Post on 15-Jul-2015
Aleksandar tulhofer Kre imir Kufrin Odsjek za sociologiju, Zagreb
Valentina Rukavina
* Uvod Inglehartov dualni model Cilj istra ivanja Instrumenti Rezultati Zaklju ak
* Tri temeljna eksplanatorna pravca: 1.Razvojna kola 2.Formalna kola 3.Kulturalisti ka kola
*Polazi od dviju pretpostavki: 1. Kulturni elementi (vrijednosti) grupiraju u koherentne sklopove 2. Kulturni sklopovi su usko povezani s gospodarskim razvojem
Koherentni kulturni sklopovi: 1. Materijalisti ki sklop 2. Postmaterijalisti ki sklop
Slika 1 Dva tranzicijska pravca RACIONALNO LEGALNI AUTORITET (moderne vrijednosti)
Modernizacija
INDIVIDUALIZACIJA AUTORITETA (postmoderne vrijednosti)
TRADICIONALNI AUTORITET (religijske i komunalne vrijednosti)
Tablica 1 Sociolkulturni sadr aj tranzicijskih procesa
TRADICIONALNA DRU TVA SOCIETALNI CILJ INDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI SUSTAV AUTORITETA Stabilnost Tradicija, religija, zajednica Tradicionalni
MODERNA DRU TVA Gospodarski rast Maksimiziranje koristi Racionalno legalni
POSTMODERNA DRU TVA Individualni razvoj Maksimiziranje identiteta Naglasak na redukciji i decentralizaciji autoriteta
Kako ekonomski razvoj utje e na vrijednosne sklopove? Na koji na in poti e kulturni dinamizam?Dva smjera:
1. 2.
Hipoteza o socijalizaciji Hipoteza o oskudici
*
Cilj istra ivanja
Propitivanje odnosa izme u proekolo keorijentiranosti i postmaterijalisti kog sindroma
ki stavovi i pona anje izra eniji su kod ispitanika sklonijih prihva anju postmaterijalisti ke vrijednosti
Hipoteza: proekolo
*
Instrumenti(SMP)
1. SKALA MATERIJALIZMA/POSTMATERIJALIZMA3 skupine ispitanika:
materijalisti mje oviti vrijednosni tip (mixed) postmaterijalisti
2. SKALA EKO PONA ANJA (SEP) Oblici eko logi nog pona anja:
ekolo ka osjetljivost pri kupovini ponovo kori tenje i recikliranje proizvoda ekolo ki motivirana tednja vode sastanci i/ili peticije radi za tite prirode nov ani prilozi ekolo kim organizacijama
3. SKALA EKOALTRUIZMA (SEA)
Spremnost nagubitak)
rtvu (socijalni i osobni ekonomski
Ispitanici izra avaju svoje slaganje ili neslaganje s: a. pove anjem poreza radi za tite okoli a b. 20 postotnim pove anjem cijena, ako bi se tasredstva usmjerila za za titu okoli a
c.
Davanje prednosti za titi okoli a i po cijenu sporijeg gospodarskog rasta i smanjivanja broja radnih mjesta
4. BIOCENTRIZAM I LANSTVO U EKOUDRU ENJIMA Dvije dodatne varijable:
1. Razlikovanje ispitanikabiocentristi
antropocentristi vs.
svjetonazorski odnos prema ekologiji
2. Participacija u radu eko-udru
enja
*
Rezultati
MATERIJALIZAM I POSTMATERIJALIZAM U HRVATSKOJ
POSTMATERIJALIZAM I EKOLOGIJAEko-pona anje i eko-altruizam
Antropocentrizam vs. biocentrizam anje antropocentri ke, odnosno biocentri ke orijentacije nije se pokazalo varijablom na kojoj se mogu utvrditi statisti ki zna ajne razlike me u pojedinim vrijednosnim tipovima.
Prihva
ivanje op eg odnosa prema okoli u na temelju pristajanja uz antropocentri ki/biocentri ki koncept postaje neplodno u situaciji kada je biocentrizam postao uobi ajenim dijelom suvremenog svjetonazora.
Utvr
Varijabla ne potvr
uje hipotezu.
lanstvo u eko-udru enjima
*
*