ISSN 1333-0527 2011

Mladich s rogom ! Tri u jedan! ! Mahler – nash najbolji prijatelj ! Roker s guslama ! Fotostrip Fideli0 ! Iz glazbene ordinacije ! Last Request –

poklon CD

!asopis glazbene "kole vatroslava lisinskog bjelovarbr. 17 trythonus

diabolus in musica

Tko je uzeo CD?

- Pođite za mnom, od sada ćete loviti ljude - reče prije cca 2000 godina Isus dvojici braće koja su krpala mrežu na obali. - Evo, samo da nešto smislim - reče Zuckerberg prije 4 godine i izradi Mrežu kojom lovi ljude još i danas.

Fenomen Facebooka u posljednjih je godinu (i više) dana uzeo prilično maha, te je kao takav postao zanimljiv u očima brojnih sociologa, psihologa i drugih komentatora društvenih promjena. Tako je primjerice sfera zavidnosti s novih čizama prenesena na broj sviđanja (e pa neću reći „lajkanja“) profilne fotografije; brisanje s liste „prijatelja“ postalo je ravno šamaru i ispljuvku u lice usred prepune plaže, a svi znamo kako je apsolutna sramota i doživotni biljeg na čelu ako ne „bockate natrag“ sve dok vam prst ne utrne i ukućani ne zaborave da postojite. S obzirom na sve to, neumorni bjelovarski umjetnici ustali su i podigli svoju kameru uvis kako bi zavidnom umjetničkom formom igrano-dokumentarnog filma izrekli neke strašne pretpostavke koje u Zuckerberga izazivaju plač i škrgut zubi. Samo on to neće priznati, ali uz 50 milijardi utjehe ne bih ni ja. Ekskluzivno uz Trythonus možete pronaći svoj besplatni primjerak filma „Last request“, nastalog u teškim recesijskim

uvjetima. Ali niti vrijeme (kiša i vjetar), niti catering (burek u pekari), niti ograničeni budžet (146 kuna i 52 nevažeća slovenska tolara), niti specifični prostorni uvjeti (moljakanje u kazalištu), niti sukob interesa u dvočlanoj koprodukciji („Snimat ću te iz žablje perspektive, boli me ruka od ptičje...“) nisu spriječili da film ugleda svjetlo dana.

Nikad viđena priča nas vodi u 2020. godinu i prati Tonchya Od Zanata Lowreca u tipičnom životu tog vremena koji se zakomplicira ulaskom Lude Swatkice, u koju se zaljubi na prvi lajk...

Briljantna režija Antonija Jakupčevića („Sizifova kamera“ za režiju na festivalu u Cavtatu), maestralna gluma Kristiana Došena (dobitnik „Zlatnog Bureka“ na festivalu u Gospiću za ulogu Tonchya), te autorski scenarij tehnikom „iz glave“ već spomenutog dvojca nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

[Sve pogreške i nelogičnosti u filmu su namjerne. Sva autorska prava nepotrebno pridržana.]

Kristian Došen

U ime Fejsa

...

Try 2

Try 3

Sadržaj:Predstavljamo vam...................................................................................5Naše škole listovi....................................................................................15Vivant professores.................................................................................46A Night at the Opera..............................................................................59Iz glazbenog života Bjelovara.................................................................63Razgovor ugodni.....................................................................................67Glazbeni složenac...................................................................................74

Can't read my poker face...

Diabolus @ kuhinjaPišu: Željka Štelcer i Alida Sokolović

Godina 2011. Veliki Odred kuhara naučnika pod vodstvom šefice kuhinje Sokolović odlučio je pod svaku cijenu dobiti rat protiv Kradljivaca Vremena! Mjesecima ranije potajno su se skupljali sastojci za originalne recepture, a s početkom novoga desetljeća konačno je započela velika kulinarska akcija Trythonus17! Odlučeno je da će krajnji rok za serviranje finalnog objeda biti sredinom veljače jer će nakon toga već pripremljenim glavnim namirnicama proći rok trajanja.

Akcija je započela dosta ambiciozno budući da su pojedini elementi jelovnika razrađeni još prije početka sukoba. No, ubrzo su uslijedili veći problemi jer je nestalo najvažnijeg oružja - kreativnosti! Odred je malo posustao, a lonci i kuhače obješeni o klin. Kriza je uzimala sve veći danak, svakodnevno se serviralo isto jelo na „sto načina“. No, u jednom trenutku netko je na najvišoj polici u kuhinji pronašao staru knjigu tajnih recepata „Diabolus @ kuhinja“ koji svakom kuharu daju snagu i nepobjedivost! Bilo je jasno da su odgovori na sva kulinarska pitanja svima cijelo vrijeme bili pred nosom, a oni su uporno tražili negdje drugdje! Uslijedili su mirni dani proučavanja i dešifriranja zagonetnih formula, potrage za zaboravljenim sastojcima u skrivenim seoskim tvornicama zdrave glazbe te uvježbavanja priprema raznovrsnih uvertira i neobičnih preludija, originalnih glavnih tema i slasno-glazbenih dodataka. Činilo se da sve kreće na bolje. Ali, ne zadugo! Početkom veljače nenadano je ponestalo šećera na policama domaćih trgovina što je izazvalo pobunu u ogranku Slastičari. Uslijedila je nestašica kolača, a s njom i zarazna apstinencijska kriza i pad motivacije u prvim redovima, uz prezir prema domaćem Glazbenom složencu. Pojedinci su bojkotirali radne dogovore i javno iskazivali svoju netrepeljivost, osobito prema vegetarijancima (još uvijek se ne zna zbog čega). U tom teškom trenutku šefica kuhinje je umalo potpisala kapitulaciju, ali su, na sreću, to spriječile srčane mlade gastronomkinje Štelcer i Vukelić. Upotrijebile su svu svoju preostalu maštovitost i snagu da bi se ostvarila epska pobjeda nad Kradljivcima Vremena, te, bez obzira na sve, skuhale bogat i ukusan kraljevski Trythonus dostojan svih pravih ljubitelja glazbe.

Try 4

Pojest #u sve kola!i#e!

Papaj, papaj pa idemo pa-pa...

Mla

di!

s r

ogom

Razgovarala: Antonija Vukeli!

Try 5

Predstavljamo vam...

Kornist Prerad Deti!ek (1931.) predaje rog na Muzi!koj akademiji u Zagrebu ve" 44 godine, a svojevremeno je bio prvi student koji je na toj Akademiji diplomirao rog. Svirao je u raznim orkestrima i nastupio na brojnim koncertima, a dobio je vi#e hrvatskih i me$unarodnih nagrada za svoj dugogodi#nji rad. On je zaslu%an za

popularizaciju roga u Hrvatskoj i zbog njega su doma"i skladatelji po!eli pisati djela za taj limeni instrument. Osnovao je Hrvatsko dru#tvo kornista, a dobio je i titulu professor emeritus. Trenuta!no ima samo jednog studenta, Jovana iz Makedonije, !iji je otac tako$er studirao kod profesora Deti!eka.

Profesore, opi#ite nam va# prvi susret s rogom.

Bilo je to sasvim slu!ajno, jako davno, !etrdesetih godina pro"loga stolje#a. 1946. sam $ivio u Mariboru. Tada je $ivot gimnazijalaca bio druk!iji nego danas, mi nismo izlazili nave!er, nismo imali nikakve zabave i morali

smo u 21 sat biti kod ku#e. Nismo i"li nave!er u kazali"te ili u kino, predstave su za %ake bile poslijepodne. Jednoga dana je nastavnik muzi!kog odgoja pitao ho#e li tko svirati kakav puha!ki instrument. I ajde, nas !etvorica iz prve klupe smo se javili. U ono vrijeme je bila moderna truba, a

razlog je bio film Mladi# s trubom. Osim toga, u Sloveniji je uz trubu bio popularan i klarinet. Nas !etvorica smo malo zakasnili na prijamni ispit jer smo htjeli do#i zajedno, i kad smo do"li na red pitali su nas: „De!ki, kaj bi vi?“ Mi smo rekli da bismo htjeli svirati trubu i klarinet, a oni su nam odgovorili da toga vi"e nema i da je gore na

ormaru „ono za vinotok“. Nisam imal pojma kaj je to! I tako smo nas !etvorica po!eli u!iti svirati rog, na kraju sam ja jedini ostao.

Kako je teklo va#e #kolovanje, gdje ste sve u!ili?

Po!eo sam u Mariboru u muzi!koj "koli, nastavio u Glazbenoj "koli Vatroslava Lisinskog u Zagrebu,

poslije na zagreba!koj Muzi!koj akademiji, a poslije diplome sam oti"ao u Pariz, na konzervatorij. Tamo je sistem takav da se klasa sastoji od ukupno dvanaest studenata. Kad netko diplomira, njegovo mjesto je slobodno, tako da je konkurencija bila jako o"tra. Ja sam tamo do"ao dosta „star“,

me%utim, uspio sam polo$iti prijamni ispit i godinu dana sam bio u toj klasi koja je bila stra"no „naporna“. Tri puta tjedno smo imali nastavu, tempo je bio stra"an, pogotovo "to su ostali studenti bili izvrsni u !itanju s lista i solfeggiju. Mi se nismo mogli mjeriti s njima, pogotovo u solfeggiju. Ja sam do tada ve# bio u orkestru i imao sam iskustva u

!itanju s lista, ali nisam bio dorastao drugima. Bilo je sjajno ako je u notnom sistemu bilo, kako mi ka$emo, „in F“, ali !itati s lista note „in H“ i ostalo meni je bilo nemogu#e.

Try 6

Try 7

Znate li svirati jo! neko glazbalo, uz rog?

Ne znam. Nekad smo morali svirati klavir kao obligatisti. Svakako je pohvalno znati svirati jo! ne!to, a klavir bi svi trebali bolje nau"iti.

Jeste li kao u"enik i student sudjelovali na natjecanjima, kao mi danas?

Tada nije bilo takvih natjecanja. Postojalo je Jugoslavensko natjecanje, ali ja na to vi!e nisam i!ao, svirao sam u orkestrima i onda nije bilo vi!e vremena za vje#banje. Ovakvih !kolskih natjecanja kao danas, u moje vrijeme nije bilo.

Na kojim ste sve audicijama bili i u kojim orkestrima ste svirali?

Kao srednjo!kolac bio sam samo na audiciji za filharmoniju, orkestar se tada zvao Dr#avni simfonijski orkestar, prete"a Zagreba"ke filharmonije. Tu sam po"eo. Radio sam u svim orkestrima koji su postojali u Zagrebu: Radio orkestar, Komorni orkestar, Operni orkestar i Orkestar jugoslavenske

radiodifuzije. Taj orkestar je imao

jedan koncert mjese"no gdje je organizator, Radiotelevizija Zagreb,okupio najbolje muzi"are iz cijele biv!e Jugoslavije. Na#alost, tada nije bilo ve$e dvorane, nego samo dvorana Istra. Koncerti su bili izvrsni, „pokupili“ su najbolje guda"e i puha"e iz cijele Jugoslavije, ali se nisu mogla

izvoditi velika djela sa zborom ili solistima jer je dvorana bila premala. U Zagreb su tada dolazili izvrsni dirigenti kao Zubin Mehta, Lorin Maazel, Kiril Kondra!in. Snimke postoje, ali !teta !to ih Hrvatska radio-televizija vi!e ne izdaje. To bi bili jako dobri CD-ovi. Poslije sam u Parizu svirao u Konzervatorijskom orkestru tako da

sam imao dosta iskustva.

Jeste li paralelno radili i kao profesor?

Uz sviranje u orkestru radio sam i kao profesor. Ovako je to bilo: prvi sam diplomirao na zagreba"koj Akademiji, a moji profesori su bili Fran Lhotka i Dragan Gürtl. Po!to nije bilo kadra, prvi diplomanti su i!li

na specijalizaciju u Italiju, Francusku ili Njema"ku, a onda su bili raspisani natje"aji za stalne nastavnike koji imaju kvalifikaciju kakva se tra#i za jednu visoko!kolsku ustanovu. Na Akademiji sam po"eo raditi 1967., radio sam sve do 2001. kad odlazim u mirovinu. Radio sam cijelo vrijeme

u stalnom radnom odnosu, a poslije kao vanjski suradnik. Usto sam radio u orkestru, nastupao solisti"ki i snimao.

Koje ste koncerte za rog izvodili?

Svirao sam sve Mozartove koncerte, Telemannove, Straussove i Haydnove. Za mene je napisano pet

doma$ih koncerata i jo! neke kompozicije koje su nastale tijekom mog 30-godi!njeg rada kao aktivnog kornista.

Recite nam ne!to o skladbama doma#ih skladatelja za rog.

Ja sam po"eo s klasi"nim, „#eljeznim“ repertoarom jer u ono vrijeme nije bilo puno kompozicija

za rog. Postojale su tri kratke skladbe za rog doma!ih autora uz klavirsku pratnju, Lhotkina Uspomena, Baranovi!eva Elegija i Andante cantabile Krste Odaka. I kad sam ja po"eo nastupati, onda su na#i kompozitori "uli da to nije tako „stra#an“ instrument i da se na njemu mo$e ne#to odsvirati. I tako je

po"elo, najprije s kra!im skladbama uz guda"ki kvartet, onda i djelima uz orkestre. Pet na#ih velikih skladatelja, %ulek, Baranovi!, Kuljeri!, Bjelinski i Mileti!, napisali su pet koncerata za rog, svake dvije godine nastao je po jedan. Nakon toga su se i ostali skladatelji po"eli interesirati za taj instrument, tako da su nastale prve kompozicije u

Hrvatskoj za orgulje i rog. A orgulje su same za sebe kraljica instrumenata, treba to jako pa$ljivo pisati da se instrument ne „prekrije“. Spomenuo bih i Mileti!evu skladbu za rog i violinu. Uglavnom, danas ima dosta toga. Ja sam snimio "etiri CD-a i nekoliko LP plo"a.

Koliko se toga promijenilo otkad ste vi bili u!enik? Kako ste nabavili svoj prvi instrument?

Sad je lak#e, mi u ono vrijeme nismo imali instrumente, a note smo prepisivali. Sre!om, onda smo s orkestrima puno putovali pa smo mogli kupiti partiture u inozemstvu. Instrumente smo „#vercali“ (to se

sada smije govoriti, a onda se nije smjelo). Da bismo do#li do kvalitetnih instrumenata prvo smo kupovali devize... Danas orkestri kupuju kvalitetne instrumente i Akademija ima kvalitetne instrumente. Kada bih vam ja pokazao svoj prvi instrument vi biste se zgrozili, izgledao je kao da je netko igrao s njim nogomet.

Takve instrumente su napustile i limene glazbe.

Kakav je bio program u "koli i na Akademiji?

Nije bilo nikakvog programa, radilo se stihijski, prema tome tko je imao kakve note. Program nije postojao niti u srednjoj #koli, niti na Akademiji, nije bilo sistematizirano

#to se svira prve ili druge godine...

Ako ste uspjeli dobiti partituru kakvog Haydnovog ili Rossetijevog koncerta, ili ne#to sli"no, to ste onda i radili. Me&utim, nas je „dr$ao“ veliki entuzijazam, a njega danas, na$alost, nema. Uz rad u orkestru puno se vje$balo. Zamislite si samo, ako je Filharmonija imala probe od 8 do 11, a radio ili opera od 11:30,

prijepodne, dakle, niste mogli vje$bati. Dakako, ako ste bili marljivi to ste nadoknadili.

Try 8

Kada ste vje!bali?Do!ao bih u !est ujutro, kad su

"ista"ice otvorile dvoranu. Prvu „rundu“ sam odradio do pola osam i malo se odmorio. Poslije dvije probe nisam bio u stanju odmah vje#bati, a poslijepodne onoliko koliko bi mi jo! ostalo snage. A nave"er, ako je bila operna predstava, morao sam se

„!parati“. Dakle, ako ste htjeli ne!to posti$i, cijeli dan vam je bio ispunjen radom.

Jedan od najboljih dana"njih kornista, Radovan Vlatkovi#, bio je va" u$enik. U $emu je tajna njegovog uspjeha?

Kao prvo, po"eo je sa sviranjem vrlo mlad, a kao drugo, bio je jako

zainteresiran. Svakoga ljeta sudjelovao je na seminarima u Hrvatskoj ili inozemstvu gdje je „pokupio“ mnoge pozitivne stvari i na njima radio. Njegovo !kolovanje bilo je „skra$eno“, on je u tri godine zavr!io Akademiju i diplomirao sa 18 godina! Odmah je oti!ao u inozemstvo na specijalizaciju i uspjeh je morao do$i.

%to biste rekli nama mladima koji !elimo posti#i ne"to u glazbi?

Kao prvo, vi nemate „niti svetka niti petka“. Prvo !to morate znati je da ne smijete niti jedan dan provesti bez vje#banja, bez obzira je li Stara ili Nova godina. Va!u „porciju“ vje#banja morate odraditi, to je vrlo bitno jer se jedan dan nevje#banja

odmah osjeti. Jasno, iskoristite vrijeme u !koli ili na akademiji dok imate nekog tko vas upu$uje kako raditi, prihvatite savjete i intenzivno radite. Nemojte zapo"eti radni dan u 10 sati! Nemojte spavati do 10, nemojte i$i spavati u dva ujutro jer #ivot glazbenika je poput !portskog #ivota. Vi se morate komparirati sa !porta!ima; oni isto ne mogu

„lumpovati“ do jutra i onda igrati utakmicu drugi dan, odmah se vidi tko se „vu"e“ po terenu. Kad ste izabrali glazbu, njoj se morate i posvetiti. Ali opet, glazba je divno zanimanje i jedno veliko zadovoljstvo. Ako lijepo odsvirate jedan lijepi solo u orkestru, samo si zamislite 5. simfoniju %ajkovskog, to je nezamislivo, nenaplativo.

Try 9

U razgovoru sa simpati$nim profesorom Deti$ekom saznala sam dosta korisnih stvari koje #e mi pomo#i u daljnjem "kolovanju, a mislim da #e i svi glazbenici koji #e ovo pro$itati razmisliti trude li se dovoljno oko svog uspjeha. Drago mi je da sam upoznala glazbenika koji je prvi potaknuo zanimanje za rog u Hrvatskoj. Shvatila sam da

moram jo" vi"e raditi kako bih postigla ono $emu te!im: biti kornistica.

Cure padaju na ovo!

Dok smo mi pani!no

tragali za pop-zvijezdom

koju "emo predstaviti u

ovom broju, profesor

violine Robert Boldi!ar se

diskretno uselio u na"u

redakciju (Staklenu sobu).

U "pet do dvanaest"

shvatili smo da nam je

zvijezda "pred nosom" tj.

da je upravo na"

samozatajni gusla! onaj

kojeg tra!imo.

RO

KE

R S

GU

SL

AM

A

Try 10

Predstavljamo vam

Razgovarala: !eljka "telcer

O!e" da ti striko poka#e

trik?

Recite nam ne!to o svojim glazbenim po!ecima!

Po!eo sam sa !est godina, zapravo, jo! i ranije – s negdje dvije,

tri godine. U to doba moj je otac, profesor violon!ela, vrlo aktivno svirao. On nije nikada radio u !koli nego je svirao po

orkestrima. Znao je ku"i donositi !elo pa vje"bati. Meni se

stra!no svi#alo kada je on svirao. Sjedio sam na „tuti“ i imao

sam dvije kuha!e koje mi je dala mama s kojima sam imitirao

njega kako svira. Po!to su kuha!e bile manje, nisam ih dr"ao

kako se dr"i !elo ve" sam jednu stavio na rame, a drugu vukao

preko nje. Uop"e nisam ni znao da takav instrument postoji. Kad sam navr!io !est godina, jo! nisam znao ni pisati, otac mi

je rekao da postoji instrument koji se svira na taj na!in i pitao me da li ga "elim svirati, a ja sam rekao da "elim. I tako…To

su neki po!eci, ostalo je povijest!

Znaju li Bjelovar!ani da svirate u Zabranjenom pu!enju? U principu, i znaju i ne znaju. Ali ne vidim to kao ne!to !to je bitno da se zna ili ne zna. Ja osobno ne smatram da je to neki „big deal“… U Zabranjeno pu!enje sam krenuo jo! 1997. godine kad sam bio mlad, s dugom kosom, student na

Akademiji. Kolega Bruno Urli", koji mi je bio cimer tijekom

!kolovanja, po!eo je s njima svirati i jednog ljeta je morao kod brata u Pariz na tri mjeseca pa su zamolili mene da ga zamijenim na turneji. Tad sam se upoznao s njima kao

takvima. Kasnije smo povremeno zajedni!ki radili. Primjerice, na velikim koncertima bih svirao u nekakvim kvartetima i tim

„!udima“… Onda sam 2004., kad je Bruno iz privatnih

razloga odlu!io da vi!e ne "eli svirati u bendu, postao

punopravni !lan Zabranjenog pu!enja.

Jeste li slu!ali Zabranjeno pu!enje i ranije?

Jesam! To je sarajevski bend, a ja sam iz Sarajeva. Oni su po!eli

'84. – '85. godine kad sam ja ve" lagano bio adolescent pa su na

neki na!in obilje"ili moju mladost. Pogotovo !to su se u prvim albumima vi!e oslanjali na punk – The Clash im je bio uzor. Ja sam u to doba furao punk…

Kako je izgledalo to doba?

Mi smo imali sre"u, koju vi, na"alost, nemate. Ja sam ipak dijete poznog komunizma. Dotok informacija je onda bio puno manji nego danas, tako da su ljudi, htjeli ili ne htjeli, bili prisiljeni biti puno kreativniji nego danas. Osobno smatram, ne

zato !to sam nostalgi!an, da se u to doba, pogotovo krajem sedamdesetih i osamdesetih, u biv!oj Jugoslaviji kroz „novi val“ napravio sukus izvrsnih bendova koji su u to vrijeme svirali i na

taj na!in obilje"ili moje djetinjstvo. A vidim da i dan danas puno mlade raje podosta slu!a upravo te bendove. Mislim da to dosta govori. Meni je jako drago vidjeti mladu raju na na!im

koncertima. Jer na!a prva publika, to su danas ve" pomalo i djedovi… Ali evo, ima dosta raje od nekih 15, 16, do nekih dvadeset dvije - tri godine koji dolaze i jo! uvijek im je Zabranjeno pu!enje interesantno, !to je meni osobno jako

drago. Eto, to je moje vi#enje.

Koja glazbala svirate?Moj instrument je oduvijek bila violina. Pomalo koristim klavijature, gitare i usnu harmoniku, ali njih poznajem

poprili!no !turo i povr!no. Violina je instrument koji dobro

poznajem i kojime na neki na!in baratam. Ovo ostalo je sve

vi!e onako usput. Gitaru sam po!eo svirati u srednjoj !koli i za to sam imao valjan razlog. U Sarajevu nas je tada bilo jako malo pa smo se svi u mojoj !koli manje-vi!e dru"ili. I!ao sam u prvi srednje kad sam sku"io da s violinom ba! i nemam neku

Try 11

promid!bu pa sam zamolio prijateljicu Nata"u (to nikada

ne!u zaboraviti!) da me nau"i dva-tri akorda. Bio sam svjestan da se 70% pjesama mo!e odsvirati s tim akordima.

Rekoh: „Daj ti meni samo a-mol, e-mol i D-dur da nau"im,

pa !u sam polako da sku!im...“ Ona mi je crtala na papir

gdje koji prst na koje polje do#e. Odmah nakon toga, "im

sam to malo nau"io, pokazali su se prvi rezultati. Do#e

dernek (party, kako vi to zovete ovdje) i zovu me da do#em. Ja uzmem malo gitaru pa se skupi dru"tvo (i !ensko) i tako...

Na slu!benim stranicama Zabranjenog pu"enja spominje se da svirate i klavijature.

Klavijature sam u"io ne"to malo u srednjoj "koli, pa mi je

ne"to malo i ostalo. Sje!am se anegdote iz tre!eg razreda

srednje "kole. Moja profesorica klavira bila je ina"e profesorica marksizma (to je jedan izumrli premet, vi to ni ne znate), a kako se ba" u moje vrijeme taj predmet ukidao nisu je htjeli izbaciti iz "kole pa su joj dali da predaje klavir. Onda je dobila nas obligatiste, tako da su joj dolazili raznorazni instrumentalisti koji apsolutno nemaju veze s klavirom. Moram priznati, meni to nije i"lo, jako sam te"ko

spajao lijevu i desnu ruku, ali sam nau"io svirati Let it be u originalu. „Skinuo“ sam note… Do"ao je kraj "kolske godine i ispit. Komisija nije bila pretjerano stroga jer su znali da se

ne mo!e puno napraviti. Po"eo sam svirati neku ljestvicu i to je kao „pro"lo“, zatim sam trebao svirati sonatinu i nekog

Bacha – e, to ve! nije i"lo! Pitali su me "ta onda uop!e znam, a ja sam rekao da znam Let it be. I tako sam dobio 3 i

pro"ao taj razred! A u "etvrtom razredu se, na!alost, zaratilo u Bosni i Hercegovini tako da zavr"ne ispite nisam imao jer

je 6. aprila, koji je ina"e dan oslobo#enja Sarajeva ("isto da

znate malo i povijest) po"ela „Balvan revolucija“. Da vas ne

davim o tim stvarima, to su neke pri"e koje su bile prije

va"eg vremena i to je dobro… Uglavnom, na kraju su nam samo

dali ocjene, nismo imali ispite. To je, recimo, moja pri"a s

klavirom i to sam upotrijebio za potrebe benda. Sre!a "to sviram klavijature, a ne klavir, to je puno bolje; sviraju se jednom rukom,

nema prstometa ni na"ina sviranja, va!ne su zbog boje.

Gdje nastupate u novije vrijeme? Gdje ste najbolje

prihva!eni?Najvi"e sviramo po biv"im republikama Jugoslavije jer jednostavno imamo tu prednost "to smo prijeratni bend pa su ljudi uglavnom

"uli za na"e pjesme… Najvi"e nastupamo u Hrvatskoj i u Bosni – to nam je „gro“, manje u Srbiji i Sloveniji, Makedoniji i, recimo,

sporadi"no bude neka svirka u dijaspori. Ima jedna interesantna

pri"a, prekrasno iskustvo od prije tri godine. Bili smo sedam dana

na turneji u Australiji i odr!ali "etiri koncerta. Budu!i da se radilo o festivalu bilo je jo" bendova, s nama je bila Crvena jabuka,

Bajaga i Instruktori, dvojica od tri tenora – Alen Islamovi! i #eljko Bebek (a Tifa nije, njega nisu zvali jer puno pije, sram ga bilo. :D). Bio nas je pun autobus pa je to sve izgledalo kao mala

ekskurzija, "to je bilo vrlo interesantno. $ak i ovi koji imaju neke velike ego-tripove su u tom zajedni"tvu to izgubili tako da smo se ba" lijepo dru!ili, a svirke su bile jako lijepe, u lijepim dvoranama. Malo sam vidio Australiju. Kupio sam digeridoo i bumerang koji

se ne vra!a, a platio sam ga masno! Dobio sam s njim i stalak,

postolje, i rekli su mi da leti. Ma, kakvi! Baci" ga, a on se ne vra!a!

U Zagrebu gdje !ivim imam malo oku!nice pa sam jednom pogledao na Internetu kako se baca, ali – ni"ta. Imao je slobodan pad.

#to mislite o svom rokerskom poslu?

Bavljenje ovim poslom je vrlo specifi"no, puno si na putu i puno

izbiva" iz ku!e. Puno je stvari koje jednostavno ne mo!e" izdr!ati, ako taj posao stvarno ne voli"! Try 12

koji je vrlo strog, ali pravedan, odgovorio mi je: „Robi, ni!ta se nemoj brinut'! Samo budi ono !to jesi i to je to!“ Eto, tako oni mene zami!ljaju! Onda sam tako i odglumio. Bilo je to jedno krasno iskustvo.

Za kraj smo na!oj zvijezdi pripremili i mali test iz povijesti glazbe. Trebao je nadopuniti stihove ranijih pjesama Zabranjenog pu!enja. Zanimalo nas je kako “di!e“ s njima.

Unato! malo tremi,

ve"inu je dobro rije!io i na nastavu oti!ao s vrlo dobrom ocjenom (-4).

Je, kupil sem ti ja ove raybanice tu na

placu...

Nismo mi Amerika pa da netko napravi jedan hit i "ivi od toga cijeli "ivot, pogotovo u rock'n'rollu. Tako da su jedine stvari

koje su u svemu tome super doga!aji i do"ivljaji koji ostaju, publika, ljudi, lijepe svirke i, naravno, ljubav prema svemu

tome !to radi!. E sad, dokle "u ja, ne znam. Ovi moji su ve"

poprili#no ostarili, ja sam me!u najmla!ima. Jedan de#ko je

dvije godine mla!i od mene, ali je "elav pa izgleda starije. Ovi ostali imaju preko 45. Sejo Sexon ima za par mjeseci, ako Bog da, punih 50.

Kontaktirate li sa starim !lanovima benda? Sviraju li oni negdje paralelno?U principu ne, nismo se ba! sastajali i komunicirali. Oni su krenuli nekim drugim „stazama revolucije“, stavili su rock'n'roll u drugi plan i bacili se na gypsy-etno. Ne ka"em da je to lo!e,

ali jednostavno nije nastavak stare pri#e. S druge strane, ono

!to ja osobno smatram da je poprili#no utjecalo na to sve skupa je Emir Kusturica koji je postao „alfa i omega“ tog benda, a svi

drugi su njegov prate"i bend. On ima velikog utjecaja u svijetu

i vu#e ih svuda pa vi!e sviraju vani nego doma. Imali su turneju po Ju"noj Americi, a Emir je prije tri godine bio

predsjednik festivala u Cannesu! O #emu mi pri#amo…Jednostavno, oni imaju svoj film, mi imamo svoj.

Kako vam je bilo glumiti u spotu za pjesmu Kladimo se?

Pa, ja sam ve" snimio nekoliko spotova, ali u ovom sam imao malo ozbiljniju ulogu. Meni je Sejo do!ao i rekao: „Slu!aj

Roberte, ima jedna uloga za tebe i ja mislim da "e tebi to super stajati!“ Ja pristao, a nisam jo! ni vidio scenarij. Poslije sam

shvatio da moram glumiti nekakvog totalnog „!ibera“, seljaka.

Pitao sam se kako "u ja to... A na! menad"er,

Try 13

Pitalice-smicalice

Vjerujete li u duhove?NeImate li poroke?DaHoroskopski znak?BlizanacKoliko svirate?SrednjeIdoli?NeImate li Facebook profil?NeGdje se vidite za 10 godina?U EUPostoje li vanzemaljci?Naravno

LEKSIKON ZA PROFESORE �Ili-ili

Dan/no!?No!

Kava/"aj?KavaLjeto/zima?LjetoSlano/slatko?Slano

Ma"ke/psi?Ma"keCrno/bijelo?CrnoBach/Beethoven?BachLijevo/desno?Svejedno

#okolada/vanilija?#okoladaCola/Pepsi?Cola

Try 14

Predstavljamo vam

Naj-naj

Najdrazi skladatelj?Arsen Dedi!Omiljena vrsta glazbe?Ozbiljna, rock i svastaOmiljena boja?VeselaNajdraze jelo?S kasikom (zlicom)

Najdraze pi!e?RakijaNajbolji sport?NogometOmiljeni interval?Pove!ana sekundaOmiljena knjiga?Majstori Margarita

Op!i podatci

Ime i prezime?Robert BoldiZar

Datum ro$enja?09.06.1974.

Mjesto ro$enja?Osijek

Boja kose/o"iju?Sme$a

Bra!a/sestre?SestraGdje ste krenuli u glazbenu? SarajevoGdje ste studirali?Zagreb

Bra"ni status?OzenjenImate li djecu?Na putu (Valter)

TRI U JEDANALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR . 17

Stanite! Ne okre"ite list! Ovo

nije jo# jedna u nizu reklama za

$okoladu, kremu, pra#ak ili i#ta

sli$no…

Na#u #kolu poha%a puno

marljivih u$enika koje zanimaju

razli$ite stvari: sport, knji&evnost,

hrana, biljke i &ivotinje, samo su neka

podru$ja koja upotpunjavaju vrijeme

na#im mladim glazbenicima. Bilo je

$ak i slu$ajeva poha%anja vi#e #kola i

sportova, ali jedan slu$aj ru#i sve

rekorde i postavlja nove granice. Rije$

je o mojoj prijateljici iz klupe koja

poha%a 3. razred Prirodoslovno-

matemati$ke gimnazije, 4. razred

Srednje glazbene #kole – glavni

predmet rog i 1. godinu roga na

Muzi$koj akademiji u Zagrebu! Da,

dobro ste pro$itali, dvije srednje #kole

Try 15

Na!e !kole listovi

Ma tu mi je zapelo ne!t unutra...

PI'E: (ELJKA 'TELCER

Try 16

i fakultet sa samo 17 godina! Ona se

zove Antonija Vukeli! i sa mnom

dijeli glazbene radosti i „muke“.

Ova lijepa i simpati"na djevojka ve!

dvanaestu godinu poha#a

bjelovarsku Glazbenu $kolu. Sve je

po"elo jo$ u glazbenom vrti!u i

po"etni"kom solfeggiu na maj"in

nagovor, a va%nu ulogu u svemu

ovome imala je i njezina starija

sestra klarinetistica koja joj je bila

uzor. Na audiciji za upis u Glazbenu

$kolu Antonija je htjela izabrati

flautu, ali se ipak odlu"ila za rog (jer

je mogla birati samo izme#u limenih

glazbala, a rog je bio „lijep na slici“).

Do $estog razreda osnovne $kole bila

je uvjerena da !e studirati na PMF-u

jer je voljela matematiku, pa je zbog

toga upisala Prirodoslovno-

matemati"ku gimnaziju. Ali tada su

stigle prve ve!e nagrade na

natjecanjima u"enika i studenata

glazbe i plesa, te se Antonija ipak

posvetila glazbi. I nije pogrije$ila.

Krajem pro$le $kolske godine

odlu"ila je pristupiti prijamnom

ispitu na Muzi"koj akademiji u

Zagrebu, „samo da vidi $to je "eka“, i

pro$la s osvojenim maksimalnim

brojem bodova na rogu! Njezin

prvotni plan bio je odgoda studija

tako da barem mo%e zavr$iti srednju

glazbenu $kolu, ali zbog njezine

izvrsnosti profesori na Akademiji

prilagodili su joj raspored tako da

istovremeno mo%e poha#ati i ostale

$kole.

I gimnazijski profesori pokazali su

razumijevanje za novope"enu

studenticu, a o na$im

„glazbenjacima“ da ne govorim! Svi

su ponosni i vrlo tolerantni.

Ote%avaju!a okolnost za Antoniju

jest "injenica da je putnica i potreban

joj je svakodnevni prijevoz do

Bjelovara. Tako su nerijetka bu#enja

u 5:15 kako bi stigla na prvi jutarnji

vlak za Zagreb u 5:47… U metropolu

odlazi tri puta tjedno, a kada su

projekti s akademskim orkestrom,

obavezno svakodnevno putuje na

relaciji Bjelovar-Zagreb – povratno.

Budu!i da puno vremena provodi u

vlaku, ponekad jedino tada stigne

u"iti i pisati zada!e. Nedostatak

vremena nije ju pokolebao da,

izme#u ostalog, nedavno pristupi

&upanijskom natjecanju iz povijesti

glazbe gdje je osvojila odli"no 4.

mjesto. O $tetnosti njezine prehrane

mogla bih rastegnuti cijelu raspravu:

sendvi"i i peciva, "okoladice i sokovi,

sve ne$to na brzinu i „s nogu“ (po

mogu!nosti 3 u 1). Pravi ru"ak jede

tek za ve"eru.

Antonija nastoji svakodnevno svirati

rog, a to je obi"no u kasnim

ve"ernjim satima (ima vrlo

tolerantne uku!ane zbog "ega joj

zavidim). Nedavno je doznala da !e

"ak mijenjati svog srednjo$kolskog

profesora roga na nastavi svojih

prijatelja. Njena stalo%enost i

mirno!a dolaze do izra%aja na

nastupima u komornim sastavima

gdje nerijetko sa smije$kom spa$ava

Na!e !kole listovi

Try 17

neugodne situacije. Po rije!ima

kolega i profesora ona je skromna,

nenametljiva, marljiva, pristojna i

uvijek spremna pomo"i. Ne mogu

vi#e ni izbrojati koliko je puta spasila

situaciju na provjerama znanja...

Kroz Antonijin „repertoar“ dosad su

pro#le razli!ite vrste glazbe; svi$ao

joj se hip hop, ali i rock, metal,

narodna i indijska glazba. Klasi!nu

glazbu zavoljela je uz svoj

instrument, a ona je opu#ta nakon

napornog radnog dana. Glazbeni

uzori su joj rogisti Hermann

Baumann, Radovan Vlatkovi" i

Radek Baborák. Osim glazbe, velika

ljubav su joj psi i njima posve"uje

rijetke trenutke slobodnog vremena.

Za znati%eljne pripadnike mu#kog

spola imam obavijest da de!ka nema,

ali uvjet je da ste glazbenik, po

mogu"nosti truba! ili udaraljka#!

Razlog je taj #to je uglavnom

okru%ena glazbenicima pa ostale ni

ne primje"uje.

Antonijinu svestranost dokazuje

!injenica da ne %eli stati na studiju

roga, ve" ima %elju upisati dirigiranje

i/ili muzikologiju. No unato! svemu,

nakon zavr#ene Akademije najradije

bi svirala u nekom poznatom

orkestru i imala svoj brass sastav.

Va%no je napomenuti da je i !lanica

GLG Daruvar i da putuje s njima i

poku#ava svirati na #to vi#e njihovih

nastupa i da se oni svi jako ponose

njom.� Ja joj %elim svu sre"u na

%ivotnom putu i nadam se da "e jo#

negdje postaviti visoke standarde!

Ma, dovoljno bi bilo da dovr#i

zapo!eto i ostane upravo takva

kakva jest!

ivotnom putu i nadam se da e jo

negdje postaviti visoke standarde!

Ma, dovoljno bi bilo da dovr#i

zapo!eto i ostane upravo takva

kakva jest!

Kao sestre!

Na"e "kole listovi

Try 18

PODRAVSKA MAJSTORICA SVIRACICA

ALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR. 17

" RAZGOVARALA: ROZMARI #ORDA$EV

Tko je ona? Ona je Iva $kurdija,

odli%na u%enica 4. razreda Op&e

gimnazije i Glazbene 'kole u

Bjelovaru. Svira klarinet, a njezin

profesor je Mladen Novoselec. Iva (ivi

u )ur*evcu, u samom srcu Podravine.

Ro*ena je 13. kolovoza davne 1992.

godine i potje%e iz glazbene obitelji;

otac ju je godinu dana prije upisa u

glazbenu 'kolu ve& u%io osnovama

sviranja klarineta. Iako je Iva

poprili%no zauzeta brojnim obvezama,

uspjela sam je pone'to priupitati za

Trythonus.

Je li te tata prisilio da se upi!e! u

glazbenu !kolu ili je to bila tvoja

"elja?

Tata je samo predlo(io da odem na audiciju budu&i da je vidio moju (elju i

ˇ

Ro!ica sem bila...

Try 19

zainteresiranost za glazbu ve! od

malih nogu. S osam godina sam do"la

u glazbenu i evo, nakon 10 godina jo"

uvijek sam tu, ali sada ve! na kraju

svoga srednjo"kolskog obrazovanja.

Za!to si se ba! odlu"ila za

klarinet?

Kad sam bila mala u ku!i je uvijek

bilo raznih instrumenta. Jedan od

njih je bio i klarinet u koji sam se

jednostavno zaljubila na prvi pogled.

Danas mi je drago "to sam odabrala

ba" taj instrument jer sam s

vremenom shvatila njegove

mogu!nosti i ljepotu tona, a hvala i

profesoru koji me nau#io svemu "to

trenuta#no znam i koji ima puno

„$ivaca“ za rad sa mnom. Nije to ba"

lagano... :D

Sje#a! li se nekih neugodnosti na

nastupima?

Oh, da. :) Ne"to takvo dogodilo se ba"

na regionalnom natjecanju. Usred

sviranja etide, uz nenormalnu

koli#inu treme, jo" mi je u"la i kosa u

usta. Uzaludno sam se trudila, no

tonovi vi"e nisu izlazili pa sam stala,

maknula kosu, zabacila ju u stranu i

nastavila dalje. Kasnije sam dobila

savjet od jednog #lana komisije da

bih se mogla o"i"ati. Od tada pazim i

prije nastupa ve$em rep! :)

Misli! li da si privla"nija de"kima

zato !to svira!?

Tko zna? Pitaj njih! :)

Ima! li veliku tremu za vrijeme

nastupa?

Na$alost, i vi"e nego veliku. Trema

mi je zasad jedan veliki problem koji

bih $eljela "to prije rije"iti.

Jesu li ti prijatelji ikada tvoj

instrument nazivali na podrugljiv

na"in?

Nisu to ba" toliko podrugljivi nazivi,

ali neki prijatelji jo" uvijek ne znaju

da se moj instrument zove k-l-a-r-i-n-

e-t, a ne frulica, truba, flauta ili, kako

neki ka$u, "ono u "to pu"e""! %alosno

je to.

Poznata si i po lijepom stajlingu na

nastupima. Mo$e! li nam otkriti

svog „modnog ma"ka“?

Na$alost, ne mogu. Moj „modni

ma#ak“ ne $eli izlaziti u javnost.

Previ"e je srame$ljiv. :)

Najdra$i skladatelji?

Mozart, Chopin i ostala „kompanija“

klasi#ara i romanti#ara.

Pro!le godina si sudjelovala na

snimanju emisije "Majstori

svira"i". Kakvi su tvoji dojmovi?

Za mene je to bilo jedno stvarno

lijepo iskustvo. Snimanje je trajalo

dva dana i na trenutak sam se

osje!ala kao zvijezda. Imali smo

svoju viza$isticu, sve je bilo puno

kamera, raznih reflektora, pozornica

je prekrasno izgledala. Jednostavno

je bio u$itak svirati.

eli izlaziti u javnost.

Mozart, Chopin i ostala „kompanija“

ara.

le godina si sudjelovala na

snimanju emisije "Majstori

i". Kakvi su tvoji dojmovi?

Za mene je to bilo jedno stvarno

lijepo iskustvo. Snimanje je trajalo

Na kojim natjecanjima si

sudjelovala?

Sudjelovala sam tri puta na

Dr!avnom natjecanju komornih

sastava u Opatiji i na nekoliko

solisti"kih natjecanja. Posljednje

natjecanje na kojem sam sudjelovala

bilo je Dr!avno natjecanje u

Vara!dinu gdje sam osvojila II.

nagradu u 3. kategoriji.

Kakvi su ti planovi za dalje?

Jako volim glazbu i klarinet i velika

!elja mi je upisati Muzi"ku

akademiju.

Hvala ti Iva !to si izdvojila i malo

vremena za nas. "elimo ti sve

najbolje u daljnjem #ivotu, uz

ostvarenje tvojih #elja i snova!

P. S. Za sve radoznale uspjela sam

saznati da je Iva jo# uvijek slobodna!

Pa stoga, dajte si truda i nau"ite

svirati pone#to od Mozarta kako

biste osvojili njezino srce..;)

Try 20

Na!e !kole listovi

Na!e !kole listovi

Try 21

MUKE PO CARULLIJUPRIPREME SU TEKLE ODLI!NO. A ONDA JE DO"AO NASTUP.

# PI"E: EUGEN PRANJI$

Luka Kapitani% i ja, u&enici gitaristi 1. i 2. razreda Srednje glazbene 'kole, pripremali smo se za Dr(avno natjecanje komornih sastava u Opatiji koje se odr(avalo od 1.-4. prosinca. Nastupili smo u II. kategoriji i osvojili tre%u nagradu.

Vrijeme je ve% dobro poodmaklo, a mi smo jo' vje(bali dinamiku u „Rondu“. Kao da do tada nismo imali dosta problema. Bilo kako bilo, uspje'no smo polo(ili i posljednji ispit, tj. produkciju dan prije odlaska na Dr(avno u Opatiji. Dugotrajne, detaljne i kvalitetne pripreme do'le su na naplatu.

Kona&no je do'ao dan odlaska. Kratka proba nam je pokazala da smo spremni. Puni optimizma, ali i pozitivne treme, krenuli smo u nezaboravnu avanturu - Dr(avno natjecanje komornih sastava!

ALWAYS FREE) ) TRYTHONUS BR. 17

Rock on!

Mir s vama!

Try 22

Po!etna pozitivna trema je sve vi"e

prerastala u onu pravu, dosadnu i za

natjecatelje najopasniju tremu koja

polako, ali sigurno izjeda svakoga

iznutra ru"e#i njegovo

samopuzdanje i pripremljenost. A

onda se, kao slatko na kraju, jo"

spustila i nevjerojatna snje$na oluja.

„Je li ovo namjerno?“ – upitali smo

se. %eludac mi se uznervozio, kao i

na" kombi. Luka je zaspao,a jedino se

profesor brinuo zbog Carullijevog

„Ronda“.

Stigav"i u Opatiju, smjestili smo se u

predivan hotel „Palace – Bellavue“.

Zajedno u sobi Luka, Emanuel i ja.

Prvo smo si za du"u odsvirali malo

„Te"nja“, a onda smo krenuli na

posao. Proba prva, proba druga, sve

te!e po planu. Oko 22 sata smo radili

posljednji krug vo$nje liftom, mislim

56-ti. Zaspali smo k'o zaklani.

&

Svanuo je dan - D. Ve# oko 7:30 smo

doru!kovali. Spremili smo se za

nastup godine, za nastup „biti ili ne

biti“. U predvorju dvorane za

nastupe (u kojoj usput da spomenem

- nije bilo grijanja) !ekali smo

uko!eni, "to od zime, "to od treme.

Ispred nas duo gitara i iza nas duo

gitara. Ma bolje ne mo$e. Za puknut'

od veselja. Profesor je oti"ao u

dvoranu; vjerojatno je imao ve#u

tremu nego mi. U trenutku kad su

pro!itali na"a imena pro"la nas je

jeza. Neopisiva.

&

Sjeli smo, namjestili note i krenuli.

Ballet od Praetoriusa i nismo po!eli

najbolje, ali smo na kraju izvukli sve

ono "to smo vje$bali. Rezultat: Ballet

- rije"en.

& &

Carullijev Duo in G. Duo koji $ivot

zna!i. Prvi stavak – odli!an. Drugi

stavak – odli!an. „Minore“ – ne ba"

tako dobar. „Cafe para dos“ (M.

Pujol) – zadnja stvar : solidna, vrlo

dobra. Naklonili smo se i iza"li.

&

'ekali su se razultati. Luka je lomio

prste, a ja sam... Zapravo se i ne

sje#am "to sam radio. Dojmovi su bili

u stilu „ moglo je i bolje“. Ali u tom

trenutku, kada trema radi svoje,

jednostavno nije moglo bolje.

Rezultati su stigli. 'uv"i predivnu

vijest, bacili smo kamenje sa srca u

obli$nje more. III. nagrada, uop#e

nije lo"e. (tovi"e, odli!no je. Profesor

%alac nas je sve grlio. Zadovoljstvo

se osje#alo u zraku.

&

Povratak u na"u $upanijsku

metropolu je pro"ao brzo, glatko i

opu"teno.

&

Kada su se slegle emocije i sti"ali

prvi dojmovi, zaklju!ili smo da je ovo

bilo jo" jedno uspje"no natjecanje iz

kojeg svi mo$emo izvu#i i neke

pouke.

Na!e !kole listovi

bilo jo" jedno uspje"no natjecanje iz

kojeg svi mo$emo izvu#i i neke

pouke.

Try 23

Na!e !kole listovi

KAD SE MALE RUKE SLO!E...

Emanuel Pavon i Vanda Dabac u!enici su prvoga razreda srednje Glazbene "kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru. Oni ve# nekoliko godina sviraju kao duo, idu na natjecanja komornih sastava i osvajaju nagrade! Na 48. hrvatskom natjecanju u!enika i studenata glazbe i plesa odr$anom u Opatiji krajem pro"le godine osvojili su drugu nagradu.

Try 24

ALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR. 17

VANDAVidi" li se u budu#nosti kao slavna violinistica?Ne znam ho#u li biti slavna, niti sam sigurna da to $elim, ali se definitivno vidim kao violinistica.Osje#a" li da je trud koji si ulo$ila u ovo natjecanje dovoljno iskori"ten?Znam da je trud dovoljno iskori"ten, osje#am to po rezultatu natjecanja.Ima" li uzor? Uzor su mi svi odli!ni violinisti za koje znam, ne mogu izdvojiti nikoga posebno.Osje#a" li ponekad kad svira" violinu da je ona dio tebe?Uvijek razmi"ljam o violini kao da je dio mene, jer ona to zaista i je. Ja bih bila osoba bez zanimacije i hobija, odnosno bez $ivotnog cilja, da ne sviram violinu.Kako si se osje#ala nakon "to ste ti i Emanuel odsvirali svoj program na natjecanju? Nakon "to smo odsvirali svoj program osje#ala sam se ponosno i, mo$da zvu!i !udno, prazno. Nedostajao mi je pritisak koji obi!no dolazi s natjecanjima, ali bila sam sretna "to je i to iza nas, i "to je natjecanje rezultiralo dobrom nagradom.

EMANUEL Koliko dugo svira" violon%elo?Sviram osam godina.Kad si prvi put javno nastupio?Kad sam imao pet godina, na Matzovom natjecanju. Na koliko si natjecanja do sada bio?Bio sam dva puta na natjecanju iz violon!ela i na !etiri komorna natjecanja.Koje si nagrade do sada osvojio?Iz violon%ela sam osvojio tre#u nagradu na Regionalnom i drugu nagradu na Dr$avnom natjecanju. S komornim sastavom sam dva puta osvojio prvu i dva puta drugu nagradu na Dr$avnom natjecanju. Kakav je osje#aj biti me&u najboljima?Osje#aj je lijep.

RAZGOVARALI: DORIAN MATE'I( I MONIKA ROHER

EMANUEL EMANUEL EMANUEL Koliko dugo svira" violon%elo?

Moje ime je Emanuel, a ovo sve oko mene je crno-bijeli svijet

Na!e !kole listovi

HAMAM ILI BRASS ANSAMBL

GLAZBENE !KOLEPI!E: ANAMARIJA RO"I#

Try 25

ALWAYS FREE$ $ TRYTHONUS BR. 17

Sastav ''veli%anstvenih'' ili Brass

Quintet Glazbene &kole okupio se u

listopadu 2010. godine s namjerom

da nastupa na &kolskim

produkcijama. Tada je na& voditelj,

Zlatko Str%i', „zagrizao” za Dr(avno

natjecanje komornih sastava koje se

odr(ava u Opatiji po%etkom prosinca.

Note koje smo dobili krajem

listopada razradili smo u svega par

proba. Nastupili smo na par

produkcija u na&oj Glazbenoj &koli,

zatim u Glazbenoj &koli u

Kri(evcima, u bjelovarskom

Srednjo&kolskom centru, u Domu

kulture, i tako dalje. Prije natjecanja

pro&li smo na audiciji u Glazbenoj

&koli te tako zavr&ili u Opatiji na tri

dana (od %ega se sviralo sveukupno

15 minuta, izuzev&i tamburanje po

no'i). U Opatiji smo bili u kategoriji

''Sastavi od 5 do 12 %lanova'' u kojoj

nije bio vi&e niti jedan Brass. Imali

smo svoj ve' poznati „look”: crna

odijela (u mom slu%aju haljina) te

(ute kravate (opet u mom slu%aju

cvijet u kosi i nau&nice), no, bili smo

lijepo uskla)eni, &to se svima

svidjelo. Svirka je bila dobra,

smje&kali smo se, pogledavali, bili

smo slo(ni, te smo na kraju osvojili

III. nagradu, &to je velika %ast budu'i

da smo tako kratko radili i s obzirom

da smo bili jedini limeni puha%ki

sastav. Opatija je pro&la, no mi smo i

dalje u funkciji, sviramo, zabavljamo

se, dobivamo ponude za nastupe i

u(ivamo u tome. Osnivanje Quinteta

bio je „pun pogodak” za sve nas i ba&

zato nastojimo ne razo%arati sve vas,

te vam pru(iti &to vi&e nastupa dok

je sastav jo& na okupu. Na(alost, ja

sam maturantica, a horni idu'e

godine nema u srednjoj &koli, tako da

je Brass Quintet osu)en na prisilnu

propast! No, pamtit 'emo gdje smo

bili i &to smo sve radili, a tko zna,

mo(da se ponovno i okupimo za koju

godinu!

Try 26

Hrvoje Horvat - truba

Anamarija Ro!i" - horna

Mario Puzovi" - trombon

Antonije Nebojan - truba

Matej Jambrekovi" - tuba

Na!e !kole listovi

Puca i 4 mu!ketira

Gle tubu! O! da te !ubeknem??

"uba mi natekla!

Na!e !kole listovi

MAHLER – NA! NAJBOLJI PRIJATELJ

PI!E: EUGEN PRANJI"

17. prosinca 2010. godine u Bjelovaru

se odr#alo 4. $upanijsko natjecanje iz

povijesti glazbe. Na Velikom

natjecanju se ispitivalo znanje o

Gustavu Mahleru (povodom 150.

obljetnice skladateljeva ro%enja), a na

Malom je trebalo pokazati koliko

znamo o Janis Joplin, Jimmiju

Hendrixu i Johnu Lennonu koji su

umrli prije 40 odnosno 30 (Lennon)

godina. Ve& oko 12 sati u prostorijama

Pu'kog otvorenog u'ili(ta su se

skupljali natjecatelji. Atmosfera je

bila odli'na, a pomalo i napeta, jer su

svi sudionici htjeli pokazati (to znaju.

Try 27

ALWAYS FREE) ) TRYTHONUS BR. 17

Try 28

Svi natjecatelji su bili razmje!teni u

"etiri prostorije koje su nadgledale

prof. Alida Sokolovi# i Alida

Jakopanec. Profesorice su bile jako

ozbiljne, !to je vrlo rijetka pojava. U

zraku se osje#ala uzbu$enost i

odu!evljenost pitanjima koja su bila

jako zanimljiva. I sam sam bio vrlo

uzbu$en, a kako i ne bih kad je

konkurencija bila vrlo jaka te sam

%elio ostvariti !to bolji rezultat. Kad

smo zavr!ili s pisanjem svaki

natjecatelj je bio po"a!#en slasnim i

vru#im pecivima (u obliku osminki!)

kojima smo nadoknadili snagu

izgubljenu sna%nim razmi!ljanjem. &

Nakon pismenog dijela natjecanja,

koje je pro!lo u savr!enom redu,

prosudbena komisija je ispravljala

testove, a u 16:30 svi natjecatelji su

krenuli prema Maloj dvorani

Glazbene !kole, gdje je bilo

progla!enje pobjednika i dodjela

nagrada. Na Velikom natjecanju

pobijedila je 'eljka (telcer, drugo

mjesto je osvojila moja malenkost, a

tre#e mjesto su podijelile Monika

Majstorovi# (1. razred) te

Antonija Vukeli# i Iva (kurdija

(4. razred). Nagrade su bile

odli"ne, a ceremonija

progla!enja pobjednika

sve"ana. Malo natjecanje je

osvojio gimnazijalac Filip

'ganjar, drugi je bio profesor

Vojislav Kran%eli#, a odmah

zatim na!a biv!a u"enica Tea

Milinovi# i Nikolina Domovi# (3.

razred).&

Jo! jednom velike

"estitke

organizatorima i

dobitnicima

nagrada i priznanja

te svim ostalim

sudionicima.

Na!e !kole listovi

Vidi se ko voli papat!

Na!e !kole listovi

DJECAK S HARMONIKOM

Ve! nekoliko godina na "kolskim

produkcijama i koncertima

promatram jednog neobi#nog

dje#aka, a zadivljuje me njegova

predanost glazbi, na#in nastupa i

preno"enja osje!aja publici. Na

svakom nastupu on me fascinira

samom svojom

pojavom (izrazima lica

kad svira), nekad se

nasmijem, ali i

„naje$im“. Dje#ak je

„otka#en“ na svoj

na#in, i, "to je najbolje,

ima zanimljiv stil

odijevanja (npr. ko"ulja

zlatne ili neke druge

upadljive boje, veste

kakve nosi moj djed i

malo prekratke hla#e).

Zato sam odlu#ila

saznati jo" pone"to o

njemu.

Miran Huzjak je u#enik prvog

razreda srednje "kole i, osim toga,

jedini srednjo"kolac harmonika". U

glazbenu su ga upisali roditelji da ne

bi kod ku!e „visio“ za ra#unalom.

Miran je $elio svirati klavir, ali mu je

na prijamnom komisija rekla (pazite

sad!) da „nema dovoljno sluha ni

ritma za klavir“ pa su mu ponudili

harmoniku, "to je on objeru#ke

prihvatio jer je harmoniku ve! imao

kod ku!e. I, isplatilo mu se jer ve! od

drugog razreda osnovne "kole

sudjeluje na natjecanjima. Otkad je

dobio rusku harmoniku mo$e svirati

i zahtjevnije skladbe, a za njegov

uspjeh najzaslu$nija je njegova

profesorica Vesna %o". Kad sam ga

pitala koliko vremena dnevno potro"i

na vje$banje, Miran je izra#unao da

je to prosje#no pet minuta! Naime,

njegova je „teorija“ da mu vje$banje

"kodi, stoga on nastoji vje$bati "to

manje.

Osim toga, Miran smatra da se

glazba ne treba svirati to#no onako

kako pi"e u partituri jer to svi

izvo&a#i rade. Po njemu, glazba mora

biti jedna od najslobodnijih

umjetnosti, kako u skladanju, tako i u

ALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR. 17

PI"E: ROZMARI #ORDA"EV

Try 29

2011.

ˇ

sviranju. Kako nijedan

skladatelj nije savr!en, tako

Miran nadopunjuje akorde

koji zvu"e „ !uplje“, a iz

„previ!e“ tonova u skladbi on

„izvu"e“ jednu pjevnu

melodiju! Na taj na"in sama

izvedba postane zanimljivija i

svaki put druk"ija, a izvo#a"

se ne mora bojati da puno

grije!i jer grije!i stalno! Miran

uop$e ne slu!a modernu

glazbu (iako se divi druga"ijim

obradama nekih pjesama!), a

najdra%i skladatelji su mu

Bach i Sorabji. U slobodno

vrijeme "ita i gleda stare

filmove.

Pretpostavljam da ste i sami

zaklju"ili da je na! Miran

zaista zanimljiv. Nadam se da

$e me i dalje odu!evljavati

svojim odli"nim nastupima, a

za njega imam samo dva

savjeta - da bude redovan na

nastavi i da pove$a minuta%u

svog vje%banja!

Na!e !kole listovi

Try 30

2008.

Bach i Sorabji. U slobodno

skladatelj nije savr

Miran nadopunjuje akorde

koji zvu"e „

„previ!e“ tonova u skladbi on

„izvu"e“ jednu pjevnu

melodiju! Na taj na

izvedba postane zanimljivija i

svaki put druk

se ne mora bojati da puno

grije

uop

glazbu (iako se divi druga

obradama nekih pjesama!), a

najdra

Na#e #kole listovi

TURSKI ZA POCETNIKE

PI!E: NIKOLINA DOMOVI"

Try 31

ALWAYS FREE# # TRYTHONUS BR. 17

Merhaba

ˇ

Tjedan dana prije Natjecanja iz povijesti glazbe prof. Sokolovi$ nam je na nastavi najavila iznena%enje poslije natjecanja. Ivana i Tatjana, prijateljice iz razreda i ja naga%ale smo o komu/&emu je rije&, ali profesorica nije htjela ni'ta otkriti.

Pomalo razo&arane oti'le smo na zbor. Stalno sam razmi'ljala tko bi to mogao biti, ali nisam imala nikakvu dobru ideju. Nitko zanimljiv mi nije padao na pamet. Hmm…

Napokon je do'ao i dan natjecanja! Svi smo bili pomalo nestrpljivi, a naro&ito ja jer me je u(asno zanimalo to najavljeno iznena%enje. Prije podjele priznanja trebala sam odr(ati prezentaciju s temom Velikog natjecanja – o Gustavu Mahleru. Dok sam se pripremala za prezentaciju do'ao je „!i'ko“, tj. Antonio Jakup&evi$, pro'logodi'nji maturant. On je bio na'e iznena%enje! Poslije mog izlaganja o Mahleru Antonio je

!ok! Jok! "eherezat!

Ni#t ne ku$im!

Try 32

prikazao svoj film Last Request, kojeg je napravio sa svojim prijateljem Kristianom Do!enom. Film je bio, ni vi!e ni manje, nego o Facebooku.

Uslijedila je dodjela priznanja i nagrada… Bila sam jako zadovoljna osvojenim tre"im mjestom na Malom natjecanju. Ali, to nije bilo sve!

Maturanti su nas pozvali u sobu prof. Sokolovi". Zatim je do!ao #i!ko i po$eo vaditi papire. Nisam imala pojma o $emu se radi. On je samo rekao: „Odr%at "u vam sat turskog!“ Nastao je op"i smijeh! Podijelio nam je literaturu i po$eo pri$ati na turskom... Bilo je jako zabavno, a $ak smo se na!alili da je upisao turski jer je znao da "e turske sapunice u Hrvatskoj postati IN!

Tada sam se poprili$no zainteresirala za turski. Nekako mi je posebno zanimljiv, a i u hrvatskom jeziku ima dosta turcizama. Dobro je upoznati druge jezike da bismo pro!irili svoje znanje…

Tko zna, mo%da "u i ja jednog dana studirati turski... �

Güle güle!

Na!e !kole listovi

Bravo, bravo!

Aha! Evet, jak!amla"!

Na!e !kole listovi

DAN MI JE DEFINITIVNO PREKRATAK!

PI!E: NIKOLINA DOMOVI"

Razgovor s Martinom !ur"evi#,

budu#om primadonom hrvatske

opere

Martina #ur$evi%, pro&logodi&nja

maturantica srednje Glazbene &kole

Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru i

bjelovarske Op%e gimnazije od ove

&kolske godine studira solo-pjevanje

na Muzi'koj akademiji u Zagrebu u

klasi prof. Lidije Horvat- Dunjko.

Stanuje u Studentskom domu Stjepan

Radi%, a cimerica joj je Ivana Zeli%,

tako$er na&a pro&logodi&nja

maturantica teoreti'arka. Krajem

prvoga polugodi&ta Martina je

navratila u na&u „staklenu“ sobu i

tako je nastao ovaj intervju.

Try 33

ALWAYS FREE( ( TRYTHONUS BR. 17

Ljepotica bez zvijeri

Try 34

Koliko ima! predmeta na

Akademiji?

Dvanaest, dosta, ali u usporedbi sa

srednjom kad sam ih imala ukupno

27 (u glazbenoj i gimnaziji), to je

odli!no! Od obaveznih predmeta

imam pjevanje, zbor, talijanski,

njema!ki, klavir i solfeggio…

Koliko tjedno ima! sati pjevanja?

Samo dva sata po 60 min! Premalo u

usporedbi sa zborom koji imamo

!etiri sata tjedno! Jedva !ekamo da

odradimo zadnji nastup i da smo

slobodni do drugog semestra!

Tko sve poha"a zbor?

Pjeva!i s prve i druge godine,

orgulja"i, glazbeni pedagozi,

muzikolozi, dirigenti. Jedino ne idu

guda!i i puha!i, ali s tim da mogu

uzeti zbor kao izborni predmet. Ja

isto kasnije mogu uzeti zbor kao

izborni predmet u tre#oj godini.

Koje si izborne predmete uzela sad,

na prvoj godini?

Sad sam uzela glazbenu informatiku

i psihologiju odgoja i obrazovanja!

Glazbena informatika?

Da, to je super predmet. Svatko od

nas ima svoj kompjuter i klavijaturu

ispred sebe. Sad u!imo Word i Excel,

ali u drugom semestru po!injemo sa

Sibeliusom, programom za

upisivanje nota.

Kako se time koristi!?

Ja npr. napi"em primjere iz solfeggia

koje moramo nau!iti, stavim na

mobitel i onda u tramvaju do

Akademije slu"am i ponavljam ih…

Odli#no si se sna!la! To je ba!

dobar predmet.

Da, a solfeggio nam je dosta te$ak

predmet! Dva sata tjedno, bez

ikakve pauze, kod profesorice Kai#!

Tete Kaje!

Ima! harmoniju?

U da, harmoniju! To je… mali

problem! Jednu zada#u od !etiri

primjera rje"avam u prosjeku oko 10

sati! Ide u$asno sporo jer ni"ta ne

znam od prije. Ali, Bo$e moj, to se da

nau!iti. Volim rje"avati harmonijske

primjere.

Klavir ima! kao obvezni predmet?!

Da! I nije mi to drag instrument, ali

je zato profesor %uk fantasti!an. Ne

tra$i puno, ali zato dosta tog

napravimo na satu i to mi se svi&a!

Koji ti je najbolji predmet?

Hmm…pa recimo, jezici su dosta

zanimljivi jer ne radimo onako

"kolski nego radimo po opernim

ulogama, prevodimo arije! Jako

zanimljivo i pou!no!

Na!e !kole listovi

Try 35

Po!tuju li profesori na Akademiji

akademsku "etvrt?

Da, prof. iz psihologije po!tuje

akademsku "etvrt pa dolazi u 8:15!

#etvrtkom ujutro u osam sati imam

talijanski. Profesorica ne po!tuje

akademsku "etvrt, ali uvijek zakasni

to"no 45 min tako da iz Doma

kre$em oko osam.

Kako je bilo na prijamnom?

To je jedan od onih trenutaka kada

sam povra$ala! Tri dana prije, svaki

dan sam povra$ala!

A na solfeggiju?

To mi je bio najbolji dan na

prijemnom! Meni osobno diktati nisu

bili te!ki, ali ostali su se mu"ili! #ak

njih troje koji su primljeni imalo je 0

bodova iz diktata, ali su sveukupno

imali dovoljan broj bodova; prima

vista primjeri donose 10 bodova,

diktati 10, a teorijski dio 5.

Kakvi su bili tvoji rezultati?

Imala sam osam bodova iz diktata,

osam bodova iz prima vista primjera

i pet bodova iz teorije.

Bila si prva na listi?

Da, da!

Kako se osje#a! prije nastupa?

Hmm….Uzrujano… Mislim, imam

tremu, ali s godinama sve manje!

Ima! nekih lo!ih iskustava s

tremom?

O da, naravno! U prvom srednje na

Dr%avnom natjecanju u Dubrovniku

samo sam povra$ala, dobro !to

nisam du!u ispovra$ala tamo. Danas

pet do !est sati prije nastupa ni!ta ne

jedem. To mi stvara neugodan okus u

ustima i ako se najedem onda se

samo bojim ho$u li povra$ati! Tako

da bolje ni!ta ne jedem!

Kako se danas nosi! s tremom??

Pa sada mi se sve vi!e o"ituje u glasu

u smislu da mi se dijafragma otpoji

pa mi glas po"ne podrhtavati. To mi

se prije nije doga&alo! Sad znam da

imam s dijafragmom problema na

nastupima pa se koncentriram na to,

pazim i onda je bolje. A kad ima!

nekih psihi"kih problema, to ne

mo%e! kontrolirati! Sad otpjevam

jednu pjesmu i trema polagano

nestane. Nakon dvije, tri sam ve$

„kao doma“. He, he!

Koje skladbe trenuta"no pjeva!?

Dosta toga! Dosada sam u prvom

semestru obradila tri operne arije,

"etiri popijevke skladatelja

romantizma, tri starih Talijana,

jednu oratorijsku ariju i jednu

skladbu doma$eg autora. Ali

spremam jo! mnogo toga!

Try 36

Opi!i nam svoj svoj radni dan!

Uglavnom se budim oko sedam pa

odem na faks, ili vje!bati (jer u to

vrijeme jo" mogu na#i pokoju

slobodnu prostoriju), ili na

predavanje. Popijem kavu, ili dvije -

tri (sad #e me profesorica Sokolovi#

"potati i re#i kako kava nije za malu

djecu!), dru!im se s kolegama s

Akademije (jer je i to dio studiranja,

a moji kolege su najbolji kolege na

svijetu), odslu"am "to ve# treba od

predavanja... Poslije ili odem u Dom

pa se malo zabavim i popri$am s

cimericom i docimericama, a poslije

vje!bam, ili odem malo do de$ka i

skuham mu ne"to, ha, ha, ha... Prije

spavanja uglavnom radim zada#e ili

slu"am glazbu. Naravno, u taj bih

dnevni raspored mogla ubaciti jo"

sto sitnica koje zapravo $ine

studentski !ivot. Ponekad se na%em

s bratom koji tako%er studira u

Zagrebu. U svakom slu$aju, mogu

re#i da mi je dan definitivno

prekratak!

Jako lijepo! Martina, "elim ti puno

uspjeha na Akademiji, puno lijepih

nastupa, koncerata i svega ostalog!

Nadam se da #emo jednog dana biti

kolegice na Akademiji!

I tebi puno hvala na lijepim

pitanjima i tako%er se nadam da

#emo biti kolegice!

Na!e !kole listovi

Na"e "kole listovi

Try 37

Maturanti na prijamnim ispitimaPRESTARA ZA “TIPKE”

Rozmari !orda!ev

• • •

Bilo je to davne 2002. godine kad

sam na nagovor svojih roditelja do!la

na prijamni u bjelovarsku Glazbenu

!kolu. Sve je zapo"elo mojim

bezveznim «napikavanjem» po

bratovom sintesajzeru; moji su me

slu!ali kako „sviram“, pa su pomislili

da sam mo#da talentirana

glazbenica, odnosno klaviristica. U

Glazbenoj je ve$ bilo puno kandidata.

Satima sam "ekala da do%em na red.

Na"ula sam razgovor neke djece o

tome koju $e pjesmu otpjevati

komisiji. Molim? Pjesma? - pomislila

sam u sebi. Brzo sam smi!ljala !to

bih mogla otpjevati… i odlu"ila sam

se za dobro poznatog Bratec Martina.

Kad je kona"no do!ao red na mene -

nisam se ba! prikazala u najboljem

svjetlu... ali sam pro!la. Sigurno zbog

mog !arma :D. No, na moju nesre$u

(ili ipak sre$u?) bila sam „prestara“

da bih mogla svirati klavir. To me je

zbunilo jer, kao osmogodi!nja

djevoj"ica, dotad nikada ni za koga

nisam bila prestara. Moj sada!nji

profesor predlo#io mi je puha"ke

instrumente, a kad je spomenuo

klarinet neki glas u mojoj glavi

doviknuo mi je da ga prihvatim! I

evo, danas sam maturantica,

privodim svoju devetogodi!nju

glazbenu „avanturu“ kraju i s

ponosom mogu re$i: „Ljudi, ja sam

klarinetistica!!!“

Try 38

FACA!

Katarina Domitrovi!

• • •

Bilo je to davno, ali toga se sje!am

kao da je bilo ju"er: dana kada sam

se do#la upisati u Glazbenu #kolu.

Toliko sam navaljivala da je mama

ve! zamalo poludjela pa me je od

$iv"anosti dovela tamo i poslala u

sobu gdje je sve po"elo.

Pozdravila sam ih pristojno s „dobar

dan“ i pro#etala se do povi#enog

dijela prostorije. Nakon par pitanja s

njihove strane, tipa kako se zovem,

koliko imam godina, za#to se $elim

upisati... (na koja sam vrlo uljudno

odgovorila), uslijedila je „provjera

sluha“. E, to je bilo zabavno. Stri"ek

za klavirom, jedan profesor kojeg se

vi#e ne sje!am, odsvirao mi je

nekoliko melodija i ja sam svaku

ponovila. Zatim je lupao ritmove koje

sam ja ponavljala. I sve je bilo super i

svi su bili zadovoljni. Tada su me

pitali #to $elim svirati. Naravno,

odgovor je bio klavir, na #to se

komisija kiselo nasmije#ila i rekla: „A

za#to ne flauta?“ „Zato #to ne!“ - moj

kratak i jasan odgovor dao je

naslutiti da se ne!u tako lako

predati. Nakon nekoliko poku#aja da

mi „uvale“ flautu (ne da je to lo#e, ali

ja to nisam $eljela i to"ka), uspjela

sam istjerati svoje. Na kraju sam

pobjedonosno iza#la van, nose!i

svoju upisnicu na kojoj je pisalo

„Katarina Domitrovi!, klavirski

odjel“. E da, faca!

Try 38

svoju upisnicu na kojoj je pisalo

„Katarina Domitrovi!, klavirski

odjel“. E da, faca!

Na"e "kole listovi

Ovo ne znam svirat, al svejedno !u se

smje"kat!

Try 39

PO!ETAK NE!EG LIJEPOG

Kristina Fran!i!

• • •

Kada je sve po!elo? Pa, iskreno, ne

sje"am se ba# najbolje. Znam da sam

htjela svirati flautu. $to se zapravo

dogodilo kada sam do#la na audiciju

u glazbenu #kolu? Za#to sam na

upisnicu napisala da %elim svirati

klavir? I za#to sam se na kraju

odlu!ila za violinu? Da, violinu.

Pitate se, kako ba# violina koja ni po

!emu nije sli!na ni klaviru, a jo#

manje flauti? To se i ja pitam. Ali,

krenimo od po!etka. Do#ao je dan

upisa, a tako i audicije. Mama je

uzela upisnicu i temeljito je popunila.

Ubrzo je do#ao i red na mene. Mojih

pet minuta. Sje"am se da sam u#la u

prostoriju kroz prva vrata lijevo.

Desno za stolovima su sjedili neki

ljudi koje nikada prije nisam vidjela.

S vremenom sam shvatila da su to

zapravo profesori od kojih mi je

jedan i predavao kasnije. Oti#la sam

do klavira koji se !inio kilometrima

udaljen. Ne sje"am se ni jesam li

imala tremu. Kako sam u #koli

pjevala u zboru odabrala sam

pjesmicu koju smo ba# tamo pjevali.

Nakon toga, profesor koji je sjedio za

klavirom rekao mi je da "e on

odsvirati nekoliko tonova te da ih

ponovim kako ih !ujem. Ponovila

sam to!no onako kako mi je dao

upute. Ona skupina ljudi s po!etka

rekla mi je da bi to bilo sve. Jo# su

rekli da pozovem mamu da u&e.

Kada je mama iza#la, vidjela sam

ne#to #to mi nije bilo jasno. Rekla mi

je da je sve super pro#lo i da sam bila

odli!na. Ali jo# je tu ne#to bilo. "Rekli

su da bi mogla svirati violinu ako

%eli#." Te mi rije!i nisu bile jasne.

Ako je na upisnici pisalo da %elim

svirati klavir, za#to su predlo%ili da

prihvatim violinu? Tada mi je mama

objasnila da je violina jako lijep

instrument i da bih je mogla dobiti

od #kole na posudbu, dok bismo

klavir morali kupiti. Bilo je jo# puno

toga #to mi je rekla, no to vi#e nije

bilo va%no. Va%no je da sam ja ipak

prihvatila violinu. Je li to bio

ispravan korak? Sljede"ih #est

godina nisam bila sigurna u to.

To!nije, bila sam uvjerena da sam

potpuno „proma#ila”. Ali, svake

godine nakon podjele knji%ica

ponovno sam se vra"ala u glazbenu

#kolu i popunjavala upisnicu za

sljede"u #kolsku godinu. I tako ve"

10 godina. Da li se sav taj ulo%eni

trud isplatio? Za sada sve ide po

planu, no ho"e li to tako ostati, sam

Bog zna. Da sam u bilo kojem

trenutku popustila i odustala, bih li

bila ispunjena ovako dobrim

iskustvima? Uvjerena sam da ne bih.

No upravo me ljubav prema glazbi

dr%i i jo# vi#e privla!i da otkrijem

ne#to novo, ne#to #to jo# nisam

iskusila i osjetila.

Na"e "kole listovi

Try 40

PRVA GLAZBENICA

U OBITELJI!eljka "telcer

• • •

Godina je 2000. Jedna mala

djevoj!ica s nao!alama odlu!ila je

krenuti u glazbenu "kolu. Na

vlastitu #elju. Htjela je svirati

gitaru ili klavir. Do"la je na

audiciju i otpjevala pjesmu Old

McDonald had a Farm, na

engleskom jeziku. Sa samo devet

godina… Unato! svemu, ljetni rok

audicije nije pro"la iz nepoznatih

razloga. No, odlu!ila se boriti

se svim silama protiv nepravde

te se pojavila jednog ljetnog

dana s majkom kod

ravnateljice. Slu!ajno je nai"ao

prof. Novoselnik koji ju je

odlu!io ispitati da vidi u !emu je

problem. Pokazalo se da

problema nema i prihvatio je

malu djevoj!icu kao svoju

u!enicu tambure. Dvije i pol

godine kasnije progurala se do

Dr#avnog natjecanja i 2.

nagrade…

Sada je 2011. godina. Mala

djevoj!ica je odrasla i sada je

punoljetna djevojka. Da, to sam ja;

maturantica dviju glazbenih

"kola. Iza mene su brojna

natjecanja, pauziranje godine,

zavr"etak gimnazije, razni

prijemni ispiti, mature i brojna

odricanja. A ispred mene? $ivot

okru#en samo glazbom? Nadajmo

se!la iz nepoznatih

emu je

Na"e "kole listovi

U OBITELJI"telcer

• • •

Godina je 2000. Jedna mala

godine kasnije progurala se do

Dr

nagrade…

Sada je 2011. godina. Mala

djevoj

Sijem !ito, raste grahorica... ♫

Try 41

DO!I DA TI VIDIM

ZUBE!

Lucija Ko!ar• • •

Od silnog !oka i treme ja se svojeg

prijemnog slabo sje"am. Mojom

osnovnom !kolom kru#io je oglas o

upisu u Glazbenu !kolu. Iako sam

bila ve" 4. razred osnovne !kole

odlu$ila sam poku!ati. Do!la sam u

Glazbenu !kolu, ispunila prijavnicu i

dobrano se oznojila $ekaju"i

prozivku svog imena. Kada sam u!la

unutra hrpa „faca“ je gledala u mene.

Tra#ili su da ponavljam ritam za

profesoricom, a budu"i da nisam ni

znala da se mora ne!to otpjevati,

prva pjesma koje sam se sjetila u tom

trenutku bila je Bratec Martin. Na

upit !to bih #eljela svirati rekla sam

violinu. Rekli su mi da sam prestara

za violinu, a jedan profesor iz prve

klupe pozvao me da do%em do njega

da mi pogleda zube i pitao me znam

li !to je klarinet i bi li htjela to

svirati. Na nastavu sam

krenula mjesec (?) dana

kasnije jer nisam ni znala

da sam pro!la prijemni,

ve" je mama na poslu od

kolegice $iji sin ide u

Glazbenu !kolu $ula da je

moje ime na popisu.

prva pjesma koje sam se sjetila u tom

eljela svirati rekla sam

violinu. Rekli su mi da sam prestara

za violinu, a jedan profesor iz prve

Na!e !kole listovi

Try 42

IMA MJESTA!Anamarija Ro!i"

• • •

Do!ao je i taj dan kad sam na

nagovor svojih roditelja krenula na

upise u Glazbenu !kolu. A kad tamo,

djece malo more! Svi ne!to ska"u,

svi bi ne!to svirali, svi pjevu!e,

urlaju... Puna glazbena novih

bjelovarskih glazbenih nada. Tako

sam se na!la i ja me#u njima. Prva

vrata desno, komisija, par mojih

vr!njaka i svakome ista naredba:

„Ajde ti nama ne!to otpjevaj!” I

tako sam se ja, ina"e prgava i "vrsta

lavica, rasplakala jer od muke

nisam znala ni jednu! Naposljetku

sam otpjevala onu standardnu

''Bratec Martin, brateeec

Maaaaartin, kaj jo! spiii!?...'' te me

komisija poslala u sobu preko puta

gdje je bila prof. Gr"i$ koja me

upitala : „A !to bi ti, sunce, htjela

svirati?” Moj odgovor je bio :

„Hmmm.... Violinu!!” (na o"ev

nagovor), na !to

sam dobila odgovor

da na violini nema

mjesta. Zatim me

pitala : ''A !to bi ti

umjesto violine?'' -

''Pa... klavir!'' –

„Joooj, pa kud ba!

klavir? I to nam je

sve ve$ popunjeno!

‘Ajde probaj ne!to

drugo, npr. ne!to !to

ima! doma. ‘Ajde, !to

ima! doma?” – „Pa,

imam ro...” U tom

trenutku prekinuo me izdaleka

mu!ki glas. %elavi "ovjek s

duguljastom bradicom tr"ao je

prema meni i usput vikao : „Ima

mjesta, ima mjesta!” I tako sam ja

izabrala rog, ne svojom voljom, ali

mi se ideja s vremenom po"ela

svi#ati samo zbog profesora koji je

bio najbolji na svijetu i bez kojeg

sigurno ne bih bila sada ovdje!

to

to

Try 42

Na!e !kole listovi

Daj bombon!

Try 43

BITI ILI NE BITI

Iva !kurdija• • •

Jednom davno, prije mnogo godina

(to!nije deset) u Glazbenu "kolu je

kro!ila svojim sitnim koracima

upla"ena djevoj!ica Iva. Da, to sam

bila ja. Iz malog gradi#a do"la sam u

veliki Bjelovar sa $eljom da sviram

klarinet. Sve mi se tada !inilo

zastra"uju#im. Budu#i da me

pam#enje ne slu$i ba" najbolje,

jedino !ega se sje#am jest !injenica

da sam bila toliko u strahu od svega,

a audicija je za mene bila „biti ili ne

biti“. Nakon otpjevane pjesmice i

otkucanog ritma profesori su se ve#

smje"kali "to je zna!ilo da #u biti

primljena, no…kad sam iza"la iz

"kole po!ela sam plakati kao luda.

Smatrala sam da sam toliko lo"e

otpjevala da me najvjerojatnije zbog

toga nitko ne #e htjeti primiti u

Glazbenu. Eh da, bila sam u krivu.

Ipak sam zadovoljila sve uvjete i

sada sam ve# ponosna u!enica

!etvrtog razreda srednje Glazbene

"kole, ali nikad ne #u zaboraviti

koliko sam plakala taj dan.

Na!e !kole listovi

Pusti me, vidi! da skladam!

Try 44

NESU!ENI GITARIST

Matej Haraminec• • •

Veoma zanimljiv zadatak za !kolske

novine: napisati "lanak o ne"emu !to

se dogodilo prije 11 godina, to"nije o

upisu u osnovnu Glazbenu !kolu…

Pa, krenimo... Bilo je to jednog

sun"anog i ljetnog mjeseca lipnja,

davne 1999. godine. Nakon !to sam

zavr!io glazbenu igraonicu moji me

roditelji nisu imali namjeru upisati u

osnovnu Glazbenu !kolu. Sve do

dana kada je do nas svratio bratov

profesor iz gitare i pitao me ho#u li

nastaviti s glazbenim obrazovanjem.

U tom duga"kom razgovoru svi smo

skupa odlu"ili da je najbolje za mene

da se po"nem ozbiljnije baviti

glazbom. Naravno, odlu"ili smo i koji

#u instrument svirati. To"nije,

odlu"ili su roditelji i profesor.

Dogovorili su se za klavir. Ja sam

htio gitaru kao i moj stariji brat, ali

je profesor rekao da to ne bi bilo

dobro jer imam preduga"ke prste,

!to je za klavir idealno! I tako je

do!ao dan prijava za prvi razred.

Hm, sad bih se ja trebao sje#ati kako

je izgledao tzv. prijamni ispit iliti

glazbena „provjera“ djece... Ali, ne

znam! Sje#am se samo da je u toj

sobi, u kojoj sam trebao biti sam bez

mame, bila neka teta koja je pjevala

neke nelogi"ne slogove poput „la, la,

la“ i „na, na, na“ i pljeskala rukama

kao malo dijete, a ja sam to trebao

ponoviti. Pa to mo$e svaka mala

beba! Nakon !to sam tetu odu!evio

svojim talentom, pozvala je mamu i

rekla joj kada su upisi. Na upise smo

mama i ja opet do!li dosa%ivati

tetama i stri"ekima u glazbenoj.

Mama je trebala ispunjavati nekakve

papire. Hodala je gore - dolje po

hodniku i i!la iz sobe u sobu, a ja sam

za njom tr"karao kao mali pa"i# za

mamom patkom. Taj dan sam

upoznao i svoju prvu profesoricu u

Glazbenoj !koli.

U svom daljnjem glazbenom

!kolovanju sam imao raznih uspona i

padova, ali to je tema neke druge

pri"e. Mo$da se i to jedanput objavi u

nekom broju Trythonusa. Tko zna?

Na!e !kole listovi

Try 45

SJAJNI, ZAVINUTI

ROGAntonija Vukeli!

• • •

Od kada znam za sebe i!la sam u

Glazbenu !kolu, tako da mi je poslije

osnovne bilo normalno da krenem u

srednju !kolu i na kraju zavr!im na

Akademiji. Ja se svog prijemnog za

Glazbenu ba! i ne sje"am previ!e, ali

znam da je bilo puno profesora koji

su me pitali !to #elim svirati. Ja sam

im pjevala i kucala ritam po

klaviru... Ina$e sviram rog, ali taj

odabir je sasvim slu$ajan. Kao mala

sam htjela svirati flautu, iako

stvarno ne znam otkuda mi ta ideja.

Kada sam do!la na upis rekli su da

za flautu nema mjesta i ravnateljica

Glazbene !kole mi je pokazivala slike

ostalih instrumenata. Meni se svidio

sjajni, zavinuti rog. I od tada je to

moja glavna zanimacija.

Na"e "kole listovi

Vidi, svi zubi!i su mi na broju!

KARIKATURE & ANAGRAMISLIKARICA:Zlatka Suboti!anec

ZLATKIN SVIJET

Try 65 Try 46

Vivant proffesores

Mila Ru!i"solfeggio

Subotko Zlati!anec

klarinet

Strtko Zla!i"

trombon

Try 47

!tefa Sonjanacravnateljica

!ea Lo"zbor

Try 48

Vivant proffesores

TOA* ekskluzivno otkriva:

Infiltracija u G! Vatroslava Lisinskog

U malom kolektivu na"e

Glazbene "kole trenuta!no su vidljive i najmanje promjene (ovim putem pozivamo sve zainteresirane obavje"tajne slu#be da upute svoje novake ovdje na "kolovanje), koje osobito ne mogu

promaknuti u!enicima. Tako je u studenome 2010. po hodnicima i

kuloarima tajnih u ! eni ! kih

organizacija krenula pri!a o novoj osobi koja, kako stoji u slu#benom

izvje"taju, „periodi ! no, ali redovito ulazi i izlazi iz zbornice s osmijehom, te provodi vrijeme u j o " n e k i m p r o s t o r i j a m a Glazbene“. Iako je strah od nepoznate osobe neutraliziran obja"njenjem da je „zasigurno u p i tanju dobro raspolo#ena

sprema!ica“, djevojke Iva Zane i

Kristina Fran!i" (2. razred) su se nemalo iznenadile kada je

spomenuta osoba vrhunski po!ela prebirati po tipkama klavira i

pritom ih podu!avati.

Dakako, rije! je o novoj

profesorici klavira Sla#ani

Buklija" koju je TOA zasko!ila s nekoliko pitanja. Bez upotrebe poligrafa.

Vivant proffesores

Razgovarale:Iva Zane

Marija Fran!i"

Redaktura: Kristian Do"en

DOLCISSIMA U NA!OJ !KOLIKOLI

Try 49

Kako to da ste do!li raditi ba! u Bjelovar? Voljela bih vjerovati da je „netko“ prepoznao moje kvalitete, a uz to volim biti „tamo“ gdje me trebaju !...

Putujete svakodnevno iz Zagreba. Pretpostavljamo da nije lako "ivjeti u tom ritmu?Nije, ali budu!i da sam zadovoljna "acima i poslom op!enito, onda i zaboravim da putujem tako dugo.

Kakvi su dojmovi do sada?Jako mi se svi"a, isto tako i "aci te kolege koje sam upoznala -

veoma sam zadovoljna. Nekako se osje!am kao da sam tu du!e vrijeme, a ne od jedanaestog mjeseca. Lijepo je.

Zavr!ili ste Glazbenu gimnaziju u Ni!u i Akademiju u Sarajevu. No prije toga ste studirali defektologiju. U kojem trenutku ste odlu!ili obrazovanje nastaviti na Akademiji?Radi se o spoznaji. "ivot me odveo u Banja Luku, u glazbenu

#kolu, i sa dvadeset godina sam po#ela raditi. $kola je bila opremljena novim instrumentima, puna topline u zelenom dvori#tu... U par mjeseci se desio „klik“ i to je to!

Va! "ivotni moto glasi…Moje uve!ane mentalne sposobnosti slu!e napretku #ovje#anstva!

U !emu se razlikuju na!a !kola i !kole u kojima ste prije radili? Mislimo na u!enike, nastavnike, prostor... Ovdje je manji prostor i to ote!ava rad. U #kolama gdje sam prije radila sve je bilo organiziranije i cijeli kolektiv je bio „zajedno“.

Ovdje to ba# i nije slu#aj. Radila sam u ve!im #kolama, gdje je bilo

vi#e "aka, a u#enici su uvijek u#enici i ba# se ne razlikuju. Oni

trebaju u#iti. I svakako da se trebaju razvijati njihove radne

navike. Mnogi u#enici ovdje nemaju ni instrument. Roditelji su u

zabludi, najprije !ele vidjeti kako !e djeci „i!i“ da bi im tek onda

kupili instrument. A ne mo!e im „krenuti“ ako nemaju na #emu vje!bati.

#to mislite o dana!njim pop-zvijezdama, poput Lady Gage?Lady Gaga je super. Svatko je dobar na svoj na#in, ne treba biti previ#e

kriti#an. Ona je originalna. Ne moramo voljeti njezinu glazbu, ali neke pjesme su joj dobre. No, nikada ne bih oti#la na njezin koncert.

Ja ne bih zbog mesa.A originalna je, nema #to. Treba se i to usuditi.

Imate li nekoga tko vam je uzor u poslu?Ne. Ve! dugo radim ovaj posao koji je individualne prirode i mislim da

svatko treba izgraditi svoj stil rada tako da se osje!a prirodno i sretno. Jo# se uvijek usavr#avam i mislim da u na#em poslu nikada nema kraja

u u#enju i usavr#avanju.

Koji pijanist vam je najdra"i?Najdra!i pijanist mi je Vladimir Horowitz. A o skladateljima me

nemojte pitati; svaki je svojstven na svoj na#in. Ali opet, mislim da je Mozart bio najgenijalniji zbog svoje jednostavnosti izra!avanja i

jasno!e.

Za!to ba! Horowitz?Zato #to je poseban! Kada godinama slu#ate pijaniste, i dobre, i manje dobre, i osrednje, i slu#ate, i slu#ate, i slu#ate... izgradili ste svoj kriterij! Tako je po mom kriteriju Horowitz netko kome vjerujem i tko me uvijek zadivi.

$elite li ne!to poru!iti !itateljima Trythonusa?$itatelji dragi, drago mi je da smo se upoznali! !

Na temelju prethodnog ispitivanja i izjava u#enika uzetih pod zakletvom, TOA dodjeljuje novoj profesorici Buklija# status sigurnosne procjene 1. razine (izvadak iz slu!benog dopisa): „Pouzdana i

pristupa#na. Satovi vi#e nego po!eljni za poha"anje. Klavir ugo"en i

spreman za sviranje. Mogu!e nuspojave i trajne posljedice: bolje

umije!e sviranja klavira i obrazovanje na istom podru#ju.“

* Trythonusova Obavje#tajna Agencija Try 50

Titulu ve!ih legendi

bjelovarske Glazbene !kole

definitivno i s razlogom

nosi gospodin Mirko

Novoselnik! Moj prvi

nastavnik iz tambure koji

me nau"io kako svirati, ali

i – kako "ivjeti. Mudar,

po!ten, vedar, zabavan,

uvijek spreman pomo!i…

samo su neki od epiteta

koje krase ovog prekrasnog

"ovjeka! No, on !e vam te

osobine pokazati samo ako

postoji ista „mjera“ s va!e

strane. Dakle, bolje vam je

ne zamjeriti se „sijedim

brkovima“ jer – crno vam

se pi!e. �

Poznat po svom

karakteristi"nom naglasku

i uvijek zabavnim

dosko"icama. Zbog toga

ga volimo, zar ne?

A evo kako je izgledao

razgovor jedne sije"anjske

srijede...

SA

M T

AL

EN

T N

E Z

NA!

I N

I"TA

!

Try 51

Vivant proffesores Pi!e: #eljka $telcer

Recite nam ne!to o sebi

Op!enito ili intimno? (hahaha)

Pa op!enito… o va!im prvim susretima s glazbom.

S muzikom sam od stvarno malih nogu – negdje od tre!e,

"etvrte godine starosti. Da nema muzike vjerojatno bih bio siroma!niji za jednu izvrsnu spoznaju u "ivotu. I

u"ivanje. Eto toliko, da ba! ne pri"am neke stvari o sebi…

Gdje ste krenuli u glazbenu?

U Vara"dinu, s tim da sam u Bjelovaru zavr!io tre!i i

"etvrti srednje. Poslije sam upisao Akademiju u Ljubljani.

Imao sam nekih nov"anih problema pa sam onda pre!ao u Zagreb.

Otkud tambura u tome?

Moje dru"enje s tamburom po"elo je u Vara"dinu, odnosno Varaaa"dinu, s na!im dragim pokojnim

Mil"ecom – kako smo ga od milja zvali – dirigentom tambura!kog orkestra…

Svirate li u svoje slobodno vrijeme?Da! 28 godina sam aktivno svirao u bendu, mimo

muzi"ke !kole, ali su nam uvijek na repertoaru bile kvalitetne kompozicije, ne neka „bofl“ roba. Svirao sam klavir. 1969. smo svirali na Velom Lo!inju i to je bio na! prvi susret s morem. Tijekom svirke nismo imali pauze nego smo onda svirali tambure. Ljudi misle da je

„po"etak“ tambure bio s nekada!njim Zlatnim Dukatima.

Meni se "ini da smo mi bili prete"a jer smo jo! '69. svirali tambure na moru!

A ostali instrumenti, s "ime sve „baratate“?Prvi instrument s kojim sam se susreo bila je harmonika u

Popevke sam slagal i ro"ice

bral...

Ludbregu. Kad sam do!ao u Bjelovar kupio sam trubu jer sam je

oduvijek "elio svirati. Nabavio sam „grif-tabelu“ i po"eo s vje"banjem. Dvije godine sam svirao trubu u Gradskom

puha"kom orkestru, kasnije sam pre!ao na tubu i nju sviram do dana dana!njeg, iako sad momentalno orkestar malo „!teka“ zbog raznoraznih utjecaja sa strane, odnosno ne-utjecaja.

Koga smatrate svojim uzorom u glazbi?

Ima ih vi!e. Kao dirigent apsolutno pokojni gospodin Mata"i!... Kod nas ima izvrsnih dirigenata, a meni je u lijepoj uspomeni

ostao susret na zagreba"koj Akademiji s pokojnim gospodinom

Igorom Kuljeri!em. Tu su mi neke najbolje uspomene !to se ti"e

dirigiranja i stvarno u"enja dirigiranja.

Jeste li zadovoljni svojim poslom i u"enicima?

S poslom – apsolutno. A u"enici... netko vje"ba vi!e, a netko

manje, a to utje"e i na moje zadovoljstvo.

Koji su poznatiji glazbenici pro!li kroz va!u bogatu

nastavni"ku karijeru?Bilo je krasnih ljudi, dana!njih kolega na glazbenoj !koli... Kad

sam redovito predavao solfeggio kod mene su u"ili profesor Try 52

Najdra!i glumac? Hm, ovisi o !anru… Steve McQueen, Charles Bronson, u

kaubojskim filmovima John Wayne, pa Clint Eastwood,

Gary Cooper – To!no u podne...

Koji je va" najve!i kulinarski specijalitet?

Bilo "to od divlja!i! „Filana divlja raca“, kako bih ja rekao,

ne patka nego „raca“ i srne"i gula". I to ne s tjesteninom

nego s knedlima (knedli s pile"im jetrima kao „leber-

knedli“, rade se s kruhom, a ne s prezlima).

I za kraj, "to biste

poru"ili

"itateljima?S obzirom da

"e ovo !itati

oni koji se

bave glazbom

jedino "to im

mogu

poru!iti je da

se vje!banjem

puno toga da

napraviti.

Sam talent ne

zna!i ni"ta!

Try 53

Str!i", Suboti!anec, ostali vi"e ne !ive u Bjelovaru. Ima jo" #aka

koji su mi ostali u uspomeni, a i danas su mi dragi, recimo, osoba

koja sad razgovara sa mnom – #eljka!

Koga smatrate svojim najboljim dosada"njim

u"enikom?

$to se ti!e tambure? Pa najbolji ste ti i Antonio Jakup!evi", zasad.

Dalje budemo vidjeli.

To mi je drago "uti. Va" najdra!i skladatelj je...

... Mozart, Haydn... Bachove kompozicije mi se tako#er

apsolutno svi#aju, ali ga nikad nisam volio svirati.

Kakvu glazbu slu"ate u slobodno vrijeme?U slobodno vrijeme slu"am stare evergreene, da se rasteretim od

„ozbiljnih“ tonova. Na televiziji volim poslu"ati koncerte,

uglavnom na stranim programima i na satelitu. Recimo, zadnji

orkestar koji sam slu"ao bio je Simón Bolívar iz Venezuele, bio je

to apsolutni do!ivljaj! Mladi ljudi, oni su danas stvarno svjetski

hit.

Volite li "itati?Da, ali ne „prete"ke“ stvari. Jo" iz vremena kad sam i"ao u

Glazbenu "kolu u Vara!dinu posebno su mi ostali u uspomeni

Ljermontovljev Junak na"ega doba i Hemingwayev Starac i more.

I pamtim jedan stih iz Junaka: „Moj je !ivot samo lanac tu!nih

suprotnosti srcu ili razumu.“

Gledate li filmove?Da, ali samo na televiziji, u kino ne idem.

Kako biste opisali sebe?!

Mislim da bi mi bilo interesantnije da vi mene opi!ete, ne

znam kako bih se sada sama opisala. "

Koje su va"e vrline i mane?! !

Iskrenoljubiva sam, volim svoj posao, a mane su mi to !to

volim ujutro du#e spavati.

Kada #ete nam donijeti

sendvi$e?! " " " " "

To me vjerojatno pitaju oni iz popodnevne grupe koji iz

gimnazije odmah dolaze na nastavu? Za!to ba! sendvi$e?

Ja bih radije donijela kola$e, ali ako ste ba! za sendvi$e

donijet %u ih na zadnji ispit koji %ete imati ove godine.

Morate re%i kakve volite. " " "

S majonezom!" " " "

Koja vam je najdra%a

ljestvica i za"to?

C-mol. Zato !to je mol

ljep!i od dura, a opseg te

ljestvice je otprilike i u

opsegu mojeg glasa.

Mnoga zna$ajnija i lijepa

djela su pisana u c-molu.

Mo#da i zato !to je to i

prvi mol koji sam nau$ila.

Sje%ate li se kad

su nas kao male u$ili da ne diramo vatru i da ni slu$ajno ne

dotaknemo vru%i lonac? Tako je i na!a profesorica

Jakopanec bila vrlo pa#ljiva kad se upustila u ovu avanturu,

zasukala rukave i promije!ala na!a pitanja.

Koji vam je najdra%i skladatelj?!

Ima ih vi!e. Negdje u va!oj dobi najvi!e mi se svi&ao Chopin,

onda jedno vrijeme vi!e klasi$ari, a sada su to Bach,

Vivaldi...

Koliko dugo spavate vikendom?! !

Nedjeljom do 10, recimo, ovisno o tome !to kuham za ru$ak.

Ina$e volim du#e spavati. Problem je u tome !to odlazim na

spavanje kasno nave$er pa onda onda drugi dan spavam

ujutro.

Volite li vi"e teoreti$are ili instrumentaliste?!

Tko je pisao pitanja? Dobro, ne znam imate li vi nekakav

osje%aj da ja nekoga vi!e volim, ali zapravo volim sve &ake

jednako. Ne mogu re%i da volim vi!e teoreti$are nego

instrumentaliste. Mislim da su i jedni i drugi jednako va#ni i

ravnopravni. Uvijek napominjem kako teoreti$ari imaju vi!e

predmeta pa su optere%eniji u !koli, ali to ne zna$i da imam

nekakve prema njima druga$ije osje%aje.

&to biste napravili da u cijelom Bjelovaru nestane

markera za pisanje po plo$i?

Ve% bih se nekako sna!la, ve% bih ne!to smislila. Stavila bih

papire na plo$u i pisala po njima. Ni sama ne znam koliko

puta sam ne!to uve%avala i fotokopirala. Znalo se dogoditi

da nestane struje za vrijeme nastave, bio je mrak i ni!ta se

nije vidjelo, bez obzira na to kakva je bila plo$a.

Try 54

Vivant professores

VRU'I LONAC ZA PROFESORICU ALIDU JAKOPANEC

Najdra!i ku"anski poslovi?# # #

Recimo da je to kuhanje. Mogli ste obratno pitati, koji su

mi najmrskiji. Tijekom godina svi poslovi ve! dosade.

Kada vam je ro$endan (da nam donesete kola%a)?#

Moj vam je ro"endan ve! pro#ao tako da !ete po tom

pitanju morati do!i idu!e jeseni, ako se sjetite Martinja. Ja

se uvijek zezam da moj ro"endan slave svi pijanci.$

Koliko %esto sjednete i svirate sebi ne&to “za du&u”?

'to je to &to svirate?# #

Ne sviram ba# %esto upravo zbog onih ku!anskih poslova

za koje ste me pitali i zbog spavanja, ali u zadnje vrijeme

ba# sviram Bacha „za du#u“. Manje-vi#e sviram neke

stvari koje su mi potrebne za nastavu, vi#e prakticiram

slu#anje.

Koliko vam godina jo& fali do mirovine?#

Uop!e jo# o tome ne razmi#ljam iako me ve! mnogi pitaju.

&ak me nedavno i moja mama to pitala. Zavisi o novom

zakonu. Imam 31 godinu sta'a,a ako moram raditi do 45

godina sta'a onda jo# 14 godina do mirovine. Ali ne 'elim

jo# 'arko mirovinu.

(ega se bojite?

Visine.# # # # # # #

Najvi&e ne podnosim…#

Dok mi netko la'e. To me najvi#e izbaci iz takta, pogotovo

dok "aci ne#to „muljaju“ i la'u i onda ih jo# uhvatim u

tome.

Jeste li zaljubljeni?# # # #

Uglavnom da, uvijek. $ $ $ $

Koji broj cipela nosite?# # #

38. Ovo je najlak#e pitanje. # # #

Kakvu kavu volite piti i gdje najvi&e

(kafi")?# #

Espresso kavu. Idemo u Lunu zato jer je najbli'e #koli.

Koji vam je najdra!i akord?# # #

Mali molski septakord. $ # # #

Smatrate li da ste duhovita osoba?# #

Smatram da jesam. $ $ $ $

Kakvu %okoladicu volite?# # #

Uglavnom sve %okoladice osim onih s vo!nim preljevima, ali i

njih pojedem u slu%aju nesta#ice. $ # #

Try 55

E, da je barem !okoladica...

Try 56

Tko vam je, osim va!eg mu"a, najbolji prijatelj/prijateljica

u !koli?## # # # #

Ba! nitko tako posebno. Recimo ravnateljica."

Da morate birati, !to biste izabrali: spoj V.-VI. ili II.7-I.7?

Za!to?

Ne znam za!to bih birala i u vezi #ega, neke harmonizacije?

Dra$i mi je V.-VI. jer je logi#niji kod klasi#ne harmonije, a spoj

II.7-I.7 je malo noviji, nije tako uobi#ajen i nije mogu%e

pravilno rije!iti

disonancu." " " " " "

" " # # # # #

Razgovarala:

Lucija Ko$ar

Van! I kupi mi markere!

Koji vam je nadra"i film?## #

Najdra$i film mi je definitivno Amadeus."

Jeste li prirodna plavu!a ili se „farbate“?#

Tko se danas ne „farba“? Naravno da se „farbam“. Ja

sam oduvijek htjela biti plavu!a,ali se nisam usudila

kada sam bila mlada kao vi. I onda sam do#ekala prve

sijede da opravdam „farbanje“. "

Tko vam je bio uzor u mladim danima?

Roditelji, ali i neki u#itelji. Mo$da najvi!e moja

profesorica iz solfeggia u ni$oj !koli. Mislim da sam

zbog nje i odlu#ila nastaviti tim putem, iako ona nije

jedina koja mi je bila uzor.

Jeste li alergi$ni na !to?# #

Bila sam alergi#na na neke inhalatorne alergene, ali to

mi je pro!lo zadnjih godina. " "

Najdra"i crti%?

Garfield. ## # # # #

Tko vam je bio najdra"i u$enik ikada?#

Tko se to tako jako brine tko je meni bio najdra$i

u#enik? Svi su mi u#enici dragi, bilo je puno dragih

u#enika i najdra$ih u#enika, ali ne mogu nikoga

izdvojiti. Svake godine mi se #ini da su mi tada!nji

maturanti najdra$i &aci. 'ovjek se te!ko rastane od

&aka nakon #etiri godine pa mu se onda #ini da su mu

to najdra$i u#enici.

Pjevate li i pod tu!em?# " "

Ne pjevam. Nisam nikada uobi#avala."

(Mi znamo tko od profesora sigurno pjeva...

Tko?" " " " " "

Profesorica Mili%.)" " "

!to je Ha-Ce?

Ha-Ce je skra!enica imena udruge Harmonika!ki centar.

Ina"e naziv asocira na imena tonova Ha i Ce, a harmonijski vodi dominantu u njezino rije!enje – toniku, !to nam se

u"inilo zgodnim budu!i da

djelujemo na podru"ju glazbe.

Tko je Ha-Ce?Ha-Ce su osnovale tri vrlo posebne osobe - harmonika!i - Anamarija Nerad, Sa!a Bastalec te ja - Marija Plentaj.

Kako je do"lo do osnivanja Ha-Cea?

Na osnivanje smo se odlu"ili nakon !to smo shvatili da imamo

puno dobrih ideja, ve! smo i

zapo"eli razne projekte, a u dana!njem svijetu u kojem je jako bitno raditi na nekom brandu shvatili smo da nema smisla da isti budu bez nekog

"zale#a", bez nekoga tko stoji iza njih.

Na kojem podru!ju djeluje Ha-Ce?Prvenstveno je to glazbeno

SV

E !

TO

ST

E

OD

UV

IJE

K H

TJE

LI

ZN

AT

I O

HA

-CE

U

Try 57

Vivant proffesores

a niste se usudili pitati

Mariju Plentaj, prof.

harmonike

Pitanja uputila:

Alida Sokolovi!

podru!je. Zemljopisno gledaju"i - to je podru!je kojim

poku!avamo obuhvatiti cijelu Hrvatsku. Vidjet "emo - mo"da se, osim glazbenih, bacimo i u kulinarske vode. Va"no je biti svestran i prilagodljiv tr"i!tu.

Ciljevi udruge su...... organizacija i realizacija „Hrvatskog natjecanja za

harmoniku“ u Daruvaru, ure#ivanje !asopisa za

harmoniku „Eho“, ure#ivanje web stranice Centra. Ostali

su projekti tek u za!etku i ne bi bilo zahvalno unaprijed govoriti o njima.

Svrha djelovanja udruge je......promicanje kulture te promoviranje instrumenta harmonike. #elimo senzibilizirati javnost za ovaj lijepi instrument preko kvalitetnih sadr"aja kojima bismo ujedno otkrivali mlade nadarene glazbenike te ih pratili i isticali. U planu nam je i poticanje skladatelja na skladanje za harmoniku.

Za!to jo! jedno natjecanje iz harmonike u Hrvatskoj?

$to se ti!e harmonike - mi imamo samo Dr"avno i

Me#unarodno natjecanje u Puli. Ostali instrumenti imaju i razne festivale, smotre i natjecanja. Mislim da je sasvim dovoljno mjesta za jo! jedno ovakvo natjecanje. Ljudi se vole natjecati, dru"iti, pokazati !to znaju, osvojiti koju nagradu.

Gdje se detaljno informirati o Natjecanju i Udruzi?Sve potrebne informacije nalaze se na web stranici: www.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i na!e novine, puno korisnih linkova, forum na kojem raspravljamo o

stru!nim temama... Try 58

... organizacija i realizacija „Hrvatskog natjecanja za

harmoniku“ u Daruvaru, ure#ivanje !asopisa za

ivanje web stranice Centra. Ostali

etku i ne bi bilo zahvalno unaprijed

Svrha djelovanja udruge je......promicanje kulture te promoviranje instrumenta

elimo senzibilizirati javnost za ovaj lijepi instrument preko kvalitetnih sadr"aja kojima bismo ujedno otkrivali mlade nadarene glazbenike te ih pratili i isticali. U planu nam je i poticanje skladatelja na skladanje za

jedno natjecanje iz harmonike u

e harmonike - mi imamo samo Dr"avno i

unarodno natjecanje u Puli. Ostali instrumenti imaju i razne festivale, smotre i natjecanja. Mislim da je sasvim

jedno ovakvo natjecanje. Ljudi se iti, pokazati !to znaju, osvojiti koju

Gdje se detaljno informirati o Natjecanju i Udruzi?Sve potrebne informacije nalaze se na web stranici: www.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i nawww.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i nawww.harmonikaski-centar.hr !e novine, puno korisnih linkova, forum na kojem raspravljamo o

Try 58

Harmonika je veseli instrument. Za!to onda tu"na

pti!ica na logu? ;)

$ula sam razne komentare na na!u "pti!icu", ali da je tu"na

jo! nisam! Ptica na logu je "dral - ina!e simbol grada Daruvara u kojem se natjecanje i odr"ava.Mislim da se jasno vidi da se smje!ka (iako se smje!ka s kljunom)!

Likovi Florestan, zatvorenik: Matej HaraminecLeonora (Fidelio), njegova !ena: Anamarija Ro!i! Marzelline, tamni"areva k!erka: Rozmari #orda"evJaquino, pomo!nik tamni"ara: #eljka $telcerDon Pizzaro, upravitelj zatvora: Iva $kurdijaZatvorenici: Lucija Ko!ar, Kristina Fran"i!, #eljka $telcer

1. "in

3.

U dvori"tu tamnice Jaquino se udvara tamnicharevoj kceri

Fidelio strahuje da ga ne prepoznaju (to je

preodjevena Leonora).

O, neeee...

Nailazi Fidelio.

Try 59

Florestan

Leonora(Fidelio)

JaquinoZatvorenici

A Night at the Opera

Ludwig v an Be ethoven: FIDELIOOpera u dva "ina

1. Danas mi je pao "echer, a ti si slatki" dana!

!$!$?AAAA... Ba" su nas morali

prekinuti! O ne, sad jo" i on!2.

Don Pizzaro

Marzelline

7.

8.

Tamni!ar je pustio uhi"enike u dvori!te.

Tempo, tempo... "etao se Miko

mlad... ♫

Leonora tra#i Florestana, ali njega tamo nema.

Gdje li se samo sakrio?

9.

7.

4. 5.

Florestan je u tamnici.

6.

Leonora je prislu!kivala razgovor i planula. Dolazi okrutni Pizzaro i !ita pismo

u kojem mu najavljuju

inspekciju kraljeva ministra.

Try 60

U tamnicu dolazi Leonora i donosi mu hranu.

Ma, fu!ka! fotose!n, daj

PAN!

Leonora se ne "eli odati pa nastavlja kopati grob.

Kopa cura

vinograd, la, la...

13. 14. 15.

Pizzaro bijesni.

10.O, ne, molim te...

Fideliju je dopu!teno da pomogne pri kopanju groba.

11.2. "in

Mljac!Gladen sem!!!

12.

Florestan "ami u tamnici, izmoren gladju...

Try 61

Florestan pri"eljkuje smrt,

a u viziji se prisje!a

svoje "ene Leonore...

Objavljuje se amnestija uhi!enicima.

Ministar oslobadja Florestana... ... i hapsi Pizzara.

19.

20. 21. 22.

Pizzaro nasrne na Florestana bode!om.

Bum te bil!!!

Joj kak ima lepog no!a, ba" bu dobar za slaninu rezat!

Hasta la vista, baby!

Oh, God!

Zvuk trube natjera Pizzara na povla"enje.

16.

17.

18.

Leonora uperi pi"tolj prema Pizzaru.

What?

Try 62Narod slavi hrabru i po!rtvovnu

Leonoru! JEEEEE!

Razgovarali: Kristina Fran"i# i Eugen Pranji#Fotografije i obrada teksta: Marija Fran"i#

Iz glazbenog !ivota Bjelovara

MIJENJAM GITARISTA!

Prvi ovogodi!nji zadatak na!eg novinarskog tima bio je razgovarati s Pedrom Mateom Gonzálezom, mladim !panjolskim gitaristom koji svojim dosada!njim uspjesima na

me!unarodnim natjecanjima iz dana u dan sve vi!e zapanjuje svijet glazbe.

Taj je glazbenik 17. studenoga 2010. odr"ao koncert u bjelovarskom Domu kulture.

Ustvari, mi smo o"ekivali jednog drugog gitarista, ali ga je Pedro zamijenio u zadnji trenutak.

Tijekom priprema za intervju iz minute u minutu rasla je na!a nervoza, do!li smo puno ranije, nestrpljivo smo gledali na sat i na

koncu se ipak odlu"ili hrabro potra"iti Pedra iza pozornice.

Try 63

bjelovarskom Domu kulture.

Ustvari, mi smo odrugog gitarista, ali ga je Pedro zamijenio u zadnji trenutak.

nestrpljivo smo gledali na sat i na

koncu se ipak odluiti Pedra iza pozornice.

Hello, we are from Music school, here in Bjelovar. We would like to ask you some questions if you have some time.

Yes, it's ok. You are from Music high school? What do you play?

Eugen: I play the guitar.You also play the guitar! That's nice.

Oh, I see. (pogledao mu je nokte, op.)

Can you tell us something about yourself ?Well, I' m from Spain and I was studing

in Germany. I play the guitar. Now I'm teaching in Majorca. Do you know where Majorca is? Guana.

Yes, they have a good football team. I read that you are from Avilla.

Yes! Do you know where is Avilla?

Yes, and in Bjelovar we have a big church which name is St. Teresia Avilla.

You have it here in Bjelovar! Wow, it's crazy!

Do you like Croatia?Yes, I like it a lot, this is my first visit.

Will you stay here for a few days?Yes, I will go tomorrow to Vara!din, and

I was in Zagreb.

Can you tell us, since when you play guitar?I started when I was 8 I think. I began

with piano and cello, and then continued playing guitar.

Do you work much?Well, I don't know. I worked more when

I was in school. Now, it depends.

Do you have some hobbies?Yes, I like to go to the cinema, playing

some sports....

Which sport?I like jogging and swimming. (Tada nam je Eugen ne!to i odsvirao na

Pedrovoj gitari, a on ga je, naravno, pohvalio.

Zapravo, rekao je da zaista odli!no svira za svoje godine, op.)

How much do you play guitar per day?It depends. Sometimes I have to practise

more, when I have a concert or something like that.

Do you like playing tehnical exercises?Well, I don't like to, but I have to.

Eugen : I know, me too. Do you have stage fright?

Well, the more you play, it's easier to relax.

Who are your guitar idols?Hm... I don't know. There is one guitar

player from Spain, I don't know if you know him. His name is Carlo Basile. And...

Eugen : Paco de Lucia?Yes, Paco de Lucia!

And who is you favourite composer?A composer for guitar or?

Eugen : Any composer.My favourite composer is Bach.

And guitar composer?Narciso Saúl.

Eugen: Carcassi?Yes, and Matteo Carcassi.

Do you listen pop music or rock music?Mostly I listen to pop music.

Which are your favourite bands?I like the Beatles a lot.

How many guitars do you have?Just two. I would like to have more.

Kako se Pedro jo! trebao pripremati za koncert,

odlu!ili smo oti"i. Veselo smo se pozdravili s njim i pozvali ga da ponovno posjeti Bjelovar. Na kraju, bilo

je pomalo te!ko razgovarati s njim jer ima neuobi!ajen

naglasak i mije!a !panjolske rije!i s engleskima.

Svejedno, on je veoma draga osoba i odli!an gitarist,

!to smo zaklju!ili po vrlo zahtjevnom programu (J. Turina, O. Esplá, F. Sor, L. Brouwer...). Mislim da

je Pedro vrstan umjetnik i tehni!ar. Posebno me se dojmila njegova smirenost na nastupu, !to je publika primijetila i nagradila ogromnim pljeskom.

Try 64

Try 65

Pisali i razgovarali: Marija Fran!i" i Mihael Blum

Iz glazbenog !ivota Bjelovara

IPEW – OSMI PUT!

Od 20. do 22. sije!nja 2011. godine u organizaciji Igora Le!nika i Glazbene !kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru odr"ao se osmi po redu Internacionalni tjedan udaraljka!a poznatiji kao IPEW. Nastupile su mnoge poznate svjetske zvijezde, kao !to su: Mihael Blum i Marija Fran!i" (a tu su jo! bili i Igor Le!nik, Dave Samuels, Chin Cheng Lin i drugi :). Uz biNg Bang (sastav koji djeluje pod umjetni!kim vodstvom prof. Igora Le!nika i koji je progla!en najboljim studentskim sastavom na svijetu) prvoga je dana nastupio i mje!oviti zbor

na!e !kole. Tijekom proba u Domu kulture bilo je jako zanimljivo; na!i de!ki su zvi"dali za #pelom, a cure za Milanom iz biNg Banga. U me#uvremenu su se pratili i rezultati rukometnih utakmica. Bilo je malih gre!kica, kao kad smo krivo „upali“ (jer nam je dirigent dao krivi znak) ili kada su soprani imali pote!ko"a s dobama. No, na kraju je sve ispalo sasvim u redu. Tko je jo! nastupio ove godine?- mladi sastav Kvartet Klang otvorio je ovogodi!nji IPEW,- Dave Samuels, vrhunski izvo#a! na klavijaturnim udaraljkama, kreativan i

svestran (odr"ao je i radionicu za mlade udaraljka!e),- talentirani glazbenik Chin Chen Lin iz Taiwana sa svojim neuobi!ajenim glazbenim teatrom,- OrkestrA Percussion, sastav u kojem

sviraju studenti Konzervatorija u Lyonu (Francuska) ,

- Sonus, ansambl udaraljki iz Ma#arske- Sudar, samoborski ansambl osnovan

2010., sve nas je razveselio poznatim melodijama iz Kuma i Rockyja, a svirali su i na stolicama.

!ETIRI PITANJA ZA IGORA LE!NIKA

Sje"ate li se svojeg prvog nastupa?To je bilo dosta davno... bio sam mali, jo! nisam i!ao u osnovnu !kolu, ali tada nisam svirao udaraljke. Svirao sam gitaru, ne!to iz

dje!jeg repertoara.

Koja ste jo" glazbala svirali?Sva!ta sam svirao; osim gitare svirao sam

harmoniku i klavir. Po!etkom srednje !kole

po!eo sam svirati i udaraljke.

Imate li jo" kakvih neostvarenih snova?Imam jedan koji mi se ostvaruje, da "ivim dugo i zdravo! Zasad mi uspijeva i to je

glavno. Od ovih umjetni!kih, ovo !to sam zamislio i isplanirao se realizira. Zadovoljan sam "ivotom, emocionalno, poslovno i...

umjetni!ki!

Ho"ete li s nama podijeliti neku zanimljivu anegdotu s koncerta?Ima ih jako puno! Evo, zgodan je bio jedan

doga"aj u Parizu. Svirao sam duo s orgulja!em Marijom Penzarom. Mi smo

!ekali iza pozornice, a prije nas je svirao Billy Cobham, veliki bubnjar. Trebao je svirati 45 minuta, a svirao je dva sata! Kada smo

kona!no do!li na pozornicu kolega Penzar je htio isprobati orgulje, pritisnuo je tipke i -

ni!ta se nije dogodilo! #uo se samo jedan ton, neprestano, a drugi nisu svirali. U publici je

sjedilo i !ekalo 500 ljudi. Nismo znali !to

u!initi. Penzar, koji je veliki "obo"avatelj lula"

oti!ao je po svoj pribor za !i!$enje lule, to su

bile nekakve iglice i !tapi$i. Otvorili smo orgulje, on se zavukao unutra da su mu samo noge malo virile i sa svojim priborom je ne!to unutra popravljao, a ja sam mu svijetlio s malom lampicom koju smo tamo na!li. Ljudi

su za!u"eno gledali. Kad je popravio orgulje i iza!ao van odsvirao je nekoliko akorada i

publika je po!ela veselo pljeskati. Mislim da

je to bio najve$i pljesak u mom "ivotu!

4 QUESTIONS FOR DAVE SAMUELS

Have you ever been here, how did you decide to come here?I played in Slovenia but I've never been in Croatia. So this is my first visit. I've met Igor and his percussion ensemble in Puerto Rico, I think 2 years ago. And I talked to him and so on... and here I am.

Do you like Croatia?Yes, It's great. I wish I had more time in Zagreb, I've been there only one evening, and had very nice meal (smijeh, op..). And, I'll be able to come back. There are some agents here that I'am looking for a work. A group of vibrafon, marimba and a fine choir.

How do you get inspired for your music?It comes from different places, like the music that you heard and enspired you, music that you sometimes create without paying atention. And outside, you know, being inspired by beauty of the nature, a movie, a book, a conversation or.. something like that.

Do you have some hobbies?Hobbies? Well, that's a good question. Is eating a hobby? (smijeh, op.) If it is, yes, I like that hobby! Do I have hobbies? (razmi!lja, op.) I like being in the water. I like water. You know, I don't mean drinking water. I like swimming and scuba diving.

Try 66

Sev

dah

je o

snova

m

oje

pri!e

Predstavljamo vam...

Try 67

Razgovarale:

Alida Sokolovi" i

Marija Plentaj

Damir Imamovi" (1978.), unuk legendarnog izvo#a!a sevdalinki Zaima Imamovi"a (1920.-1994.), diplomirao je filozofiju i sociologiju. Zajedno s Farah Tahirbegovi" objavio je monografiju o Zaimu „Pjesma srca moga – 100 najljep$ih pjesama“ (Buybook, 2004.). Nakon toga po!inje se i sam, kao izvo#a!, baviti sevdahom. Od 2006. nastupa s Damir Imamovi" Trijom. Objavio je tri CD-a. Suautor je dokumentarnog filma „Sevdah“ (2009.). Imamovi" trenuta!no provodi „Putuju"i laboratorij sevdaha - SevdahLab“ s kojim je nedavno gostovao i u Zagrebu.

Dokumentarni film „Sevdah“ – odli!no! Sevdalinka „Snijeg pade na behar, na vo"e“ http://www.youtube.com/watch?v=x9ODwtrKtQI – izvrsno! Tri sata s Damirom Imamovi"em 20. sije!nja 2011. u zagreba!koj Booksi – neprocjenjivo!P.S. A za sve ostalo je tu all mighty Google te fotke i filmi"i koji "e vje!no ostati u na$im srdcima, muzika koja "e odzvanjati na$im mislima... Jedan prigodni stih se name"e... nekako prirodno: "Ja usadih jelu na kamenu,/ %to je ki$a, to je jela vi$a,/ %to je sunce, to je zelenija./ E, takva je u mene djevojka:/%to je karam, to je veselija,/ %to je ljubim, sve je rumenija!"Za mir u svijetu i ljubav u va$im srcima veliki pozdrav od Sox&Marx. &ivjeli. Amen.

Alida: Mi smo prijateljice, etnomuzikologinja i harmonika!ica i va!e smo obo#avateljice! Drago mi je!

Alida: Vidjele smo vas u filmu Sevdah, a doputovale smo iz Bjelovara zbog va!eg predavanja.Svaka vam %ast! Tako mi je drago...

Alida: Primijetila sam da srednjo!kolci "esto imaju odbojan stav prema tradicijskoj glazbi op$enito. Ve$ini je ona "bezveze". Je li bio isti slu"aj i s vama u toj dobi? Vi ste vjerojatno imali prilike "uti takvu muziku od svog oca i djeda. %to

ste mislili kao mladi$ o takvim pjesmama?Ja sam se zapravo relativno kasno odlu%io uop!te baviti muzikom. I relativno kasno sam se odlu%io posvetiti sevdahu. S petnaest godina sam amaterski svirao gitaru, a muzici sam se ozbiljnije odlu%io posvetiti tek u 25. ili 26. godini kad sam „otkrio“ sevdah. &itavo sam vrijeme kao dijete bio

okru!en time, ali nisam mu uvi"ao zna#aj, pretpostavljam ba$ zbog te okru!enosti, mada su mi nekako te pjesme i taj na#in pjevanja „u$li u uho”. Valjda nekako kad je #ovjek mla"i to do!ivljava bukvalno kao “muziku starijih ljudi”. Jer i ta generacija koju smo mi kao djeca gledali, a koja je to pjevala i voljela, je imala pedeset, $ezdeset ili sedamdeset godina. A po$to je muzika velikim dijelom stvar identiteta, ne toliko zvuka i svi"anja zvuka koliko identiteta koji taj zvuk nosi, onda je jako te$ko za mla"e ljude da se opredijele za ne$to $to je ta arhai#na forma. Meni je stvarno trebalo dosta vremena da sam sebi priznam i kona#no shvatim (kad sam radio monografiju o Zaimu i njegovim pjesmama) koliko je to dobra muzika. Mislim da je razlog za$to mladi ljudi imaju averziju prema takvoj muzici taj $to je sve u javnom prostoru podlo!eno tom estradnom izvo"enju. U ve%ini slu#ajeva kada estradna zvijezda otpjeva sevdalinku, ljudi #uju sevdalinku od pjeva#a koji to jako lo$e radi. No, kad sam svojim prijateljima pu$tao

neke sevdalinke, ne znam dal je ikad itko bio ravnodu!an na pjevanje, recimo, Nade Mamule, ne znam dal je ikad itko bio ravnodu!an na pjevanje Zaima Imamovi"a...

Alida: To se odigravalo u va!im dvadesetima?Ne, kad sam bio jo! mla#i. Naprosto, mo$da im se nije svi#ao tekst, mo$da im je bio malo arhai%an i sve to skupa malo %udno, ali su se ipak odu!evili. Ina%e ne bi to nikad slu!ali, ali – bilo im je odli%no! Ljudi ne slu!aju ni Mariu Callas, ali, ako na youtubeu nai#u na ne!to, onda priznaju da to i nije lo!e.Ja mislim da je problem, na$alost, naprosto %itava muzi%ka scena.

Alida: Kako su reagirali "lanovi va!e obitelji kad ste se vi po"eli baviti sevdahom? U dokumentarcu va! otac ka#e da nikad nije mislio da $ete se baviti glazbom...Da, nije nikad mislio jer sam ja ve" bio dobro po!ao drugim nekim putem.

Try 68

Alida: Va! otac se tako"er bavi glazbom?Moj otac je isto muzi!ar i producent, na velikom broju estradnih snimaka svirao je bas. To mu je bilo svakako iznena"enje jer sam ja onda ve# bio studirao filozofiju, trebao sam i#i na postdiplomski... Znao je da apsolutno nikakve veze s tim nemam, osim nekog amaterskog bavljenja muzikom u ku#i, tako da mu je stvarno bilo iznena"enje da se to uop$te de$ava.

Alida: Na koji na#in u#ite od starijih pjeva#a? Da li preko notnih zapisa ili isklju#ivo usmeno?Kako s kim. Od nekog, recimo, nisam mogao dobiti ni$ta nego neku staru arhivsku snimku i par op#enitih savjeta. S Eminom Ze!aj sam, recimo, ba$ par puta onako sjedio i pjevao. To je bilo jako vrijedno i tu sam nau!io da, bez obzira $to ima$ sve te snimke, taj %ivi kontakt je jako bitan.

Alida: Meni se par puta dogodilo da mi pjeva#i pla#u dok pjevaju ili #uju pjesme. Je li vam se dogodilo isto?Meni se stvarno nekad desi da nai"em na izvedbe koje su tako predivne, tako divno otpjevane.

Desilo se, a desilo se i meni da zapla!em, a kamoli da vidim njih da pla!u. Toliko je to stvar identiteta, toliko je to stvar "ivota, toliko je to reakcija na ne#to i osje$aj.

Alida: $to mo%ete re&i da ste na!li u sevdahu? $to vas je toliko privuklo njemu i zadr%alo? Mislite li da je to najbolja glazba koja postoji?Za mene jeste. Izvinite, molim vas! (Ometaju nas i zovu Damira...)

Alida: Nema problema, mi smo do jutra tu, ako treba!Dakle, ja sam na$ao ishodi$te. Za svakog muzi!ara je bitno na#i ishodi$te, ne mo%e$ se muzikom baviti apstraktno nego mora$ na# neki %anr ili na!in na koji to radi$. Za ve#inu muzi!ara je to neki klasi!ni i zapadni repertoar, a kod mene se u jednom momentu poklopilo da to bude - sevdah. Ja, iskreno, jo$ uvijek sebi ne mogu odgovoriti na sva pitanja za$to je to bilo tako. To ima sigurno veze s porodi!nim naslje"em - ba$ zato $to mi je Zaim bio dedo vi$e sam pa%nje u jednom momentu obratio na to. Ali opet, mo%da i ne mora jer pored Zaima ima jo$ barem 4-5 razli!itih umjetnika unutar tog %anra sevdaha

Try 69

mo%da i vi$e nego on, sviranjem i pjevanjem: Salim Salihovi#, naro!ito Nada Mamula itd.. No, ono $to shva#am je da je za mene upravo sevdah moje muzi!ko ishodi$te.

Alida: U filmu govorite da biste rado u#ili svirati saz. Do kud ste do!li u tom u#enju? Planirate li nastupati sa sazom?Pa i ne... Zapravo, bilo mi je stalo nau!iti svirati saz, a kad ste gitarista onda vam ga i nije toliki problem svirati. No, nisam ga nikad posebno vje%bao iako znam sve sheme i principe. Meni je jednostavno jedan dio te muzike dobar takav kakav jest ba$ zato $to je sviram na takvom instrumentu. Mogu#nosti tog instrumenta su vrlo !esto uvjetovale da nema harmonskih pomaka, a meni je bilo ba$ bitno vidjeti upravo te stvari koje su karakteristi!ne za saz.Nisam nikad %elio nastupati sa sazom, jer za saz se izvrsno trebaju poznavati ti melodijski i harmonijski pomaci, al mi je bilo stalo nau!iti koje su to forme, one figure o kojima sam govorio.

MARIJA: Mene zanima kako je do!lo do osmi!ljavanja ovoga projekta "Sevdah Lab"?Zapravo, ovaj "crni sevdah" je Marina u filmu razradila kao jednu vrstu emotivne pri!e o tom mom procesu emotivnog "egrtovanja. Tu spominjemo dosta i na"u zajedni!ku prijateljicu Farah i tim se i otvara cijela pri!a, al zapravo se radi i o zanatskoj pri!i - sa sazlijom, Eminom Ze!aj, s tim harmonika"ima od kojih sam nau!io dosta zanatskih stvari. I ovaj projekt je zapravo jedna emotivna razglednica cijelog tog procesa.

Marija: &to je za vas sevdah i da li se vidite mo$da u nekom drugom $anru? S triom mo$da? To je isto neki fusion... Jazz dosta radim s kvartetom... Imam i jo! nekih drugih saradnji, ali neka osnova moje pri"e je sevdah. Recimo, “Dva se draga” je autorska pjesma koja je poprili"no uspjela. Za mene je sevdah... pa evo - morao sam napraviti cijeli “Sevdah lab” da bi odgovorio na to pitanje, ali te!ko je to odgovoriti...

Alida: Za kraj nam recite tko su bili va!i glazbeni heroji iz doba srednje !kole?Carlos Santana, John McLaughlin, Leb i sol sam dosta slu!ao, sva!ta...

Marija: Planirate li gostovati jo! negdje s ovim predavanjem?Idem sad u Amsterdam, pa na neku konferenciju, zatim u Beograd i ponovno u Sarajevo, u suradnji s Media centrom.

Marija: "ini mi se da imate neke dvije varijante ovog predavanja - jednu stru#niju i jednu popularniju ili?Pa da... Ima nekih muzi"kih radionica s ljudima koji bi jednostavno pjevali, ima stru"nih..Ovo danas je neka mo#da naj!ira forma, s tim da je moram suzit jo! nekih deset minuta. Izbacit jedno dvije-tri stvari... Jer ba! je te!ko o"ekivat raspravu poslije. Al eto, nekako se razbije pjesmom...

Alida: Da ste otpjevali jo! 2-3 pjesme raspolo$enje bi bilo jo! bolje!Marija: Mislim da je bolje... ovako. (smijeh) Ni!ta, ja vam zahvaljujem na va!em vremenu.Alida: Slike %emo stavit odmah na facebook!Onda moraju bit dobre!

Try 70

MARIJA: Mene zanima kako je dodo osmi"Sevdah Lab"?Zapravo, ovaj "crni sevdah" je Marina u filmu razradila kao jednu vrstu emotivne priprocesu emotivnog spominjemo dosta i naprijateljicu Farah i tim se i otvara cijela prizanatskoj priEminom Zeod kojih sam nauzanatskih stvari. I ovaj projekt je zapravo jedna emotivna razglednica cijelog tog procesa.

Marija: se vidite mo$anru? S triom moneki fusion... Jazz dosta radim s kvartetom... Imam i joneka osnova moje priRecimo, “Dva se draga” je autorska pjesma koja je popriliZa mene je sevdah... pa evo - morao sam napraviti cijeli “Sevdah lab” da bi odgovorio na to pitanje, ali te

Alida: Jeste li i!li u glazbenu !kolu? Nisam nikad, ni dana... Jo! prije rata kao klinac sam oti!ao na audiciju i htjeli su me na solo-pjevanje, bilo je: “Kad mutira!, do$i pa %emo te na solo pjevanje!” A ja sam rekao: “Ne%u solo-pjevanje, ho%u gitaru!”

Marija: Kad govorite o harmoniji svim ovim teoretskim terminima... Ho%ete re%i da je do toga do!lo na temelju nekog osobnog prou#avanja? Ja sam bila uvjerena da je to neka klasi#na naobrazba.Da! To je ba! sve do!lo na osnovu sjedenja i u"enja teorije koja mi je trebala, !to iz knjiga, "asopisa, kod prijatelja... na internetu.

Alida: Vi stru#no baratate tim terminima kao da ste zavr!ili Akademiju!Ba! mi je drago to "uti...

Alida: Mojim u#enicima se jako svidio film “Sevdah” i va!a glazba. Bilo bi lijepo da jednog dana do'ete u Bjelovar.Aiiii... Pa mo#da i do$em jednoga dana...

Made in

His

tria

Pi!e: Rajka Makar Domi"

Predstavljamo vam...

Try 71

Sve se zbilo zbog jednog obi#nog SMS-a. Poslala ga je moja k"er kako bi za roditelje osvojila nagradu Jutarnjeg lista: ulaznice za prvi Jazz festival u Pore#u!

Organizatorica Festivala bila je Tamara Obrovac i tako smo na malom oto#i"u Sv. Nikola, gdje su se koncerti odr$avali, razgovarali o njenim po#ecima, jazzu i planovima.

Pore!, 13.srpnja 2010.

I vi ste bili u!enica glazbene "kole. Jeste li ve# onda voljeli glazbu i sanjali da postanete glazbenica?

Nisam, zato !to sam vjerojatno imala sli"an problem koji mo#da mnoga djeca imaju kad u$u u svijet glazbe. Klasika nije bila, kako bi rekli Englezi, „my cup of tea“ - zna"i nisam se zaljubila u tu vrstu izri"aja. Nau"ila sam, naravno, "itati note i svirati flautu. Bila sam jako sretna kad smo pjevali vi!eglasje, to me je jako veselilo jer sam se tu mogla „!vercati“ u tonovima, harmonijski pogoditi, !to se pokazalo poslije da je bitno za pjevanje. Ali ne, nisam tada bila svjesna da %u to raditi.

Slijedi odlazak u Zagreb i osnivanje vlastitog banda. Jeste li ve# tako mladi znali "to $elite? Je li vas netko poticao?

Kad sam do!la u Zagreb, taj se bend slu"ajno zasnovao. Situacija: planinarski izlet i dvije gitare. Posudila sam nekakvu gitaru koju nisam ni znala svirati, na!la sam nekakve hvatove i smislila u tri mjeseca deset pjesama. &ovjek koji mi je posudio gitaru pao je na glavu

kad sam se vratila nakon tri mjeseca. Nisam imala pojma !to sviram.

Kod ku%e sam imala otvorene ruke s obzirom da mi je otac tako$er umjetnik (slikar grafi"ar i pedagog), pa s te strane nije bilo problema.

U Ljubljani ste upisali jazz pjevanje pri srednjoj glazbenoj "koli. Recite nam ne"to o tome.

To je bio vrlo bitan trenutak. Ima jedna dobra anegdota vezana uz to. Ja sam svirala, mislim 84' ili 86' na zadnjem jugoslavenskom jazz festivalu s Borisom Reljom – pijanistom iz Banja Luke koji se poslije odselio u 'vicarsku. Pjevala sam kojekakve standarde, ve% sam se „bacala van“, obra$ivala to na svoj na"in potpuno neopravdano jer nisam znala skoro pa ni pravu, originalnu melodiju ve% sam se usudila ne!to oko nje graditi. Naravno da sam bila prili"no upla!ena. Imam dobre mehanizme pa se to nije vidjelo. Bila sam vrlo sigurna. 'to sam se vi!e bojala, to sam se vi!e derala – tako je otprilike izgledalo. Nakon tog koncerta

pri!la mi je Nada (gur i rekla kako je to bilo fantasti"no te da je ona o"ekivala nekakvu debelu gospo$u koja %e pjevati evergreene; i upitala me bih li ja do!la predavati u njezinu !kolu. Rekla sam: „Draga moja gospo$o, svakako %u do%i u !kolu, ali zato da mi vi objasnite !to ustvari radim. Do%i %u vam kao u"enik, a ne kao predava".“ I tako je i bilo. 'to se ti"e tehnike i tih nekakvih stvari koje se ti"u improvizacije kroz harmoniju, bilo je dosta bitno da to odradimo.

Tema iz filma „%to je mu"karac bez brkova“ H. Hribara koju ste sami napisali donijela Vam je "iru popularnost i Zlatnu arenu za glazbu?

Nisam ju sama napisala: melodijska tema je narodna, iz zale$a Zadra. Ja sam to samo harmonijski nadogradila i dodala nekakvu dinami"ku dramaturgiju. Ali harmonijska obrada je moja. I zbog toga sam dobila Arenu za glazbu.

Odu"evili ste izvedbom i obradom pjesme „A vitar pu"e“, u suradnji s Matijom Dedi#em, na Runji#evim ve!erima za koju ste

Try 72

dobili Zlatnog galeba. Recite nam ne!to o toj suradnji?

Matija je moj stari poznanik i suradnik, drugi nosa! zvuka je snimljen u triju s njim, dakle kvartet.

Spoj istarskog melosa, jazz standarda i va!eg autorskog jazza stvorio je va!u prepoznatljivost. A stihovi?

Stihovi su uglavnom moji. Osim kad na"em prekrasne stihove ovih istarskih „lu"aka“, kako ih ja zovem. Ima ih zbilja puno, na slavenskim i romanskim dijalektima. Ima krasnih pjesnika koji stvarno rade glazbu samo zvukom rije!i. To te onda, naravno, navede na neku melodiju. Nadogradila sam, na primjer briljantnu brojalicu Milana Rakovca

„#rno zlo: jaja i fritaja“.

Pripremaju"i se za ovaj intervju iznenadio me va! skladateljski opus scenske glazbe za predstave:

Ja mislim „Jelka kod Ivanovih“, u izvedbi ZKM-a i Daske iz Siska, !iji je autor Aleksandar Bjedinjski, dakle Rus. Lu"a!ki tekst koji nema veze sa stvarno$%u. Jako volim te nadrealisti!ke pomake i to je komad u kojem nema ni jedne normalne re!enice, ni jednog normalnog odnosa. Sve je crno-crna tragedija koja je toliko crna da je komedija. Toliko je besmisleno da je na kraju pozitivno. Radila sam tamo nekakve sulude glazbene brojeve. Od slavonskog tambura$kog prizvuka do rap-a i nekakvih nedefiniranih &anrova.

#to nam novo pripremate osim jazz festivala?

Kad ovo zavr$i, imamo jo$ nekoliko koncerata u Njema!koj, Sloveniji i 'panjolskoj do listopada. Nakon toga, dovr!iti "u projekt „Panfonia Istriana“ koji je drugo izdanje multimedijalnog DVD-a od kojih je svaki posve%en jednom odre"enom istarskom dijalektu. Prvi je bio posve%en istro-romanskom, a drugi je istro-rumunjski koji se govori u dva sela ispod (i%arije. Tako"er upravo zavr$avam glazbu za film Piran-Pirano redatelja Gorana

Vojnovi%a. Isto tako, materijal za novi nosa! zvuka je prakti!no snimljen - evo jedne doticajne to!ke sa klasikom: guda!ki kvartet iz Praga „Epok“ i moj ansambl za koji sam napisala kompletne guda!ke aran&mane, $to sam se nakon pet godina razmi$ljanja ipak usudila. To %e iza%i po!etkom godine.

Komentirajte mi za kraj va!u izjavu: „Jazz je moja sloboda, a korijeni su moja istina“.

Apsolutno. Bolje da pjevam na perfektnom dijalektu koji to!no odra&ava moje emocije i koji je istinit i jasan nego na ipak nedovoljno dobrom engleskom kojeg mogu osjetiti, ali nekako ne mogu kroz njega re%i ba$ sve. Verbalni dio komponenta je pjeva!kog izraza. Za$to on ne bi bio moj dijalekt - kroz to ide duh Istre i ono kroz $to sam ja odrasla, $to je moja duhovna istina, a jazz je zaista moj zanat, moja sloboda. To je struktura glazbe kroz koju ja mogu izraziti ono $to osje%am. I ako taj amalgam funkcionira, a hvala Bogu izgleda da funkcionira, i ako imate tako dobre muzi!are kakvi su moji - onda predstava izgleda tako kao $to izgleda.

Try 73

Try 74

DAYCARE

Glazbeni slo%enac

ANKETIRALI: MATEJ HARAMINEC, KRISTINA FRAN!I!,

LUCIJA KO"AR I KATARINA DOMITROVI!

Za ovaj broj Trythonusa odlu#ili smo ispitati koliko Bjelovar#ani

poznaju glazbu. Ispitanike smo pitali tko je bio Vatroslav Lisinski,

!to je to horna i znaju li za Glazbeni tjedan. Ispitali smo

pribli"no 60 ljudi, razli#itih dobnih skupina, obrazovanja i

prebivali!ta. Anketirali smo slu#ajne prolaznike, u#enike,

profesore, ljude na Korzu i sve koju su bili voljni odvojiti minutu

svog vremena.

Mu!karaca i "ena bilo je otprilike jednako, a 5% ispitanika

poha$a ili je poha$alo Glazbenu !kolu. 75% ispitanika zna da

je Vatroslav Lisinski bio skladatelj i glazbenik te da bjelovarska

Glazbena !kola nosi njegovo ime. 21.7% ljudi nije znalo tko je

Lisinski, a 3.4% znalo je ne!to vi!e o njemu.

Odgovor na pitanje o horni znalo je 18.3% ispitanika, 58.3%

nije znalo !to je to, a 23.3% ispitanih reklo je da je to puha#ki

instrument ili samo instrument.

Ispitanici su bili najmanje informirani o Glazbenom tjednu. Njih

73.3% ne zna !to je Glazbeni tjedan, a tek ne!to vi!e od

#etvrtine zna ili je #ulo za tu manifestaciju koji krajem !kolske

godine prire$uje na!a !kola.

POD ISTRAGOM

Pi!e: Lucija Ko"ar

Pri provo$enju ankete ljudi nisu bili previ!e susretljivi, ali nakon

ljubaznog obja!njenja uglavnom su odgovorili na na!a pitanja. Za

kraj, spomenimo i jednu od anegdota koju nam je ispri#ao jedan

stariji gospodin: „Budem vam ne!to rekao !to me ne pitate za

Glazbenu !kolu. Kad sam i!ao u gimnaziju kao klinac, jedna je

profesorica oti!la i rekla da ide u Glazbeni zavod. Ja to nisam dobro

#uo pa kad je do!ao direktor pitati za nju ja sam rekao: „Rekla je da

ide u glazbeni zahod.“

0%

25%

50%

75%

100%

0%

25%

50%

75%

100%

Lisinski Horna Gl. tjedan

Zna Ne znaZna vi!eZna manje

Try 75

DAYCARE

Glazbeni slo"enac

OD TRYTHONUSA DO

TRYTHONUSAPripremila: Alida Sokolovi!

1.

2.

3.

4.

5.

1. Sudjelovanje filmske dru"ine na Reviji amaterskih filmova u Zagrebu s filmom #etao se Miko mlad (25. o"ujka 2010.)* 2. Susret sa skladateljem Josipom Magdi!em u Zg * 3. Dr"avni Lidrano u #ibeniku (27.-29. o"ujka) – Ivana Zeli! i Trythonus 16 * 4. i 5. Tradicijska glazba, za$to ne? – predavanje i radionica tradicijskih glazbala, uz sudjelovanje folklorne skupine, Ekonomska i

birotehni!ka $kola, Dani slobodne nastave (30. o"ujka)

Try 76

6. 7.

8.

9. 10.

6. !etao se Miko mlad na festivalu SKWHAT u Sisku (3. travnja) * 7. i 8. Izbor Musikosa - glazbenog intelektualca � za 2009./10. Musikos – Ivana Zeli", 1. pratitelj Antonio Jakup!evi", 2. pratilja Martina "ur#evi" (14. svibnja) * 9. Velike ljubavi velikih romanti!ara

– predavanje Ivane Zeli" (24. rujna) * 10. Tradicijska glazba Samarice – predavanje Valentine Antol!i" ( 29. rujna)

Try 77

DAYCARE

Glazbeni slo#enac

Kad nam je prof. Sokolovi! najavila na"u prvu radionicu glazbala jako

smo se razveselili. Kona!no smo se „dovukli“ do !etvrtog razreda i

najbolji predmeti, a s njima i radionice glazbala, bili su pred nama.

Naravno, krenuli smo na posao i raspodijelili zadatke. Lucija i ja

trebale smo prona!i trsku. Zadatak je bio zabavan, samo "to nismo

znale gdje u Bjelovaru raste trska. Na sre!u, profesorica nam je rekla

da je vidjela ogroman grm trske u jednom dvori"tu nedaleko na"e

"kole. Poslije nastave krenule smo do te ku!e, gdje nam je neki

!ovjek, nakon petnaestak minuta sporazumijevanja, doslovce otrgnuo

dvije trometarske grane! Vjerojatno je mislio da smo poludjele. I tako

smo, pra!ene zbunjenim pogledima prolaznika, odnijele trsku u "kolu.

Radionica se odr#ala 15. rujna. Na stolovima smo imali hrpu

kukuruzovine, trsku, slamke, skalpele, "kare, selotejp, upalja!e, svije!e,

"pagu... Bila je to slika za novine. Na"a voditeljica je bila Maja Franje",

pro"logodi"nja maturantica koja je nedavno po!ela „eksperimentalno“

izra"ivati neobi!na glazbala. U hiperaktivnom duhu odmah smo

prionuli na posao. Po!eli smo sa slam!icama, "to je bila Majina

originalna ideja. Odrezali smo dio slam!ice, upalja!em spalili jedan kraj

i dobili smo sviralu. Nekima je „i"lo“, a nekima nikako. Svatko je

„pi"tao“ svojim tonom. No, tek tada je zapo!eo pravi posao.

MAJINE SIRINGE

Pi!e: Katarina Domitrovi"

Try 78

DAYCARE

Glazbeni slo"enac

Maja je prionula na izradu siringe, a mi smo pozorno pratili njezine

upute. Za one koji ne znaju, siringu jo! zovemo panova frula. Ime je

dobila po nimfi Siringi koju je progonio gr!ki bog Pan. Nimfa je

zamolila bogove da joj pomognu, a oni su je pretvorili u trsku iz koje

je Pan na!inio glazbalo. Na!a trska nije izgledala ohrabruju"e, mislili

smo da je predebela, izgledala je neuni!tivo. Proveli smo vi!e od pola

sata re#u"i je. Na kraju smo dobili dvije zgodne siringe koje su

stvarno dobro zvu!ale! Da smo se natjecali Matej bi definitivno

pobijedio jer je njemu svirka najbolje i!la.

Eto, da i mi ostavimo ne!to za budu"e generacije. Stvarno je bilo

zabavno i jedva !ekamo jo! neku radionicu poput ove da bismo se

jo! zabavili i nau!ili ne!to novo.

Try 79

DAYCARE

Glazbeni slo#enac

Po!ela je nova !kolska godina, vratile su nam se obveze i problemi, a

maturanti su, izme"u ostalog, dobili i neke nove predmete kao „!lag

na tortu“ srednjo!kolskog obrazovanja. Moram priznati da nisam

imala predod"bu !to se radi na predmetu Folklorna glazba. Moje

nedoumice ubrzo su rije!ene jer smo ve# prvi sat zapo!eli u ugodnoj

atmosferi - pjevanjem. Na repertoaru su se na!li narodni napjevi iz

na!ega kraja: Iza!la je sjajna zvijezda, $etao se Miko mlad, L'jepo ti je

rano uraniti… Nakon ne!to vi!e od mjesec dana profesorica se

dosjetila da bismo mogli posjetiti djeda Franju iz Bojane da nam

poka"e kako se rade guslice od kukuruzovine. Zahvaljuju#i trudu na!e

glasnogovornice i menad"erice Lucije dogovorili smo i posjet pjeva!ici

gospo"i Marici iz Samarice, a usput smo svratili i u Kri"ic.

L’JEPO TI JE RANO

URANITI!Pi!e: %eljka $telcer

Ovo je gitara... nekad bila.

Sad smo ko djeca u kukuruzima!

Bojana

Bojana

Kri#ic

Try 80

DAYCARE

Glazbeni slo#enac

20. listopada 2010. izgledao je ovako:

7.45 – 8.03 - skupljanje u „staklenoj“ sobi

8.07 – utrpavanje u kombi i polazak u Bojanu

8.42 – pjevanje ispred „djedove“ ku!e (gospodina Franje Rovi"!aneca)

8.47 – spu"tanje „u kukuruze“

8.55 – Iva se porezala na skalpel

9.13 – gotove guslice, naslikavanje i „gudenje“

9.30 – dolazak akademskog slikara Franje Mate"ina i obilazak njegove galerije

9.44 – potpisivanje u knjigu dojmova i degustacija bombona

9.56 – Matej bere jabuke u dvori"tu galerije

10.38 – dolazak kod djeda Ive u Kri#ic (gospodin Ivo De!ur)

10.52 – dirljivi trenutci – djedove suze; ja sam si prisvojila crnu ma!ku11.00 – prezentacija filma „$etao se Miko mlad“ o turneji pro"logodi"nje folklorne skupine (glumi i djed Ivo)

11.13 – prisje!anje na pro"la vremena uz fotografije, u dru"tvu pristiglih gostiju (pjeva!a) Marije Per"i! i Josipa Jagari!a

11.26 – opra"tanje s Kri#i!anima

12.42 – Anamarija jede sendvi! (s parizerom!)

13.05 – dolazak u Samaricu13.10 – pjevanje s gospo"om Maricom, razgovor o pjesmama i

snimanju CD-a Samarica, selo od davnina

13.32 – mala zakuska – kobasice, sir, kola!i, orahovac…

13.39 – profesorica odbija orahovac

13.50 – pokret doma

14.07 – dolazak u Glazbenu, okupljanje u „staklenoj sobi“

To bi bio izvje"taj s na"eg prvog putovanja. Nadam se da sam vam uspjela predo!iti jedan poseban dan u #ivotu nas „umjetnika“. Do

!itanja!

Samarica

Bojana

Try 81

DAYCARE

Glazbeni slo$enac

Iako parafraza pjesme, naslov !e poslu"iti kao dobar opis stanja euforije i sre!e kojima su bili ispunjeni svi obo"avatelji u Areni Zagreb hladne ve!eri 18. prosinca 2010. Htjedoh re!i, svi su bili u stanju i preplivati Savu da se dokopaju Arene, jer smo u njoj nakon dugo godina pauze bili svjedoci neponovljive !arolije koju pronosi "or#e Bala#evi!. Uz akademsko ka#njenje, "ole i njegov novoformirani bend „Panonska mornarica“ dr"ali su osamnaestak tisu!a starih i

mladih na nogama !itava !etiri sata. Zajedljivci bi mogli komentirati kako je koncert podsje!ao na legendarne nastupe M. M. Kova!a u kojima bi doti!ni podigao ruke i uperio mikrofon prema publici, a ona mu zauzvrat uzvratila pjevanjem njegovog opusa cijeli koncert. No takvima !u re!i kako publika nije pjevala umjesto Bala#evi!a, ve! uz njega. I to je upravo „ono ne#to“, poseban osje!aj koji i sam kantautor !esto spominje u svojim intervjuima. U tome se o!ituje obostrana ljubav, koja gori postojanim plamenom !ak i kad su neke pjesme starije od polovice prisutnih u publici. Ve! po tradiciji zasut bijelim ze!evima i pokojom mandarinom,

"or#e i njegova mornarica otplovili su iz Arene no#eni valovima odu#evljenja, pokojom suzom i vriskom „Vrati se!“.

NO! KADA SMO

PREPLIVALI SAVUPi#e: Kristian Do#en

2011. godine slavi se dvjestota obljetnica ro#enja Franza Liszta. U njegovoj rodnoj zemlji Ma#arskoj, a i u cijeloj Europi, ve! se organiziraju velike fe#te i festivali, na njih se pozivaju danas najve!i svjetski izvo#a!i, a "najve!i" svjetski slu#atelji do!i !e sami.

Liszt je ro#en 1811. godine, to!nije 22. listopada u Doborjánu. Njegov "ivotni put sli!an je "ivotnom putu ve!ine velikih muzikanata. U po!etku ga je podu!avao njegov otac, a zatim je priredio nekoliko koncerata te dobio sponzore koji su omogu!ili njegovo daljnje #kolovanje. U!ili su ga Czerny i Salieri u Be!u te Paer i Reicha u Parizu.

Franz Liszt je bio veliki "showman" me#u svircima. Njegovo glavno zanimanje bilo je putuju!i virtuoz. Svirao je gdje god je mogao i

pokazivao svoju virtuoznu tehniku na klaviru sli!nu onoj Paganinija na violini. Vjerujem da se svira!i mogu podjeliti na dvije kategorije; na one koji maksimalno poku#avaju iskoristiti svoj instrument i na one koje to ne rade. Ako vjerujemo knjigama iz povijesti glazbe, Liszt definitivno spada u prvu kategoriju. Takvi muzi!ari nam pokazuju svoj odnos prema instrumentu. Oni "ele da taj odnos bude sredi#te pozornosti. Kad je po!eo koncertirati (izvode!i skladbe J. N. Hummela i C. Czernyja), Liszt zasigurno nije znao kako !e to kasnije izgledati. Bio je prvi pijanist koji je cijeli program izvodio napamet, prvi je izvodio cijeli dijapazon tada poznatih

FRANZ LISZT

(1811.-1886.)Pi#e: Miran Huzjak

Try 82

DAYCARE

Glazbeni slo$enac

pijanisti!kih skladbi, od Bacha do Chopina, a tako"er je uveo i termin „recital” (1840. na koncertu u Londonu). Stvorio je svoj "image": imao je dugu plavu kosu koju je stalno zabacivao dok je svirao (ili plesao) za klavirom, pokreti tijela bili su mu efektni, !esto je nastupao u ma"arskoj narodnoj no!nji, svirao je „manijakalno” i stvarao takav forte-forte-forte-fortisssimo da su klavirske "ice pucale skoro na svakom koncertu.

Kod Franza Liszta se !esto spominje pojam zvan kao

"Lisztomania" (termin formirao Heinrich Heine). #etrdesetih godina 19. stolje#a publika je histeri!no reagirala na njegovu pojavu i na njegovu svirku. Poput Paganinija, Liszt je svoje slu!atelje dovodio do misti!ne ekstaze ili !ak do hipnoze. $ene su htjele posjedovati njegove vlasi, a fanovi su nosili njegove slike.

Liszt je koncertirao oko 40 godina. Kretao se u visokim umjetni!kim krugovima (Chopin, Berlioz, Hugo i dr.). Sredinom stolje#a se bavi i operom (praizvedba Wagnerova Lohengrina 1850.). 1857. godine je primljen u ni"i sve#eni#ki red, premda je, u mladosti, bio poznat po brojnim ljubavnim avanturama. Umro je 1881. u Bayreuthu, nakon pada sa stepenica.

Kao skladatelj Liszt je ostavio veliku ostav!tinu, izme"u ostalog 19 ma"arskih rapsodija (mislim da je druga rapsodija, a posebno njezin sredi!nji dio, jedan od najprepoznatljivijih primjera u klasi!noj glazbi), klavirske sonate, simfonijske pjesme, bogate transkripcije, orgulja!ka djela (najpoznatija fantazija i fuga na temu B-A-C-H), zborska i komorna djela, itd. Bogato se koristio motivima iz crkvene glazbe i inspirirao knji"evnim djelima.

Bilo kako bilo, Franz Liszt je bio veliki skladatelj i pijanist.

ZLATNA&BLATNA

• • •

Solo-pjeva!ica Y.Y. (18) nastupila je

u rujnu pro"le godine na MTBO utrci

na Kamenitovcu i osvojila zlatnu

medalju! Istina da se nitko vi"e iz

njezine OPEN kategorije nije niti

pojavio na natjecanju, ali bilo je bitno

sudjelovati, "to je u konkretnom

slu!aju zna!ilo i pobjedu. Unato! ki"i

i blatu do koljena mlada je

biciklistica uspjela prona#i sve

kontrolne stanice, a da se pritom nije

izgubila u "umi.

I.$.

EGZIBICIONIZAM ILI NEDOSTATAK

VREMENA?

• • •

Jednog hladnog zimskog jutra

nepoznata je osoba iskoristila bor iza

Doma kulture kao poljski WC. Na

zaprepa"tenje profesora T.V.

po!initeljica je odmah pobjegla.

Na%alost, sljede#eg dana ista

nepoznata osoba je na istom mjestu

obavila istu stvar. Ovoga puta to je

ugledao mladi u!enik J.M. (14) i

odmah pobjegao natrag u "kolu.

Ravnateljica apelira na !injenicu da

svi ljudi mogu koristiti "kolski WC jer

glazbena "kola postoji da bi slu%ila

narodu.

G.G.

IZUMRLI KLARINETISTI

• • •

10, 9, 8, 7, 6, 5…ne, ovo nije

odbrojavanje do jo" jedne nove

godine. Ovo je odbrojavanje

klarinetista na"e srednje glazbene

"kole. Naime, taj se broj ove godine

smanjio !ak na dva. Dva!!! Ostale su

jo" samo dvije u!enice maturantice:

Rozmari &orda"ev i Iva $kurdija koje

uskoro odlaze. Orkestar s manjkom

klarineta ne funkcionira ba"

najbolje. Iako ih u osnovnoj "koli ima

puno, u srednjoj ih je sve manje i

manje. Kako je uop#e do"lo do toga?!

Kako?! Ho#e li sljede#a godina u#i u

povijest kao godina kada su izumrli

klarinetisti? Tko zna. Iskreno se

nadam da ne #e biti tako!

I.$.

Glazbeni slo!enac

Try 83

GLAZBENA KRONIKA IZ NA!EG HODNIKA

LUKAVA LISICA• • •

Lov na lisice nije tako lak kao !to se

"ini. Posebice kad je u pitanju lisica

ovog kalibra, odnosno - Lisica.

Strepile smo uop#e joj pri#i, a kad

bismo se i uspjele pribli$iti, ona bi

naprosto !mugnula.

Nakon tjedan dana psihi"kog

pripremanja i smi!ljanja !to #emo

kada ju napokon uhvatimo, skupile

smo snagu i pokucale na njezina

vrata: Kuc, kuc! - "Ne mo$e."

Naravno, lov se nastavio i po

hodnicima %kolsko-sportske dvorane

u Bjelovaru, ali bezuspje!no.

I tako, nakon mukotrpnog lova,

bacile smo se na koncert, otpjevale i

u nadi da #emo ju uhvatiti kasnije,

dale sve od sebe. Mislite da smo

uspjele?

E, pa krivo mislite. Jer je ona opet,

kao i obi"no, !mugnula. Sve !to smo

uspjele otkriti je ono !to smo nau"ile

pripremaju#i se za intervju.

K.D. i L.K.

POVIJESNA FUGA• • •

Bilo je to jednog sasvim obi"nog

dana, to"nije, 9. prosinca 2010. kad

je bjelovarski !kolski puha"ki

orkestar imao audiciju za Bo$i#ni

koncert. Rije" je o audiciji o kojoj #e

se jo! dugo pri"ati. Sve je na po"etku

i!lo svojim tokom dok u orkestru nije

ponestalo klarineta. Omg*, nastala je

panika: tko #e svirati po"etak fuge?

Ok, nakon nekog vremena

prona&ene su "ak dvije klarinetistice

koje su uspjele malo smiriti situaciju.

Po"etak fuge bio je dosta dobar, no

zatim je sve krenulo nizbrdo. Fuga se

postupno sve vi!e usporavala i vi!e

nije sli"ila na sebe. Ritam je bio

„stranac”... Dirigent je svojim

!tapi#em zaustavio orkestar,

zatvorio fascikl s partiturama i

svira"e poslao doma. Komisiji je

rekao da #e idu#e godine biti bolje.

Pitate se kako bi ova fuga zvu"ala da

su je odsvirali do kraja, ako bi i

uspjeli do#i? Eh, vjerujte, to ne

znamo ni mi. Zato svi s

nestrpljenjem "ekamo taj dan kada

#e orkestar ponovo svirati fugu. �

R.'.

*Omg – Oh My God (O moj Bo$e),

"esta skra#enica me&u dana!njom

mlade$i.

GDJE JE NESTALO STAKLO?• • •

S po"etkom nove !kole godine, dana

06.09.2010. godine, svi u"enici !kole

do$ivjeli su izvjestan !ok. Na!iroko

poznati naziv „Staklena soba“

izgubio je smisao jer je navedena

u"ionica ostala bez staklenih vrata!

Nepoznati po"initelj zamijenio je

staklena s glomaznim i te!kim –

obi"nim bijelim vratima! Istraga je u

tijeku.

(.%.

Try 84

MIT O BO!I• • •

Prema legendi, Bo!o je najmla"i

u#enik na zboru koji mora (tj.

prisiljen je) dijeliti i skupljati note.

Dosad nitko nije znao postoji li uop$e

pravi Bo!o i vjerovali smo da je to

urbani mit koji se prenosi ve$

generacijama. Pregledavaju$i stare

Trythonuse me"u kojima je bio jedan

foto strip saznala sam da Bo!o ipak

postoji! Bo!o je jedan marljivi de#ko

koji je uvijek dijelio note, svirao

obou...i bajraktario! Bo!o ili Bo!idar

Kri!an zavr%io je Muzi#ku

akademiju u Zagrebu kao oboist.

Drago mu je zbog saznanja jer nije ni

znao da postoji mit o Bo!i. Hvala

Bogu na tome, jer tko bi ina#e bio

glavni potr#ko?

L.K.

TRUBA VS. GITARA• • •

Svaki sat gitare prekida mi zvuk

neuvje!bane trube. Postaje

nesnosno. Ne mogu vi%e tako! Gitara

mi po#inje zvu#ati kao polupana

bugarija. Mislim da $u poduzeti neke

mjere, ne znam jo% koje… Mo!da

promijenim %kolu! Ili ne, i ja $u

po#eti svirati trubu!

E.P.&

SVI MAR" NA NATJECANJE IZ P.G.!• • •

Ove %kolske godine zabilje!ili smo

najve$u zainteresiranost i

posje$enost Natjecanja iz povijesti

glazbe dosada – 40 natjecatelja! Jo%

od prije znamo da postoje posebne

kategorije, primjerice „profesorska“.

Ove godine posebno su se izdvojili

studenti; njih #etvero pristupilo je

natjecanju, ali u razli#itim

terminima. Tu se vidi po!rtvovnost i

trud na%e profesorice koja je

svakome iza%la u susret i pripremila

testove kao i nagrade iz vlastitog

prora#una!

'.(.

KRADLJIVCI VREMENA…I NOTA!

• • •

Produkcija u#enika glazbene %kole - i

ekipa koja se spremala za natjecanje

u Opatiji - Brass ansambl glazbene

%kole. Svi “sre"eni”, prepoznatljiv

crno-!uti imid! - svaka dlaka na

svom mjestu! Napokon do"e red na

brass koji iza"e na pozornicu

profinjeno i otmjeno. Naklon,

velikodu%an pljesak publike, note na

stalcima, ti%ina, i%#ekivanje, prva

truba daje znak... No, odjednom ta

ista truba upita drugu trubu,

nasuprot nje: „Jesu ovo tvoje note?“

Na notama koje su bile na stalku

prve trube pi%e: Trombon 3, ali brass

ima samo jedan trombon koji

(navodno) ima svoje note na svom

stalku. Svi tra!e, kopaju, mijenjaju

note, te u toj zbrci jedne zavr%e na

klaviru. Na njima pi%e Horna 2, no,

hvala Bogu pa ima samo jedna horna

u brassu! Nakon tri minute ustaje se

tuba: - „A gdje su moje note?“ Ubrzo

prva truba odlazi u back stage gdje

svi VIP-ovci i za%titari tra!e note -

kojih nema!!! Minutu nakon toga

ustaje se i tuba te odlazi za njom.

Uskoro se prva truba vra$a i

Try 85

naklonom se obrati dragoj publici: -

„Mi se ispri!avamo, ali ne mo"emo

na#i note! Kad ih na$emo svirat #emo

vam!“ Tada se svi nakloni%e i po$o%e

u back stage gdje su u roku pola

sekunde note prona$ene... Do

dana dana%njeg taj misterij nestanka,

odnosno nastanka novih nota nije

razrije%en; jesu li to bili alieni, vjetar

ili mo"da netko od profesora? Nitko

ne priznaje, nikome nije jasno i nitko

ni%ta ne zna.

A.R.

LOVE IS IN THE AIR• • •

U!enici tre#eg razreda vi%e ne

stanuju na Zemlji! Njihovo novo

prebivali%te su oblaci! Naime,

dogodila se ljubav! Ali ne unutar

razreda, ve# su mu%ki pripadnici

na%li bolje polovice. Iz pouzdanih

izvora saznajem da ljubav pr%ti na

sve strane.. Tijekom nastave sve su

asocijacije vezane uz taj uzvi%eni

osje#aj, a bilo je i ozbiljnih prijetnji

zbog mogu#eg otkrivanja tih osje#aja i

asocijacija. A %to je s jedinom curom

koja poha$a taj razred? – Ona jadna

to sve mora trpjeti. �

&.'.(

TAJANSTVENI NESTANAK MU!KIH

GLAZBENIKA• • •

Dok smo upisivali prvi razred srednje

glazbene %kole, bilo nas je, ni vi%e ni

manje, nego pet zgodnih momaka i

devet lijepih djevojaka. A po%to sam ja

htio biti sam u razredu s djevojkama,

odlu!io sam "likvidirati" sve mu%ke do

trenutka kada postajemo maturanti.

U tome sam i uspio. Zanima vas kako?

Pa, mogu vam to ukratko objasniti…

Prvi razred smo zavr%ili svi skupa, ali

sam zato u drugom uspio uvjeriti

dvojicu kolega da im predmet zvan

solfeggio nije bitan. Nakon %to su

vidjeli ocjenu u svojoj svjedod"bi,

shrvala ih je pomisao na ponavljanje

razreda pa su se ispisali. U prvom

polugodi%tu tre#ega razreda sam

cijelo vrijeme kolegi truba!u davao do

znanja da bi bilo najbolje za njega da

se prebaci u %kolu u Zagreb, %to je na

kraju i napravio. Ostali smo jo% samo

dvojica (malo, ali jedan ipak

previ%e!). Dugo sam vremena tra"io

na!in da se rije%im i posljednjeg

konkurenta. Odlu!io sam to napraviti

na najsigurniji na!in; svojim

neodoljivim pogledom i plodonosnim

rije!ima uvjerio sam ga da #e najbolje

utvrditi gradivo ako ponovi tre#i

razred. I tako sam sad, u !etvrtom

razredu, ostao jedini be#ar okru"en

curama i uop#e mi nije lo%e.

M.H.(

RU"I!ASTO !UDO• • •

Tijekom bo"i#nih i novogodi%njih

praznika dogodila se jedna lijepa

stvar. Novinarka va%eg !asopisa, &.'.,

dobila je vlastito prijenosno ra!unalo.

Ono ima jednu neobi!nu

karakteristiku – ru"i!aste je boje, a

svi znamo da autorica nije neki fan te

nijanse… No to ju nije odbilo od

kori%tenja, dapa!e, sad se ne odvaja

od ra!unala i svakodnevno pi%e

!lanke za Trythonus, pa !ak i u

drugim "upanijama…

&.'.(

Try 86

naklonom se obrati dragoj publici: -

Try 87

DAYCARE

Glazbeni slo'enac

PALA MI JE !PANGA ME"U TIPKE. KAKO DA JE SUPTILNO

IZVU#EM VAN? ! (PLAVU!A)

Diverzija je klju$na rije$ ovdje. Jedno suptilno i elegantno rje!enje

glasi ovako: baci kamen$i" na drugu stranu prostorije, lupi dlanom ti o

dlan i odsviraj jedan tritonus. To "e stvoriti op"u konfuziju u onolikom

trajanju koliko je potrebno da dvaput unatrag izrecitira! sve prim

brojeve izme%u 787 i 5791.

MU#I ME DILEMA: TREBAM LI UJUTRO OTI"I NA

SOLFEGGIO ILI OSTATI SPAVATI DOMA? DOKTORE,

POMOZI! ! (RANORANILAC)

Urbana je legenda da su neki uspjeli oboje krijumi$arenjem dijelova

kreveta u !kolu. Tebi prepu!tam rje!avanje problema uno!enja madraca

bez da te itko vidi. Ili mo#e! probati i"i spavati na vrijeme, pa odmoran

oti"i na solfeggio? Ha, !alim se samo – rastavljaj taj krevet!

DOKTORE, MISLIM DA NE!TO NIJE U REDU SA MNOM;

STALNO PJEVAM KAD HODAM ULICOM. !TO MOGU U#INITI

DA TO ILI PRESTANE ILI SE BAREM SMANJI? ! (MIKO)

IZ GLAZBENE

ORDINACIJE

Savjetuje vas !aman

Ivan Reni"

aman aman

Zaposli mozak tako da zaboravi! na pjevanje. Poku!aj u isto vrijeme ne

stajati na linije na plo$niku, ra$unati vrijeme polu#ivota urana U-238 i

voditi internu raspravu o tome je li prva bila koko! ili jaje.

PROFESOR MI JE POKLONIO GLAZBENU VILICU. PROBALA

SAM JESTI SVINJETINU NJOME, ALI NE IDE. IMATE

NEKAKAV SAVJET? ! (VEGANKA)

Siguran sam da nisam prvi koji ti je ovo rekao, no glazbena vilica ne

slu#i za svinjetinu. Glazbena vilica slu#i za janjetinu, dakako. Op"e je

poznata $injenica da je janje poprili$no muzikalna #ivotinja, a oni koji

su probali jesti janjetinu glazbenom vilicom ka#u da ni!ta ukusnije nisu

probali u #ivotu. Neki se kunu da od tog trenutka znaju svirati

violon$elo. Ali nitko nam ne vjeruje.

BAKA MI JE PREMAZALA FLAUTU S ULJEM ZA PU!KE I

VI!E NE"E SVIRATI. !TO DA RADIM?! (O#AJNI UNUK)

Pucaj. Baka je o$ito prepoznala nedostatak glazbenog talenta, pa je

odlu$ila da bi bilo vrijeme da se po$ne! baviti ne$im $ime "e!

napokon po$eti hraniti ku"anstvo. A i orkestar "e ti biti zahvalan.

PUKLA MI JE &ICA NA VIOLINI. HO"E LI IMATI ISTI ZVUK

AKO STAVIM &ICU OD GITARE? ! (GUSLA#)

Ma naravno. Mo#e! staviti i klavirsku #icu. Ili onu iz harmonike. $trik je

!trik. Sve ti je to isto. A mo#e! i svirati bez te jedne #ice. Ionako ih

ima! jo! tri.

Try 88

POMA!E LI TAMNO VELEBITSKO (PIVO) U PISANJU ZADA!A

IZ HARMONIJE I POLIFONIJE? (APSTINENT)

Sumnjam. Rekao bih "ak da odma!e. No tvoje zada"e su ionako toliko

sramotno lo#e da ni nakon gajbe pive nitko ne"e primijetiti razliku. Jesi

li razmi#ljao o promjeni karijere?

DE#KO MI OBO!AVA SVIRATI UKULELE I VJE!BA 3 – 5 SATI

DNEVNO. KAKO DA MU OBJASNIM DA BIH GA NAJRADIJE

ZATUKLA NJIME? " (PIJANISTICA)

Pretpostavljam da si puno puta "ula one #ale da de"ki s velikim

autima... hm, kompenziraju. To zapravo nisu #ale, ve" "injenice, a

obrnuta stvar vrijedi za de"ke koji sviraju male instrumente. Samo

pravi pastusi sviraju ukulele. Ako ti ba# toliko smeta, uzmi ukulele i

sviraj ga onih 19 h dok on radi ne#to drugo. U toj situaciji postoje dva

mogu"a ishoda. Prva opcija je da "e on shvatiti #to !eli# poru"iti i

prekinut "e svirati ukulele. Drugi (i vjerojatniji) ishod je da "e biti

odu#evljen i predlo!iti osnivanje ukulele benda.

SVAKI POSTER KOJI DOBIJEM MORAM ZALIJEPITI NA ZID,

A KAD GA VIDIM NA ZIDU ONDA GA SKIDAM JER MI SE NE

SVI$A. %TO DA RADIM? " (NEODLU#NA HARMONIKA%ICA)

Po"ni kupovati "asopise koji imaju super postere pa ih ne"e# skidati

sa zida. Preporu"ujem Teen ili OK. Osim #to imaju super "lanke i

savjete za prvi poljubac, borbu protiv akni i sve ostale !ivotne

probleme, imaju odli"ne postere. Osim toga, u svakom broju dobije#

neki in modni accessory poput #pangice ili narukvice. Cijeli !ivot "e ti

se promijeniti.

JEL TO#NO DA POSLIJE !UJE BRASS SEKCIJA BOLJE

SVIRA? OVI VELIKI VE! GODINAMA TVRDE DA JE TAKO!

DOKTORE, DAL DA SE PROPIJEM ILI DA NAPUSTIM

KARIJERU GLAZBENIKA?" (ANTIALKOHOLI#ARKA)

Eh, to je vje"no pitanje. Na!alost, "ak ni ja nemam odgovor na ovo

pitanje. Nemogu"e je re"i svira li brass sekcija bolje poslije $uje jer

nitko nikad nije "uo kako sviraju prije nje.

GLEDALA SAM FILM O MOZARTU I OD TADA NE MOGU

SPAVATI JER STALNO SANJAM NJEGOVOG UMASKIRANOG

!A!U!!! KAKO DA SE TOGA RIJE%IM? (MARIJA TEREZIJA)

Klasi"na medicina u ovakvim slu"ajevima ne poma!e, ali nemaj brige.

Osim #to sam doktor u klasi"nom smislu, ja sam tako&er i crveni i

bijeli mag, duhovni astrolog te iskusni tarot majstor. Ovo je pitanje za

Chronov tarot, a u kartama vidim da ima# problema s lijevom

lopaticom, kao i vodu u koljenu, koja je uzrok tvojih problema. Kad

uhvati# vremena, svrati do moje ordinacije pa "emo zapo"eti terapiju

magi"nim kristalima.

POSTOJI LI KAKVA MA%INA DA TI SREDI SLUH (BAREM POD

SOLFEGGIOM)?" (HEDVIGA)

Svaki glazbenik se u jednom trenutku zapita to isto. Sre"om, rje#enje

je brzo i bezbolno – tablete! Samo pro#e"i do najbli!e ljekarne i

zatra!i VitoLax. U nekim slu"ajevima pojavljuju se nuspojave, ali

definitivno "e ti se srediti sluh.

Try 89

HOROSKOPPIsE: ROZMARI !ORDAsEV

Glazbeni slo$enac

Posao: Pred vama je jedna naporna, ali kvalitetna godina. Ako se potrudite, uspjet "ete!Ljubav: Opasno vas promatra osoba u znaku blizanaca, ali vi to ne primje"ujete. Trebate li nao#ale?Zdravlje: Sve 5 , mo!da samo trebate nabaciti koju kilicu.Glazba: Trebat "e vam puno truda da budete poput Mozarta, zato - primite se posla! Savjet godine: Jedite vi"e, a spavajte manje!

Posao: Za vas vrijedi samo jedno pravilo: manje Facebooka, a vi"e rada!Ljubav: Zar doista mislite da "e vas neko zavoljeti preko Facebooka? Ako mislite uspjeti u ljubavnom !ivotu, nemojte biti naivni!Zdravlje: Sve je dobro, ali malo vi"e sporta ne bi vam "kodilo!Glazba: Dr!'te se svog instrumenta jer to vam jedino ide!Savjet godine: Izlazite s prijateljima!

Posao: Bit "ete jako uspje"ni u onome "to radite!Ljubav: Vama ne cvjetaju ru!e. Jedan Ovan stalno vas odbija!Zdravlje: Pa vi ste „zdrav ko dren“!Glazba: Svoj instrument ste magistrirali, mo!da da probate neki drugi?Savjet godine: Malo se spustite na zemlju!

Posao: Uz manje panike mo!ete uspjeti u svemu "to radite! Ljubav: Pravi ste zavodnik/ca . Svi vas vole, ali vi nikako da se odlu#ite!Zdravlje: Ma zdravi ste, samo ne vjerujete u to. Uporno !elite biti bolesni, ali vam ne uspijeva.Glazba: Odli#na godina je pred vama, mogli biste iznenaditi i sebe i ostale!Savjet godine: Ne pani#arite!

Posao: Bit "ete uspje"ni! Pazite, netko bi mogao biti ljubomoran na vas!Ljubav: Gdje god se pojavite vatra gori za vama, obarate sve s nogu, ali osoba u znaku bika vas opasno promatra! Trgnite se!Zdravlje: Dobro je, samo malo #e""e jedite zdravu hranu!Glazba: Talentirani ste, samo se rije"ite treme!Savjet godine: Vjerujte u sebe i vi"e jedite!

Posao: A "to vi #ekate? Limun? Trgnite se i zagrijte stolicu dok nije kasno!Ljubav: Nije ba" bajno, ali, ako se potrudite, bit "e bolje!Zdravlje: Manje slatkog, vi"e vo"a i povr"a!Glazba: Zaboravit "ete svirati C-dur ljestvicu! Primite se vje!banja!Savjet godine: Primite se posla!

OvanBik Blizanci

RakLav

DjevicA

Ilustracije: Anamarija Rozi!

Posao: Svestrani ste i toga ste svjesni! Samo tako nastavite!Ljubav: Znate li vi !to zna"i ta rije"? Otvorite se malo i drugima poka"ite svoje osje!aje!Zdravlje: Malo !etnje ne bi vam !kodilo!Glazba: U"ivajte u glazbi, ali ne previ!e, mogli biste „odletjeti“ u svijet ma!te!Savjet godine: Prestanite ma!tati!

Posao: Previ!e ste pasivni, kod vas nema pomaka! Mislite li da je to u redu?Ljubav: Super vam je, osje!ate se kao da ste u sedmom nebu!Zdravlje: Neprestano brojite broj unesenih kalorija! Promjene radi, mo"da biste mogli u !etnjicu!Glazba: Mo"da je najbolje da se prebacite na neki „lak!i“ instrument.Savjet godine: Smanjite koli"inu kalorija, a pove!ajte koli"inu rada!

Posao: Uz puno truda i napora uspjet !ete!Ljubav: „Pere“ vas depresija, ali niste svjesni da vas netko uporno "eli!Zdravlje: Po"nite vje"bati, posjetite najbli"i fitness centar!Glazba: Pripazite da ne kasnite na satove!Savjet godine: Iza#ite iz ku!e!

Posao: Jeste li "uli za rije" upornost?Ljubav: Nitko vas ne privla"i! Krenite u potragu, ne!e princ/eza na bijelom konju ba! vama pokucati na vrata! Zdravlje: Rije!ite se nekih poroka i sve !e biti u redu!Glazba: Pi!ite zada!e i ne ljutite profesore! Savjet godine: Probudite se iz „va!eg“ svijeta!

Posao: Ako mislite da se obaveze same obavljaju, varate se! Probudite se!Ljubav: Vi biste radije spavali, a ne tra"ili srodnu du!u!Zdravlje: Kre!ite se vi!e, a manje spavajte!Glazba: Prestanite s isprikama u Glazbenoj kao !to je: „Oprostite, opet sam zaspao/la na sat“!Savjet godine: Nemojte spavati jednu no!!

Posao: Depresija vam ne!e pomo!i da rije!ite svoje obveze!Ljubav: Jednog lijepog sun"anog dana !e biti bolje! Vjerujte u sebe i svoje kvalitete!Zdravlje: Stabilno, ali biste mogli koji put pro!etati i udahnuti svje"i zrak!Glazba: Ovo bi vam mogla biti najzanimljivija godina! Mo"da ipak doka"ete da mo"ete! Slijedite svoje srce!Savjet godine: Pijte vi!e vode da ne biste plivali na suhom!

Vaga Skorpion Strijelac

JaracVodenjak

Ribe

Try 90

A J I D R U K ! P T R S K A L

" D I A V A L S O R T A V N I

F O D A M I R S V B O I P I S

! R R E C I N O I D A R O T I

A T A D L U E K J H D A K S N

G J E N A S G O E A E N S I S

N O I L " ! U L S R T I O R K

I S T N C I E O T A I T R K I

R I Z I O E # V G M " R O N R

I P S M U T R I L I E A H O D

S A I P E W N # A N K M Z A A

# I L E K U V A Z E S M N D R

B U K L I J A ! B C A U A I E

I M A M O V I # E R I L R L R

C A A N A M A R I J A B F A P

TRYTHONUS 17

Prona!i pojmove i imena (32) i otkrij rje!enje osmosmjerke!

Sastavila: Alida Sokolovi"

Try 91

Diabolus in musica 17/2011.Glazbena škola Vatroslava Lisinskog BjelovarRedakcija: Trythonus, V. Lisinskog 1, BjelovarTel./fax: 043 244 416E-mail: trythonus@gmail.comGLAVNA UREDNICA:Alida SokolovićUREDNIŠTVO: Lucija Kožar, Rozmari Čordašev, Antonija Vukelić, Željka Štelcer i Alida SokolovićSURADNICI U OVOM BROJU: Matej Haraminec, Kristina Frančić, Katarina Domitrović, Iva Škurdija, Anamarija Rožić, Nikolina Domović, Ivana Ištvanović, Iva Zane, Marija Frančić, Eugen Pranjić, Mihael Blum, Gordan Branković, Dorian Matešić, Monika Roher, Miran Huzjak, Ivan Renić, Kristian Došen, Antonio Jakupčević, Igor Sokolović, Siniša Krpan, Rajka Makar Domić i Marija PlentajILUSTRACIJE: Zlatka SubotičanecFOTOGRAFIJE, UNOS TEKSTA I LEKTURA: sviNISU SPAVALI ZBOG TRYTHONUSA: urednica, grafičarka i neki preživjeli novinariFOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI (Maturanti GŠ na radionici tradicijskih glazbala u selu Bojana): Alida SokolovićFOTOGRAFIJA NA ZADNJOJ STRANICI: Iva ŠkurdijaOBLIKOVANJE I GRAFIČKA PRIPREMA: MacPlentay Inc., BjelovarTISAK: Kalisto d.o.o.NAKLADA: 10+

Grafička urednicaGlavna urednica