1. UVOD

Post on 30-Dec-2015

22 views 3 download

description

MALOLJETNI POČINITELJI KAZNENIH DJELA U HRVATSKOJ I STIGMATIZACIJA: MIŠLJENJE ADOLESCENATA I DELINKVENATA JUVENILE PERPETRATORS OF CRIMINAL ACTS IN CROATIA AND STIGMATISATION: THE THOUGHTS OF ADOLESCENTS AND DELINQUENTS Mr.sc. Marijana Majdak - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of 1. UVOD

MALOLJETNI POČINITELJI KAZNENIH DJELA U HRVATSKOJ I STIGMATIZACIJA: MIŠLJENJE ADOLESCENATA I DELINKVENATA

JUVENILE PERPETRATORS OF CRIMINAL ACTS IN CROATIA AND STIGMATISATION: THE THOUGHTS OF ADOLESCENTS AND DELINQUENTS

Mr.sc. Marijana MajdakStudijski centar socijalnoga rada, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu

marijana.majdak@pravo.hr

1. UVOD 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Teorije etiketiranja čiji predstavnici su Mead, G.H., Tannenbaum, F., Lemert, E. i Becker, H., a koje su u novije vrijeme doživjele obnovu u obliku Temeljne teorije etiketiranja – Grounded labeling theory (Melossi, D.) i Teorije posramljivanja – Shaming theory (Braithwaite, J.) zastupaju da je maloljetni počinitelj kaznenih djela koji je izložen postupku pred Državnim odvjetništvom i sudom izložen etiketiranju i stigmatizaciji od strane društva i društvenih institucija, kao i od strane osoba iz bliže i dalje okoline. Stigmatizacija znači da se ne obezvređuje samo ponašanje mlade osobe već i sama osoba. Time stigmatizacija negativno utječe na razvoj samopoimanja, samopoštovanja i cjelokupne slike o sebi, naročito u dobi kada se ti elementi osobnosti razvijaju. U skladu s time kako ih drugi vide (Cooley, 1902.; Mead, 1934. ; Lemert, 1951. ) mladi i sami stvaraju sliku o sebi, te se predstavljaju i ponašaju na način koji odgovara tome kako ih drugi percipiraju (Landry, 2002.). To se zove „zrcalni odraz“. Stoga smo nastojali ispitati po prvi puta u Hrvatskoj kakvo je mišljenje mladih srednjoškolaca o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (da li ih stigmatizaraju) i kakvo je mišljenje i osjećanje maloljetnih počinitelja kaznenih djela o tome da li ih osobe iz okoline tretiraju na loš način (stigmatiziraju) i od koga to najviše doživljavaju.

Teorije etiketiranja čiji predstavnici su Mead, G.H., Tannenbaum, F., Lemert, E. i Becker, H., a koje su u novije vrijeme doživjele obnovu u obliku Temeljne teorije etiketiranja – Grounded labeling theory (Melossi, D.) i Teorije posramljivanja – Shaming theory (Braithwaite, J.) zastupaju da je maloljetni počinitelj kaznenih djela koji je izložen postupku pred Državnim odvjetništvom i sudom izložen etiketiranju i stigmatizaciji od strane društva i društvenih institucija, kao i od strane osoba iz bliže i dalje okoline. Stigmatizacija znači da se ne obezvređuje samo ponašanje mlade osobe već i sama osoba. Time stigmatizacija negativno utječe na razvoj samopoimanja, samopoštovanja i cjelokupne slike o sebi, naročito u dobi kada se ti elementi osobnosti razvijaju. U skladu s time kako ih drugi vide (Cooley, 1902.; Mead, 1934. ; Lemert, 1951. ) mladi i sami stvaraju sliku o sebi, te se predstavljaju i ponašaju na način koji odgovara tome kako ih drugi percipiraju (Landry, 2002.). To se zove „zrcalni odraz“. Stoga smo nastojali ispitati po prvi puta u Hrvatskoj kakvo je mišljenje mladih srednjoškolaca o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (da li ih stigmatizaraju) i kakvo je mišljenje i osjećanje maloljetnih počinitelja kaznenih djela o tome da li ih osobe iz okoline tretiraju na loš način (stigmatiziraju) i od koga to najviše doživljavaju.

Figure 1: Average scores on personality dimensions in selection and honest situation

Personality: in selection applicants presented them selves as more conscious and agreeable than in honest condition.

00,10,20,30,40,50,6

Imp

ress

ion

man

agem

ent

Sel

f-d

ecep

tio

n

Selection situation Honest situation

Figure 2: Average scores on social desirability dimensions in selection and honest situation

Social desirability: compared to honest situation, in selection applicants showed more impression management but not self-deception.

p<.01

5. ZAKLJUČAK

Cilj istraživanja bio je istražiti kakvo je mišljenje i pogled adolescenata/vršnjaka na delinkvente i kako delinkventi sami doživljavaju odnos drugih iz okoline prema njima a sve u svrhu dobivanja uvida u stigmatiziranost delinkvenata.

Rezultati su pokazali da:

Odbacivanja od strane oca i majke predviđaju materijalna situacija te broj djece.

2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

3. METODE ISTRAŽIVANJA

6. LITERATURA

Uzorak: • 48 adolescenata u dobi 14 - 20 godina polaznici Škole za cestovni promet i Opće gimnazije u Zagrebu, • 32 maloljetnika s poremećajima u ponašanju/delinkventnim ponašanjem korisnici Doma za odgoj djece i mladeži u Karlovcu i Odgojnog doma Pahinsko u Ivancu.

Postupak: a) razgovor u fokus grupama adolescenata o uvjerenjima o delinkventima, emocijama i ponašanju u kontaktu s njimab) razgovor u fokus grupama delinkvenata o tome što drugi misle, osjećaju i kako se ponašaju prema njima

Paulhus, D. L. (1984): Two-Component Models of Social Desirable Responding. Journal of Personality and Social Psychology, 46: 598-609.

Barrick, M. R., Mount, M. K., Judge, T. A. (2001) Personality and Performance at the Beginning of the New Millennium: What Do We Know and Where Do We Go Next? International Journal of Selection and Assessment, 9(1-

2): 9-30.Paulhus, D. L. (2002) Social desirable responding: The evolution of a construct. In H.I. Brown, D. N. Jackson, D. E. Wiley (Eds.) The role of constructs in psychological and educational measurement, 49-69, Mahwah NJ: Erlbaum. Rosse, J.G., Stecher, M D., Miller, J.L., Levin, R. A. (1998) The impact of

pre-employment personality testing and hiring decisions. Journal of Applied Psychology,83: 634-644

ISTRAŽIVANJA U EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKIM ZNANOSTIMA, 7. međunarodni znanstveni skup, Zagreb, 14 .- 16. 06. 2007.