i znanstveno utemeljenih spoznaja, o velikim i slavnim znanstvenim otkri&ima, kriti%ki promi'ljati o informacijama iz razli%itih izvora Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: (povezanost s Hrvatskim jezikom, domene Komunikacija i jezik i Kultura i mediji). (povezanost s MT GOO B.2.1. i C.2.1.). Ishod D.5.2. ostvaruje se integrirano s ostalim ishodima, pa se povezanost s me$upredmetnim temama odnosi i na njih.

Page 13: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—12

PRIRODA - 6. RAZRED

U 6. razredu u%enici pro'iruju koncept organiziranosti prirode uo%avaju&i na konkretnim primjerima razine organizacije. Izvode&i opa!anja i mjerenja u okoli'u, uo%avaju me$uovisnost !ive i ne!ive prirode, me$usobne odnose !ivih bi&a na stani'tu, njihove prilagodbe i !ivotne cikluse. Razmatraju povezanost energije s procesima u prirodi i spoznaju da energija ne mo!e ni nastati ni nestati, ve& da samo prelazi iz jednoga oblika u drugi. U odnosu na prirodnu organiziranost, cikli%ke procese i me$uovisnost, u%enici razmatraju !ivotna razdoblja %ovjeka sagledavaju&i povezanost ljudi s prirodom. Na temelju provedenih istra!ivanja uo%avaju %ovjekov utjecaj na prirodu.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 6. 1 U"ENIK OBJA(NJAVA

ORGANIZIRANOST

PRIRODE

ME#USOBNO

USPORE#UJU*I

PRIRODU KAO

CJELINU I NJEZINE

SASTAVNE DIJELOVE

- prepoznaje organiziranost prirode od sitnih %estica do svemira istra!ivanjem i promatranjem svijeta oko sebe (%estice, tvari, stani'te (tlo, zrak, voda) biosfera, Zemlja, Sun%ev sustav, galaksija, svemir* stanica, tkivo, organ, sustavi organa**, jedinka, populacija, !ivotna zajednica, ekosustav) - razlikuje odnose izme$u razli%itih organizacijskih razina (povezanost s MT OR III.A.2.) - prepoznaje osnovni plan gra$e ljudskoga organizma i polo!aj najva!nijih organa*** - odre$uje gusto&u populacije na nekome prostoru****(povezanost s Geografijom A/B. 6. 1 i Matematikom A. 6. 7)

Prepoznaje na primjerima organizacijske razine !ive i ne!ive prirode.

Razvrstava na primjeru ekosustava organizacijske razine !ive i ne!ive prirode; odre$uje brojnost jedinki u odre$enome prostoru.

Uspore$uje organizacijske razine !ive i ne!ive prirode; procjenjuje na temelju uzorka gusto&u populacije u odre$enome prostoru.

Raspravlja o me$usobnome odnosu razli%itih organizacijskih razina na primjeru ekosustava; uspore$uje gusto&u populacije odabrane vrste na dva stani'ta.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Istra!ivanje organiziranosti treba provoditi izvanu%ioni%ki, zorno i primjenom iskustvenoga u%enja. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: * mre!ne stranice povezane s astronomijom; u skladu s mogu&nostima 'kole preporu%uje se promatranje no&noga neba teleskopom ili odlazak u zvjezdarnicu ili planetarij ** razlikovanje organa i organskih sustava (na primjeru jednoga sustava - npr. probavnoga) *** prepoznavanje polo!aja najva!nijih organa u ljudskome tijelu (npr. mozga, srca, plu&a, !eludca, crijeva), na modelu i/ili kori'tenjem IKT-a, aplikacija koja prikazuju 3D gra$u ljudskoga tijela. Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodomrednuju integrirano s ishodomrednuju integrirano s ishodomrednuju integrirano s ishodom DDDD. 6. 1. 6. 1. 6. 1. 6. 1):):):): ** mikroskopiranje tkiva i uo%avanje razli%itosti stanica te kako istovrsne stanice grade tkiva **** gusto&a populacije odre$uje se na stani'tu u blizini 'kole ili u 'kolskome dvori'tu.

Page 14: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—13

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA B. 6. 1 U"ENIK ANALIZIRA

PRIJENOS I

PRETVORBU ENERGIJE

U )IVIM I NE)IVIM

SUSTAVIMA

- demonstrira pretvorbe energije* (povezanost s Tehni%kom kulturom B. 6. 1) - uspore$uje prijenos i pretvorbu energije u !ivome i ne!ivome sustavu** - prepoznaje da energija ne mo!e nastati i nestati, nego samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi - opisuje pretvorbu energije pri izgradnji hranjivih tvari na primjeru fotosinteze*** - opisuje pretvorbu energije pri razgradnji hranjivih tvari na primjeru hranidbenoga lanca**** - navodi primjer prijenosa i na%ina smanjivanja gubitka topline***** - predvi$a posljedice koje mogu nastati uslijed vi'ka ili manjka energije u !ivim i ne!ivim sustavima (npr. vi'ak ili manjak hrane, topline u organizmu/ekosustavu)

Demonstrira primjere pretvorbe energije i navodi primjere prijenosa energije u svakodnevnome !ivotu; prepoznaje osloba$anje topline pri pretvorbi energije.

Opisuje prijenos i pretvorbe energije na primjerima iz svakodnevnoga !ivota; demonstrira osloba$anje topline pri pretvorbi energije i navodi primjere spre%avanja gubitka topline.

Obja'njava na primjerima i demonstrira pretvorbe energije i raspravlja o na%inima smanjenja gubitaka topline.

Predvi$a posljedice koje mogu nastati uslijed vi'ka ili manjka energije u !ivim i ne!ivim sustavima; obja'njava da su proizvodnja i potro'nja energije samo na%ini pretvorbe.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Pri ostvarivanju toga ishoda naglasak staviti na prijenos energije i pretvorbu iz jednoga oblika u drugi. Koristiti se primjerima iz svakodnevnoga !ivota i neposrednoga okoli'a. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: * demonstriranje pretvorbe energije: npr. u%enik sko%i, upali svjetlo, baci lopticu, gorenje svije&e, vodeni%ko kolo pod mlazom vode, dje%ja vjetrenja%a; demonstriranje osloba$anja topline: gorenje svije&e, ra%unalo, kuhinjski mikser ** npr. !ivim bi&ima i strojevima *** fotosintezu treba objasniti s naglaskom na pretvorbu svjetlosne energije u kemijsku energiju hranjivih tvari, bez prikazivanja kemijskih simbola i sumarne jednad!be fotosinteze i bez tuma%enja gra$e stanice i njezinih dijelova **** objasniti pojmove proizvo!a"i i potro#a"i (povezati s ishodom C.6. 1.) ***** prijenos topline s jednoga tijela na drugo - npr. vru&a 'alica na stolu, dva organizma jedan uz drugi; usporediti principe toplinske izolacije u prirodi s mogu&no'&u primjene u svakodnevnome !ivotu (odje&a u odnosu na dlaku/perje, toplinska izolacija u gradnji ku&a). Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom ednuju integrirano s ishodom ednuju integrirano s ishodom ednuju integrirano s ishodom DDDD.6..6..6..6.1.):1.):1.):1.): *** dokazivanje 'kroba u listovima (koji su bili izlo!eni svjetlosti i koji su bili u mraku).

Page 15: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—14

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA C. 6. 1 U"ENIK OBJA(NJAVA

ME#USOBNE

ODNOSE )IVIH BI*A S

OBZIROM NA

ZAJEDNI"KO

STANI(TE

- povezuje zadovoljavanje potreba, pona'anje i pre!ivljavanje !ivih bi&a (jedinka, populacija, !ivotna zajednica) s uvjetima i promjenama u okoli'u (stani'tu)* - obja'njava va!nost me$usobnih odnosa !ivih bi&a koja dijele zajedni%ko stani'te** - raspravlja o nadmetanju !ivih bi&a pri zadovoljavanju !ivotnih potreba*** (povezanost s MT OR III. A.2.) - uspore$uje zadovoljavanje %ovjekovih potreba sa zadovoljavanjem potreba ostalih !ivih bi&a - predvi$a posljedice neumjerene potro'nje ljudi i utjecaj na ostala !iva bi&a i okoli' (povezanost s MT OR III.A.2. i III.A.3.)

Prepoznaje potrebe !ivih bi&a na stani'tu te opisuje njihove me$usobne odnose pri zadovoljavanju tih potreba.

Opisuje kako razli%ite skupine !ivih bi&a na istome stani'tu zadovoljavaju svoje !ivotne potrebe te kako promjene na stani'tu utje%u na njihove me$usobne odnose.

Uspore$uje razlike u potrebama i njihovuzadovoljavanju kod razli%itih !ivih bi&a te obja'njava kako uvjeti stani'ta i njihove promjene utje%u na me$usobne odnose !ivih bi&a.

Povezuje na%in !ivota i pona'anje !ivih bi&a sa zadovoljavanjem potreba i promjenama u okoli'u; raspravlja kako uvjeti stani'ta i njihove promjene utje%u na me$usobne odnose !ivih bi&a.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se ostvaruje terenskom nastavom na barem jednome stani'tu. Rezultati se mogu usporediti s primjerima drugih stani'ta, a do podataka se mo!e do&i na dodatnoj terenskoj nastavi ili pretra!ivanjem literature, pronala!enjem zanimljivosti o razli%itim organizmima, prezentiranjem. * istra!ivanje me$usobnoga natjecanja organizama u zadovoljavanju osnovnih !ivotnih potreba (biljke za svjetlost, prostor, vodu i tvari iz tla, a !ivotinje za stani'te, hranu i partnera za razmno!avanje) ** hranidbene odnose valja obraditi na nekoliko primjera hranidbenih lanaca; primjeri su!ivota razli%itih organizama obra$uju se bez uvo$enja stru%noga nazivlja (sa stajali'ta korisnosti - za oba organizma ili samo za jedan, odnosno korisnost jednomu zna%i 'tetu drugomu); princip nametni%koga na%ina !ivota objasniti na poznatim primjerima iz u%eni%koga okoli'a i povezati s mjerama higijene. - izostaviti iz provjere i obrade hranidbene mre!e i piramide. Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom vrednuju integrirano s ishodom vrednuju integrirano s ishodom vrednuju integrirano s ishodom DDDD.6.1.6.1.6.1.6.1):):):): *** npr. uspore$ivanje pokrovnosti kro'nje i prizemnoga sloja biljaka u 'umi, slojevitosti !ivotne zajednice na primjeru 'ume i mora (mogu&e je koristiti se protokolima za mjerenja i opa!anja prema programu GLOBE, www.globe.gov). Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: - izostaviti iz provjere i obrade hranidbene piramide

Page 16: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—15

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA C. 6. 2 U"ENIK RASPRAVLJA

O VA)NOSTI

ODR)AVANJA

URAVNOTE)ENOGA

STANJA U PRIRODI I

UZROCIMA NJEGOVA

NARU(AVANJA

- na temelju istra!ivanja u svome neposrednom okoli'u obja'njava uzroke i posljedice one%i'&enja zraka, vode i tla* - obja'njava utjecaj svjetlosnoga one%i'&enja i one%i'&enja bukom na !iva bi&a - obja'njava utjecaj prirodnih nepogoda i katastrofa na uravnote!eno stanje u prirodi - razmatra va!nost promi'ljenoga gospodarenja prirodnim dobrima** - analizira svoje postupke u kontekstu odr!ivoga razvoja te predla!e osobni doprinos*** - raspravlja o va!nosti o%uvanja biolo'ke raznolikosti**** ((((povezanost s MT OR III.A.1.povezanost s MT OR III.A.1.povezanost s MT OR III.A.1.povezanost s MT OR III.A.1.)))) - ukazuje na razloge koji su doveli do potrebe za'tite odre$enih lokaliteta i vrsta; raspravlja o utjecaju i na%inima za'tite prirode

Prepoznaje i bilje!i primjere poreme&aja uravnote!enoga stanja u prirodi; prepoznaje za'ti&ene vrste i podru%ja u regiji u kojoj !ivi; navodi primjer vlastitoga pona'anja koje je u skladu s odr!ivim razvojem.

Obja'njava podrijetlo uo%enih poreme&aja uravnote!enoga stanja u prirodi; opisuje razloge za'ti&enosti odre$enoga podru%ja i vrsta; opisuje primjere ograni%enosti prirodnih dobara.

Analizira posljedice prirodnih nepogoda i katastrofa te ljudskih djelatnosti na uravnote!eno stanje u prirodi; povezuje ograni%enost prirodnih dobara s potrebnim promi'ljenim njihovim kori'tenjem; analizira vlastiti doprinos o%uvanju prirodne ravnote!e; obja'njava pozitivne posljedice za'tite prirode.

Predla!e mogu&a rje'enja problema poreme&aja uravnote!enoga stanja u neposrednome okoli'u povezuju&i uzroke i posljedice te daje vlastiti doprinos; uspore$uje utjecaj razli%itih na%ina !ivota tijekom pro'losti i danas, povezuju&i ih s odr!ivim razvojem.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Prema mogu&nostima i specifi%nostima okoli'a, u%itelj odabire odgovaraju&a ispitivanja one%i'&enja koja &e provesti s u%enicima. ** obraditi na primjerima u bli!oj okolici, zavi%aju, npr. jezero, more, rijeka, rude, 'ume, riblji fond, fond divlja%i Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom rednuju integrirano s ishodom rednuju integrirano s ishodom rednuju integrirano s ishodom DDDD.6..6..6..6.1. i D1. i D1. i D1. i D.6.2.6.2.6.2.6.2....):):):): **** kartiranje divljih odlagali'ta, ispitivanje one%i'&enja zraka izlaganjem vla!noga papira ili vate uz prometnicu, ispitivanje prisutnosti tvari koje utje%u na !iva bi&a u sastavu tla i vode (kvalitativna ispitivanja); mjerenje kiselosti ki'e, istra!ivanje za'ti&enih vrsta i podru%ja u neposrednoj blizini *** preporu%uje se odre$ivanje ekolo'koga otiska. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: **** igra uloga: rasprava izme$u za'titara prirode i gospodarstvenika (poljoprivrednika, vlasnika tvornice, zbrinjavatelja otpada). Preporu%uje se dio sadr!aja povezan sa za'titom prirode provoditi izvanu%ioni%kom nastavom, prema mogu&nostima u nekome od za'ti&enih podru%ja RH, a terensku nastavu organizirati integrirano s Geografijom (povezanost s MT OR III.A.4. i MT P B.2.3. i Geografijom A/C. 6. 1).

Page 17: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—16

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA C. 6. 3 U"ENIK OBJA(NJAVA

PRIRODNE CIKLUSE

NA TEMELJU

PROMATRANJA I

ISTRA)IVANJA

- obja'njava da u prirodi postoje pojave koje se ponavljaju cikli%ki* (povezanost s Geografijom B. 6. 6) - istra!uje utjecaj ciklusa u prirodi na pona'anje !ivih bi&a** - obja'njava utjecaj kru!enja vode u prirodi na !ivi svijet i utjecaj !ivoga svijeta na kru!enje vode*** - obja'njava !ivotne cikluse na primjerima biljaka i !ivotinja****

Navodi primjere ciklusa u prirodi; opisuje kru!enje vode u prirodi i opisuje va!nost toga ciklusa za !ivu prirodu; svrstava faze !ivotnih ciklusa biljaka i !ivotinja u slijed.

Opisuje na primjerima utjecaj prirodnih ciklusa na !iva bi&a; opisuje na primjeru !ivotne cikluse biljaka i !ivotinja.

Obja'njava utjecaj ciklusa u prirodi na !ivotne cikluse; povezuje utjecaj kru!enja vode na !iva bi&a s utjecajem !ivih bi&a na kru!enje vode; obja'njava !ivotne cikluse biljaka i !ivotinja.

Obja'njava prirodne cikluse te predvi$a posljedice poreme&aja u njima; obja'njava va!nost poznavanja prirodnih ciklusa za uzgoj biljaka i !ivotinja.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA U%enje i pou%avanje valja provoditi istra!iva%kim u%enjem, osobito sustavnim promatranjem i vo$enjem bilje!aka u prirodi kad god je to mogu&e. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: * dnevno-no&ni ritam, Mjese%eve mijene, godi'nja doba, kru!enje tvari (kru!enje vode). Istra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vIstra!iva%ke aktivnosti (izvode se i vrednuju integrirano s ishodom D.6.rednuju integrirano s ishodom D.6.rednuju integrirano s ishodom D.6.rednuju integrirano s ishodom D.6.1. i 1. i 1. i 1. i D.6.D.6.D.6.D.6.2.):2.):2.):2.): ** opisati u%enicima poznate primjere kod biljaka, !ivotinja i ljudi, ali i istra!iti nove promatranjem i s pomo&u literature *** pokusima istra!iti protjecanje vode kroz biljku i njezinu ulogu (otapanje tvari i kolanje tvari u organizmu); pratiti vremensku prognozu tijekom godine i povezati u%estalost oborina na podru%jima na kojima prevladava 'uma s ostalim podru%jima **** !ivotni ciklus biljaka mo!e se obraditi fenolo'kim opa!anjem vegetacijskoga ciklusa razli%itih biljnih vrsta (od pupanja i otvaranja listova / cvjetanja do sjemenke/ploda i rasprostranjivanja, do promjene boje, opadanja listova i zimskoga mirovanja) te usporedbom rezultata i raspravom o mogu&im uzrocima uo%enih razlika me$u vrstama ili kod iste vrste na razli%itim stani'tima (mogu&e je koristiti se GLOBE protokolima); mo!e se npr. promatrati !ivotni ciklus kukca u insektariju. Iz provjere izostaviti nazive pojedinih stadija kod preobrazbe kukaca.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA C. 6. 4 U"ENIK OBJA(NJAVA

PROCESE

KARAKTERISTI"NE ZA

POJEDINA )IVOTNA

RAZDOBLJA

- opisuje procese i promjene u !ivotnim razdobljima %ovjeka - opisuje pubertet kao razdoblje reproduktivnoga sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihi%kih promjena (povezanost s MT Z – TZ A.3.3.) - isti%e va!nost higijenskih navika i zdravih stilova !ivljenja - povezuje nisko samopo'tovanje s rizi%nim pona'anjima* (povezanost s MT Z - MSZ B.3.3.A, B.3.3.B, MT OSR C.3.1., MT IKT A.III. A.3.4.) - obja'njava va!nost odgovornoga pona'anja* - povezuje organe spolnoga sustava s njihovim ulogama**

Razlikuje !ivotna razdoblja %ovjeka; razlikuje organe reproduktivnoga sustava; obja'njava potrebu odr!avanja higijene; prepoznaje va!nost odgovornoga dono'enja odluka u rizi%nim situacijama;

Prepoznaje obilje!ja !ivotnih razdoblja %ovjeka; razlikuje uloge organa reproduktivnoga sustava; obja'njava potrebu odr!avanja higijene i prepoznaje va!nost odgovornoga dono'enja odluka u rizi%nim situacijama;

Opisuje obilje!ja !ivotnih razdoblja %ovjeka; obja'njava uloge organa reproduktivnoga sustava; obja'njava potrebu odr!avanja higijene; prepoznaje va!nost odgovornoga

Uspore$uje obilje!ja !ivotnih razdoblja %ovjeka te uloge organa mu'koga i !enskoga reproduktivnog sustava; obja'njava potrebu odr!avanja higijene i prepoznaje va!nost odgovornoga dono'enja odluka u rizi%nim situacijama;

Page 18: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—17

- povezuje spolnu aktivnost s mogu&im posljedicama*** povezuje spolnu aktivnost s mogu&im posljedicama.

povezuje spolnu aktivnost s mogu&im posljedicama.

dono'enja odluka u rizi%nim situacijama; povezuje spolnu aktivnost s mogu&im posljedicama.

povezuje spolnu aktivnost s mogu&im posljedicama.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se ostvaruje integrirano s ishodom D. 6. 2. Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: * u%enje se organizira u obliku radionica i projekata koji poti%u razvoj osobnosti, pou%avaju o metodama dono'enja odluka i prihva&anju razli%itosti ** nije potrebno detaljno ulaziti u fiziologiju reprodukcije, ve& naglasak valja staviti na promjene koje se doga$aju u pubertetu povezuju&i ih sa spolnim sazrijevanjem (pojmovi: spolne stanice / spermij / sperma i jajna stanica, oplodnja, zametak, plod; sjemenici, sjemenovodi; jajnici, jajovodi, maternica, rodnica; vanjski spolni organi (penis, stidnica); menstruacija; polucija; povezati s ishodom. *** trudno&a, spolno prenosive bolesti Izostaviti iz provjere uzro%nike spolno prenosivih bolesti.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA D. 6. 1 U"ENIK TUMA"I

UO"ENE POJAVE, PROCESE I ME#UOD-

NOSE NA TEMELJU

OPA)ANJA PRIRODE I

JEDNOSTAVNIH

ISTRA)IVANJA

- odgovorno se i prema uputama koristi razli%itim laborato-rijskim posu$em, priborom, ure$ajima i kemikalijama, uz primjenu mjera opreza i za'tite - na temelju opa!anja prirode postavlja pitanja povezana s predmetom opa!anja - prepoznaje i uz pomo& postavlja istra!iva%ka pitanja* - bilje!i i prikazuje rezultate mjerenja i opa!anja te iz njih izvodi zaklju%ke (povezanost s Matematikom E. 6. 1) - uo%ava uzro%no-posljedi%ne veze i obrasce te na njihovoj osnovi predvi$a pojave i doga$aje - raspravlja o svojim rezultatima i uspore$uje ih s rezulta-tima drugih u%enika i ostalim izvorima - prepoznaje relevantne podatke iz ponu$enih izvora te izvje'&uje usmeno i pisano rabe&i ispravne nazive

Izvodi jednostavno istra!ivanje uz pomo& i usmjeravanje: opa!a, postavlja pitanja, bilje!i i prikazuje rezultate te na njihovoj osnovi donosi zaklju%ke.

Izvodi jednostavno istra!ivanje uz pomo&: opa!a i postavlja pita-nja, bilje!i i prikazuje rezultate, donosi zak-lju%ke i izvje'&uje o svome istra!ivanju.

Izvodi jednostavno istra!ivanje: opa!a i prepoznaje istra!iva%ka pitanja, bilje!i i prikazuje rezul-tate, raspravlja o svojim rezultatima te ih uspo-re$uje s rezultatima drugih u%enika, donosi zaklju%ke i izvje'&uje o svome istra!ivanju.

Izvodi jednostavno istra-!ivanje: opa!a, uz pomo& obliku-je istra!iva%ka pitanja, bilje!i i prikazuje rezul-tate, zaklju%uje na osno-vi svojih rezultata i po-dataka iz drugih izvora, raspravlja o svojim rezul-tatima uspore$uju&i ih s rezul-tatima drugih u%enika, uo%ava uzro%no-posljedi%ne veze i obras-ce te na njihovoj osnovi predvi$a pojave i doga-$aje.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Taj se ishod odnosi na metodologiju kojom se ostvaruju svi ostali ishodi, odnosno ostvaruje se integrirano s njima. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene:

Page 19: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—18

* pitanja na koja se mo!e odgovoriti istra!ivanjem (povezanost s Hrvatskim jezikom, domene Komunikacija i jezik i Kultura i mediji) (povezanost s MT OSR (B.3.3., C.3.3.), IKT (A.3.1., A.3.2., B.3.2., C.3.2., C.3.3., C.3.4., D.3.1., D.3.3.), UKU (1., 2. , 3., 4.); budu&i da se ishod D.6.1 ostvaruje integrirano s ostalim ishodima, povezanost se odnosi i na njih).

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA D. 6. 2 U"ENIK OBJA(NJAVA

OSNOVNE PRINCIPE

ZNANOSTI TE ODNO-

SE ZNANOSTI, TEH-

NOLOGIJE I DRU(-

TVENOGA NAPRETKA

- prepoznaje osnovne principe znanosti uo%avaju&i da znanstvene teorije obja'njavaju prirodne pojave i procese na temelju %injenica koje su pro'le brojne provjere te da one nisu kona%ne i mogu se mijenjati u svjetlu novih %i-njenica* - obja'njava odnos znanosti, tehnologije i dru'tvenoga napretka** - prepoznaje da je tehnologija primjena znanosti za dobro-bit %ovje%anstva***

Uo%ava da su znanstve-ne teorije obja'njenja koja su pro'la brojne provjere; navodi primjere moder-ne tehnologije kojom se sam koristi.

Uspore$uje znanstvena obja'njenja s obja'nje-njima temeljenima na mi'ljenju ili vjerovanju; povezuje razvoj tehno-logije s razvojem zna-nosti i dru'tva te uo%a-va njihov me$usobni utjecaj.

Obja'njava da znan-stvene teorije nikada nisu kona%ne, da se uvijek mogu mijenjati u svjetlu novih %injenica; raspravlja o povijesno-me razvoju znanosti i tehnologije te doprino-su znanstvenika koji su pridonijeli napretku.

Razlikuje %injenicu, pretpostavku i teoriju; raspravlja o dobrobiti i zloporabi znanosti i tehnologije.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA Ishod se ostvaruje integrirano sa sadr!ajima ostalih ishoda. Napomene:Napomene:Napomene:Napomene: * mogu&i primjeri: teorije razvoja !ivota na Zemlji, teorija nastanka svemira; utjecaj novih znanstvenih spoznaja na svakodnevni !ivot ljudi mo!e se ilustrirati na primjerima spoznaja o 'tetnosti pretjeranoga izlaganja Sun%evu zra%enju, pesticida (npr. DDT-a) ili nekih lijekova; novije su spoznaje o globalnoj 'tetnosti ispu'nih plinova (smog; efekt staklenika) ** primjeri su va!nih otkri&a npr. otkri&e stanice, otkri&a mikroba - uzro%nika bolesti *** nuklearno oru!je / nuklearne elektrane (povezanost s Hrvatskim jezikom, domene Komunikacija i jezik i Kultura i mediji).

Page 20: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—19

E. POVEZIVANJE S OSTALIM PODRU"JIMA KURIKULUMA, ME#UPREDMETNIM TEMAMA I DRUGIM PREDMETIMA

Nastavni predmet Priroda pripada prirodoslovnomu odgojno-obrazovnom podru!ju te integrira sadr"aje Biologi-je, Fizike i Kemije. U neposrednoj je vezi sa odgojno-obrazovnim ishodima Geografije u klju!nim konceptima izvora i oblika energije, "ivotnih uvjeta, me%uodnosa "ivih bi#a i "ivotnih uvjeta, poreme#aja ravnote"e u prirodi i prirodnih ciklusa, $to daje mogu#nost integriranoga u!enja i pou!avanja. Na razli!ite je na!ine povezana sa svim ostalim odgojno-obrazovnim podru!jima. Najvi$e poveznica ima s tehni!kim i informati!kim podru!jem u mak-rokonceptima Energija i Prirodoznanstveni pristup, tj. u primjeni spoznaja iz prirodoslovlja u svakodnevnome "ivotu te primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija u u!enju i pou!avanju Prirode. U!enici #e se koris-titi znanjima predmeta jezi!no-komunikacijskoga podru!ja pretra"uju#i razli!ite izvore informacija te izvje$#uju#i o rezultatima istra"ivanja. S tjelesnim i zdravstvenim podru!jem povezuje se s ishodom koji se odnosi na ljuds-ko tijelo i zdravlje te ostalim ishodima koji podrazumijevaju izvanu!ioni!ku nastavu. Povezanost s matemati!kim podru!jem ostvaruje se primjenom temeljnih matemati!kih znanja i vje$tina pri rje$avanju problema i obradi podataka istra"ivanja, a s umjetni!kim podru!jem kori$tenjem razli!itim osjetilima tijekom opa"anja prirode i bilje"enjem rezultata crte"ima i fotografijama.

Sve me%upredmetne teme imaju poveznicu s Prirodom. Zastupljeni sadr"aji i aktivnosti tema Osobnoga i socijal-noga razvoja, Zdravlja i Odr"ivoga razvoja usmjereni su na oblikovanje pozitivnoga stava o sebi i svijetu oko sebe uz razvijanje odgovornosti za vlastite postupke. Teme Zdravlja u Prirodi se obra%uju sadr"ajima o !ovjekovim "ivotnim razdobljima. S Osobnim i socijalnim razvojem povezani su ishodi makrokoncepta Prirodoznanstvenoga pristupa, a Odr"ivi razvoj, Poduzetni$tvo, Gra%anski odgoj i obrazovanje ispreple#u se s makrokonceptom Energi-ja i temama koje obra%uju me%uodnose "ivotnih uvjeta i "ivih bi#a te poreme#aje ravnote"e u prirodi. Ishodi koji obuhva#aju odnose znanosti i dru$tva tako%er uklju!uju sadr"aje Gra%anskoga odgoja i obrazovanja. Pristup u!e-nju i pou!avanju u Prirodi podrazumijeva ostvarivanje o!ekivanja me%upredmetnih tema Uporaba informacij-sko-komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti te Gra%anskoga odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovni ishodi predmeta Priroda povezani su s ishodima predmeta Geografija, stoga je mogu#e i pre-poru!ljivo organizirati integrirano u!enje i pou!avanje, odnosno primijeniti integriranu terensku nastavu. U ne-koliko je ishoda mogu#a povezanost s Tehni!kom kulturom, a posebno je u ishodima koji se odnose na Prirodoz-nanstveni pristup bitna povezanosti s Hrvatskim jezikom i Matematikom.

F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

Prirodni proces u!enja usko je povezan s iskustvom, pa je i u $kolskome okru"enju iskustveno u!enje onaj naju-!inkovitiji na!in koji bi trebao dominirati u pou!avanju. U!enik #e mnogo bolje razumjeti i zapamtiti ono $to je neposredno do"ivio, nego ne$to $to mu je prepri!ano ili samo demonstrirano. Stoga je bitno u!enicima omogu#iti stjecanje neposrednoga iskustva, stavljati ih u situacije u kojima #e nove informacije primati razli!itim senzori!-kim putovima, preraditi ih i u!vrstiti njihovo zadr"avanje nekim oblikom primjene. Takva su iskustva npr. izvo-%enje pokusa, odnosno promatranje i istra"ivanje prirodnih pojava, procesa ili objekata. Ako izvorna stvarnost nije dostupna, gledanje filma ili ra!unalne simulacije tako%er mogu biti vrijedno iskustvo. Djelovanje u zajednici, suprotstavljanje mi$ljenja, dono$enje odluka te rje$avanje konfliktnih situacija iznimno su va"ne "ivotne vje$tine koje u!enici mogu razvijati u simuliranim situacijama poput igranja uloga ili dramatizacije nekoga scenarija, te i na taj na!in stjecati iskustva koja su stvarna u promi$ljanju o uzrocima i posljedicama postupanja, u emocijama te propitivanju stavova i vrijednosti. Suradni!ko u!enje i rje$avanje zadataka u skupini pru"aju vi$estruke mogu#-nosti stjecanja iskustava koja se odnose i na sadr"aj u!enja i na socijalne kontakte. U!enje je u!inkovito ako se nadovezuje na prethodna znanja i iskustva, pa je neobi!no va"no novo u!enje zapo!e-ti utvr%ivanjem onoga $to je ve# poznato, uz otkrivanje mogu#ih miskoncepcija koje mogu biti ozbiljna smetnja razumijevanju i povezivanju novih informacija, odnosno konstruiranju novoga znanja. U prirodoslovlju je istra"iva!ko u!enja temeljni na!in u!enja. Ono polazi od prirodne znati"elje i te"nje za otkri-vanjem funkcioniranja svijeta u kojemu "ivimo, od naga%anja i predvi%anja slijeda doga%aja ili uzro!no-posljedi!nih veza. Kad se na temelju prethodnoga znanja i iskustva ne mo"e do#i do odgovora, potrebno je pro-vesti temeljitije istra"ivanje. Rezultati istra"ivanja ne doprinose samo kognitivnoj sferi razvoja u!enika koji je do$ao do odgovora na postavljeno pitanje, ve# se tijekom cijeloga procesa razvijaju brojne psihomotori!ke vje$tine

Page 21: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—20

i sposobnosti, $to zna!ajno doprinosi usvajanju svih generi!kih kompetencija. Stoga se u ovome dokumentu nag-la$ava stalna primjena prirodoznanstvenoga pristupa tijekom u!enja i pou!avanja Prirode, pa je istaknuto da se

Prirodoznanstveni pristup ne u!i kao zasebna cjelina. U ostvarivanju sadr"aja i aktivnosti predmeta Priroda vrlo su bitne strategije aktivnoga u!enja u vidu projektne nastave te raznovrsnih izvanu!ioni!kih i izvannastavnih aktivnosti (dani otvorenih vrata, projektni dani, radioni-ce, izleti, posjete muzejima, vrtovima, istra"iva!kim centrima, ustanovama i sl.). U!itelj planira proces u!enja i pou!avanja na temelju odgojno-obrazovnih ishoda koje trebaju usvojiti svi u!enici do kraja nastavne godine. Odgojno-obrazovni ishodi nisu tematske cjeline. Oni su postavljeni u okviru hijerarhije koncepata, definiranih u prirodoslovnome podru!ju kurikuluma te upu#uju na najva"nije ideje koje u!enik treba razumjeti i na temelju kojih #e postupno konstruirati sve slo"enija znanja. Na temelju razrade odgojno-obrazovnih ishoda i smjernica za u!enje i pou!avanje u!itelj #e autonomno komponirati tematske cjeline u svo-jemu izvedbenom kurikulumu. To zna!i da redoslijed odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu ne odre%uje re-doslijed u!enja i pou!avanja te da se dijelovi pojedinih ishoda mogu ostvariti u sklopu razli!itih tematskih cjelina, a neki se ostvaruju usporedno i integrirano. U ostvarenju ciljeva Prirode i razvoju u!enika klju!nu ulogu ima $kola koja zajedno s predmetnim u!iteljem treba pru"iti pogodno i poticajno okru"enje za u!enje. Najbolje okru"enje za u!enje ono je u kojemu se u!enici osje#aju prihva#eno i gdje se poti!e suradni!ki odnos s drugim u!enicima i u!iteljem. U!itelj planira nastavu na temelju ishoda koje autonomno razra%uje, pri !emu vodi ra!una o dobi, interesima i kognitivnim sposobnostima u!enika. Blisko sura%uje s u!iteljima onih nastavnih predmeta s kojima se u odgojno-obrazovnim ishodima ostvaruje kore-lacija. Motivira svoje u!enike time $to postavlja pozitivna i prikladna o!ekivanja, vjeruje u njihov uspjeh te po$tu-je razli!ite stavove. Poti!e pozitivne me%uljudske odnose i stvara pozitivno razredno ozra!je u kojemu nema straha od postavljanja pitanja, glasnoga razmi$ljanja i razmjenjivanja misli. Istra"iva!ke aktivnosti mogu se pro-voditi individualno, u paru ili skupini. U!enike se mo"e grupirati prema razli!itim kriterijima, npr. prema intere-su u!enika a da se pritom prilago%ava njihovim razli!itim potrebama i postignu#ima, pru"aju#i im prikladne iza-zove u okviru planiranih ishoda predmeta Priroda. U!itelj poti!e u!enike na opa"anje, primjenu istra"iva!ke metodologije i uporabu pribora, podu!ava bilje"enje i prikazivanje rezultata. Uva"avanjem prethodnoga znanja i iskustva u!enika u!itelj nadogra%uje postoje#e koncep-te i olak$ava stvaranje novih. Tra"i veze sa svakodnevnim "ivotom, !ime poti!e uro%enu dje!ju radoznalost. U!i-telj poti!e u!enike na postavljanje razli!itih pitanja me%u kojima #e izdvojiti ona istra"iva!ka. Vje"ba ih oblikovati pretpostavke te ih u!i kako razli!itim istra"iva!kim aktivnostima do#i do podataka koji se mogu analizirati, kako interpretacijom rezultata dobiti odgovor na istra"iva!ko pitanje te potvrditi ili opovrgnuti svoje pretpostavke. Ukazuje u!enicima kako se zaklju!ak donosi na temelju dobivenih rezultata, a ne prija$njega znanja te ih u!i rje-$avati probleme razvijanjem kriti!koga mi$ljenja. Svoje u!enike vi$estruko izla"e situacijama koje od njih zahtije-vaju primjenu istra"iva!kih vje$tina jer to vodi razvijanju motivacije i samostalnoga u!enja. Osim poticajnih me%uljudskih odnosa i kreativnoga pristupa planiranju i ostvarivanju u!enja i pou!avanja, ure-%enje u!ioni!koga prostora bitno pridonosi ostvarivanju ishoda. Po"eljno je da u!ionica Prirode, uz radne stolove, bude opremljena sudoperima i elektri!nim sklopovima, dovodima vode i plina te prostorom za prirodoslovne zbirke uz pripadaju#i kabinet. Ostvarivanje ishoda zahtijeva upotrebu laboratorijskoga pribora i posu%a, instru-menata i kemikalija. Uz navedenu istra"iva!ku opremu potrebna je i za$titna oprema kako bi se rad odvijao u sigurnome okru"enju uz primjenu mjera za$tite. U!enici se upoznaju s organizacijom u!ionice i pravilima pona-$anja. Posebna pozornost pridaje se uputama za rukovanje te mjerama opreza i za$tite tijekom uporabe laborato-rijskih ure%aja, instrumenata, posu%a, pribora i kemikalija. Usvajanje koncepata zasniva se na u!eni!kome promatranju i istra"ivanju prirode te se kao nastavna sredstva gdje je god mogu#e upotrebljavaju materijali iz prirode, s naglaskom na izvornu stvarnost, na!elo zornosti i zavi-!ajnosti. U!enici se poti!u na dono$enje materijala iz neposrednoga okoli$a za prou!avanje u $koli. U!enje o pri-rodi izvan u!ionice posebno je dragocjeno jer pridonosi lak$emu usvajanju ishoda te je znanje ste!eno na taj na-!in trajnije. Osim u!ionice za Prirodu, va"no je mjesto u $koli $kolska knji"nica u kojoj u!enici mogu prikupljati informacije o razli!itim temama. U!enike se poti!e na istra"ivanje prikupljanjem informacija u knji"nici koriste#i se stru!nom literaturom i !asopisima koji populariziraju prirodne znanosti. U u!enju i pou!avanju Prirode primjenjuje se i e-

Page 22: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—21

u!enje ili u!enje potpomognuto informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT). Ono omogu#ava prona-la"enje informacija kao i virtualni uvid u prirodu i prirodne procese. Izvori informacija, sadr"aji i aktivnosti dos-tupni IKT-om mogu se prilagoditi individualnim i razvojnim razli!itostima i potrebama u!enika u razli!itim situ-acijama procesa u!enja i pou!avanja. Osim $to u!enici mogu prikupljati informacije, u!e prepoznati i primijeniti one koje su bitne, a kori$tenjem dru$tvenih mre"a i virtualnoga okru"enja primjenjuju suradni!ko u!enje izvan u!ionice. Upotreba IKT-a omogu#ava u!enicima kreativnije prikazivanje rezultata u!enja. Dio su IKT-a i prezen-tacijski alati koji olak$avaju usvajanje prezentacijskih vje$tina. Ovisno o uvjetima, kurikulumu $kole i ostvarivanju korelacija s drugim predmetima te razli!itome obimu makro-koncepata Prirode, u!itelj autonomno razra%uje sadr"aje i aktivnosti ishoda i raspore%uje predvi%eni fond sati. Za ostvarenje svih ishoda Prirode u petome razredu nastavnim je planom predvi%eno 52,5 sata, a za $esti razred 70 sati u nastavnoj godini. Tjedni raspored mo"e se mijenjati ovisno o aktivnostima planiranima kurikulumom $ko-le. Taj kurikulum daje mogu#nost izrade fleksibilnijega rasporeda koji ne mora biti stalan tijekom cijele nastavne godine i mo"e se prilagoditi provo%enju istra"iva!kih aktivnosti. Ako se broj sati u kurikulumu $kole odre%uje na tjednoj bazi, bilo bi po"eljno da se u!enje i pou!avanje Prirode odvija kao dvosat.

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU PRIRODA

Kurikulum predmeta Priroda usmjeren je na integrirani pristup u!enju, pou!avanju i vrednovanju. Svi odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikuluma vrednuju se za svakoga u!enika u prijateljskome i poticajnome ozra!ju s aktivnim uklju!ivanjem u!enika u proces kriterijskoga vrednovanja.

Primjenjuju se tri pristupa vrednovanju:

Vrednovanje za u!enje ne rezultira ocjenom, ve# osigurava u!eniku, u!itelju, roditeljima i $koli povratnu informaci-ju o procesima u!enja i usvojenosti znanja i vje$tina u odnosu na postavljena o!ekivanja. Tim pristupom u!itelj provjerava uspje$nost pou!avanja i unapre%uje ga, procjenjuje spremnost u!enika za istra"iva!ko u!enje kao i u!enikovo razumijevanje koncepata, dok u!enik dobiva povratnu informaciju i preporuke o svome procesu u!e-nja.

Vrednovanje kao u!enje podrazumijeva u!enikovu samoprocjenu ostvarenoga napretka. Na osnovi toga planira budu#e u!enje, razvija osje#aj odgovornosti za vlastito u!enje te samokriti!nost. Osim samovrednovanja, u!enik aktivno vrednuje rezultate rada/u!enja svojih vr$njaka. Tako%er ne rezultira ocjenom.

Vrednovanje nau!enoga sumativno je vrednovanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u odre%enome trenutku. Rezultira ocjenom. U!eni!ko se postignu#e vrednuje prema unaprijed odre%enim kriterijima na osnovi razine usvojenosti znanja, vje$tina i vrijednosti pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.

U premetu Priroda primjenjuju se dva elementa vrednovanja: ● usvojenost prirodoslovnih koncepata ● prirodoznanstvene vje$tine.

Usvojenost prirodoslovnih koncepata obuhva#a znanja onih kognitivnih razina koja je u!enik stekao u skladu s defini-ranim ishodima kurikuluma. U sklopu toga elementa vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova, razumijevanje pojava, procesa i me%uodnosa, obja$njavanje me%usobnih utjecaja i uo!avanje uzro!no-posljedi!nih veza i kom-pleksne me%uovisnosti "ive i ne"ive prirode.

U elementu prirodoznanstvene vje"tine vrednuju se ste!ene vje$tine. Prate se u!enikove aktivnosti tijekom istra"i-va!koga rada i njihov rezultat (pokusi, modeli, crte"i, grafi!ki i tabli!ni prikaz rezultata, usmena i pisana izvje$#a - posteri, prezentacije i sl.).

U zaklju!noj ocjeni podjednak udio !ine ocjene iz obaju elemenata vrednovanja.

U!itelj se za oba elementa vrednovanja i u svim pristupima vrednovanju mo"e koristiti razli!itim metodama i tehnikama poput rubrika za ocjenjivanje prakti!nih radova i u!eni!kih izvje$#a, lista provjere, procjene aktivnosti i pona$anja tijekom rada u paru ili skupini, procjene aktivnosti i pona$anja tijekom rasprave, portfolija (mape

Page 23: 01*0, Priroda - os-cisla.skole.hros-cisla.skole.hr/upload/os-cisla/images/static3/2172/attachment/Priroda.pdf · nastavnome predmetu Priroda i društvo. Konceptualno i sadržajno

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA

—22

u!enja) i sl. Bitno je da se svim u!enicima kontinuirano vrednuju znanja, vje$tine, trud i rad. Pitanja postavljena u!enicima moraju biti primjerena njihovoj razvojnoj dobi, stoga je potrebno ispitivati razli!ite kognitivne razine znanja s naglaskom na konceptualno razumijevanje, a ne memoriranje !injenica.

U!itelje se poti!e da pronalaze i osmi$ljavaju metode i tehnike vrednovanja primjerene ishodu u!enja i razli!itim pristupima u!enju te da pritom uklju!e i u!enika koji mo"e sugerirati na!in na koji je spreman pokazati svoje znanje.

U izvje"#ivanju**** o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Priroda na kraju petoga razreda u!itelj iska-zuje broj!anu ocjenu te kvalitativno opisuje postignu#a i napredovanje u!enika u predmetu. Broj!ana ocjena nu-meri!ki je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom s ljestvicom od pet stupnjeva - nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odli!an (5). Uz broj!anu ocjenu u!itelj pi$e i kra-tak osvrt na postignu#a i napredovanje u!enika s konkretnim i autenti!nim opisom u!enikovih jakih strana i podru!ja u kojima je mogu#e daljnje napredovanje u predmetu. Pritom se oslanja na bilje$ke koje je primjenom razli!itih pristupa, metoda i tehnika vrednovanja prikupio tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.

Na kraju $estoga razreda u!itelj unutar svoga predmeta odre%uje zaklju!nu broj!anu ocjenu. Uz nju daje i sumar-nu procjenu razvoja odre%enih elemenata generi!kih kompetencija: odgovornosti, samostalnosti i samoinicija-tivnosti te komunikacije i suradnje. Te procjene iskazuju se u svjedod"bi s pomo#u lista procjena, prema ljestvici od tri stupnja: potrebna podr$ka, dobro i izvrsno.

Zaklju!na ocjena u predmetu temelji se na dokazima o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda prikupljenima razli!itim pristupima, tehnikama i metodama tijekom cijele $kolske godine. U!enik treba zadovoljiti sve odgojno-obrazovne ishode na minimalno zadovoljavaju#oj razini kako bi bio pozitivno ocijenjen. Zavr$na ocjena predstav-lja skup vjerodostojnih, valjanih i dokazivih informacija o u!enikovu u!enju i napretku, o onome $to je nau!io i kako je napredovao. Zaklju!na ocjena nije aritmeti!ka sredina svih ocjena i temelji se na profesionalnoj odluci u!itelja.

* Detaljno opisano u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda u!enja u osnovno$kolskom i srednjo$kolskom odgo-ju i obrazovanju.